kola ahovskih konanica

Konanice su onaj dio ahovske partije u kojima su zahtjevi pred igraem najvii. Sve to je uporno gradio desecima poteza moe upropastiti jednim jedinim. Naizgled najednostavnije, od njih i poinjemo, su pjeake konanice. Da li su lagane ? Pjeak protiv pjeaka, najjednostavnije od njih, pa zar je to neka mudrost ? Prebroji poteze i vidi koji pjeak prvi stie u damu ... No, ah ne bi bio tako zanimljiv i tajanstven, da je sve to tako jednostavno! Primjerice, sedamdesetih godina prolog stoljea, u srazu dvojice vrhunskih velemajstora dolo je do ovakve pozicije : Crni na potezu

Ljubojevi-Browne, Amsterdam, 1972 Crni je odigrao 39... f5 i poslije 40. Kb4 oba velemajstora su se sloila na remi. (40.... f4 41. Kc4=) Da se to dogodilo u partiji nekih nepoznatih igraa, vjerojatno ovaj sluaj i ne bi bio zabiljeen. Ali, da je jedan super velemajstor u jednom jedinom potezu prokocka pobjedu ipak izaziva uenje. Dobitak je bio relativno jednostavan: 39...Kd5! 40. Kb6( Ili 40. b4 f5 41. b5 f4 42. b6 Kc6 i sad bijeli kralj treba doi na a6, a tu se namjestio na ah nakon izvlaenja dame na f1 i s dobitkom u par poteza. Isto tako poslije 40.Kb4 Kd4! 41. Ka5 f5 42. b4 f4 43. b5 Kc5 44. b6 Kc6 sa istom sudbinom ) 40...f5 41. b4 f4 42. b5 f3 43. Ka7 f2 44. b6 f1D 45. b7 Kc6 i crni dobiva. Da su konanice osnova za izuavanje ahovske vjetine posluit e nam primjeri iz srednjeg vijeka. Polerio je 1590. godine ovako pouavao svoje uenike :

Crni na potezu i bez obzira na to gubi partiju.

Zato crni gubi ako je lako izraunati da izvlae dame istovremeno ? Prvo jer bijeli pri promociji daje ah, poloaj crnog kralja je slab i bijeli ahira dok ne dovede crnog pred mat ili gubitak dame. Dakle 1...h5 2. a4 h4 3. a5 h3 4. a6 h2 5. a7 h1D 6. a8D+ Ova se pozicija vrlo esto sree u praksi i zato je vano nauiti slijedei dobitak. Ovaj nain su znali uenici u srednjem vijeku, to je jo jedan pokazatelj da ah nije poput ostalih igara. On ima svoju povijest i otkada se poelo ita vrijedno zapisivati da se otrgne zaboravu, zapisivala se i ahovska mudrost. Idemo mi dalje 6..Kg1 7. Da7+ Kh2 8. Dc7+ Kg1 9. Dc5+ Kh2 10. De5+ Kg1 11. Dd4+ Kh2 12. Dh4+ Kg1 13. Dg4+ Kh2 14. Kf2! i bijeli dobiva. Uoimo kako crna dama nema ni jednog jedinog aha i ne moe sprijeiti mat. Njen poloaj je toliko traljav da moramo ovu poziciju dobro upamtiti i truditi se u praksi da vam suparnik ne dovede figure u pasivan poloaj. Nekada je potrebno i radikalno odluiti u poziciji, pa ponekad radije dajemo pjeaka za aktivnu igru ali o tome u nekom od kasnijih nastavaka. Autor ove poduke je bio Giulio Cesare Polerio(1548-1612). Bio je to znaajan ahist svog vremena, Imao je obiaj zapisivati partije suvremenika pa je na osnovu tog materijala napisao i knjigu oko 1585-1590 godine koja je objavljena tek 1874. U njoj su obraene partije kraljevog gambita ali i drugih protugambita koji su se u to vrijeme najee sretali u praksi. Jo jedna lekcija Poleria bi bila ista kao prola pozicija samo je dodan crni pjeak na c7 koji smeta bijelom da dade ah po dijagonali b8-h2 i bijeli dobiva na jedan drugi nain kojega moramo, kao i prethodni, dobro prouiti i u potpunosti usvojiti.

BIJELI: Ke2, a2 CRNI : Kg2, c7,h7

2

Razlika je u tome to nakon 6.a8D+ Kh2 bijeli nema ah po dijagonali b8-h2 ali dobiva na slijedei nain: 7.Dh8+ Kg2 8. Dg7+ Kh3 9. Dh6+ Kg2 10. Dg5+ Kh3 11. Dh5+ Kg2 12. Dg4+ Kh2 13. Kf2 i bijeli dobiva... tako se .. ahovsko znanje i ahovske istine taloe ve stotinama godina, lijepo je biti dio svega toga !

Pjeak protiv pjeaka 2. dio

Primjenimo znanje iz prethodne lekcije i slijedea pozicija e biti lako rjeiva !

Bijeli vue i dobiva 1. Kf6!! i u damskoj konanici bijeli dobiva za jedan tempo. 1... Kg2 2. b4 h5 3: Kg5 Kg3 ( Tu lei zec. Bijeli e izvui damu sa ahom i matirati !) 4. b5 h4 5. b6 h3 6. b7 h2 7. b8D+ kg2 8. Db2+ Kg1 9. Kg4 h1D 10. Kg3 i dobiva. A sada jedna od najpoznatijih pozicija. Kada elimo pojasniti kako moramo biti oprezni u pjeakim konanicama, te koliko najjednostavnija pozicija sadri "otrova", redovito pokazujemo slijedeu poziciju.

Bijeli vue i dobiva Ideja bijeloga je uzeti pjeaka na a5 a da pri tom crni ne stigne u opoziciju. 1.Kc2 ! a4 (Ako bijeli bude naivan i odigra 2.Kc3?? s idejom Kb4 i Ka4: crni bi povukao 2...a3 3. b4 Ke7 4.Kb3 Kd6 5. Ka3: Kc6 6. Ka4 Kb6=)
3

No bijeli nije nagao i neoprezan (to su dvije ponajvee mane mladog ahiste) pa igra 2. Kb1! a3 3. b3!! Ke7 4. Ka2 Kd6 5. Ka3: Kc5 6.Ka4 i sad se vidi zato 3. b3!! a ne 3.b4 jer sada bijeli ima nakon 6...Kb6 7. Kb4 Kc6 8. Ka5 i dobiva. Ovu poziciju potrebno je detaljno izanalizirati i shvatiti svaki potez. Na slijedeem dijagramu je pozicija koju, isto tako primjenjujui prethodno znanje, moemo lako rjeiti:

Bijeli vue i dobiva Dakle, drei se onoga to smo usvojili do sada, elimo navesti crnog monarha da stupi na polje gdje e dobiti ah pri promociji pjeaka, a to je polje h2. 1. Ke2 (dobiva i Kf2 ali to nije kolski) 1....Kh2 2. b4 i dobiva. Doista , lako je utvrditi da crne nema "pametnog" poteza jer 1.. Kg2 samo staje na putanju svojem pjeaka, dok 1. ... g5 2. Kf3 Kh2 3. Kg4 i adios. Jo da ne bi bilo dugova: 1:Kf2 Kh2 2. Kf3 Kh3 3.Kf4 Kh4 4. b4 g5 5. Ke3! i bijeli kralj je blii polju g1, a crni kralj ne moe vie ui u kvadrat bijelom pjeaku. Dijagram koji pokazuje slijedeu poziciju veoma je bitan. Ova ili slina pozicija je nastala puno puta u praksi i zato je treba dobro upamtiti.

Bijeli vue i remizira

Ovdje je lako pogrijeiti. Postoje samo dva poteza (kao dva puta na raskriju !) jedan pravi a drugi vodi u poraz. Dakle to odigrati ? Idemo prvo onaj "blii" 1.Kf8? (optika esto prevari ljude. Ovo je samo naizgled blie pjeaku) 1...Kf6 2. Kg8 Ke5 3. Kg7 Kd4 4. Kf6 Kc3 5. Ke5 Kb2 6. Kd4 Ka2: 7. Kc3 Kb1 i crni dobiva za jedan tempo. Kako zaraditi taj tempo da bude remi. U prvom potezu 1.Kh8! bijeli se naizgled udaljuje od pjeaka, no zapravo on ni ne gleda pjeaka nego polje c2 - tu je spas. 1..Kf6 2. Kh7! Ke5 3. Kg6 Kd4 4. Kf5 Kc3 5. Kc2! remi. Rezimirajmo: najjednostavnije konanice - pjeake pjeak protiv pjeaka, su vrlo poune i zahtijevaju detaljnu analizu. One su baza za sve one koje slijede. Primjer za samostalni rad. Rjeenje u slijedeem postu !

Bijeli vue i dobiva

Pjeake konanice - dva protiv jednog

Najprije rjeenje zadatka. 1. Kd6! ( 1. Kb7:? Kb3=) 1... Ka3 ( ako bi crni igrao 1... b5 2. Kc5 Kb3 3. Kb5: Kc3 4. Kc5 Kd3 5. Kd5 dobiva) 2. Kc5! ( 2. f4? b5=) 2.... Ka4 3. f4 b5 4. f5 b4 5. Kc4! (5. f6? b3=) 5... b3 6. Kc3 Ka3 7. f6 i dalje poznatim nainom dobiva. U konanicama dva pjeaka protiv jednog, postoji zakonitost koju valja znati i ne moe se promijeniti - POLOAJ PJEAKA. Zbog boljeg shvaanja pogledajmo slijedei dijagram u kojem su prikazana etiri bitna poloaja.

Kolona "A" : Crni pjeak na a7 je pravi junak. Njemu moete, jasno ako mu je njegov kralj blizu ( a8, b8,c7, c8), staviti jo par pjeaka na a liniju - on e sa svima lako izai na kraj i remizirati. Kolona "B" : Ovaj sluaj je najlaki za jau stranu. Bez obzira na ahovsko znanje bijeloga on e kad-tad dobiti partiju, tj. osvojiti pjeaka jer ga crni ne moe braniti. Kolona "C" : U ovoj poziciji vrlo je vaan poloaj kraljeva. Crni, ako hoe remizirati, mora zauzeti opoziciju tj. ako bijeli kralj zauzme polje d3(d4) crni treba istovremeno zauzeti polje d5(d6) i onda je remi. Ako to ne uspije onda je crni izgubljen, kaemo nije uspio zauzeti opoziciju. Kolona "D" : E, ovdje je vano, uz to gdje su kraljevi, kako e bijeli igrati. Ipak treba rei da je za crnog najbolje ako svojeg pjeaka dri na sedmom redu. Za mlade igrae je vrlo bitno da ovu poziciju detaljno izanaliziraju tj. da je odigraju vie puta s bijelim i crnim figurama. Tako e najbolje nauiti razne mogunosti koje ova pozicija krije. Pretpostavimo da su kraljevi negdje u normalnim poloajima, bijeli Kf4, a crni Kf6.

Bijeli vue i dobiva

6

1. Kg4 Kg6 2. g3! Kg7 3. Kg5 ( tjera crnog iz opozicije) 3... Kf7 4. Kh5 Kg8 5. g4 Kh8 6. g5 Kg8 ( U ovoj poziciji pri kralju na g8 pjeak bijelog mora biti na poetnom poloaju jer da je pomaknut bio bi remi, a da je crni kralj na h8 bijeli bi odigrao h4 i dobio) 7. h3! Kh8 8. h4 kg8 9. h5 Kh8 10. g6 hg6: ( ako 10. ...Kg8 11. g7! i gotovo ) 11. hg6: Kg8 12. g7 i dobiva. Lako ete zakljuiti zato 7. h4? nije dobro. Ako crni poslije uvodnih poteza 1. Kg4 Kg6 2. g3 ne eli izai iz opozicije ve i sam povue 2. ...h6 on je samo privremeno rjeio svoje probleme ( bolje rei gurnuo ih pod tepih ) jer je taj pjeak na estom redu vei problem nego da je na sedmom. Bijeli opet eka i igra 3. h3! i sada crni nema dobrog izbora. Ako I. 3... h5+ 4. Kf4 Kf6 5. h4! crni gubi opoziciju pa onda i partiju. II. 3.... Kf6 4. Kf4 Kg6 ( na 4. ...ke6 5. h4 Kf6 6. g4 Ke6 7. Ke4 Kf6 8. Kd5 Kg7 9. Ke5 Kg6 10. Ke6 kg7 11. h5! i crni pjeak e pasti ) 5. Ke5 Kg5 6. Ke6 Kg6 ( ako 6... Kh5 7. Kf7) 7. h4! ( I opet se crni mora izjasniti, time izgubiti opoziciju i gotovo. Ako 7...Kg7 8. h5!, a ako 7. ....Kh5 8. Kf6 Kg4 9. Kg6 Kg3: 10. h5 i dobiva). Sada emo vidjeti kakve je upute svojim uenicima davao stari majstor Carlo Salvioli (1848-1930) poznati talijanski odvjetnik, ali i poznati ahovski teoretiar koji je u razdoblju od 1885. do 1888. publicirao kapitalno djelo u etiri toma "Teorija i praksa ahovske igre". Ove knjige su tiskane u Veneciji i sadravale su dosta studija i konanica. Evo jedne od njih :

Bijeli vue Iako je bijeli na potezu, pozicija je remi (da je bijeli pjeak na polju d2 bijeli bi dobio). Dakle, 1. Ke5 ( ako 1. d4 Kc7 2. Kc5 Kd7 3. d5 Kc7 4. d6+ Kd7 5. Kd5 Kc8(d8)=) 1... Kc6 (Ili 1... Kc7 2. Kf5 Kd6 3. Kg5 Ke5=) 2. d4 (2. Kf5 Kd5 3. Kg4 Ke6 4. Kg5 Ke5=) 2. d4 (2. Kf5 Kd5 3. Kg4 Ke6 4. Kg5 Ke5=) 2...Kd7 (c7) 3. Kf5 Kd6 4. Kg5 Ke6! ( Ali ne 4.... Kd5? 5. Kh6!) 5. d5 Kd5: 6. Kh6 Kd6 7. Kg5 (Ili 7. Kh7 Ke5! 8. Kg7 Ke6 itd.) 7.... Ke6 8. Kg4 Kf6: 9. Kf4 Ke6 10. Ke4 remi. U emu je razlika ako je pjeak na d2 umjesto na d3. Dobitak je slijedei : 1. Ke5 Kc6 2. Kf5 Kd5 3. Kg5 Ke5 (Ako 3.... Ke6 4. d4!! i dobiva) 4. d3! Ke6 5. d4 Kd5 6. Kh6 i dobiva. Dakle, ovo je pravi primjer kad je jedan jedini tempo odluujui u ovakvom tipu pozicije.

