UNIVERZITET U SARAJEVU FAKULTET SPORTA I TJELESNOG ODGOJA

NASILJE NA SPORTSKIM TERENIMA

Master rad

Mentor: Azra Kozaranin

Student: emil Muratovi

UVOD
Sport je postao dominantna pojava u savremenim drutvenim odnosima. Ljudsku svakodnevnicu je nemogue zamisliti bez sporta. ( SPORT engl. njegovanje tjelesnih sposobnosti, njihovo provjeravanje i dalje unapreenje kroz nadmetanje, borbe i igre). 1 Sport je prisutan u ivotu svakog ovjeka bilo kao aktivnog uesnika ili samo posmatraa. Sport u sebi sadri mnoge pozitivne karakteristike; jednostavno reeno njime se razvija i tjelo i duh. Meutim fenomen sporta je jo vei zbog injenice da sport u posljednje vrijeme za sobom povlai i mnogo negativnih pojava. On poinje da obiluje devijantnim ponaanjem (DEVIJANTNO PONAANJE ono koje je toliko neusklaeno sa opeprihvaenim, drutveno oekivanim ponaanjem da prelazi granice doputenog ponaanja) 2 i time se u vezu sa sportom dovode negativne pojave (nasilje, huliganstvo). Sve ovo ukazuje na injenicu da dovoenje u vezu devijantnog ponaanja i sporta predstavlja pravi socioloki fenomen odnosno ulazi u domen sociologije sporta. Ovakav fenomen ima za posljedicu sve vei broj sociolokih istraivanja i rasprava na ovu temu. U ovom radu i ja u se baviti ovom problematikom. S obzirom da se i sam bavim sportom direktni sam svjedok prisutnosti devijantnog ponaanja na sportskim terenima. Doivio sam mnoge incidente, tako da sa sigurnou mogu tvrditi da je nasilje postalo sastavni dio sporta. Smatram da je poraavajua injenica da se ovakvo ponaanje ispoljava i kod mladih, maloljetnih sportista.

1 2

Opta Enciklopedija Prosveta Beograd 1986. str-68

Nenad Fanuko: Sociologija Udbenik za gimnazije, Zagreb 1995. str-105 2

PREDMET I PROBLEM RADA

Predmet ovoga rada je da se doe do saznanja koliko je nasilje prisutno na sportskim terenima I van sportskih terena i kako spijeiti da dolazi do toga.

Problem rada je nasilje na sportskim terenima, odnosno u onoj mjeri na koji nain se ispoljava.

HIPOTEZE
Oekujem da u dobiti odgovore na pitanja? H1 Koliko je prisutno nasilje na sportskim terenima u BiH i ostalim dravama u regionu? H2 H3 Koliko vlast i ta ini da sprijei nasilja na sportskim terenima? ta je glavni uzrok zbog ega nastajnu neredi?

CILJ RADA
Cilj rada sadran je u tenji da se sociolokom analizom objasni kako uopte dolazi sport u vezu sa devijantnim ponaanjem i da ispitam da li postoji mogunost da je ta veza prosto normalna, s obzirom da se radi o sportu kao masovnoj i drutvenoj pojavi ili da ta veza stvara samo negativne posljedice, koje vode sport u kontra smjeru, pri emu on gubi svoju pravu funkciju i svrhu. Da li je mogue eliminisati devijantno ponaanje iz sporta, jer dovodi do nasilja u sportu i huliganizma ili je ono jednostavno dio kolektivne grupe i kolektivnog ponaanja - kako sociologija sporta objanjava, moi emo zakljuiti tek na kraju ovog rada?! DEFINISANJE PROBLEMA U uvodu su ve spomenute negativne pojave koje sport povlai za sobom. Najvanija od njih je NASILJE (oblik devijantnog ponaanja).

NASILJE U SPORTU
Na svakodnevni ivot optereen je velikim problemom koji je prisutan u sportu, a to je nasilje. Sport je sastavni dio naeg svakodnevnog ivota i kao takav nije imun na pojave kao to su agresivnost i nasilje. Nasilje nastaje na temelju i posredstvom vie faktora u drutvu, a to znai da je nasilje drutveni konflikt. To je u stvari sukob individue ili drutvene grupe sa drutvenom sredinom. Na sportskim manifestacijama ekstremni dio publike naruava pravila igre i uobiajene norme ponaanja. Sport je refleksija dogaanja u drutvu, pa prema tome i odraz nasilja kada se javlja. Dakle, nasilje je bilo prisutno od nastanaka ljudskog roda, u svim drutvenim dogaajima pa tako i u sportu. Kao takav sport je kroz nasilje povezan sa mrnjom, zaviu i nepotivanjem pravila. Sport je rat bez pucanja3 Neki teoretiari ovog problema smatraju da je nasilje najjaa neverbalna komunikacija. U sociolokoj literaturi se najee spominju tri izvora nasilja: socijalana patologija devijantnost agresivnost Socijalana patologija oznaava stanje oboljelog drutva koje generira razne probleme u drutvu iji nosioci mogu biti pojedinci, drutvene grupe te i samo drutvo kao patoloki struktuirana cjelina. Ovakvo stanje pogoduje stvaranju konflikata izmeu drutva i individue ili drutvene grupe. Ove pojave mogu se prepoznati i u sportu, posebno na sportskim manifestacijama. Patologija drutva javlja se kao temeljni izvor nasilja i ona se transformie u neposredni uzrok devijantnosti i destruktivnosti kao sredinji i dinamiki izvor nasilja. (O ovom problemu pisao je sociolog Erih From). Devijantnost se pojavljuje kao oblik ovjekovog mimoilaenja sa onim to se u datom drutvu smatra prihvatljivim i normalnim za drutvo, dok je destruktivnost ulazni faktor u nasilje. Agresivnost je fenomen drutvene prirode i nastaje kao posljedica viestrukog uticaja

socijalne okoline na psiholoku strukturu individue ili grupe. Agresija moe postati nasilje