Pjeake konanice - dva protiv jednog 2.dio

Pogledajmo jo jedan primjer :

Bijeli vue i remizira Kao i u nogometu i u ahu su mogue "finte", ono ide lijevo a onda loptu utne desno. Zato bijeli igra 1.Ke3 Kg6 2. Kd4 ( ako ste pomislili da bijeli hoe osvojiti a6 pjeaka, prevarili ste se. Bijeli samo eli izazvati crnog da napreduje f - pjeakom pa da se vrati tamo odakle je bio. 2.... f5 3. Ke3! dakle izvedena je "finta" i bijeli e nastaviti kao u obinoj konanici "pjeak protiv pjeaka", a ako crni poe na a5 pjeaka, bijeli kralj sa f5 e lako doi do spasonosnog polja c1. Idemo: 3...Kg5 4. Kf3 f4 5. Kf2 Kf5 6. Kf3 Ke5 7. Kf2 Kd5 8. Kf3 Kc5 9. Kf4: Kb4 10. Ke3 Ka5: 11. Kd2 Kb4 12. Kc1 remi. Idemo mi dalje :

Ako je bijeli na potezu - remi Ako je crni na potezu - gubi Ako je bijeli na potezui : 1. Kb1 ( 1. Kd1 Ke3! 2. Ke1 Kf3=) 1... Kc5 2. Ka2 Kb4 remi. Ako je pak crni na potezu 1... Kd5 ( ovo je iznudica ! Ako crni pokua 1... Ke3 2. Kb1 i bijeli dobiva ) 2. Kd1! Ke5 3. Ke2 Kf4 4. Kf2 Ke5 5. Ke3 Kd5 6. d4 i bijeli dobiva.

A sada pozicija koja je u praksi vrlo esta :

Bijeli vue i dobiva Pozicija iz turnirske partije : 1. Kf2 ( 1.Kg2 Kd4 (ako 1... Kf5 2. Kf1!) 2. Kh2 Kd5 3. Kh3 Ke5 4. Kg3 Ke5 5. Kg2 Ke5 6. Kf1!) i bijeli dobiva.) 1... Kf4 2. Kg2 Ke5 3. Kf1! Kd5 4. Ke2 Kd4 5. Kd2 Ke5 6. Ke3 Kf5 7. f4 Kg4 8. Ke4 Kh4: 9. Kf3 i bijeli je dobio. I jo samo jedna karakteristina pozicija :

Bez obzira tko je na potezu - bijeli dobiva Ako je bijeli na potezu : 1. Kf4! (1. f4? f6 !=) 1.. Kf6 (Na 1... f6 2. Kg4 Ke5 3. f4+ Ke6 4. f3 Kd6 5. Kh5 dobiva ) 2. Kg4 Kg6 3. f4 f6 4. f5+ Kf7 5. Kf4 Ke7 6. Kf3! Kf7 (prijetilo je Kg4 ) 7. Ke4 Ke7 8. Kd5 Kd7 9. f3! i bijeli dobiva. Ako je crni na potezu : 1... Kf6(ili 1... f6 2. Kf4 i dobiva) 2. Kf4 Ke6 3. Kg5 Ke5 4. f4+ Ke4 ( Ako 4... Ke6 5. f5+ Ke5 6. f6) 5. f5 Ke5 6. f3 i bijeli dobiva. Ovaj "mali" na f2 je pravo udo i klju dobitka.

Pjeake konanice sa po dva pjeaka

Pri ovakvim pozicijama remi je vrlo izgledan ishod partije, osim u sluajevima poremeene ravnotee, a ravnotea moe biti poremeena ako je: 1. 2. 3. 4. 4. jedna od strana u iznudici, kralj jedne od strana je suvie udaljen od svojih pjeaka, jedna strana gubi opoziciju, pjeak je slobodan i vezan, pjeak stie prije do izlaznog polja i sl.

No, najvanije je da ne smijemo ni na jednu poziciju gledati dogmatski ili pak shematski. Svaku poziciju je potrebno procijeniti po vlastitim karakteristikama. Pogledajmo slijedei dijagram :

Bijeli vue i dobiva Prednost bijelog nije u tome to je crni pjeak udaljen od vlastitih pjeaka nego to je bijelome otvoren put ka tim pjeacima: 1.Kg5 Ke3 2. Kh6 Kf2 3. g4 Kf3 4. h3! Kg3 5. Kh7: Kh3: 6. g5 i bijeli dobiva. Usporedimo ovaj primjer sa slijedeim gdje je pozicija vrlo slina samo su pjeaci crnog na g7 i h6, a ne na h7 i g6.

Bijeli na potezu ali crni remizira

10

A-1. Kf5 Ke3 2. Kg6 ( ako 2. h4 Kf2 3. h5 KKg3! 4. Kg6 Kh4=, ali ne 4... Kg4?? 5. g3 dobiva ) 2. ...Kf2 3. Kg7: ( ako 3. g4 Kg2 4. Kg7: Kh3!= ili 4. h4 Kh3= ) 3. ...h5! (nikako ne smije 3... Kg2?? 4. h4 i bijeli dobiva) 4. Kg6 (na 4. g3 Kg2 5. Kg6 Kh2:= ) 5.... h4 5. g4 hg3: an pasant - remi. B-1. g4 Kd4 (prijeti g6 ) 2. Kf5 Ke3 3. h4 Kf3 4. g5 hg5 5. hg5 Kg3! i remi je jer bijeli ne moe dalje gurati tog pjeaka 6. g6 Kh4 7. Ke6 Kg5 8. Kf7 Kh6 ve se mora zadovoljiti remijem 6. Kg6 Kg4=. C-1. h4 Ke2 2. g4 Kf2 3. g5 hg5+ 4. hg5 Kg2! i crni e na vrijeme stii do h4 ( kao pod B). Remi

Ponekad je mogue doi forsirano do iznudice to emo vidjeti u slijedeoj poziciji :

Bijeli vue i dobiva 1. Kb6 Kc3 ( ili 1... Kd2 2. Kc6 i dolazi do istog ) 2. Kc5 Kd2 3. Kc6! Ke3 4. Kd5!! ( a ne 4. Kd7? Ke4! 5. Ke6 Kf4 6. e3+ Ke4 pa je sada bijeli u iznudici ) 4... Kf4 5. Ke6 Ke4 6. e3! i crni je u iznudici pa bijeli dobiva. Da li nas oi varaju? Crni kralj izgleda nadmoan, zato se onda postavlja pitanje tko dobiva ? Upravo zato jer nas oi varaju, ali mi ahisti i tako ne rjeavamo probleme oima nego malim sivim ... Pogledajmo dijagram :

11

Bijeli na potezu. Tko dobiva ? Ovo preputam Vama, do slijedeeg posta.

Pjeake konanice sa po dva pjeaka 2. dio

Najprije rjeenje koje vam dugujem: Prije sedamdesetak godina u jednoj partiji, bijeli je povukao 1.Kc3! i partija je tekla dalje 1.... Kf5 2. Kd4 Kg5 3. Kc5 Kh5: 4. Kb6 Kg5 5. Ka6: h5 6. Kb5 h4 7. a6 h3 8. a7 h2 9. a8D crni predaje. Da je crni igrao drukije tj. 1. Kc3 Kd5 2. Kd3 Kc5 3. Ke4 Kb5 4. Kf5 Ka5: 5. Kg6 Kb4 6. Kh6: a5 7. Kg5 a4 8. h6 a3 9. h7 a2 10. h8D i doboli smo obratnu sliku, bijeli u svakom sluaju dobiva. ak i kad bi igrao pasivno i saekao da bijeli uzme Ka6: i tada igra Kc6, ali ni to ne pomae jer bijeli kralj izlazi Ka7 (Kc7) i poslije a6 crni kralj mora "popustiti" ... Dakle, aktivni poloaj crnog kralja bio je samo optika varka! to bi se dogodilo da je pozicija crnog bila pomaknuta jedan red natrag ? Dakle:

Oevidno je da "aktivna" igra ne bi pomogla crnom ! Ali se zato, da bi se provela ideja koja maloprije nije bila mogua, prua mogunost "pasivne" igre. Drukije reeno: kada bijeli uzme pjeaka na Ka7(Kh7) crni e odigrati Kc7(Kf7) i remi je osiguran.

12

Ako bi poziciju pomakli red naprijed i imamo ovu poziciju:

Ovdje je bijeli taj koje se bori za remi. 1.Kc3 Kf4 2. Kd4 Kg4 3. Ke4 Kh4: 4. Kf4 Kh3 5. Kf3 h4 6. Kf2 Kg4 7. Kg2 Kf4 8. Kh3 Ke4 9. Kh4: Kd4 10. Kg4 Kc4 11. Kf4 Kb4 12. Ke3 Ka4: 13. Kd2 Kb3 14. Kc1 Brrr, jedva ! Remi. Ali, u ovakvim pozicijama nije uvijek lako postii remi. U slijedeoj poziciji vodi se borba za tempo i opoziciju :

Bez obzira tko je na potezu - remi Ovo je potpuno jasno kad je bijeli na potezu, ali ako je crni, nije ! Naravno, bilo bi jednostavno ako crni krene uzeti b-pjeaka, u to vrijeme bijeli e uzeti h-pjeaka i dame izlaze istovremeno. Zanimljiva pozicija nastaje ako se crni ne izjasni odmah kojega e pjeaka uzeti i odigra 1... Ke2!, bijeli je na ivici provalije, od propasti ga dijeli jedan korak. Ako bijeli odigra 2.Kg7? crni e odigrati 2... Kf3 i dobiva jer je bri. Takoer gubi i 2. Ke7? potez koji izgleda "prirodno" jer, ako crni krene na jednu stranu bijeli e na drugu. Ali, ako izbrojimo polja izmeu kraljeva vidjet emo da crni sa 2... Ke3 stijee prednost udaljene opozicije koju e iskoristiti tako to e zaraditi vrlo vaan tempo i dobiti partiju. Idemo, 3. Kd6 Kd4! ili 3. Kf6 Kf4! i lako izaunamo kako crni prvi izvlai damu i zaustavlja bijelog pjeaka. Da bi izbjegao zlo ni bijeli se ne izjanjava i igra 2. Ke6. Ali sada crni koristi prednost opozicije 2... Ke4! 3. Ke7 Ke5 4. Ke8 Ke6! i slijedi 5.Kd8 Kd6 ili 5. Kf8 Kf6 s dobitkom.
13

Rezimirajmo, klica poraza bijelog je u prvom potezu. Bijeli je morao shvatiti poziciju, dobro izraunati, odigrati 2. Ke8!! i samo tako je remi. U emu je poanta ? Prebrojimo li polja izmeu kraljeva vidimo da ih je 5, dakle neparan broj koji daje udaljenu opoziciju bijelom. Sad se situacija bitno mijenja poslije 2. ... Ke3 3. Ke7 Ke4 4. Ke6 i ako, 4... Kf4 5. Kd5 ili 4... Kd4 5. Kf5. Ovaj primjer nam vrlo zorno pokazuje vanost udaljene opozicije. Za one eljne spoznaje :

Bijeli vue i dobiva

Pjeake konanice tri protiv dva

Najprije rjeenje iz prolog posta: 1. g4! jedino, bijeli ne smije dozvoliti crnom ... h5 jer bi tada imao polja h6 i h7 za svojeg kralja i ne moe nikako biti doveden u iznudicu. 1... g5 ( sada 1... h5 nije dobro jer bijeli igra g5 i bijeli dobiva pjeaka, a time i partiju ) 2. h3 h5 3. h4!! U tome je "tos". Bijeli uspijeva napraviti slobodnog pjeaka. Crni predaje. Dakle, sada o 3:2! "pjeak vie - lake se die". To je tono, no nije sigurno da e materijalno jaa strana uspjeti realizirati prednost. Dobitak ovisi o poloaju pjeaka i kralja. Pogledajmo slijedei dijagram :

Remi - bez obzira tko je na potezu Rezultat je odreen zbog blokiranih bijelih pjeaka, ali i zbog povoljnijeg poloaja
14

crnog kralja. Ako je na potezu bijeli, slijedi : 1. Kd8! Kf8 2. Kd7 Kf7=, a ako je na potezu crni: 1.... Kf6! 2. Ke8 Kg5 3. Kf7 Kg4: 4. Kg7_ Kf5: 5. Kh6: Kf6= Ako bismo poziciju pomaknuli za jednu liniju unazad ? Ocjena bi bila sasvim razliita. Pogledajmo :

Ako je bijeli na potezu - REMI, Ako je crni na potezu - GUBI ! A: 1. Kd8 Kf8 2. Kd7 Kf7= B: 1... Kf6 2. Ke8 (Razlika je u tome to se pozicija pomaknula za jednu liniju i kralj moe zai iza lea ! ) 2... Ke6 3. Kf8 Kf6 4. Kg8 Ke6 5. Kg7 Kf5 6. Kf7 i bijeli dobiva ( Kg4 7. Kg6 Kg3 8. Kg5 ). Pjeak vie ne znai neku prednost ako je pozicija slabije strane aktivnija. Pogledajmo ovaj dijagram :

Bijeli vue i remizira 1. Kg4 ( 1. Kg5 ? jer nakon 1.... c4 crni izvlai kralja sa ahom ! ) 1... d4 2. f4+ Ke4 3. f5! ( Slabo je 3. f3 +? Kd5 4. Kg3 d3 5. Kf2 Kd4! 6. f5 d2 7. Ke2 Kc3 8. Kd1 Kd3 9. f6 c4 10. f7 c3 11. f8D c2 mat ) 3... d3 4. f6 d2 5. f7 d1D+ 6. f3+ Ke3 7. f8D i ova damska konanica je u okvirima remija.proanalizirajmo drugu varijantu : 1. Kg4 c4 2. f4+ Kf6 3. Kf3 c3 4. Ke2 d4 5. Kd3 Kf5 6. g3 Kg4 7. Kc2! ( Ne 7. f3+ zbog Kf3: 8. f5 c2 9. Kc2: Ke2= ) 7... Kf5 8. f3 Kf6 9. g4 Kg6 10. f5+ Kg5 11. Kd3 Kf6 12. f4 Kf7 13. g5 Kg7 14. f6+ Kg6 15. f5+ kf7 16. Kc2 Kf8 17. g6 Kg8 18. f7+ Kg7 19. f6+ Kf8 20. Kd3: c2 21. g7+ Kf7: 22. Kc2: i bijeli dobiva.
15

Vano je da upamtite mogunost bijele "baterije" koja nemilosrdno potiskuje crnog kralja ka minskom polju. Mladi igrai ponekad potcjenjuju konanice: "Zato bih studirao konanice kad u suparnika matirati ranije! ".Ali, zar nije velika teta odigrati 40 poteza dobro, a onda u 41. potezu napraviti grjeku i pokvariti sav dotadanji trud. naroito su opasne pozicije u kojima jedan potez odluuje da li ete dobiti, remizirati ili izgubiti partiju. Slijedea pozicija u kojoj bijeli vue i dobiva, nije laka i ne smijemo potcijeniti anse crnoga.

Bijeli vue i dobiva

1. Kc3? Ka4 2. Kb2 Ka5 3. kb3 Kb6 4. Kb4 c5! 5. dc6: Kc6: 6. a4 Kb6 7. Kc3 (na 7. a5 slijedi Kc6 i remi ) 7.... d5!! 8. cd5 Kc5!=. Pravi potez je 1. c5! Ka4 2. c6!! ( Nikako 2. cd6 cd6 3. Kc4 Ka5=) 2... Ka3: 3. Ke4 Kb3 4. Kf5 Kc4 5. Ke6 Kc5 6. Kd7 Kd5: 7. Kc7: i bijeli dobiva jer prvi izvlai damu. Za one koji vole vie ...

Bijeli vue i dobiva ( bez obzira tko je na potezu)

16

Ovo je Lolliev problem iz 1763. ! Taj gospodin je bio lan poznate trojke iz Modene. Pored Ponziania i Del Rija, ahovski majstor Gianbaptista Lolli (1698 - 1769 ) poznat je po tome to je u Bologni izdao vrijednu ahovsku knjigu, za to vrijeme karakteristinog naziva "Pregled teorije i prakse ahovske igre". U toj knjizi, koja je imala 632 stranice, u treem dijelu se govori o konanicama a meu njima se nalazi ovaj prethodni primjer: Ako je bijeli na potezu: 1. g6! (Dananji majstori bi igrali 1.Kd5 to isto tako dobiva, samo 1.h6? ne smijemo igrati jer bi crni poslije 1. gh6: 2. gh6: Kf7= izborio remi) 1... h6 ( ne ide, na alost crnog voditelja figura, hg6:? 2. hg6 i cmpustiti opoziciju i odmah gubi, ako 2 ... Kd7 ide f6, a na 2... Ke8(f8) 3. Ke6(d6) Kf8 4. Kd7 Kg8 5. Ke7 Kh8 6. f6 gf6 7. Kf7! dobiva) 2. Kd5 Kf8 (2...Kd7? 3. f6!) 3. Kd6 Ke8 4. Ke6 Kf8 5. Kd7 Kg8 6. Ke7 Kh8 7. f6 gf6: 8. Kf7 dobiva. Ako je crni na potezu: 1... Kf7 2. Kd6 i opet e crni biti potisnut na osmi red. Ne ide 2. ...h6 3. gh6: gh6: 4. Kc5! i bijeli dobiva pomou "opozicije" i "trokuta" s obzirom da crni pjeak nije na h7, ve na h6 to je bitno razliito.

Pjeake konanice tri protiv dva 2. dio

Bijeli vue i remizira Teko je vjerovati u ovu mogunost, no crni kralj je daleko a bijeli se lagano sakrije od aha i izvlai damu. Da vidimo : 1. Kg5! Kd7 ( Dama ne koristi puno 1... g1D+ Kh6! Dg4 3. g7 Df4:+ 4. Kh7 = ) 2. g7 Ke7 (Opet ako 2... g1D+ 3. Kh6 Ke7 4. g8D Dg8: pat ) 3. Kg6!! (Ovo je kljuni potez jer "tos" 3. g8D ne pali jer crni ne vadi damu nego topa 3.... g1T! i dobiva ) 3... g1D+ 4. Kh6!! i nema obrane od pata. Ako bi bilo 3...g1T+ i onda 4. Kh7 Kf7 5. h6 Tg6 6. g8D+ Tg8: pat.

17

Slijedea pozicija je vrlo bitna i potrebno je detaljno izanalizirati. asto se pojavljuje u praksi.

Bijeli vue i dobiva Ovo je dobar primjer potiskivanja crnog kralja i odlian je za vjebu s uenicima: 1. Ke4 Kg4 2. h4 Kh5 3. Kf4 Kh6 4. g4 Kg6 5. h5+ Kh6 6. Ke4 Kg5 7. Kf3 Kh6 8. Kf4 Kh7 9. g5 Kg7 10. g6! ( To je to. Ne 10. h6? je bi to vodilo u remi poslije 10. Kg6 11. Kg4 Kh7=) 10. .. Kh6 (na 10. ... Kf8 11. h6 Kg8 12. h7+! dobiva, a na 12. g7? remizira, npr. 12 ...Kf7! 13. Ke4 Kg8 14. Kf5 Kf7= ) 11. Kg4 Kg7 12. Kg5!! d3 13. h6+ Kg8 14. Kf6! d2 15. h7+ Kh8 16. Kf7 d1D 17. g7+ Kh7: 18. g8D+ Kh6 19. Dg6 mat. Imamo jo jedan primjer:

Bijeli vue i dobiva 1. Kg2 Kg6 2. Kf3 Kf5 3. e4+! de4:+ 4. Kg3 Kg5 5. e3 Kf5 6. Kh4 Ke5 7. Kg5 Kd5 8. Kf5 Kc5 9. Ke5! (Ne 9. Ke4:? Kc4= ) 9... Kb5 10. Kd5! Kb4 11. Kd4! Kb5 12. Kc3 Ka4 13. Kc4 i dobiva. Tko bi rekao da je ambicija bijelog bila uzeti pjeaka na b3 a ne na e4.

18

Jo samo "domai rad" : Rjeenja i dalje aljite na e-mail koji je na vrhu stranice. hvala.

Bijeli vue i remizira P.S. Mala pomo : Dama protiv pjeaka (c ili f) na sedmom redu daje remi, zar ne ?! Jo sam treba stvoriti takvog pjeaka, ali to e te vi ! Najprije rjeenje iz prolog posta. Veina od vas je ispravno rjeila zadau. Dakle: 1.Kb6 Kc8 (prijetnja je bila 2. a6) 2. a6 Kb8 3. a7+ Ka8 4. Kc7 h5 5. Kd6: h4 6. Kd7: h3 7. e5 h2 8. e6 h1D 9. e7 Dd5+ 10. Kc7 De6 11. Kd8 Dd6+ 12. Kc8!! i tu smo. 12.... De7: nije mogue jer je pat, a nema drugog naina da se sprijei e8D. Bijeli se ovdje ponaa kao u konanicama c(f) pjeaka na sedmom nebu! Korisno je upamtiti. Dananja tema su pjeake konanice 3:3. I za ovu vrst konanica vrijede ista pravila kao i za ostale. Vrlo esto se sree u turnirskoj praksi, a ishod uvijek ovisi o: - poloaju kralja, - poloaju pjeaka, - rasporedu pjeaka. U pravilu, kad su pjeaci na istom krilu konanica je remi, osim u sluaju kad je neiji kralj u izrazito loem poloaju. Ako su pjeaci razdvojeni i nalaze se na oba krila, tada je igra puno ivlja i zahtijeva paljivu igru s obje strane. Kao to smo rekli u prethodnom poglavlju kralj lake zaustavlja tri slobodnjaka f-g-h nego ako je jedan dupli, to vrijedi i ovdje pa je potrebno ponoviti lekciju. Pogledajmo dijagram:

19

Pjeake konanice 3:3

Bijeli vue i dobiva Gotovo je nevjerojatna injenica da je ovdje dobitak mogu jedino zato jer je pjeak na e2 a ne na e3 ! Isto tako da je pjeak crnoga na b7 umjesto na b6 bio bi remi. Pojasnimo to. Oevidno je potrebno da bijeli izvede malu finesu i prorauna to e povui e3 ili e4? Ovakve pozicije koje zahtijevaju strogi matematiki izraun "duu su dale" za raunala. Dananja raunala ovakve pozicije izraunaju za dijeli sekunde, mali mali dijeli! Ovdje je rjeenje logino : 1. e3!, a to fali 1. e4 ? ( Samo to to su crni pjeaci blizu izlaznim poljima: 1. e4 b5 2. e5 b4 3. e6+ Ke8 4. Ka1 b2+ 5. Kb2: ( ako 5. Ka2: b3+ 6. Kb2: pat ) b3 6. Ka1 i opet poslije 6. b2+ 7. Kb2: a1D+ 8. Ka1:) 1.... Ke8 2. e4 Kf7 3. e5 Ke8 4. e6 b5 5. Ka1 b4 6. Kb2 ( Poanta cijele kombinacije je da bijeli kralj bude na ovom polju ) 6.... a1D 7. Ka1: b2+ 8. Kb2: b3 9. f7+ Ke7: 10. Kb3: i bijeli dobiva. Usporedimo :

Bijeli vue i dobiva 1. c3! Ka7 2. c4 Kb8 3. c5 Ka7 4. b8D+!! Kb8: 5. c6 i crni je u iznudici pa gubi.

20

A sada emo se okrenuti praksi. Izgleda pomalo nevjerojatno, ali je jednom jedan velemajstor, kandidat za svjetskog prvaka, predao partiju u trenutku kad je mogao remizirati, i to ba u slijedeoj konanici:

Bijeli vue i remizira Pozicija je iz partije Chigorin - Tarasch s poznatog turnira u Ostendeu 1905. godine. Bijeli je igrao 1. gf6:? gf6: 2. Kg4 Ke4 3. Kh3 Kf4! i crni je dobio. Isto tako bi dobilo i 3. Kh5 Kf5: 4. Kh6 Kg4 5. Kh7: Kh5. Pa kako je onda remi ? U ono vrijeme nisu postojali ovakvi blogovi, inae bi bijeli lako remizirao ne izmjenom pjeaka 1. gf6? nego 1. Kg4! i sada na 1... Ke4 2. g6 h6 3. Kh5 Kf5: pat. Na slian nain je Anand remizirao Kramniku na svjetskom prvenstvu u Mexicu ove godine. A ako 2. ... hg6: 3. fg6: f5+ 4. Kg5 f4 5. h5 f3 6. h6 remi.

Na slijedeem primjeru vidjet emo kako svjetski prvak, moda najvei u povijesti, tretira ovakav tip konanice. Probajte izanalizirati ovaj primjer, vrlo je pouan ! Flor - Capablanca, Moskva 1935.

Crni na potezu - remi

21

Najprije rjeenje. Kao to sam oekivao, primjer je poznat gotovo svim ahistima i mnogi su lako rjeili. A: 1...Kf7 2. Ke2 Kg6 3. Kf3 (ili 3. Kf2 Kh6=) 3... Kg5 4. h3 h4 5. gh4:+ Kh4: 6. Kf4 ( 6. Kg2 f4 7. ef4: f5=) 6... Kh3: 7. Kf5: Kg3= B: 1... Kd5? 2. Kd2 Ke4 (2... h4? 3. gh4 f4 4. ef4: Ke4 5. h5 dobiva ) 3. Ke2 Kd5 4. Kf3 Ke5 5. h3 Kd5 6. Kf4 Ke6 7. h4 bijeli dobiva C: 1... Ke5! 2. Ke2 ( Ako 2. Kd2 h4 3. gh4: f4 4. h5 fe3: 5. Ke3: f5= ) 2... Ke4 3. h3 (Remi je poslije 3. Kf2 h4! 4. gh4: f4=) 3.... Kd5 (naravno ne 3... Ke5? 4. Kf3 Kd5 5. Kf4 Ke6 6. h4 dobiva ) 4. Kf3 Ke5 5. h4 Kd5 6. Kf4 Ke6 7. e4 fe4: 8. Ke4: f5+ remi.

Pjeake konanice 3:3 2. dio

Idemo dalje:

Bijeli vue i dobiva Bijeli, Fischer je kolski nastavio ovu konanicu. 1. Kd4 Kd6 2. a5 (Najljepa demonstracije snage udaljenog pjeaka !) 2.. f6 (2... Ke6 3. Kc5! ) 3. a6 Kc6 4. a7 Kb7 5. Kd5 h4( Ako 5... f5 6. Ke5 h4 7. Kf6 dobiva ) 6. Ke6! (6. gh4: ?? Ka7: 7. Ke6( 7. h5 gh5: 8. h4 Kb7 9. Ke6 Kc7 10. Kf6: Kd7=) 7.... f5 8. Ke5 Kb7 9. h5 gh5: 10. Kd5: Kc7 11. Kg5 Kd7 12. Kh5: Ke7= ) 6... hg3: 7. hg3: crni predaje. Da sada pogledamo primjer kako to rade svjetski prvaci!

Bijeli vue. Crni dobiva.

22

U susretu ova dva velikana ( Botvinnik i Smyslov ) koji nemaju ahovskih tajni lijepo je vidjeti kako crni realizira prednost slobodnog pjeaka. 1. Kg2 Kh4 2. Kh2 g3 3. Kg1! ( Treba suparniku to vie oteati realizaciju. 3. Kg2? odmah gubi zbog 3... Kg4 i gubitkom opozicije bijeli gubi i partiju. Ako bi crni nastavio 3.... Kg4 bijeli bi odigrao 4. Kg2! i crni gubi opoziciju. No crni je Smyslov, svjetski prvak i virtuoz u voenju konanica pa igra: 3... Kg5! 4. Kh1 ( Na 4. Kf1 Kh5 5. Kg1 Kh4 ) 4.... Kh5! 5. Kg1 Kh4 6. Kh1 Kh3 7. Kg1 g2 i gotovo. Koliko je potrebno panje u ovom, naizgled, jednostavnom primjeru! A sada jo jedna pouna konanica:

Bijeli vue i dobiva. Poznati me (Kornoj - Petrosjan) u kojem je dolo do mnogih nesporazuma, ne samo za ahovnicom. ovdje je sve jasno i poetnici trebaju dobro upamtiti ovu poziciju i nain realizacije. 1. Kf6 Kf4 2. Ke6 Ke4 3. Kd6 Kd4 4. Kc6 Kc3 5. Kb6: Kb3: 6. Kb5! (Panja!! Nikako 6. Ka5:? Kc4= ili 6. Kc5:? Ka4=) 6. ..Kc3 7. Kc5: crni predaje. A sada domaa zadaa:

Bijeli vue i remizira.

23

Najprije rjeenje iz prolog posta. Velemajstor Jurij Averbah veliki poznavatelj konanica u ovoj partiji igra kao bijeli s buduim svjetskim prvakom Anatolijem Karpovom na prvenstvu SSSR 1970. godine. Tolja je jo mlad ahist, ije vrijeme tek dolazi, ali je ve vlemajstor i u ovom dijelu partije. 1. f3 Kd7 2. Kf4 Ke7 3. Kg5 Kf7: ( 3... Kd6 4. h6 pa bi sad vrebala grjeka ako bi umjesto 4.... Ke7= crni igrao 4... Ke5? 5. h6 gh6+ ( 5... g6 6. f4: Ke4 7. Kf6 i dobiva ) 6. Kh6: Kd4 7. Kh7+ Ke3 8. g4 i dobiva ) 4. g4 Ke7 5. h5 Kf7 6. h6 g6 (Ako 6... gh6+ 7. Kh6: Kg8 ( Ili 7.... Kf6 8. f4 e5 9. g5+! ) 8. f4 Kh8 9. g5 Kg8 10. g6 Kh8 11. gh7 e5 12. f5 dobiva ) 7. Kf4 Kf6 8. g5 + Kf7 9. Ke5 Ke7 10. f4 Kf7 11. Kd6 Kf8 remi. Dakle, kao to se vidi nije bilo teko.