Dord Orvel: Sportski duh Zato piem i drugi eseji -str-53 5

raznih oblika i dimenzija tako da se esto govori o dva tipa agresivnosti, tzv. kontrolirana i tzv. maligna agresivnost, koja ide do nivoa destruktivnosti. Sport moe da bude izvor neprijateljstava i nasilja. To tvrdi i Dord Orvel kada kae: Internacionalna takmienja esto dovode do orgija mrnje. Na intrenacionalnoj sceni sport je otvoreno oponanje ratovanjaim se pojave jaka osjeanja suparnitva, uvijek se gubi predodba o igranju igre prema pravilima4 Nasiliniki istupi na terenu, a i u gledalitu, nekada se neminovno pretvaraju u brutalnost, da bi od brutalnosti prema protivnikom igrau ili navijau ilo do brutalnosti koja je usmjerena prema drugoj sredini, naciji, dravi, politikoj ideologiji i sl. Vrlo esto sa sportskih terena koji su poligon za nasilje i destrukciju, nasilniki istupi prenose se i izvan ovog prostora. ak smo navikli na grubosti sportaa i publike, te ih ponekad i ne smatramo kao nasilje, ve kao normalne pojave. U toku sportskih manifestacija vrlo esto je prisutno bacanja petardi, suzavca, ak i tua meu igraima, napadi na sudije, sukobi meu navijaima, te je sve to dokaz prisutnosti nasilja i u sportu. Uzroke nasilja treba traiti i u razliitim socijalnoekonomskim i drutveno-politikim poloajima grupa stanovnitva. U sportu se javlja i jo jedan oblik nasilja, a to je nacionalizam. Sport je neodvojivi dio drutva te se i nacionalizam u sportu ne moe posmatrati izvan drutvenih odnosa. Prodor nacionalizma u sportu u uskoj je vezi sa prodorom nacionalizma u svim sferama drutva. Kada nacionalizam postane dominantan na drutvenoj i politikoj sceni, tada i sport pada pod uticaj nacionalistikih strasti. To se uglavnom manifestuje u profesionalnom sportu. Nacionalizam u sportu uzrokovan je niskim nivoom materijalnog i kulturnog razvoja, niskim nivoom drutvene svijesti, rjeenjem nacionalnog pitanja u vienacionalnoj zajednici, karakterom ekonomske i politike strukture drutva. Nacionalistiki ispadi su uglavnom primitivni oblici reakcija na odreena drutvena dogaanja. Naime danas se susreemo i sa negativnom politizacijom sporta.Veoma esto javljaju se ispadi sa veom ili manjom dozom nacionalistikih osjeanja prije, u toku i nakon sportskih dogaaja. Nacionalna obiljeja postaju sastavnim dijelom navijake ikonografije. Sportski tereni su povoljno tlo da se dotue i ponizi mrski neprijatelj i dokae nacionalna (rasna ili vjerska) superiornost. Posljedice euforinog nacionalizma u sportu su velike i vrlo tragine. Sve je to refleksija bolesnog drutva u kome svaki cilj opravdava sredstvo. Stadioni postaju mjesto gdje masa ispoljava svoju svijest, i gdje se sve pretvara u agresivnu histeriju. Tako npr. Heroji postaju oni koji su izmislili odvratnu psovku, koji su uspjeli da
4

Dord Orvel: Sportski duh Zato piem i drugi eseji str-21 6

bace kamen sve do protivnikog esnaesterca, da pogode protivnikog igraa petardom u glavu, da ga pljunu u lice, udare nogom na putu u svlaionicu.5 Svi oni koji prakticiraju nasilje u sportu (uglavnom navijai) nazivaju se HULIGANI. HULIGAN6 (Rije potie od engl. hooligan, prezimena irske obitelji u poznate po surovosti i zlodjelima) grubijan, prestupnik, skitnica, bandit, frajer HULIGANSTVO - zastraujua pojava, oituje se u izgredima straha. HULL, Clark Leonard ameriki psiholog roen 1884.g. vodei predstavnik amerikog bihaviorizma, poznat po prouavanju motivacije uenja, autor teorije o uvrivanju reakcijske tendencije njegovi principi ponaanja iskazuju da veze podraaj-reakcija ovise o vrsti i koliini osnaivanja . maloljetnika, u prijestupnikom djelovanju koje grubo naruava javni poredak i stvara u gradovima psihozu Londonu

HULIGANI I VRSTE PUBLIKE

Navijai huligani su najzastupljeniji u nogometu (nogomet je nastao u 19. stoljeu u Engleskoj, tako da je ona kolijevka ne samo nogometa ve i nogometnog huliganizma, a to potvruje i etimologija rijei huligan). Huligani su roeni sredinom pedesetih godina 20. stoljea meu engleskim nogometnim navijaima. Meutim huliganizam u drugim sportovima. Teorija govori da sportovi imaju razliite vrste publike i to uglavnom odreuje koliinu prisutnog huliganizma. (PUBLIKA - socijalni agregat gdje su linosti povezane nekim privremenim interesom npr. gledanje nekog spektakla, koncert, posjeta utakmici itd.)7 Publika kao socijalna, neformalna grupa formira se sa ciljem praenja sportskih dogaaja i njena uloga je velika i znaajna.
5 6

to nikako ne iskljuuje

Lj. Simonovi: Profesionalizam i(li) socijalizam, Mladost, Beograd 1985. str-86 Opa enciklopedija, Jugoslovenski Leksikografski zavod, Zagreb 1977. str-97 7 Azra Kozaranin: Sociologija sporta, Sarajevo 1999. 7

Kod sportske publike treba razlikovati navijae koji predstavljaju organizovane ili neorganizovane grupe, te navijae koji predstavljaju odreeni klub ili sportsku ekipu. Motivi publike mogu biti razliiti: navijaki, zabavni i sl. Takva publika od sporta zahtjeva atraktivnost sportskog spektakla i sportske informacije u novinama (npr. izjave, afere i sl.). Ovo su karakteristike tipine publike. Meutim postoji i tzv. netipina publika (npr. u tenisu, skijanju, klizanju) koja kontrolie svoje ponaanje i emocije i uvaava sportiste. Spominje se i trea vrsta publike, to je ona koja trai da sport bude umjetnost, kultura, radost. Ovaj tip publike ne trpi agresivnost. Istraivai ove problematike tvrde da postoji jo jedan tip sportske publike. Ta publika stavlja sebe u prvi plan, a sportisti su sredstvo za njenu zabavu i od njih se oekuje uspjeh i pobjeda po svaku cijenu, a sudija je predmet verbalne agresije. (Publika kod koje se uglavnom manifestuje huliganizam je prisutna u nogometu, rukometu, koarci itd.). Publika kao bitan sadraj sportskog dogaaja vrlo esto po svom socijalnom sastavu predstavlja heterogen sastav. To je razlog da se dolazi u situacije gubljenja kontrole zbog velike koncentracije publike. E. Lang pie: U svim prilikama kad je okupljen veliki broj ljudi veoma uzbuenog ponaanja, treba raunati na visoki potencijal nasilja. Istina je da sportske priredbe tek nerjetko dovode do pravih nereda, ali potencijal je uvijek prisutan i potvruje se privremenim mjerama to ih zajednica ili vlast u takvim prilikama preduzima za kontrolu masa. Kada se nae u masi, linost poinje da gubi osjeaj individualnosti, nastaje igra nesvjesnih strasti. Ako takvo ponaanje nije sankcionisano tj. nema kazni, onda neredi na sportskim terenima postaju legalni. Javlja se visok nivo nasilja, agresivni navijai postaju razuzdana gomila koja ugroava ostalu publiku.