Opozicija
Manje vie svaki ahist mora u ranoj fazi nauiti pravila opozicije. Prvenstveno zato jer nema smisla gubiti partiju kad ostane s kraljem protiv kralja i pjeaka (to se esto dogaa) a kralj mu se nalazi ispred suparnikog pjeaka. To je najjednostavniji primjer opozicije:

Uoavate - izmeu dva kralja je jedno polje i bijeli kralj je na potezu. To se kae "crni ima opoziciju" (zato jer bijeli mora vui). Kad bi izmeu dva kralja bila tri polja (uvijek mora biti neparan broj) onda se kae da crni ima udaljenu opoziciju. Vano je upamtiti da izmeu kraljeva mora biti NEPARAN broj polja!! Kako bi tekla igra u ovom naem primjeru: 1. Kc5 Kd7 2. Kd5 (Sad je opozicija prela na stranu bijelog, ali je on ne moe odrati zato to poslije 2.... Kd8 on ne moe igrati na d6, ve mora 3. Ke6 Ke8= ili 3. Kc6 Kc8= Napredovanje pjeakom dovodi do pata 4. d7+ Kd8 5. Kd6 i eto ... zar ne bi bila teta izgubiti ovakvu zavrnicu samo zato jer niste odvojili desetak minuta i nauili ju?! A to to znai izgubiti opoziciju? To znai da bi crni izgubio (u naem primjeru) kada bi bio na potezu. Crni bi morao igrati 1... Kd8 i poslije 2. d7 morao bi prepustiti polje c7 bijelom kralju. Pokatkad dolazi do toga da crni gubi opoziciju i onda je partija izgubljena. Pogledajmo slijedei primjer:

24

Bijeli vue i dobiva Bijeli dobiva jer poslije 1. Ka5{1.Kb5 Ka7(...Kb8 2. Kb6 Ka8 3. Kc5 (ne c7 pat)Kb8 Kd6) 2.Kc5 Kb8 3 Kd6 Kc8 4. c7 itd}, Ka7 2. Kb5 crni kralj ne moe doi na b7 ve mora izgubiti opoziciju, a time i partiju 2... Ka8 3. Ka6! Kb8 4. Kb6 Kc8 5. c7 itd. Eto, od kolike je vanosti dobro nauiti pravila opozicije jer samo jedan pogrean korak i rezultat je posve drukiji od oekivanog. Kako pojasniti opoziciju poetniku ? Poetnicima je moda najbolje opoziciju vjebati samo s kraljevima. Na primjer, postavite kraljeve na poetna polja i neka je na potezu crni. Njegov zadatak je ne pustiti bijelog kralja da doe na osmi red. (Drugi put postavite kraljeve drukije i pojasnite kad netko pogrijei.) Poslije toga e svi znati pravila opozicije. Naravno, u kasnijoj igri se sve komplicira, tu dou i ostale figure, treba raunati znatno unaprijed i predvidjeti kakva e pozicija nastati poslije nekoliko poteza. Tada je od presudne vanosti to kakva opozicija nastaje. Pogledajmo slijedei primjer:

Crni ima pjeaka vie, ima opoziciju, ali je jasno da ne moe poboljati svoju poziciju dok ne uzme bijelog pjeaka. Bijeli je osuen ekati, ali i da bude spreman nai obrambeni sustav u trenutku kada mu crni uzme pjeaka. To znai: ako crni poe na osvajanje h-pjeaka onda bijeli kralj mora doi na f2 (bona opozicija). Taj plan je lako uoiti, ali to treba uiniti ako crni uzme g-pjeaka? Treba postupati slino - treba zauzeti bonu opoziciju. To znai da u trenutku kada crni uzme g-pjeaka bijeli kralj odigra Ke4! Na primjer 1. Kb8 Kb6 2. Ka8!! (Vidite zato: s 2. Kc8 Kc6 bijeli kralj vie ne
25

bi mogao pravovremeno stii na f2) 2.... Kc6 3. Ka7! Kd5 4. Kb6 Ke4 5. Kc5 Kf3 6. Kd4 Kg4: (Ako 6... Kg2 7. Ke3 Kh2: 8. Kf2=) 7. Ke4!! Kh5 8. Kf3 g4+ 9. Kf2 g3+ 10. Kg1 remi. Bijeli e igrati samo Kg1-h1, a crni ne moe poboljati svoju poziciju iako ima dva pjeaka vie! Domaa zadaa.

Bijeli vue i dobiva Najprije rjeenje. Bijeli moe dobiti ovu partiju samo putem bone opozicije. Imamo tri mogunosti c3, d4 i b4 - koji je pravi. Pogledajmo: A: 1.c3? c5 2. c4 (ako d4 b4) 2. ...dc4 3. dc4 bc4= B: 1. d4? b4! 2. Kf6 c5 3. dc5+ Kc5: 4. Ke5 Kc6 5. Kd4 Kd6= C: 1. b4! c5 2. d4!! (Time bijeli definitivno stavlja polje c5 pod svoju kontrolu) 2... cd4 (isto je i s cb4:) 2. Kf6 d3 (Ako 3...Kd7 4. Ke5 Kc6 5. Ke6 dobiva ) 4. cd3 d4 5. Kf5 Kd5 6. Kf4 i bijeli dobiva.

OPOZICIJA II
Promotrit emo sada "kosu opoziciju". pogledajmo primjer:

Crni vue i dobiva

26

Pozicija iz partija Dlugy - Ivanuk, s turnira u NewYorku 1983. Najjednostavnije rjeenje za crnog je da putem opozicije potisne bijelog kralja. 1.... f5! 2. Kd4: fe4: 3. Ke4: Kg6!! (Ovo je kosa opozicija) 4. Kd4 Kf5 5. Kc4 Ke5 6. Kb5 Kd5: 7. Ka5: Kc5 i bijeli ovdje predaje partiju. Slijedilo bi: Ka6 d5 9. a5 d4 10. Kb7 d3 11. a6 d2 12. a7 d1D 13. a8DDd7+ 14. Kb8 Kb6) 0:1 Slijedei primjer Dvoreckog iz 1968 je vrlo pouan i ova pozicija se esto via u turnirskoj praksi.

Crni na potezu remizira Potrebna je samo mala finesa. 1... Ke8! (Ali ne 1... Ke7? 2. e5 fe5: ( na 2... Kd7 3. e6! ) 3. Ke5: Kf7 4. f6! gf6: 5. Kf5 Ke7 6. Kg6 Ke6 7. Kh6: Kf7 8. Kh7 i dobiva ) 2. Ke6 Kf8 3. e5 ( ne 3. g5? hg5: 4. h6 gh6: 5. Kf6: g4 i crni dobiva ) 3... fe5 4. Ke5: Ke7 5. Kf4 Kf6 6. g5 hg5: 7. Kg4 Kf7 (7... Ke7 8. Kg5: Kf7= ) 8. Kg5 Kf8 9.Kg6 Kg8 remi. Slijedei dijagram daje poziciju iz partije Iljin enevski - Abramjan, SSSR, 1938.

Crni vue i dobiva Crni je dobio na pouan nain. Ne stvaranjem slobodnog pjeaka nego opozicijom.
27

1... f3?? gf3 2. g3 nastala bi teorijski remi pozicija. Dobiva 1... g3 2. Kf3 Ke5 3. Kf4: Kd4! i crni je stekao bonu opoziciju koja mu omoguuje prolazak do pjeaka g2 pa e prije izai crna dama od bijele 4. Kg4 Ke3 5. Kh4: Kf2 6. Kg5 Kg2: 7. h4 Kf3 8. h5 g2 9. h6 g1D+ 10. Kf6 Da1+ uz Dh8 itd. Zanimljivo je da je originalna partija tekla 1... f3 2. Kf2 (Nikako 2. ... fg2 ??? 3. hg4 Kc6 (inae ode gpjeak ) 4. Kg2: Kd6 5. Kh3 Ke6 6. Kh4 pa bi jo crni dobio ) 2... gh3 3. gh3 i ovdje je sklopljen remi. I na kraju zakljuimo: Opozicija je vrlo vana u ahu i potrebno ju je detaljno proanalizirati u svim pojavnim oblicima. Primjer za vjebu :

Bijeli vue i dobiva Uobiajeno - rjeenje iz prolog posta. Bijeli ima pjeaka manje ali je kralj tako dobro postavljen da to vrijedi puno vie od toga jednog pjeaka. 1. Kc5 Kb3 2. Kc6: Kc4 3. Kd6 Kd4 4. Ke6 Ke3 5. Kf6: Kf3: 6. Ke5:! ( Na 6. Kg5:? Ke4 7. Kf6 Kd4 8. g5 e4=) 6... Kg3 7. Kf5 Kh3: 8. e5 Kg3 9. e6 h3 10. e7 h2 11. e8D h1D 12. De3+ Kh2 13. De5+! i gdje god crni makne dobit e ah-eh, a nakon promjene dama, bijeli lagano dobiva.

Udaljena opozicija
U proloj temi nauili smo to je opozicija, a sada nam preostaje da razjasnimo pojam udaljene opozicije. Zato udaljena ? Kad se izmeu dva kralja nalazi samo jedno polje radi se o obinoj opoziciji, ali kad se izmeu kraljeva nalazi tri ili pet (uvijek neparan broj) polja, onda imamo udaljenu opoziciju. Moda e netko rei: "Jedno ili tri polja - zar nije svejedno, vano je imati opoziciju ?" Iz slijedeih primjera vidjet ete da to nije svejedno ! tovie nekada ulazak u izravnu opoziciju gubi, dok ulazak u udaljenu opoziciju remizira, kao to nam lijepo ilustrira slijedei primjer iz Keresove knjige o konanicama:

28

Crni na potezu lagano remizira. Poslije 1... Kf5 doepat e se polja f4 i bijeli ne moe vie nita postii. Ali to se dogaa ako je bijeli na potezu i igra 1. Ke2 ( Ili 1. Kg2)? Oevidno je da crni ne moe odgovoriti 1... Kf5 jer bi poslije 2. Kf3! bijeli stekao opoziciju i time bi dobio partiju. Isto tako bi gubilo i 1... Ke5 zbog 2. Ke3. Prema tome jedini manevar koji moe spasiti crnog jest potez 1... Ke6. Drugim rjeima, crni postavlja tri polja izmeu dva kralja i time ulazi u udaljenu opoziciju. Sada je spreman parirati bijelom kralju na svaki potez: 2. Ke3 Ke5 ili 2. Kf3 Kf5 i rezultat je remi. Usporedi sa:

Razlika je samo u tome to je pjeak pomaknut za jedno polje: 1. Kf2 (Ako 1. Kg1 Kg7=) 1... Kf7 2. Ke3 Ke7! udaljena opozicija. Remi. U slijedeem primjeru se moe vidjeti zato bi izravna opozicija dala remi. Crni na potezu moe igrati 1... Ke5, ali bi samo privremeno rjeio svoje probleme. Bijeli bi povukao 2.... Kf3 i crni vie nema odgovarajue polje na f5. Izgubio bi opoziciju, a time i partiju. Openito, u poziciji na dijagramu bijeli dobiva samo ako uspije svojim kraljem zauzeti jedno od polja d5,e5 ili f5. No zato crni ima na raspolaganju udaljenu opoziciju ime sprjeava dobitniki manevar: 1... Ke7! Bez obzira na koju stranu bi krenuo bijeli kralj, crni uvijek ima odgovarajue polje. Upamtite: Kd4 - Kd6, Ke4 - Ke6, Kf4 - Kf6, ali isto tako i Kd3 - Kd7, Kf3 - Kf7 ime se neprestamo odrava opozicija.
29

Jednostavan primjer daje nam Fine u svojem udbeniku konanica:

Ako je na potezu crni on gubi, ako je na potezu bijeli - remi. Jasno je zato crni gubi ako je na potezu (gubi opoziciju) 1... Kd7 2. Kf5 Ke7 3. Ke5, a isto tako gubi i 1... Kf6 2. d5! cd5:+ 3. Kd5: Ke7 4. Kc6 i dobiva. Ali ako je bijeli na potezu, crni moe pomou udaljene opozicije odrati remi. 1. Kf4 Kf6 2. Kg4 Ke6 (sada ve nije mogue 2... kg6 zbog 3. d5! ) 3. Kf3 Kf7 udaljena opozicija i remi. Obratite pozornost da bi ovdje gubilo 3... Kd5 zbog 4. Ke3 Ke6 5. Ke4 i dobili bi istu poziciju samo to je na potezu crni (a to gubi kao to smo vidjeli ). Malo je tee kad jaa strana ima sauvan tempo, kao to je u slijedeem primjeru:

1. Kc2! (Gubilo bi 1. Kb4? Kc7! 2. Kc3 Kd7 3. Kd4 Ke6! 4. Ke4 c5 5. Kf4 d5 dobiva ) 1... Ka6 (Ako 1... Ka5 2. Kb3= ili 1. ... Kc5 2. Kc3=) 2. Kb2! (Nikako 2. Kb3? Ka5 3. Ka3 Kb6 4. Kb3 Kc7 5. Kc3 Kd7 6. Kd4 Ke6 7. Ke4 c5 i to je taj sauvani tempo koji omoguuje crnom dobitak. 2... Ka5 3. Kb3 Ka6 4. Kb4! Kb7 (Ako 4... Kb6 odmah je remi sa 5. c5!) 5. Kc3! Kc7 6. Kd4 Kd7 7. Ke4 Ke7 (Ako 7... Ke6 8. Kf4= ) 8. Ke3! (Gubilo bi 8. kf5? Kf7 9. Kg5 c5! 10. Kf5 Ke7 11. Kf4 Kf6 itd.) 8... Ke6 9. Kf4! (9. Ke4? c5!) 9... Kf6 10. Ke4 Kg5 11. c5! i remi jer bijeli ostaje u damskoj konanici s c-pjeakom na sedmom redu.

30

Primjer za vjebu: Ovo je slavni Capablancin primjer udaljene opozicije iz 1921. godine.

Pogledajmo rjeenje iz zadnjeg posta: Bijeli dobiva 1. Ke2! Kf8 (Na 1. Kd8 slijedilo bi 2. Kf3) 2. Kd3! Ke7 3. Ke3! Ke6 (3... Kd7 4. Kf4 ili 3... Kf7 4. Kd4 ili 3... Kf6 4. Kf4) 4. Ke4 Kd6 5. Kd4 (5. Kf5? Kd5 =) 5... Ke6 6. Kc5 (na 5... Kc6 6. Ke5 itd.) Slian primjer nalazimo kod Finea:

Lako je izraunati, ako bi bijeli poao uzeti h-pjeaka obje bi dame izale istovremeno. Zato bijeli pokuava "mutiti" i igra 1. Ke7! i ako crni odigra 1... Ke2? bijeli bi dobio udaljenu opoziciju 2. Ke6!! i u ovisnosti na koju e stranu krenuti crni kralj, na tu stranu e krenuti i bijeli kralj i uzeti pjeaka. Primjerice: 2... Ke1 3. Ke5 Ke2 4. Ke4 Ke1 5. Ke3!! i tek sada e bijeli odluiti kojeg pjeaka e uzeti. Ipak u prvom potezu crni je morao igrati 1... Ke1 i zauzeti udaljenu opoziciju ime bi remi bio osiguran. 2. Ke6 Ke2 3. Ke5 Ke3 i ako bijeli poe uzeti b-pjeaka, crni e uzeti h-pjeaka i obratno !