NAVIJAKE SKUPINE
Navijake skupine treba posmatrati kao neformalne omladinske grupe, koje oblikuju specifian nain ponaanja, karakteristian argon, poseban nain odijevanja, simbole i znakove koje prihvata veliki broj mladih. Taj stil ivota obiljeava distanciranje jednog dijela mlade generacije od socijalnog svijeta koji ih okruuje. Kroz takve stilove ponaanja izraava

se nezadovoljstvo veine mladih ljudi, te do izraaja dolazi njihov pokuaj da se razrijei ili ublai osjeaj neispunjenosti, besperspektivnosti, frustriranosti zbog ivotne stvarnosti.

I TEORIJSKA MISAO O NAVIJAIMA

Zanimanje javnosti za fenomen sportske publike poveao se sa pojavom huliganizma sredinom ezdesetih godina prolog stoljea. Sociolozi irom Evrope i cijelog svijeta poeli su sa prouavanjem navijakih skupina. Mogue je izdvojiti etiri osnovne teorije o ponaanju nogometnih navijaa.

SUBKULTURNA TEORIJA RITUALIZIRANE AGRESIJE

Ova teorija obraena je u djelima britanskih sociologa Petera Marsha i Roma Harrea. Posebnu panju oni su posvetili prouavanju nogometnog huliganizma. Oni su ukazali na kulturnu i socijalnu pozadinu agresivnosti. Navijako nasilje svrstali su ritualizirano nasilje. Oni su svoj teorijski koncept razvili na temelju kategorije aggro (izvedena iz engleske rijei aggravation, to znai ljutnju, ogorenje, pogoranje). Za gomile na tribinama aggro je veoma tipian. Posmatranjem aktivnosti navijaa na stadionima dolo se do zakljuka da postoji visok stepen povezanosti izmeu poremeaja u obrazovnoj praksi i devijantnog ponaanja na nogometnim utakmicama. U razgovorima sa mladim navijaima, ustanovljeno je da oni kolu doivljavaju kao neto dosadno, neto gdje gube vrijeme, za razliku od istinskog ivota koji mora biti zanimljiv i uzbudljiv.

KLASNA TEORIJA PONAANJA NAVIJAA I NJIHOVIH SKUPINA

Autori ove teorije su engleski sociolozi Ian Taylor i John Clarke.Oni analiziraju ponaanje nogometnih navijaa u sklopu promjena koje su se desile u Velikoj Britaniji u drugoj polovini dvadesetog stoljea. Prvu promjenu oznaavaju kao buroizacija, odnosno nastojanje da se za taj radniki sport zainteresuje srednja klasa, osnovni cilj je sticanje dobiti, poveanje zarada igraa i sl. Druga promjena je internacionalizacija, naglaavanje meunarodnog znaaja nogometa, cilj je poveanje mogunosti za sticanje dobiti. Radnika klasa koja je sudjelovala u aktivnostima vezanim za nogomet, doivjela je obje promjene kao otimanje i napad na njihove interese. Po ovoj teoriji nogometni huliganizam je protestni pokret mladih iz radnike klase koji su izloeni materijalnim i psihikim frustracijama zbog nezaposlenosti.

SOCIO-ISTORIJSKA TEORIJA
Ovaj pristup pruavanja ponaanja nogometnih navijaa kreirao je tim sociologa iz Centra za nogometne studije iz Engleske. Oni tvrde da nogometni huliganizam ne predstavlja bitno novi fenomen. Nasilje se javljalo i ranije, a mnogi motivi koji pokreu dananje navijae na izazivanje nereda, poticali su i njihove prethodnike. Za ove sociologe huliganizam je sloen socijalni fenomen. Po njima je nasilje nogometnih navijaa izraz klasnih, rasnih i dr. razlika prisutnih u drutvu.

TEORIJA ALESSANDRA DAL LAGA - SVIJET SPORTA KAO SVIJET ZA SEBE

Dal Lago istie da se svijet sporta i navijanja javlja kao svijet za sebe. On je na osnovu analize fenomena navijaa u Italiji ocijenio da je nogomet u cjelini nezavisan od politikih i drutvenih promjena. Analizirajui konflikte u nogometu, on ocjenjuje da se oni dogaaju samo u okvirima stadiona. Prema njegovom miljenju utakmica je prilika da se naglasi razliitost navijakih identiteta. Do stvarnog nasilja dolazi samo onda kada je neki tim bitno oteen zbog odluka sudija. Za Dal Laga navijanje nije ni klasni ni politiki fenomen.

10

II STRUKTURA NAVIJAKIH GRUPA

to se tie unutranje strukture navijakih grupa, moe se utvrditi da u njima funkcionie hijerarhija, ustanovljena na bazi navijakog iskustva i intenziteta sudjelovanja u grupnim aktivnostima. Vei ugled i potovanje imaju relativno stariji navijai kao i oni koji pokazuju veu spremnost da se ukljue u tue s navijaima drugog kluba, uzvikuju provokativne parole, sukobljavaju se s policijom i pokazuju druge oblike devijantnog ponaanja. Osnovni nivoi navijakih grupa su: vodstvo - koje sainjava nekoliko starijih, najuglednijih navijaa. Oni organizuju navijaka putovanja, brinu o nabavci navijakih rekvizita, kontaktiraju sa upravom kluba, policijom. jezgro - iji pripadnici predstavljaju okosnicu grupe. Oni kolektivno navijaju, odlaze na gostovanja, prisustvuju navijakim sastancima. Mnogi od njih su skloni nasilnikom ponaanju. lanovi - simpatizeri povremeno dolaze na utakmice i ponekad putuju na gostovanja, ali ne sudjeluju u pripremi navijakih aktivnosti. Sami navijai istiu da se oni zapravo dijele na obine tj. na one kojima je navijanje povremena navika i na prave koji se ponaaju u skladu sa navijakim stilom ivljenja i van stadiona. Oni se slino oblae, govore istim argonom, zajedniki izlaze i drue se. Odnosi izmeu pripadnika navijake grupe neformalne su prirode; norme ponaanja su nepisane.