31

Jo jednu poziciju, slinu prethodnoj ali ne i istu, objavio je Grigoriev 1929.

Bijeli vue i dobiva 1. Ke7 Kd2 2. Kd6 itd. ili 1... Ke2 2. Ke6 Ke3 3. Ke5 Ke2 4. Ke4 Ke1 5. Ke3! Kf1 6. Kf3 odnosno 5... Kd1 6. Kd3 i tek sada bijeli ide po pjeaka. Idemo dalje s jednim klasinim primjerom udaljene opozicije.

Bijeli vue i remizira 1. Kh1!! a zato ne moe 1. Kf1? jer je polje f3 zauzeto - 1. Kf1? Kd2 2. Kf2 Kd3 i bijeli e izgubiti opoziciju a time i partiju. Moglo je ii dalje: 3. kf1 Ke3 4. Kg2 Ke2 5. Kg3 Kf1! 6. Kf2 itd Remi je poslije 1. Kh1!! Ke1 (ako 1... g4 2. Kg2=) 2. Kg1 Kd2 3. Kh2 Kc3 4. Kg3Kd3 5. Kh3! Ke3 6. Kg3 Ke2 7. Kg2 Kd1 8. Kh1 i opet ispoetka.Remi.

32

Jo jedna pozicija iz 20. stoljea.

Bijeli vue i remizira Naizgled bijeli ak moe i uzeti pjeaka na g5 i dobiti, no zapravo bijeli se treba boriti za remi. Lako e pogrijeiti ako odigra 1. f:g5+? Kh5 2. Kg2 Kh4: 3. Kf3 Kg5: 4. Kg3 Kf5 5. Kf3 f6! 0:1, a slino i 1. Kg2? g4 2. Kg3 Kh5 3. f5 f6 i opet 0:1. Jedini nain koji vodi k remiju je 1. h:g5+? Kh5 2. g6! f:g6 (Jasan remi je poslije 2. ..Kg6: 3. Kg2 ) 3. f5!! gf5 4. Kg1 Kg5 5. Kf1!! to je poanta cijele kombinacije. Polje f5 je zauzeto i crni ne moe vie odrati udaljenu opoziciju 5... kf4 6. Kf2= ili 5... Kg4 6. Kg2=. Hm, jedva !

Bez obzira tko je na potezu - remi ! Rjeenje iz prolog posta: Dakle, kao to smo rekli prije, nije bitno tko je na potezu jer crni na 1.Kd2 igra 1... Kd6 i postie udaljenu opoziciju. 1... Kc6 2. Kd2 Kd6 3. Ke2 Ke6 4. Kf3 (Na 4. Kf2 slijedilo bi Kd6 5. Kg3 Kd5=) 4... Kd5! (Ovdje bi crni pogrijeio ako bi odigrao 4... Ke5? i izgubio bi partiju poslije 5. Ke3 Kd5 6. Kd3 Kc5 7. Ke4! Uope, u ovoj poziciji se izmjenjuju udaljena, kosa i bona opozicija. Kad bijeli kralj doe na polje na polje f3, crni kralj treba biti na polju d5. Tako dobivamo bonu opoziciju nakon Kf4 (Kd4). Ako bolje izanalizirate ovu poziciju vidjet e te da za svako polje na koje doe bijeli kralj postoji odgovarajue polje za crnog kralja. Primjerice: f3(d5), f4(d4), f5(d5), h5(d5), h6(d6), h7(d7), h8(d8) itd. Kad se bijeli odlui pokrenuti svog a-pjeaka, crni kralj ga mora sustii i uzeti, dajui u zamjenu svog b-pjeaka. U trenu kad bijeli uzme na b4 crni mora doi na b6 i remi.

33

Pjeake konanice - udaljeni pjeak

Dananja tema je udaljeni pjeak. U pjeakim konanicama se dogaa da i jedna i druga strana imaju slobodne pjeake. Tada vai pravilo: U prednosti je ona strana iji je pjeak dalji ! . Evo osnovnog primjera :

Bijeli vue i dobiva Prednost bijelog je upravo u injenici da ima udaljenog pjeaka. Plan je jednostavan: dati a-pjeaka za c-pjeaka, ali u trenutku kad se to dogodi, bijeli e imati puno bolji poloaj kralja. Na primjer: 1. a5 Kc6 2. a6 Kb6 3. a7 K:a7 4. K:c5 Kb7 5. Kd6 Kc8 6. Ke6 Kd8 7. K:f5 Ke7 8. Kg6 i dobiva. Oevidno je, dakle, prednost udaljenog pjeaka moe se iskoristiti samo ako se na drugoj strani moe osvojiti neki drugi pjeak. Ali ako to nije sluaj, onda se snaga udaljenog pjeaka moe pretvoriti u njegovu slabost. Tipian je slijedei primjer u kojem se jasno saznaje da je branjeni slobodnjak jai od udaljenog slobodnjaka !

Bijeli dobiva Bijeli dobiva jer crni kralj ne smije izai iz "kvadrata" slobodnog b-pjeaka, koji je ujedno i branjen. 1. Ke3 i crni kralj ne smije na f-liniju. Crni g-pjeak e pasti i bijeli kralj se vraa na damino krilo. U turnirskoj praksi, meutim, dogaa se da ni velemajstori nisu precizni kad treba
34

realizirati prednost udaljenog slobodnjaka. Na zonskom turniru u 1985. godine u partiji Borg-Cebalo, budui pobjednik turnira Cebalo nije odigrao kako treba ovu konanicu pa se ona okonala remijem.

36. Kc4 Kc6 37. Kb4 Kb6? i remi u 58. potezu. Dobitak je jednostavan: 2... Kd5! Naelo je u ovakvoj poziciji, kraljem ii na suprotnu stranu od udaljenog pjeaka. U ovom konkretnom sluaju crni treba biti spreman rtvovati a-pjeaka kako bi bijeli kralj ostao u nepovoljnom poloaju na rubu ploe. 3. c4+ (Naravno da ne ide 3. Ka5 Kc4 i u tome je prednost udaljenog pjeaka 4. K:a6 K:c3 5. Kb6 Kd3 6. Kc6 Ke3 i crni dobiva "jer je blii dogaajima!" 3... Kd4 (Dobivalo bi i Kc6 ali mi elimo pojasniti jedno naelo o "tempiranju" koje je potrebno znati. Primjerice, nakon 4. c5 Kd5 nastaje neka vrsta zugzwanga u kojem bijeli lako gubi ako je na potezu. Ali i ako ne vue 4. c5 bijeli je opet u iznudnici jer bi na 4. Kb3 Kc5 izgubio zbog napredovanja udaljenog a-pjeaka.) Pozicija za analizu: Pjeaci su simetrino postavljeni: f3,g2,h2 prema crnim pjeacima f6,g7,h7. Staro pravilo je da e kod simetrine postave pjeaka potez izgubiti ona strana koja prva pone. A, jer se ba to trai u ovom naem primjeru pogledajmo kako se to ostvaruje. Najprije razjasnimo jednu bitnu injenicu: Cilj se ne moe postii jednostavnim kopiranjem poteza bijelog. 4. g3 g6? 5. f4! f5 (na 5.... h6 6. g4, a na 5... h5 6. h3 g5 7. f5 itd) 6. h3 h6 7. g4 i crni e prvi morati povui svojeg kralja. Od manje je vanosti to je u danoj poziciji vjerojatno dobivena damska konanica za crnog, ve je puno vanije ispuniti postavljeni plan - "istempirati" bijelog kralja da bi on bio na potezu. Kako onda treba igrati? Na ovom prijeru trebamo nauiti kako se parira bijelim pjeacima, a bijeli moe vui f-,g-, ili h-pjeakom. I. 4. g3 (na 4. g4 g5) 4... f5! 5. f4 (Ako 5. h3 g5 6. h4 gh: 7. g4: f4 8. h5 h6) 5... h6 6. h3 h5! 7. h4g6 i cilj je postignut.. II. 4. h4 (4. h3 g5) 4... f5! 5. g4 f4 6. h5 h6 ili 4... f5! 5. g3 h5 6. f4 g6 kao pod I. III. 4. f4 f5 5. h3( 5. g3 h6) 5... g6 6. g4 i uvijek e bijeli biti taj koji e morati prvi micati kralja. A to bi znailo da bijeli osvaja udaljenog a-pjeaka ali je crni poslije uzimanja c-pjeaka blie kraljevom krilu.

35

Za "domau zadau ":

Bijeli vue i dobiva Najprije rjeenje iz prolog posta: Koji je tu udaljeni pjeak ? To je potencijalno slobodan pjeak na d-liniji. Crni, dakle, mora stalno voditi rauna o toj prijetnji. Nakon 1. Ke3 Kg4 2. d5! crni kralj se mora vratiti ali kasno. Primjerice: 2.... cd5: 3. cd5: Kf5 4. Kd4 Kf6 (ne ide 4... f6 jer 5. Kc5 omoguuje bijelom da prvi izvue damu ) 5. Kc5 Ke7 6. Kc6 Kd8 7. Kd6! i to je kraj ! 7... f5 8. Kc5 Ke7 9. Kf5: Kd6 10. Kg5 Kd5: 11. Kh5: Ke6 12. Kg6 i dobiva. Ako bi crni pokuao drati kralja u centru (f5) nee imati dovoljno "daha". Na primjer 1. Ke3 f6 2. Kf3 ili 1. Ke3 c5 2. dc5: Ke5 3. c6 Kd6 5. Kf4 itd.

Udaljeni pjeak II
Idemo mi dalje, jo malo o udaljenom pjeaku. Zanimljiva je pozicija:

(Fine) Kad bi na kraljevom krilu bila samo dva pjeaka protiv jednog onda bijeli ne bi mogao dobiti jer bi dolo do promjene "dva za jednog". Dobitak je mogu samo kad je odnos 3:2 !

36

1. a4 Kc6 2. a5 Kb5 3. Kd5 Ka5: 4. ke6 f5 5. gf5: gf5: 6. Kf5: i bijeli dobiva jer je jo uvijek ostao jedan pjeak. Ponekad je potencijalni slobodnjak opasniji od ve postojeeg. ("Prijetnja je jaa od izvrenja!"). Pogledajmo primjer:

1. a5! (prijeti c4-c5-c6) Ke5 (iznueno) 2. Kg3 Kd4 3. Kh4 Kc4: 4. Kh5 Kb5 5. Kg4: Ka5: 6. f4 b5 7. f5 b4 8. f6 b3 9. f7 b2 10. f8D b1D 11. Da8+ i bijeli osvaja crnu damu na b1 a time i partiju. Slijedei primjer je izuzetan zbog konane pozicije s matom.

Prema opim pravilima bijeli je u prednosti jer ima udaljenog a-pjeaka. No crni ima takoer ansu stvoriti slobodnjaka na kraljevom krilu. Dakle, treba paljivo izraunati tko je bri! U ovoj poziciji bijeli moe vui tri poteza: 1.) Kb7 (najgore) f5! 2. gf: g4 3. f6 g3 4. f7 Ke7 5. a5 g2 6. a6 g1D 7. a7 pa je bijeli taj koji spaava remi. 2.) 1. Kd8 (naeno ispravno jer ostavlja svog pjeaka i ide ka protivnikom. Ali ovdje to ne pomae: 1... Kc6 2. Ke7 f5! 3. gf: g4 4. f6 g3 5. f7 g2 6. f8D g1D i ovu damsku konanicu bijeli ne moe dobiti.
37

3.) 1. a5! Kc6 2, Kb8 (Ovo je jedinstven manevar - prijeti a6 i sada bi slijedilo 2... Kb5 3. Kb7! Ka5: 4. Kc6 i za rtvovanog pjeaka, bijeli je dobio nadmoan poloaj kralja. Crni nema to vui. Na 4... Kb4 dobiva 5. Kd5 kralj je uao u kvadrat i ostaje mu samo etva crnih pjeaka. Na 4.. .f5 slijedi zanimljiv mat! 5. gf5 g5 6. f6 g3 7. f7 g2 8. f8D g1D 9. Da3 mat. Mogao je bijeli igrati i drukije: 1. a5 Kc6 2. a6 Kb6 3. a7 Ka7: 4. Kc7 Ka6 ( Inae na 4... f5 5. gf5 bijeli daje mat na 6. Da3) 5. Kc6 i opet ne ide f5 iz istih razloga, a na neki drugi potez kraljem slijedi 6. Kd5 i bijeli e skupiti crne pjeake. Da je u slinoj poziciji crni imao jo jednog pjeaka , bijeli bi se morao malo pomuiti za remi. Podsjetimo se : Ako kralj moe ugroziti pjeaka na suprotnoj strani onda mu je uzaludna prednost udaljenog pjeaka. U slijedeem primjeru bijeli ima dva plana za dobitak.

1. a5! crni moe odgovoriti na dva naina: 1.) 1... b5 (ba5 bi jo olakalo posao bijelome) 2. Kf5 Kf7 3. Ke5 g6 4. Kd5 Kf6 5. Kc5: Kf5 (time se sprjeava uzimanje bpjeaka) 6. Kd5 g5 7. c4 g4 8. c5 g3 9. c6 g2 10. c7 g1D 11. c8D+ sa ahom poslije ega jo slijedi promjena dama na g1. 2.) 1... Kg8 2. a6! Kf8 3. c4 Kg8 4. Kf5 Kf7 5. d4! cd4 6. Ke4 g5 7. b4! g4 8. Kd4: Ke6 9. Ke4 g3 10. Kf3 Ke5 11. c5! bc5 12. b5! i bijeli dobiva jer poslije b5-b6 crni ne moe sprjeiti izlazak dame. Iz svega zakljuimo slijedee: crni ima anse protiv udaljenog slobodnjaka samo ako i sam moe stvoriti slobodnjaka na drugoj strani ili ako je materijal reduciran pa mogu nastati razne izmjene.

38

Zanimljiv primjer za analizu:

Bijeli vue i dobiva Naprije rjeenje iz pretprolog posta: Iako ima dva pjeaka manje, bijeli dobiva ali samo ako odmah igra svojim udaljenim slobodnjakom. Sve drugo vodi k remiju. Primjerice: 1. Kd7: Kd4! 2. ke6 Ke3 3. Kf5: c5 4. h4 b5 5. h5 Ke2: 6. Kf4: c4 i remi. Zato 1. h4! d5 2. h5 d4 3. h6 crni moe birati gdje e izvui damu na d1 ili f1, ali u oba sluaja gubi. 3... d3 4. ed3: f3 5. h7 f2 6. h8D f1D 7. De3+ kb5 (Ako 7... Kd5 8. Dc4+ Ke5 9. d4+i crni gubi damu) 8. Dc4+ Ka5 9. Da4 mat. Druga mogunost je bila 3... f3 4. ef3: d3 5. h7 d2 6. h8D d1D 7. Dc3+ Kd5 (na Kb5 slijedio bi mat ) 8. Dc4+ Ke5 9. f4 mat.

MAGINI KVADRAT
Dananja tema je izuzetno vana za svakog poetnika ali i iskusnijeg igraa. U pjeakim konanicama esto je od velikog znaenja moe li suparniki kralj sprijeiti promociju dame. Kad je to sluaj onda kaemo da se kralj nalazi "u kvadratu". I obratno : ako kralj ne moe stii pjeaka koji juri do posljednjeg reda, onda kaemo da je ostao van "kvadrata". Evo grafikog prikaza:

39

Bijeli e vui 1. d5-d6. Crni e uspjeti sprijeiti izlazak tog pjeaka samo ako mu se kralj nalazi u obiljeenom kvadratu. (Ako ne npr. na polju g5 iii g8 ). im se pjeak gurne za jedno polje naprijed onda se kvadrat smanjuje. U naem primjeru, ako je crni kralj na g5 on ulazi u "kvadrat", ali ako je na h5, onda ne ulazi. Pogledajmo slijedeu poziciju i zamislimo prvo, da nema crnog peaka na e5 :

Istina, crni pjeak je daleko, ali bijeli je na potezu i taman na vrijeme stie u kvadrat 1. Kc6 h5 2. Kd5 h4 3. Ke4 h3 4. Kf3 itd. problema nema! Problem e nastati tek ako u ovoj poziciji dodamo jednog crnog pjeaka na e5. Bijeli kralj e pokuati poslije 1. Kc6 opet ue u kvadrat crnog h-pjeaka, ali e mu na putu iskrsnuti npredviene smetnje 1... e4!! 2. de4: h5 3. Kd5 h4 i polje e4 je zauzeto, pa bijeli kralj moe samo preko ograde gledati kako crni pjeak ode u damu ! 4. kd4 h3 i vie nema ulaska u magini kvadrat. Da taj kvadrat moe biti doista magian svjedoi jedna studija Richarda Retija koja je ula u sve udbenike svijeta.

Bijeli vue i remizira Bijeli kralj namjerava, ni manje ni vie, nego stii crnog h-pjeaka. na prvi pogled potpuno nemogu zadatak - osim ako obuje "izme od sedam milja"... Ali ba kao u toj bajci, tako i ovdje se bijeli kralj uspije domoi maginog kvadrata. Dakle 1. Kg7 h4 2. Kf6 Kb6 (na 2... h3 3. Ke6!! h2 4. c7 Kb7 5. Kd7 i remi ) 2.... Kb6 3. Ke5!! (Bijeli namjerava na 3... h3 igrati 4. Kd6 h2 5. c7 h1D 6. c8D opet remi ) 3... Kc6: 4. Kf4 Hura! uli smo u magini kvadrat. Ova Retijeva studija dvostrukog djelovanja (dva vektora)
40

bijelog kralja nala je primjenu u mnogim studijama, ali je posluila jednom francuskom kompozitoru za slinu studiju koja daje drukiji rezultat:

Bijeli vue i dobiva Naizgled nema velike razlike. Slobodni a-pjeak juri naprijed, ali e ga crni pokuati stii uz pomo maginog kvadrata. jedino to bijeli kralj nije na treem redu, nego na drugom... ali zar to ini neku veliku razliku ? Da, to ini odluujuu razliku zbog koje bijeli dobiva. 1. a4 Kb3 2. a5 Kc4 (E, pa tu je ta razlika. Na 2... Kc3 3. Kg1! Kd4 4. a6 Ke3 5. Kf1 i dobiva ) 3. a6 Kd3 4. a7 f2 5. a8D f1D i nije sa ahom i to omoguuje 6. Da6+ i 7. Df1:. Iste godine (1922.) objevljena je jo jedna slina studija:

Bijeli vue i remizira Ova studija, nastala godinu dana poslije Retija, zanimljiva je jedino po vizualnosti: bijeli kralj sa h7 uspijeva stii poodmaklog pjeaka na suprotnom kraju ploe. 1. Kg6 a4 2. Kf5 Kb6 ( Prijetilo je 3. Ke6 sa izvlaenjem dame na c8 ) 3. Ke5 (Opet hoe 3... a3 4. Kd6 a2 5. c7 a1D 6. c8D=) 3... Kc6: 4. Kd4 i evo ga - bijeli kralj je uao u magini kvadrat !

41

Zadatak:

Bijeli vue i dobiva Najprije rjeenje s istom temom: Ovo je jednostavna pozicija koja lijepo ilustrira nadmo bijelog kralja. On ima dvije uloge i to: napadaku i obrambenu ! Napadaka, jer ima mogunost ui u kvadrat crnog pjeaka, a obrambena, jer brani crnom kralju ui u kvadrat svojem pjeaku. Dakle: 1. Kc5! g5 2. b4 g4 3. Kd4 Kg5 4. b5 g3 5. Ke3 Kg4 6. b6 Kh3 7. b7 g2 8. Kf2 Kh2 9. b8D+ i bijeli dobiva samo zato to je izvukao damu sa ahom. Da se crni probao pribliiti bijelom pjeaku, na putanji bi mu se isprijeio bijeli kralj: 1. Kc5 Kg6 2. b4 Kf7 3. b5 Ke7 4. Kc6! i dobiva. Magini kvadrat II Slijedei poloaj je karakteristian za ovu temu. Pogledajmo dijagram :

Bijeli vue i remizira Bijeli kralj nije u kvadratu crnom pjeaku, a crni jest bijelom - dakle po toj logici crni dobiva, ali ah ne bi bio ah da je to sve tako jednostavno. 1. Kb7 a5 2. Kc7 Kc5 (na 2..... a4 slijedi 3. f5) 3. Kd7 Kd5 4. Ke7 Ke4 5. Ke6! (to je to ! bijeli glumi da e podravati svog pjeaka a zapravo preko oka gleda crnog usamljenika na a5 ) 5... Kf4 6. Kd5 i bijeli kralj ulazi u kvadrat crnome pjeaku - remi.

42

Slijedei primjer je jo jedan prikaz poznate Retijeve ideje.

Bijeli vue i remizira Crni pjeaci djeluju zastraujue. Igra sa slabijim nervima ali i znanjem konanica, predao bi partiju. No primjenom poznate Retijeve ideje o "dvostrukom vektoru" bijelog kralja, slabija strana remizira. 1. Kg6 h5 (na 1... f5 2. Kg7: samo to bi u damskoj konanici ostao bezvrijedni h-pjeak u damskoj konanici koja je lagani remi ) 2. Kg7: h4 3. kf6: h3 4. Ke7 h2 5. c7 remi. Ako bi crni nakon 2. Kg7: igrao Kb6 tada slijedi 3. Kf6: h4 4. Ke5! ("dvojni vektor") pa onda na 4. ... Kc6: 5. Kf4 a na 4. ...h3 5. Kd6 itd. Remi. Slijedei dijagram emo pojaati sa skakaem.

Bijeli vue i dobiva Naizgled, bijeli skaka moe uvati svog pjeaka ali bijeli kralj ne moe stii crnog pjeaka. Da li je to ba tako? Neiskusan igra bi lako pogrijeio pa bi nakon "oevidnog" 1. Sd2? h5 2. Sb1+ Kd3 jo i izgubio, ili pak 1. Se3? Kb3 2. Sc2 h5 3. Kc6 Kc2:! 4. a4 h4 i crna dama izlazi sa ahom i zato bi bijeli morao odigrati odmah 4. Kd5=. 1. Sb2! (To je pravi potez) h5 2. a4 Kb4 3. Kc6 (Retijeva ideja primjenjena u praksi: ili e na 3. ....Ka5 ui u maguni kvadrat s 4. Kd5, ili e .. ) 3... h4 4. Kb6 h3 5. a5 h2 6. Sd3+ (uz 7. Sf2 i dobiva).

43

Ako umjesto skakaa dodamo lovca imamo:

Bijeli vue i remizira Bez obzira na instrumente kojima se izvodi, Retijeva studija je savrenstvo. 1. Ke7 g5 (Prijetilo je 2. Kf6) 2. Kd6 g4 3. e7 Lb5 4. Kc5 Le8 5. Kd4 Kb7 6. Ke4 Kc7 7. Kf4 remi. (7... Lh5 8. e8D). Dakle to rei. Retijeva ideja naglaava vanost maginog kvadrata, ali i naina miljenja. Ono to ti se ini u samom poetku kao nemogue, ne treba odbaciti nego pokuati "razgrnuti" sve ono to ti zaklanja vid i to otkrie je vie nego dovoljna nagrada svakom ahisti bez obzira na nivo. Ovakvih pozicija u ahu ima beskonano, dovoljno da ovjek cijeli ivot uiva u njima pa i poslije toga. Jo jedan mali zadai do slijedeeg posta:

Bijeli vue i remizira Standardno, na samom poetku rjeenje iz polog posta: ka remiju vodi paradoksalan potez 1. Kc8!! (Kralj izlazi iz kvadrata crnog pjeaka - da bi se poslije vratio! Na 1. Kd6? slijedi 1... Lf5 2. Kc5 Lc8 3. Kb6 Ke3 4. Ka7 b5 i adio ) 1... b5 ( na 1... Le4 2. Kb8=) 2. Kd7! Bijeli je izgubio dva tempa i njegov manevar izgleda nelogino. No u tome i jest tos - pomaknuti crnog pjeaka s b7 a onda ga probati stii ...) 2.... b4 3. Kd6 Lf5 4. Ke5! Bit rjeenja. Na 4... Lc8 5. Kd4= inae poslije uzimanja lovca bijeli izvlai damu.
44

SNAGA RAZDVOJENIH PJEAKA ("Elektrini pjeaci")

Dananja tema je vrlo vana u teoriji pjeakih konanica. Ova tema je vrlo potrebna da bi se shvatila snaga i slabost pjeaka koji nisu meusobno povezani. U sredinjici uglavnom je bolje imati povezane, a ne razdvojene pjeake. Kako se partija blii kraju, vanost dobivaju udaljeni pjeaci. Kad na ploi ostanu samo kraljevi i pjeaci, onda sam kralj ne moe kontrolirati, na primjer a i h pjeaka. Ili drugi primjer: bijeli kralj je na b1, a crni pjeaci na a3 i b2 (obino je suparniki kralj zauzet na drugoj strani). Bijelome je lako kontrolirati oba pjeaka potezima Kb1-a2-b1. Ali, zamislimo li pjeaka crnog umjesto na b2, na c3 - situacija se najednom, stubokom mijenja i postaje kritina. Lako je istempirati bijelog da on bude na potezu, i to onda ? On je u "zugzwangu" i gubi partiju. Razdvojeni pjeaci su u stanju braniti jedan drugog. Pretpostavimo da je bijeli kralj na polju a4, a crni pjeaci na poljima a5 i d5. Ako je na potezu bijeli, on e lako uzeti a-pjeaka, bez straha da e mu d-pjeak umai. Ali ako je na potezu crni, onda d-pjeak moe pomoi svom bratu i obraniti ga potezom d5-d4. Ilustrativan primjer snage razdvojenih pjeaka vidimo u poznatoj Fineovoj konanici:

Ako je na potezu crni - remi Ako je na potezu bijeli - bijeli dobiva Razlika je oevidna. Crni na potezu, podrava svog pjeaka koji e takoer postati damom 1... Kg4 2. d6 Kg3 3. d7 f2 4. Ke2 Kg2 remi. S bijelim na potezu, on taman ima vremena kontrolirati crnog pjeaka 1. Ke3 Kg4 2. Kf2 i pjeak s polja d5 postaje damom. U sluaju 1. Ke3 Ke5 njegov "pobratim" ga neizravno spaava 2. h5! jer se d-pjeak ne smije uzeti zbog h6 i mali postaje damom. Dakle, uoavamo da je crni kralj nemoan izmeu dva "elektrina" pjeaka od kojih e jedan sigurno postati dama.

45

Paljivo pogledajte slijedei dijagram:

Nastati e neka vrsta "zugzwanga". Ako je na potezu crni - on gubi, jer poslije 1... Kb8 2. a6 prvi mora popustiti. Pitanje, meutim za vas glasi : to se dogaa ako je na potezu bijeli ? Budete li razmiljali "pravocrtno", onda e te zakljuiti da bijeli poslije 1. a6 Kb8 mora izgubiti partiju... Tako bi bilo ako bi bijeli za prvi potez izabrao 1. a6? Sva srea da su ahisti ljudi koji ne razmiljaju "pravocrtno", dogmatski i tko zna jo kako, nego svaku poziciju gledaju kao jedinstvenu i logiki donose sud. Kao to i dananja tema govori o snazi udaljenih pjeaka, tako emo i mi odigrati krasno 1. b8D+ Kb8: 2. a6 i sada je crni na potezu, to znai da mora "popustiti" i prepustiti jednom od pjeaka da ispuni san i postane damom! Usporedi sa :

Bijeli vue i dobiva Kao i u prethodnom primjeru bijeli mora postii uzajamni "zugzwang" s tim to crni mora biti na potezu. To se postie na slijedei nain 1. Kg1! ekajui da jedan od crnih pjeaka krene naprijed. U tom sluaju bijeli je pripremio blokadu 1... f3 2. Kf2 ili 1... g3 2. Kg2 ili pak 1... h3 2. Kh2 f3 3. Kg3 i crni pjeaci za zaustavljeni.Zato se crni suzdrava od napredovanja pjeacima 1. Kg1! Ka7 2. b8D!! Kb8: 3. a6 i sada crni pjeaci moraju krenuti, ali je bijeli kralj spreman zaustaviti ih kao smo ve prije pokazali. Poslije toga nesretni crni kralj, koji je na "mrtvoj strai", mora popustiti i sam sebi iskopati grob.
46

I na kraju, da se ne zaborave uzance:

Bijeli vue i dobiva Rjeenje iz prolog posta: 1. Ke6! Sve ostalo bi vodilo k remiju: I. 1. h4 e5!= II. 1. Ke7: Kb2: 2. Ke6 Kb3 3. Kd5 Kb4 4. Kc6 Kc4 5. h4 Kd4= ili pak III. 1. Kc6 Kc4 2. b3+ Kb3: 3. h4 e5 4. Kd5 c6+! 5. Kc5 (Ako 5. Ke5: c5=) 5... e4 6. Kd4 c5+= Dakle, 1. Ke6!! c5 (Ako Kb2: dobiva 2. h4) 2. Kd5 c4 3. h4 e6+ 4. Kc5! (4. Kd4? e5+ =) 4... e5 5. h5 e4 6. Kd4 e3 7. Ke3: Kb2: 8. h6 c3 9. h7 c2 10. h8D+ i dolazi na vrijeme dama sa ahom. Zbog toga jer je bijeli kralj vrlo blizu damska konanica je dobivena protiv c-pjeaka na sedmom redu. Treba upamtiti da je ovo izuzetak od opeg pravila koje kae: dama ne moe dobiti protiv a-(h) i c-(f) pjeaka na sedmom redu, ako je bijeli kralj udaljen. Kako to nije ovdje sluaj, jer je kralj blizu, dobitak se izvodi ovako : 10... Kb1 11. Db8+ Kc1 12. Db5 s matom. Ili pak 11... Ka1 12. Kd2 dobiva.