Postoje etiri tipa pripadnika navijakih grupa: Navija-navija - njegova osnovna motivacija je samo navijanje tj. stvaranje atmosfere na stadionu, kao izraz osjeaja privrenosti i odanosti svom vlastitom klubu, te kako bi se pomoglo klubu da ostvari to bolji rezultat. On shvata klub kao simbol svog grada i ne slae se sa uplitanjem politike u sport. U nasilje se ukljuuje tek povremeno kada misli da mu je tim zakinut u utakmici. Navija iz trenda - sudjeluje u aktivnostima navijake grupe da bi bio u skladu sa navijakim trendom. Nastoji se ponaati u skladu sa navijakim stilom. Sudjeluje u nasilju kao sastavnom

11

dijelu navijakog trenda iako inae nije agresivan. Ima dosta onih koji alkohol i drogu doivljavaju kao sastavni dio navijakog trenda. Navija-nasilnik - koristi sportske dogaaje da bi izrazio agresivnost. Stadione i gradske ulice doivljava kao pogodan ambijent za nasilniko pranjenje nagomilane energije. Mala je mogunost da za svoja djela bude kanjen, jer je prikriven u masi. Uz tunjave, razbijanja i verbalne incidente sklon je i kraama i drugim oblicima devijantnog ponaanja. Ovi navijai ee potiu iz porodica sa nesreenom ivotnom situacijom. Navija-politiki aktivist - shvata navijanje samo kao instrument za propagiranje svojih politikih opredjeljenja. Na utakmicama uglavnom nosi nacionalne zastave i druga politika obiljeja, te forsira pjevanje nacionalistikih pjesama. Tue i druge oblike nasilja poduzima iz ekstremnih politikih motiva.

SUBKULTURA NOGOMETNIH NAVIJAA

SUBKULTURA (skupina ljudi koja (svjesno ili nesvjesno, sa voljom ili bez nje) uspostavi vlastiti kulturni otok djelujui na nain koji se razlikuje od drugih i daje joj osjeaj grupnog identiteta)8 Krajem 80-ih godina prolog stoljea subkultura nogometnih navijaa postala je predmet prouavanja domaih sociologa. Navijaka subkultura je samo dio ire navijake kulture. Nju karakterie visok stepen autonomije, subkultura postoji u biti zbog sebe. Osnovni cilj ekstremnih navijaa je biti vien, kako u javnosti, tako i u vlastitoj grupi. esto se to ostvaruje putem nasilja. Subkultura nogometnih navijaa ima neke osnovne karakteritike koje se razlikuju od drugih subkultura. To su: kolektivna solidarnost, teritorijalnost i mukost.

Kolektivna solidarnost iskazuje se: vizuelno - koritenjem navijakih rekvizita (alovi, zastave, transparenti) koji od navijake grupe stvaraju navijaku vojsku akustiki - (pjevanje i skandiranje) to kod pojedinca stvara osjeaj moi i zatienosti, koju sam ne posjeduje, i
8

Nenad Fanuko: Sociologija Udbenik za gimnazije, Zagreb 1995. str-103 12

putem nasilja - jer je lako ostvarivo u svim oblicima aktivne gomile. O tome govori i Gustave Le Bon istiui da gomila ne doputa da se ita umetne izmeu njene elje i ostvarenja te elje. Ona to manje razumije to joj broj daje osjeaj ogromne snage i tu pojedinac gubi osjeaj nemogunosti.9 Druga vana karakteristika navijakih grupa je teritorijalnost. Pod tim se podrazumjeva koja grupa je glavna ili ko je gazda u nekom gradu. Veoma bitan je i prostor koji navijaka grupa zauzima na tribinama stadiona. Poznato je da navijai ne vole nepozvane goste koji dolaze na njihov dio tribina (misli se na policiju i suparnike navijake grupe). Zbog toga su se esto dogaali neredi velikih razmjera na stadionima (npr. tragedija na Heyselu 1985. u kojoj je poginulo 39 ljudi zbog napada navijaa Liverpula na navijae Juventusa). Zbog takvih sluajeva sada su poveane mjere osiguranja na stadionima. Trea karakteristika nogometne subkulture je mukost koja se ogleda u glasnom mukom pogrdnom skandiranju, verbalnom poniavanju i spremnosti na rtvu. Nasilje je jedna od najbitnijih osobina subkulture nogometnih navijaa. Postavlja se pitanje kako se uopte stvara ta subkultura?! Mladi ljudi koji ine veinu navijakih grupa, imaju potrebu za drutvenom emancipacijom, za izgradnjom vlastitog identiteta, a to im je najlake izvodljivo u okviru subkulture, pogotovo kroz ono djelovanje koje je primjeeno od strane javnosti (masovna posjeenost stadionima, TV prenosi). To potvruje i Hrvoje Prnjak: Bitan im je cilj: da ih protivnici, ali i svi drugi koji su moda tek neutralni posmatrai jasno uoe!10. Oi javnosti nisu vie samo usmjerene na sportska zbivanja ve i na djelovanja navijake subkulture. Osim to je cilj skrenuti panju javnosti na sebe, navijaka subkultura omoguava mladim ljudima da na neki nain savladaju krizu identiteta. Tako izgraen identitet prua mladim navijauma mogunost kakve-takve drutvene emancipacije, jer je nasilje uvijek primjeeno, o njemu se pria, pune se novinske stranice. Dogaanja na tribinama, pogotovo na onom dijelu gdje se nalaze ekstremni navijai, esto su neovisna o dogaanjima na samom terenu, pa se esto kae da se na tribinama igra navijaka utakmica. To nije samo sluaj sa takmienjem u bakljadama, skandiranju i

10

Le Bon Gustave: Psihologija gomile, Zagreb,1989. str-82 Hrvoje Prnjak: Bad Blue Boys Prvih 10 godina, Zagreb, 1997. str-129 13

pjevanju, nego i u nasilju, jer kao to je poznato ekstremne navijake skupine i grade svoj ugled na nasilju. Na kraju se treba zapitati zato je nasilje toliko prisutno u subkulturi nogometnih navijaa? Nogomet kao igra nesumnjivo pripada svijetu spektakla. Da bi privukla to vie publike na stadion propagandna mainerija uvjerava publiku da i od nje zavisi rezultat nogometne utakmice. esto se pred velike nogometne derbije mogu uti izjave funkcionera klubova da publika treba biti njihov dvanaesti igra i da ih treba vatreno bodriti. Na taj nain se samo die temperatura pred nogometne derbije, koji su ionako definisani kao utakmice visokog rizika. To podizanje temperature stvara od nogometa pravi spektakl.Publika tada nastoji da ostvari utakmicu na tribinama i tako dolazi do teih nasilnikih izgreda. Spektakularna narav dananjeg nogometa samo po sebi favorizira nasilje i ostale oblike nasilnikog ponaanja. Danas nita nije toliko spektakularno koliko nasilje. Na neki nain logika nogometa kao spektakla vodi sama po sebi do granice na kojoj nasilje postaje neizbjeno ili barem lako mogue.11 Sama spektakularnost nogometa nije jedini krivac za navijako nasilje na tribinama i van njih, iako na odreeni nain uslovljava postojanje ekstremnih navijakih grupa.

SPORTISTI I NASILJE
Sportiste karakteriu neke znaajne osobine linosti, odlunost, samokontrola, hrabrost, individualnost. Ove crte su osnov za oblikovanje moralnog lika sportiste. Meutim, pojedini sportisti sve vie lie na gladijatore. Na sportskim terenima se tuku sa protivnikim igraima; pljuju, vrijeaju i tuku sudije; obraunavaju se sa trenerima; u nastupu bijesa odgrizaju ui suparnicima Ova nedolina ponaanja pokuavaju se opravdati. Naime, tvrdi se da su zbog zahtjeva modernog sportskog profesionalizma, sportisti danas podvrgnuti ogromnim fizikim i psihikim naporima, te usljed toga ponekad dolazi do nagomilavanja bijesa i frustracija. To se onda manifestuje kroz verbalno i fiziko nasilje na samom terenu, a ujedno ima i dalekosene socioloke posljedice na publiku, kao i na mlade ljude koji u modernim sportskim ikonama trae svoje uzore. Sportisti esto u kljunim trenucima utakmice ili mea, nagomilane frustracije pod pritiskom ponu ispoljavati nekontrolisanim i
11

Sran Vrcan: Sport i nasilje danas u nas, Zagreb, 1990. str-37 14

gotovo nesvjesnim agresivnim ispadima, ime rue osnovne sportske postulate fair-play-a i takmiarskog duha. Najbolji primjeri za to su sve uestalije tue nogometaa na utakmicama i obrauni sa suparnikim timom, zatim odgrizanje uha boksera Mike Tysona njegovom protivniku Evanderu Hollyfieldu.

NOVINSKI LANCI
15

O svim ovim dogaajima koji obiluju devijantnim ponaanjem i navijaa i sportista svjedoe i brojni novinski lanci bombastinih naslova. Neki od njih su: Katastrofa na Heyselu U srijedu, 29. svibnja 1985., jutro u Bruxellesu nije uobiajeno mirno. Grad je zaposjela policija, a ve dva dana vlakovima i zrakoplovima pristiu u glavni grad Belgije tisue navijaa talijanskog kluba Juventusa i engleskog Liverpoola. Dva velika, poznata europska kluba u izravnom srazu na stadionu Heyselu odluuju tko je najbolja nogometna momad Europe. Nuno je poveano osiguranje u gradu, ponajvie zbog engleskih navijaa koji ve vie godina diljem Europe, gdje god igraju engleski klubovi, izazivaju nerede i tunjave. Njihovi pohodi sve manje su u svezi sa sportom, a sve vie nalikuju na povorke pijanih huligana i kriminalaca. Divljanja su poela ve na briselskim eljeznikim postajama, a nastavila se ulicama grada razbijanjem, vikom i povremenim prepirkama talijanskih i engleskih navijaa. Grubi verbalni obrauni navijaa nastavljaju se i na stadionu Heyselu. Protivnike se strane vrijeaju, gaaju tapovima, petardama i bakljama. Odjednom, neposredno prije poetka utakmice, engleski navijai probili su ianu ogradu koja je razdvajala navijae dvaju klubova. Nastala je opta tunjava tapovima, lancima, ipkama. Krv tee na sve strane. Talijanski navijai panino bjee prema izlazu. U tome trenutku poputa jedna betonska ograda, a stotine su ljudi na podu, dok stotine drugih u stampedu tre, bjee i padaju preko njih. Bilanca je strana: 38 mrtvih i vie od 300 ozlijeenih. Dva sata lijenici pokuavaju pomoi unesreenima, a policija smiruje navijae i odvodi voe engleskih navijaa. Teko razumljivom odlukom organizatora i UEFE, nogometna je utakmica ipak odrana. Smatralo se kako bi otkazivanje susreta uzrokovalo nove nerede. Juventus je pobijedio s 1:0, no rezultat jedva da itko i pamti. Ostala je i ostat e u sjeanju tragedija koja je odnijela 38 ivota. Predvodnici engleskih huligana kanjeni su, engleski klubovi na vie su godina uklonjeni iz europskih natjecanja, a mnoge su obitelji ostale, zbog pogreno usmjerenih strasti takvih navijaa, zavijene u crno.

16

NOVI IZGREDI ENGLESKIH NAVIJAA

Engleski navijai noas su nastavili prekjue zapoet obraun sa belgijskom policijom. Posle utakmice Engleska - Nemake, pred stadionom u gradu Sarlroa nalazilo se nekoliko hiljada specijalaca, pa su huligani iz Engleske odluili da odu pravo na elezniku stanicu, odakle su vozom otili u Brisel. Po dolasku u glavni grad Belgije sakupili su se na centralnom gradskom trgu, gde su odmah zapoeli tuu sa lokalnim mladiima, uglavnom imigrantima iz severnoafrikih drava. U obraun se veoma brzo umeala policija, koja je spreila krvoprolie. Od jednog Belgijanca je oduzet pitolj, koji sreom nije bio upotrebljen. Uhapeno je oko 70 ljudi, a na popritu je ostao da lei sa okrvavljenom glavom jedan od lokalnih mladia. Prema saoptenju policije, on je izboden rafcigerom, ali mu ivot nije u opasnosti. U poslednja 24 asa, otkako su Englezi u veem broju stigli u Belgiju, policija je uhapsila vie od 900 navjaa sa Ostrva.

17

Sukobi izmeu navijaa Rome i Hajduka

18

Sukobi izmeu navijaa Rome i Hajduka

19

Dogaaji u Dugopolju

Prolotjedni derbi izmeu Hajduka i Dinama zasjenjen je - premda to s obzirom na kvalitetu prikazanog nogometa nije bio neki problem - huliganskim ispadom Hajdukovih navijaa, pripadnika Torcide. Podsjetimo, nakon derbija, kolona u kojoj je bilo nekoliko vozila s Bad Blue Boysima (Dinamovim navijaima) krenula je u pravcu Zagreba i kod Dugopolja, mjesta 30-ak kilometara udaljenog od Splita, jedan je automobil zaustavljen. Hajdukovi navijai su u pet-est vozila organizirali 'saekuu' i bejzbol palicama razbili automobil i pretukli zagrebake navijae te na kraju u vozilo zagrebakih registracija ubacili 'bengalku' i u potpunosti ga spalili.Na svu sreu, iz gorueg automobila spaen je i mladi, koji se pri pokuaju izlaska zapetljao u sigurnosni pojas, pa je cijeli sluaj ipak proao bez najteih posljedica, odnosno izgubljenih ivota.