Snaga razdvojenih pjeaka II

Slijedei primjer klasian je primjer snage razdvojenih pjeaka :

Bijeli vue i dobiva Bijeli mora sprijeiti Kg5 i igra 1. h4 f6 (Loe je 1....Ke5 zbog 2. h6 Kf6 3. h5 i crni kralj ostaje prikovan za polje f6. im se pomakne, h-pjeak ode u damu! Primjerice 3.... e5 4. Kb5 e4 5. Kc4 e3 6. Kd3 e2 7. Ke2: i crni se kralj mora pomaknuti a time i izgubiti partiju) 2. h6 Kg6 3. h5+ Kh6: 4. ef6: i dobiva.
47

Slijedei dijagram prikazuje poziciju koja je zapravo trka "razrokih" pjeaka, vodi se borba za jedan tempo !

Bijeli vue i dobiva Izgubi li bijeli samo jedan tempo, partija e se zavriti remijem. Dovoljno bi bilo da bijeli u prvom potezu pomakne h-pjeaka pa je remi. Dame izlaze istovremeno! Zbog toga je 1. f5! (odlian potez jer dama izlazi sa ahom) 1.... Kc5 (1... g3 2. Ke1! kc5 3. h5) 2. h5! g3 (2... Kd6 3. h6 g3 4. Ke1 ili 2... d4 3. f6 Kd6 4. h6 g3 5. f7 Ke7 6. h7 pa se sve svodi na isto) 3. Ke1! (To je potez koji dobiva. Ne bi valjalo 3. Ke3? d4+ 4. Kf3 d3 i bijeli bi jo izgubio... Remi bi bilo 3. Ke2? d4 4. f6 d3+ 5. Kd3: kd6 6. h6 g2 7. h7 g1D 8. h8D Ke6=) 3... d4 4. f6! Kd6 5. h6 g2 6. Kf2 d3 7. f7 Ke7 8. h7 d2 9. f8D+ Kf8 10. h8D+ i "za dlaku" ... A sada jedna od onih pozicija za koju se kae: "Ne zna se tko gore stoji".

Bijeli vue i remizira Bijeli kralj se mora "rastegnuti" izmeu b i h, a crni izmeu a i f pjeaka. Kad je ve tako treba remizirati da nikoga ne zaboli glava. Ipak, ako hoemo pokazati kako bijeli remizira, jer je ovdje on onaj koji se bori za remi, treba se malo pomuiti! Lako je izgubiti, poslije 1. Ke1 h42. a5 h3 3. Kf2 h2 4. Kg2 b3 5. a6 h1D+ 6. Kh1: b2 7. a7 b1D+ i dobiva. Zato je pravi potez 1. Ke2! (sada 1... h4 nije prijetnja jer bijeli igra a5 i obje
48

dame izlaze sa ahom!) 1... b3 2. Kd2 b2 3: Kc2 h4 4. a5 h3 5. a6 h2 6. a7 b1D+ 7. Kb1: h1D+ (Da, ali sad to vie nije isto...) 8. Ka2! Dh2+ 9. Kb3! i vie nema ahova pa je sada i crni zadovoljan remijem. I ovo je "teka" pozicija kao ona maloprije:

Bijeli vue i dobiva Odmah moramo uoiti da 1. h4 vodi remiju zbog 1... d5, a da 1. Kg2 takoer remizira iz istog razloga 1... d5 2. Kf3 Kb3! itd. Metoda dobitka je kao u prethodnim primjerima: "elektrificirati" pjeake, a poeti s f-pjeakom jer mu je izlazno polje sa ahom. 1. f4 Kb4 2. h4 d5 3. f5 Kc5 4. h5 d4 5. f6 Kd6 6. h6 d3 7. f7 Ke7 8. h7 d2 9. f8D+ Kf8: 10. h8D+ i to je to! A sada poslastica i zadatak za razmiljanje. Neka vas ne zbuni tekst ispod dijagrama jer emo cijeli idui post posvetiti ovoj i slinim pozicijama, iako bi trebali tome posvetiti i puno vie vremena da shvatimo svu problematiku, ali ne moemo.

Tko je na potezu - dobiva !

49

Kao izvor ove studije navodi se "Bell's Life 1840. To je podatak iz "Enciklopedije ahovskih konanica". Izuzetno je komplicirana konanica i potrebno je puno vremena i ozbiljne analize da se ne bi udavio u moru varijanata. Ipak, kad se usvoje sve nijanse, pravo je zadovoljstvo igrati i dobivati partije. Idemo: 1. Ke2 Kd7 (Ako crni proba 1.... h5 dolazimo ipak do glavne varijante poslije 2. Kf3 f5 (2.... g5 3. a4 h4 4. Kg4 f5+ 5. Kh3 Kd7 6. c4! Kc6 7. a5! i bijeli dobiva ) 3. Kg3! Kd7 4. a4 Kc6 5. c4! dobiva ) 2. Kf3 Kc6 3. a4 h5 4. c4 f5 5. Kg3! Kb6 (Ako 5... g5 onda 6. a5 ) 6. b4 g5 Zavren je prvi in. (Bijeli dobiva.) Snaga razdvojenih pjeaka III Moda je, radi lakeg savladavanja materijala, dobro poeti lekciju iz ove pozicije :

Bijeli vue i dobiva 7. a5+ Ka6 8. c5 h4+ (Na 8... Kb5 slijedi poznata blokada 9. Kg2! i bez obzira kojim pjeakom crni vue, bijeli e ih blokirati, pa e crni biti na potezu, to praktino znai da je izgubljen) 9. Kg2 Kb5 10. Kh3 dobiva. Ovdje je vano napomenuti da bijeli ima dovoljno prostora izvesti ponovnu blokadu. Da je, primjerice, igrao 9. Kh3 Kb5 onda izgleda kao da je u zugzwangu. Meutim, jo uvijek ima dovoljno polja za naknadnu blokadu: 10. Kh2 f4 11. Kg2 g4 12. Kg1!! i crni pjeaci e ponovno biti zaustavljeni. Vano je upamtiti ovu mogunost, jer ima raznih "podvodnih stijena" u mutnim vodama ove konanice. Ako bi partija tekla ovako: 1. Ke2 Kd7 2. Kf3 Kc6 3. a4 h5 4. c4 f5 5. Kg3 Kb6 6. b4 g6 i sada ako crni odigra: 7. b5? g5 8. Kg2 h4 9. Kh3 f4 10. Kg4 i doista, crni mora napustiti blokadu bijelih pjeaka, ali je ostalo dovoljno manevarskog prostora za izvesti drugu blokadu: 10... Kb7 11. a5 Ka7 i sad na 12. c5 Kb8, na 12. a6 Kb6 13. c5+ Ka7, a na 12. b6+ Ka6 13. c5 Kb7 i crni dobiva.

50

Analizirajmo sada ovaj poloaj:

Bijeli dobiva bez obzira tko je na potezu I. 1. b5 g5 2. c6+ Kc7 3. a6 Kb6 4. Kg2! dalje je poznato 4... f4 5. Kf3 ili 4... h4 5. Kh3 II. 1... g5 (Ili 1... Kc6 2. a6 dobiva ) 2. b5 Kb8 3. b6 Kb7 4. Kg2! dobiva Mogue podvarijante su 1... g5 2. b5 f4+ 3. Kf2 g4 4. c6+ Kc7 5. Kg2! ili 1... g5 2. b5 h4+ 3. Kh2 itd. Sada jo jedan neobian sluaj za ovu konanicu:

Remi Nijedna strana ne smije forsirati: 1. Kh2! Ka7! 2. Kg3 Kb6 3. Kh2= A to bi se dogodilo na 1. c3? f6! 2. Kh2 Ka7 3. Kg3 ali sad vie nije remi. 3... f5 4. c4 f4+ 5. Kh2 f3 6. Kg3 Kb6 7. c5+ Ka7 i crni dobiva. Isto tako i 1. c4? f5! 2. c5+ Ka7 3. c6 Kb6 4. Kh2 f4 i bijeli je u zugzwangu.

51

TROKUT
U primjerima opozicije nauili smo da je to neka vrsta iznude i uobiajeno je da ona strana koja izgubi opoziciju, izgubi i partiju ! Postoji, meutim situacija u kojoj je mogue vjetim manevrom natjerati suparniku stranu u iznudicu. Pretpostavimo da se bijeli kralj nalazi na polju e6, a crni na e8. Ako je crni iz nekog razloga prisiljen igrati samo Ke8-d7-e8, onda bijeli moe manevrom, koji se popularno zove "trokut", ponovo doi u istu poziciju samo sa auparnikim kraljem na potezu. U naem primjeru bijeli bi igrao 1. Ke6-d5 zatim 2. Kd5-e5 i tek onda 3. Ke6 i time bi postigao da je crni na potezu ( to, drugim rijeima, znai - crni je izgubio opoziciju !) Taj manevar, kad kralj preko d5 doe na e5 (u stvari gubi jedan tempo ), zovemo - trijangulacijom, tj. pravljenjem trokuta e6-d5-e5. Najjednostavniji primjer imamo na slijedeem dijagramu :

Ako bi crni bio na potezu, on bi izgubio na slijedei nain: 1... Kd8 2. Kd6 Kc8 3. Ke7 Kb8 4. Kd7 Ka8 5. c6 bc6: 6. Kc7 i dalje je lako ! Meutim, u ovoj poziciji bijeli je na potezu. No, on moe manevrom trijangulacije izgubiti jedan tempo tako da je na potezu crni: 1. Ke5 Kc6 (Ne moe 1... Ke7 zbog 2. c6 ! i gotovo ) 2. Kd4 Kd7 3. Kd5 i evo bijeli je postigao ono to je elio: na potezu je crni a mi smo ve vidjeli ako je to tako - kako gubi. obino svi udbenici konanica navode slijedei klasian primjer za pojanjenje "trokuta".

Bijeli vue i dobiva

52

1. Kd5 Kc8 2. Kc4 Kd8 3. Kd4! Kc8 4. Kd5 i sad crni nema nita boljeg od 4... Kc7 Ako 3... Kd8 4. Kd6 Kc8 5. c7 i gotovo. Kad je kralj na c7, onda bijeli okonava svoj manevar "trokutom" jer je postigao poziciju na dijagramu - ali je crni na potezu i zbog toga gubi: 4... Kc7 5. Kc5 Kc8 6. Kb6 Kb8 7. Ka6: Kc7 8. Kb5 i ostatak svatko zna. Pogledajmo slijedei dijagram :

Bijeli vue i dobiva Izravna opozicija ne bi vodila nikamo 1. Ke5? Kd7 2. Kf6 Kc6 i lako je izraunati da crni prvi izvlai damu i to je remi. (Da je bijeli pjeak bio na h4, onda bi on prvi izvukao damu i dobio sa Da8+ i Db8+) Ostaje onda pitanje moe li bijeli zaraditi taj tempo? Ako odmah igra 1. h4? Kf7! i crni e odrati opoziciju a time i remi. Pravilan nastavak je 1. Kg5! Kf7 2. Kh6 Kg8 3. h4 Kh8 4. Kh5! (4. Kg5? Kg7= ) Poslije poteza 4. Kh5 crni nema odgovarajue polje za svojeg kralja. Bijeli e izvesti manevar trijangulacije pomou koje dobiva opoziciju ( i partiju ). 4... Kg8 5. Kg4! Kf8 6. Kf4 Ke8 7. Kg5! Kf7 8. Kf5 pomou malenog trokuta bijeli je stekao opoziciju i crni nema velikog izbora: ako napusti svojeg b-pjeaka, bijeli e znatno ranije izvui damu, ako poe na bijelog apjeaka dame izlaze istovremeno, ali bijeli dobiva kao to smo vidjeli sa Da8+ i Db8+ jer mu je sada pjeak na h4. ) 8... Ke7 9. Ke5 Kd7 10. Kf6 Kc6 11. h5 Kb5 12. h6 Ka5: 13. Kg7 b5 14. Kh7: b4 15. Kg7 b3 16. h7 b2 17. h8D b1D 18. Da8+ Kb4 19. Db8+ Kc3 20. Db1: i to sve zbog jednog tempa ! To je u ahu tako esta pojava da je morate vrlo ozbiljno shvatiti ako elite postati dobar igra. Za "domai":

Bijeli vue i dobiva

53

Vrlo star primjer, no jo uvijek aktualan i pouan. Bijeli pjeak na a3 omoguuje voi bijelih figura dobitak. Dobitak je slijedei: prvo treba izgubiti tempo da jcrni u ovoj poziciji bude na potezu i mora odstupiti. To se postie trijangulacijom. 1. Ka3! Kb6 2. Kb2 Ka5 3. Kb3 (Prvi korak je ostvaren) 3... Kb6 4. Kc3 Ka5 5. Kd2! (sada treba bijeli doi na d3 kad crni stigne na b4. To je neka vrsta kose trijangulacije - koja se populano naziva "skakaeva" opozicija) 5... Ka4 6. Ke3! Kb4 7. Kd3 (I to je to!) ...Ka3 8. Ke4 Ka4 9. Kd5 Kb4 10. a3+ crni predaje. TROKUT II-Dio Slijedei primjer je iz turnirske partije jednog od najboljih poznavatelja konanica u povijesti drevne igre, Keresa.

crni (Keres) vue i dobiva Da je netko drugi umjesto Keresa on bi povukao 1... h5? i nakon 2. gh5: Kg7 3. Kf3 Kh6 3. Kg4 remi. Ovako, Keres primjenjuje "trijangulaciju", koju je obraivao u svojim udbenicima 1...Kf8! (tek s ovog polja e doi na polje g7). Ovaj ,naizgled, jednostavan potez je u sutini vrlo lijep i pouan. Bijeli je sada u dilemi - da li sprjeiti crnog kralja da doe u centar ili se braniti od slobodnog g-pjeaka. U prvom sluaju dobitak se moe izvesti ovako: 2. Kd5 h5 3. gh5: Kg7 4. Ke4 (4. Ke6 g4) 4... Kh6 5. Kf3 Kh5: 6. Kg3 g4, u drugom sluaju crni ima dobitak samo zbog utede tempa h7-h6. Partija je tekla : 2. Ke3 Ke7 3. Ke4 Kd6 4. Kd4 h6! 5. Ke4 Kc5 6. Ke3 Kd5 7 Kd3 Ke5 8. Ke3 h5 9. gh5: Kf5: 10. Kf3 Ke6 11. Kg4 Kf7 12. Kf5 Kg7 i bijeli je predao.