Ovaj dogaaj je prokomentarisao i ugledni sociolog subkulture Benjamin Perasovi: Moemo se mi sada zgraati nad sluajem iz Dugopolja, ali bi bilo bolje da krenemo u neke ire drutvene akcije protiv nasilnikog ponaanja uope koje ne poinju na stadionu nego u obitelji. Takoer on dodaje: Navijai su stvorili jedan svoj svijet u kojem se natjeu, kao to natjecateljski duh postoji svugdje oko njih - pogotovo u svijetu nogometa i nogometnih utakmica. S obzirom na trajne karakteristike navijakog svijeta, kao to su koncept mukosti i dokazivanja kroz fizike obraune - dakle kroz jedan muki koncept, kroz alkohol, kroz kompeticiju koja se takoer favorizira u nogometu, kroz diskurs kojim se koriste novinari, a koji je prilino ratniki, sa svim 'rovovima', 'rovovskim bitkama', 'bunkerima' i sl. - jasno je da e nasilje ostati jedna od trajnih karakteristika svijeta nogometnih huligana, radikalnih navijaa, tifosa, fanatika, kako god ih ve elimo zvati. Tako e netko ovo spaljivanje auta obiljeiti kao jedan mali plus u vlastitoj karijeri, dok mu neki drugi ne vrate jo eom mjerom.

20

Incidenti navijaa na utakmici Sarajevo:eljezniar

21

Novinski lanci : NASILJE SPORTISTA Mike Tayson odgrizao uho svom protivniku

1997 - Bokser teke kategorije Majk Tajson kanjen je zabranom bavljenja sportom na godinu dana i novanom kaznom od tri miliona dolara zato to je tokom mea za svetskog ampiona u tekoj kategoriji 28. juna, protivniku, Ivanderu Holifaildu, odgrizao komad uha.

22

Mihajloviu osam utakmica

23

U neredima poginuo 24-godinji navija

Dvadesetetverogodinji navija Sarajeva ubijen je u neredima u irokom Brijegu. Ozlijeeno je 15-ak osoba te 16 policajaca, meu kojima je jedan s teim ozljedama. Ozlijeeni su i graani na koje su nasrtali navijai Sarajeva. U bolnicu je primljeno 13 osoba, od toga dvije s prostrijelnim ranama. Nekoliko je teko ozlijeenih i lijenici se bore za njihov ivot.

24

Neredi na utakmici Sarajevo - iroki: Navijai demolirali stadion

Lijepo vrijeme, pune tribine, kvalitetan protivnik i dostojanstveno podsjeanje na Vedrana Puljia. Na Koevu je sve bilo spremno za praznik fudbala. Trebalo je samo da Sarajevo pobijedi iroki Brijeg i da poslije toga igrai kau da bodove poklanjaju Vedranu. I sve bi bilo u redu. No, Sarajevo nije pobijedilo, a praznik fudbala pretvorio se u horor, u kojem je cilj bio samo sauvat ivu glavu I pobjei sa stadiona. Pla i munina Huligansko divljanje navijaa iza sebe je ostavilo pla djece, slomljene ruke i noge, razbijene glave i previe munine, ak i za jednog ratom iskaljenog ovjeka. im je sudija odsvirao kraj fudbalskog muenja u kojem je ilavi iroki Brijeg sa igraem vie protiv dosta slabog i nervoznog Sarajeva uspio odigrati 1:1, uslijedile su scene koje se ne preporuuju onima sa slabim srcem. Uz skandiranje: "Izdali ste Vedrana", na teren se sa tri tribine slila rijeka navijaa koji su poeli unitavati sve i svakoga pred sobom. Fudbaleri dva tima i njihova rukovodstva pobjegli su iza eljezne kapije, koja vodi u svlaionice, a huligani su iskalili bijes na zatitarima.

25

Mnoge od njih masa je pretukla svime to joj je palo pod ruku. Nakon toga, doslovno su sravnili klupe za rezervne igrae i krenuli ka sveanim loama traei lanove uprave, a usput su porazbijali sva stakla koja postoje na stadionu. Dok su zatitari bjeali glavom bez obzira, huligani su poeli ak i paliti krov loe. Novi problemi Dok su doli specijalci, petnaestak minuta poslije mea, veina navijaa ve je van stadiona pravila nove probleme. Unitavali su parkirana vozila i tukli se sa policajcima i zatitarima. Na stadionu su ostali samo oni koji ga zbog povreda nisu stigli napustiti.

Opa slika nakon utakmice:

26

ANALIZA PODATAKA
Svi ovi novinski lanci predstavljaju pravi dokazni materijal o devijantnom ponaanju i navijaa i sportista. Meu njima je 6 lanaka o nasilju navijaa na nogometnim terenima. Takoer predstavljena su i 2 novinska lanka koja dokazuju prisustvo nasilnikog ponaanja meu sportistima. Analiza novinskih lanaka o incidentima vezanim za nogomet je pokazala: da ponaanje navijaa na tribinama u veini sluajeva prelazi u oruane sukobe, gdje se koriste flae, upaljai, palice, noevi, pirotehnika sredstava, pa ak i vatreno oruje. Navijai se uglavnom obraunavaju sa suparnikim navijaima, a nakon toga sa policijom, odnosno organima obezbjeenja. da zbog huliganstva esto nastradaju i nevina lica (policajci, redari, neduni gledaoci prisutni na stadionu). da se nasilje navijaa sa tribina prenosi i van nogometnih stadiona. Navijai se prije i nakon utakmica sukobljavaju sa suparnikim grupama i unitavaju automobile, prodavnice i sl. Pri tome se obino nanose velike materijalne tete u gradovima u kojima se odravaju utakmice. Analiza novinskih lanaka pokazuje da su derbi-susreti, utakmice sa visokim rizikom, odnosno u 90% sluajeva dolazi do incidenata zbog rivaliteta klubova. Analizirajui sve lanke o nasilju navijaa u globalu, dolazi se do injenice da nasilje navijaa za sobom povlai ogroman broj povrijeenih, kao i veliki broj mrtvih. Takoer, analiza je pokazala da skoro svi incidenti koji se deavaju na prostorima bive Jugoslavije obiluju nacionalizmom, to dovodi do nacionalne netrpeljivosti meu navijaima. Analiza novinskih lanaka, u kojima je zabiljeeno nasilje izmeu sportista, je pokazala sve veu prisutnost nasilnikog ponaanja kod sportista.To potvruju i mediji koji sve vie govore i piu o skandalima vezanim za vrhunske sportiste, a ne o samim sportskim dogaajima. Analiza dvije posljednje utakmice izmeu Sarajeva I irokog Brijega pokazuje das u to utakmice sa visokim rizikom. Analizirajui lanke o nasiljima vidimi da nasilje povlai I veliki broj povrijeenih,nazalost i mrtvih.

27

ANKETA
Anketa je anonimna Tema: Nasilje na sportskim terenima 1. Spol M

2.Zbog ega se deavaju neredi na stadionima? a) loe igre nogometaa b) sudiskih odluka c) ili neega drugog 3.Dali neredi na stadionima i van njih nastaju zbog nacionalizma? a) da b) ne 4.Po vaem miljenju dali vlast ita ini da sprijei nasilje na sportskim terenima? a) da b) ne c) moda 5.Kazne kakve sada postoje u BiH za naruavanje mira dali su dovoljne ili ih treba mijenjati? a) treba ih mijenjati b) dovoljne su 6.Treba li uvesti promjene u sportskom savezu BiH? a) da b) ne

Sarajevo 2010
28

ANALIZA ANKETE
Anketa je provedena na starijim uzrasnim kategorijama od 30-40 god.Ukupno je anketirano 20 studenata i studentica. Rezultati ankete po svakom pitanju izraeni su procentualno i oni izgleda ovako; Na drugo postavljeno pitanje u anketi odgovori su sljedei: a) 60% b) 30% c) 10%

Na upit iz kojih razloga se deavaju neredi na stadionima, veina ispitanika (njih 60%)odgovorila je da je to zbog loe igre nogometaa.Navijei dolaze na stadione radi pobjede i da bodre svoje ljubimce i navijeju za svoj tim. Njih 30% je odgovorilo da neredi dolaze zbog sudiskih odluka koje su nekada prestroge.Mnogi su konstatovali kako su mnoge utakmice namnjetene i da sudije tu igraju veliku ulogu.Naravno da to mnogima smeta i ispoljavaju to na agresivan nain.

1 2 3

Tree pitanje: a) 60% b) 40% Na pitanje dali neredi nastaju zbog nacionalizma (njih 60%) odgovorilo je DA.Najee se to deava kod dva nacionalno razliito opredjeljena tima.Navijai se meusobno vrijeaju i pjevaju jedni drugima razliite na nacionalne pjesme sto esto dovodi do sukoba navijaa. Njih 40% je odgovorilo da nije u tome problem nego da on lei u neemu drugome.

29

1 2

etvrto pitanje: a) 20% b) 80% c) 0% Dali vlast ita ini da sprijei nasilje (njih 80%) je odgovorilo da ne ine.Jer da ine ovo se nebi nita desilo sto se sada deava na naim stadionima. Njih 20% je odgovorilo da vlast ipak ini i pokuava da sprijei nasilja na sportskim terenima.

1 2 3

Peto pitanje: a) 100% b) 0% Pitanje vezano za kasne za naruavanje mira na stadionima i oko njih dali treba mijenjati odgovor je DA 100% ih treba mijenjati.Kazne su blage trebaju biti rigoroznije i za poinjena djela trebaju svi da odgovaraju od rukovodstva tima do navijaa koji to ine.

30

1 2

esto pitanje: a) 100% b) 0 % Na pitanje treba li uvesti promjene u sportskom savezu BiH njih 100% je odgovorilo DA.Kompletan savez treba izmijeniti i postaviti nove ljude koji su struni, educirani i bavili se nekom sportskom granom u prolosti.

1 2

Ukupno gledajui blizu 80% studenata nije zadovoljno dananjom slikom sportskim terenima i situacijom u naem sportskom savezu. Generalni skor i opa slika ankete govori o jako loem poloaju i stanju sporta u naoj zemlji.Izmjene su potrebne i treba ih veoma brzo realizovati ako elimo da se ovakvi incidenti vie ne deavaju na naim terenima.

31

KAKO SPRIJEITI NASILJE NA SPORTSKIM TERENIMA?

Helsinki odbor za ljudska prava u Republici Srpskoj, u saradnji sa Udruenjem Vesta iz Tuzle realizuje projekat ''Razvoj lokalne politike i mjere za sprijeavanje nasilja na sportskim terenima u optinama Bijeljina i Tuzla''. Cilj projekta kojeg podrava Europska komisija je promocija drutvenog dijaloga izmeu organizacija civilnog sektora, smanjenje socijalnih i politikih podjela u zemlji i rjeavanje drugih zajednikih problema. Projektom je predvieno istraivanje ije su ciljne grupe Ministarstvo unutranjih poslova Tuzlanskog kantona, Centar javne bezbjednosti Bijeljina, Centri za drutveno blagostanje, srednje kole u Bijeljini i Tuzli, sportski klubovi, lokalne civilne organizacije i mediji. Do sada je obavljeno terensko istraivanje o sluajevima nasilja u dvije optine. Istraivanje je osmislila i sprovela sportska psihologinja Sanja Krvavac i Sarajeva, zajedno sa volonterima iz Bijeljine i Tuzle. ''U izvjetaju se vidi da nasilje postoji. Skoro svi od 1.000 ispitanika manifestuju bar neki oblik nasilja, koje se kree od uzvikivanja obinih uvredljivih parola do fizikog obraunavanja izmeu navijakih grupa. Detaljan izvjetaj dostupan je i na web stranicama Helsinkog odbora i Udruenja Vesta'', kazao je asistent projekta Branimir Jeli. Nakon istraivanja uslijedilo je prikuljanje stavova, miljenja i drugih informacija o nasilju te uzrocima nasilja u sport, kroz koritenje metode fokus grupa. U radu fokus grupa su uestvovali predstavnici navijakih grupa Fukare iz Tuzle i Incident iz Bijeljine, MUP-a TK, SJB Bijeljina, predstavnici fudbalskih klubova Sloboda Tuzla i Radnik Bijeljina, novinari, te sociolozi, psiholozi i socijalni radnici. ''Glavni problem koji je istaknut u Bijeljini je odnos navijaa i kluba te navijaa i policije. U Tuzli je istaknuto da su njihov glavni problem uestali sukobi sa protivnikim navijaima, ali na gostovanju. Kada je rije o nacionalistikim izjavama, parolama, navijai iz Tuzle su izriiti u tvrdnji da meu njima nema takvog iskazivanja podrke klubu. S druge strane u Bijeljini postoji takav vid navijanja, ali da to postaje sve rijee'', kazao je Jeli. Trenutno su u okviru projektnih aktivnosti organizuju radne grupe, u kojima uestvuju predstavnici navijaa, kluba, sociolozi ili psiholozi, predstavnici policije i novinari. Na sastancima e se izraditi kodeks ponaanja za navijee iz Bijeljine i Tuzle kao prijedlog mjera
32

za sprjeavanje nasilja na sportskim terenima. Kako nam je kazao Jeli, na alost, jedino predstavnici klubova nisu redovni u radu radne grupe. ''Ono to slijedi je prezentacija kodeksa ponaanja u medijima. Zatim slijedi velika aktivnost sastavljanja lokalnih akcionih timova, koji e raditi na izradi Akcionog plana za sprjeavanje nasilja na sportskim terenima. Ovu grupu e initi predstavnici lokalnih vlasti iz Bijeljine i Tuzle, organizovane navijeke grupe i NVO iz ova dva grada, kazao nam je Jeli. Kraj implementacije projekta Razvoj lokalne politike i mjere za sprjeavanje nasilja na sportskim terenima u optinama Bijeljina i Tuzla'' je sredina naredne godine, nakon ega slijedi monitoring. O opravdanosti projekta najbolje pokazuju posljednja deavanja u irokom Brijegu.

33

ZAKLJUAK
U cilju suzbijanja devijantnog ponaanja meu navijaima potrebno je donijeti Zakon o suzbijanju nasilja na sportskim priredbama, u zemljama gdje on ne postoji, a ukoliko pomenuti zakon ve postoji potrebno je da sankcije budu rigoroznije. Njime bi se uvelo novo krivino djelo nasilniko ponaanje na sportskoj priredbi, tako da bi svaki pojedinac morao krivino odgovorati ukoliko bi se nasilniki ponaao i izazivao nerede. Takoer zakonom bi se trebale utvrditi odgovornosti organizatora sportskih priredbi. To podrazumjeva mjere koje su organizatori obavezni da preduzmu radi suzbijanja nasilja (fiziko-tehnika sredstva koja bi trebalo da ima sportski objekat radi spreavanja nereda) u saradnji sa policijom. Zakonom bi se takoer trebalo potpuno zabraniti ulazak na stadion alkoholisanim i drogiranim navijaima. Sve ove mjere ne bi u potpunosti eliminisale devijantno ponaanje iz sporta, ali bi u veini sluajeva sprijeile nasilje navijaa. Nasilje meu sportistima je takoer neophodno eliminisati jer to sport, kako je ve navedeno, vodi u kontra smjeru. S obzirom na porast broja incidenata koje prouzrokuju sportisti, potrebno je kriterij sankcija, za takvo ponaanje, poveati (stroije i vee kazne, due suspenzije). Meutim, kazne od nekoliko utakmica neigranja i par hiljada dolara nee zaustaviti sportiste (koji zarauju milione godinje) da divljaju po terenu. Sve ove dosadanje poduzete mjere kanjavaju ve uinjeno, ali da bi se zaista rijeio ovaj problem potrebno je uiniti neto da se sprijei nasilniko ponaanje, tj. namee se pitanje kako sprijeiti, a ne lijeiti? Meunarodno drutvo za sportsku psihologiju prihvatilo se tog prilino tekog zadatka i pronalo neke naine koji bi mogli pomoi. Koritena su istraivanja nekih sportskih psihologa i dok neke od preporuka zvue i jesu prilino banalne u praksi bi imale uinka. Prije svega bi klupska uprava trebala odrediti i standarizirati pravilnik o kanjavanju nasilnog ponaanja svojih igraa. Bitno je da su igrai upoznati sa posljedicama svog eventualnog agresivnog ponaanja i da kazne imaju znaajnog efekta na prekritelja. Ono to uprava sportskog kluba mora osigurati su odgovarajui procesi treniranja svoje momadi, osobito mlaih kategorija. Ti procesi bi trebali obuhvatiti i prihvaanje fair-play kodova ponaanja, sportske solidarnosti i potenja. Uprava bi takoer obavezno morala zabraniti konzumaciju alkohola i svih drugih opijata tokom bilo kojeg sportskog dogaaja. Moda najsvjeiji primjer ovakvih mjera je odluka elnika engleskih nogometnih klubova koji su nakon nekoliko optubi protiv prvoligakih igraa za nasilje donijeli odluku o obaveznom pohaanju takvih predavanja. Zanimljivo, tko nee pohaati ove seminare nee isto tako moi potpisati profesionalni nogometni ugovor.
34

Ipak, najvaniju ulogu u svemu tome imaju mediji, koji bi morali prestati da incidente i nasilnike ispade pretvaraju u senzacije. Umjesto toga trebali bi promovirati kampanju smanjenja nasilja i agresivnog ponaanja u sportu, to takoer ukljuuje pristanak i sudjelovanje sportaa, trenera i samih gledatelja, a svi bi oni trebali sudjelovati na raznim seminarima koji se bave temom sportskog nasilja. Sve ovo bi pomoglo da ponaanje sportista ponovo postane uzorno i slui za primjer svim ljudima .

35

LITERATURA
Azra Kozaranin: Sociologija sporta, Sarajevo, 1999. Nenad Fanuko: Sociologija Udbenik za gimnazije, Zagreb, 1995. Opa enciklopedija, Jugoslovenski leksikografski zavod, Zagreb, 1977. Opa enciklopedija, Prosveta, Beograd, 1986 Dord Olvel: Sportski duh- Zato piem i drugi eseji Sran Vran: Sport i nasilje danas u nas, Zagrab, 1990. Dnevne novine Osloboenje Internet: www.infoz.ffzg.hr www.euro26.biz.hr www.htnet.hr www.hrt.hr www.dnevnik.co.yu www.sport.cg.yu www.danas.org www.juznifront.net www.vjesnik.com www.nba.com www.blicnews.com

36

SADRAJ
1.UVOD ..................2 2.PREDMET I PROBLEM RADA...3 2.1. HIPOTEZE...................3 3.CILJ RADA.........................4 4. NASILJE U SPORTU.................5 5.HULIGANI I VRSTE PUBLIKE...............................................................7 5.1 NAVIJAKE SKUPINE........................................................................8 5.2 I TEORISKA MISAO O NAVIJEIMA.................................................8 5.3 SUBKULTURNA TEORIJA RITUALIZIRANE AGRESIJE..9 5.4 KLASNA TEORIJA PONAANJA NAVIJAA I NJIHOVIH SKUPINA.9 5.5 SOCIO-ISTORIJSKA TEORIJA9 5.6 TEORIJA ALESSANDRA DAL LAGA - SVIJET SPORTA KAO SVIJET ZA SEBE.10 5.7 II TEORISKA MISAO O NAVIJAIMA...10 5.8 SUBKULTURA NOGOMETNIH NAVIJAA...11 6. SPORTISTI I NASILJE......13 7. NOVINSKI LANCI..14 7.1Katastrofa na Heyselu.14 7.2 Novi izgledi engleskih navijaa..............................................................16 7.3 Sukobi izmeu navijaa Rome i Hajduka ................17 7.4 Dogaaji u Dugopolju....19 7.5 Incidenti navijaa na utakmici Sarajevo:eljezniar.20 7.6 Mike Tayson odgrizao uho svom protivniku.21 7.7 Mihajlovi osam utakmica zabrane...22 7.8 U neredima poginuo 24-godinji navija. ..23 7.9 Neredi na utakmici Sarajevo - iroki: Navijai demolirali stadion..24 8. ANALIZA PODATAKA....26 9. ANKETA.27 10. ANALIZA ANKETE....28 11.KAKO SPRIJEITI NASILJE NA SPORTSKIM TERENIMA?...............31 12.ZAKLJUAK......................................................................................33 13.LITERATURA.....................................................................................35

37

38