54

Slijedei dijagram daje jo jedan primjer iz turnirske prakse i to ne bilo koga, nego jednog od najveih - Aljehina !

Bijeli (Aljehin) vue i dobiva Oevidno je da bijeli ne moe odmah 1. Kd4 zbog 1... Ke6, ali zato moe pripremiti taj manevar: 1. Kd3! Kd7 2. e4 f4 3. Ke2 Ke6 4. Kf2! (Mali trokut: tek kad crni uzme 4... Ke5 bijeli dolazi na f3 s kraljem ! Aljehinov suparnik ovdje predaje, a mi emo pokazati to je to vidio njegov suparnik. 4... Ke5: 5. Kf3 Ke6 6. Kf4: Kf6 7. e5+ Ke6 8. Ke4 i bijeli e pokupiti preostala dva pjeaka crnome. Slijedei dijagram pokazuje vrlo teak i sloen primjer gdje je potrebno napraviti vie trokuta da bi se dobila partija.

Bijeli vue i dobiva Nije nimalo lagano natjerati crnog da doe u zugzwang, koji nastaje kad je bijeli kralj na e4 ili e3, a crni na c5 ili d5 s crnim na potezu. Da bi se to postiglo potrebno je napraviti nekoliko "trokuta": 1. Kd1! (Ve se u prvom potezu moe napraviti grjeka 1. Kd2? Kc6!= ili 1. Ke2 ? Kc5= ) 1... Kc6 (Ako 1... Kc7 2. Ke2 Kc6 3. Kf3! i dobiva ) 2. Kd2! Kc5 3. Ke2 Kc6 4. Kf3! (Ali ne 4. Ke3? Kd5=) 4... Kb6 (Ako 4... Kd5 5. Ke3 Kc5 6. Ke4 i dobiva ) 5. Ke3 (Opet treba paziti na grjeku 5. Ke4? Kc5=) 5.. Kc5 6. Ke4 Kc6 7. Kd4 Kb6 8. Kc4: (Moda e te se upitati zato se bijeli toliko muaio stei opoziciju kad mu
55

je uvijek pri ruci bio tempo-potez f2-f3? Upravo zbog slijedeeg poteza crnog Kc6, koji ponovo uspostavlja opoziciju u svoju korist i da bijeli nije sauvao f2-f3 za kasnije, ne bi mogao dobiti ovu konanicu.) 8... Kc6 9. Kd4 Kb6 10. c4 Kc6 11. c5 Kc7 12. Kc4 Kc6 i sada je odluujui momenat. Da nema 13. f3! partija bi bila remi - ovako ..... crni predaje! Vidjeli ste koliko je tu bilo podvodnih grebena na koje se mogao nasukati bijeli brod. Doista je trebalo biti vrlo skoncetriran i izvrsno poznavati ovaj tip konanica da se porazi crni. Jo jedan izuzetan i "matematian" primjer.

Bijeli vue i dobiva Ova studija je izuzetan primjer teme "odgovarajuih polja". To znai ovo: ako bijeli eli dovesti crnog u iznudnicu on mora paziti na svaki potez od samog poetka. Najlake je uoiti da je crni u zugzwangu ako je na polju c6 a bijeli na polju d4 i crni je na potezu. On bi morao odigrati Kb6 i to omoguuje prodor bijelome na kraljevom krilu Ke3-f4 i pjeakom g5-g6 ... i kada se sve to postigne, onda ostaje konana poanta dobivanje tempa sa b2-b3. bez obzira to znate ideju dobitka, uvjerit e te se i sami da nije nimalo lako natjerati crnog u zugzwang. Ovaj vrlo teak zadatak moemo uspjeno rijeiti jedino ako izradimo odgovarajuu "tablicu odgovarajuih polja". Pogledajmo dijagram:

56

Polje d7 nosi broj 4. Sada je puno lake shvatiti gdje bijeli mora ii kako bi doveo crnog u iznudnicu. 1. Kg1! (na broj etiri kao i crni kralj na d7, a sada ga on mora napustiti. I sada kamo crni poe, na isti broj ide bijeli i tako do kraja. Zato bi bio remi na Kg2, crni igra Kc8 i bijeli je sada taj koji mora napustiti opoziciju. Dakle 1... Kc8! 2. Kf2 Kc7! 3. Ke2 Kc8 4. Ke3 Kd7 5. Kf4 Ke8 6. b3 Kd7 7. g5 Ke8! 8. g6 hg6: 9. hg6: Kf8 10. Kg4 Kg8! 11. Kh4 Kf8 i remi jer je bijeli ve "potroio" svoju "bombu" b2-b3, pa sada ne moe oboriti crnu opoziciju.) 1... Kd8 (Na 1... Kc7 slijedilo bi 2. Kf2! Kc8 3. Kg2 Kd8 4.Kf3 Kd7 5. Ke3 i dobiva) 2. Kf1 Kd7 3. Ke1 Kc7 4. Kf2 Kc8 5. Ke2 Kc7 6. Kd3 Kd7 7. Ke3 Kc7 8. Kf4 Kd7 9. g5 Ke8 10. g6 hg6: 11. hg6: Kf8 12. Kg4 Kg8 13. Kh5 Kg7 14. b3! Kg8 15. Kh6: Kh8 16. Kh5 Kg8 17. Kg4 Kg7 18. Kg5! Kg8 19. Kf4 Kg7 20. Ke3 i dobiva. Koliko muke zbog jednog tempa. Na kraju moemo se zapitati koliko je vjetine potrebno da bi stigli, skakuui s kamena na kamen do druge obale a da ne upadnemo u vodu i udavimo se. Jo samo jedan laki primjer iz ove teme za "domai uradak" !

Bijeli vue i dobiva Iako pomalo neobina pozicija, ipak odgovara prethodnoj temi. Pogledamo li paljivo uoavamo da je crni u iznudnici i ne smije se micati sa c8 jer bijeli izvlai damu. Ostaje mu samo igrati lovcem. S druge strane i bijeli je ogranien na poteze svojega kralja. Ako odigra 1. Kb1? onda bi se nakon 1...Lb2 naao u patu. Ali ako bi crni bio na potezu onda bi on poslije 1... Lb2+ 2. Kb1! izgubio jer bi se naao u duploj iznudnici jer bi morao vui kraljem i jedan od bijelih pjeaka bi iziao u damu. Imamo, dakle, tipian sluaj pozicije u kojoj bijeli eli izgubiti jedan tempo i predati potez supaniku. Ali kako napraviti poznati manevar "trokuta"? Bijeli kralj je ogranien potezima po prvom redu a za trokut mu treba druga dimenzija ! To je polje g2 i trokut se moe napraviti na f1-g2g1. Poslije ove analize dobitak je lagan: 1. Kd1 Lb2 2. Ke1 Lc1 3. Kf1 Ld2 4. Kg2! Le1 5. Kg1! (sada crni mora nazad! jer bi poslije Lf2+ bijeli odigrao Kf1 i iznudnica je tu) 5... Ld2 6. Kf1 Lc1 7. Ke1 Lb2 8. Kd1 La1 9. Ke1 i sad smo tamo gdje smo bili na poetku ali je sada na potezu crni i ve znamo kako bijeli dobiva.

57

Pjeake konanice (razne)

Pjeake konanice su vrlo osjetljive i vrlo esto se dogaa da slabiji igra u potezu ili dva, doe iz dobivene pozicije u remi ili ak izgubljen poloaj.U konanicama drugih figura grjeke se ne kanjavaju tako rigorozno kao to je sluaj sa pjeakim. Tu je od nevjerojatne vanosti da li e kralj doi na jedno ili drugo polje, da li e pjeak biti pokrenut sada ili potez kasnije, da li e se angairati na daminom ili kraljevom krilu, a pri tom uvijek treba raunati koji e pjeak prije stii do izlaznog polja i promocije. Kad se sve ovo ima u vidu onda je od velikog znaaja paljivo prouavanje svih dosadanjih tipova konanica i svladavanja naela koji su u njima izloeni. Pa ipak, bilo bi nepoteno kad ne bi priznali da nisu samo amateri izloeni nepreciznostima u ovim konanicama nego su to i igrai najvieg zvanja - velemajstori! Primjerice, u slijedeoj poziciji iz daleke 1970. godine sa ahovske olimpijade u Ziegenu izmeu tada dvojice renomiranih velemajstora :

Letiminim pogledom emo ustanoviti da crni ima pjeaka manje ali su njegove nade vezane uz slobodnog pjeaka na e4. Pa ipak bijeli ima dobitak ali samo ako gura svoje slobodne pjeake kako treba! On to nije uinio: 1. g7? Kf7 2. h6 Kg8 3. Kf5 Kf7! i remi jer bijeli mora voditi rauna o crnom e-pjeaku. Umjesto toga, bijeli je imao lagan dobitak o kojem govore udbenici jo iz 19. stoljea. Bijele pjeake treba postaviti na g6 i h7 ( a ne na g7 i h6). Razlika je ogromna: 1. h6!! Kf6 2. h7 Kg7 3. Kg4 Kh8 4. Kf5 Kg7 5. Ke6! e3 6. h8D+ Kh8: 7. Kf7 i bijeli dobiva. Isto ovo bi se dogodili i s tempom manje 4... e3 5. Kf6 e2 6. Kf7 e1D ali slijedi mat 7. g7+ Kh7: 8. g8D+ Kh6 9. Dg6 mat.

58

Slian primjer ali neto kompliciraniji (s pjeakom vie ali protiv vezanih pjeaka ) imamo i u partiji s omladinskog prvenstva svijeta :

Bijeli ima pjeaka vie na kraljevom krilu i prijeti stvaranjem dvaju slobodnih i vezanih pjeaka. Ipak, ti pjeaci ne mogu lako napredovati ako im ne pomogne kralj. On je, pak vezan uz obranu crnog slobodnjaka i nebi smio prijei svoju polovinu ploe. Glavni adut crnoga je slobodni d-pjeak i dobro centralizirani kralj koji je spreman zaustaviti bijele pjeake na kraljevom krilu, ali i da priskou u pomo svojim pjeacima (ako bijeli pokua "minirati" sa a2-a3). Zadatak bijeloga bi se, dakle, mogao provesti u tri faze 1. Udaljiti crnog kralja iz centra 2. Dovesti vlastitog kralja na b2 i zaprijetiti a3 3. Kad se raisti situacija na daminom krilu(Ka3:) vratiti se na polje d3 i gurnuti pjeaka na b4 ime se razbija i poslijednje uporite crnog. 1. h4! Kf4 2. Kd2 Ke5 3. Ke2 Kf4 Sada je Van Der Sterren, kao bijeli, povukao 4. h5 i time sam sebi oteao dobitak. Trebalo je povui 4. Kd3! Ke5 5. g5 hg5: 6. hg5: Kf5 7. f4 Kg6 8. Ke4 Kh5 9. Kf3 Kg6 10. Kg4 Kg7 11. f5 (kraj prve faze) 11... Kf7 12. Kf4 i nema smetnje za menavar Ke4-d3-c2-b2 i zatim povui a2-a4(druga faza). Poslije toga, pjeaci na daminom krilu bili bi razbijeni i provela bi se trea faza. No partija je tekla drukije. Bijeli je zamislio potiskivanje crnog kralja na rub ploe a potom njegovo matiranje. 4... Kg5 5. Kf1 Kf4 6. Kf2 Kg5 7. Kg3 Kf6 8. Kf4 Ke6 9. Ke4 Kf7 10. f4 Kf6 11. Kf3 Ke6 12. g5 Kf5 13. g6 Kf6 14. f5 Kg7 15. Ke4 Kf6 16. Kf4 Kg7 15. Ke5! i to je ta zamisao bijelog da stigne za jedan tempo bre od crnog, 17... d3 18. f6+ i crni moe odstupiti na dva naina i to: I. 18... Kg8 19. f7+ Kg7 20. Ke6 d2 21. Ke7 i dobiva, ili II. 18... Kf8 19. Ke6 d2 20. g7+ Kg8 21. f7+ Kg7: 22. Ke7 d1D 23. f8D+ Kh7 24. Df7+ Kh8 25. Df6+ Kh7 26. Dg6+ Kh8 27. Dh6:+ Kg8 28. Dg6+ Kh8 29. Df6+ Kh7 30. h6! i dobiva.

59

Pokatkad u pjeakim konanicama ne odluuje broj pjeaka nego njihov raspored. Za to nam kao primjer moe posluiti konanica iz partije Capablanca - Ed. Lasker, London 1914.

Crni ima pjeaka vie, uz to jo i dva slobodnjaka, pa ipak mora voditi rauna o opasnoj prijetnji g5-g6 i h6 pa ne bi mogao zaustaviti promociju pjeaka u damu! Dakle, ne treba se zavaravati da crni stoji bolje, jer ima pjeaka vie, ve se mora organizirati obrana od vrlo jake prijetnje stvaranja slobodnog bijelog pjeaka na kraljevom krilu. Ako bi, primjerice, crni povukao 1... Ke5? (to se i dogodilo u partiji), Capablanca je vjeto iskoristio ovu nebudnost 2. h6!! i dobio jer ne ide 2... Ke6 zgog 3. g6 itd. Da je prekoputa slavnom Kubancu sjedio svjetski prvak dr Emanuel Lasker a ne , ameriki majstor Eduard Lasker, partija bi zavrila "normalno" 1... Ke6! 2. Kd4: f4 3. Ke4 f3 4. Kf3: Kf5=. I na kraju mali zadai:

Crni vue i remizira

60

Proli put sam "zadao" zadai i evo rjeenja: Ovo je primjer iz turnirske prakse, naime, esta je pojava da jedan od igraa prodre meu pjeake suparnike strane i onda se oekuje rasplet. Ovdje je to bilo ovako: 1... f4 2. gf4: (na ef4:? slijedilo bi 2... e3! 3. fe3: Kg3: i padaju pjeaci bijeloga) 2... Kg4 3. Kf1! ( 3. Ke2? h5! 4. Kf1 (na 4. f3+ ef3+ 5. Kf2 g6! i bijeli je u iznudnici) 4... Kf4: 5. Kg2 Kg4 6. Kh2 Kf37. Kg1 h4 0: 1 tako je zavrila partilja ) 3... Kh4: 4. f3!! ef3: 5. e4 Kg4 6. e5 Kf5 7. Kf2=. Ako bi crni umjesto 4. ... Kh4 povukao 3... h5?? mogao bi jo izgubiti i to: 4. Kg2 g6 5. f3+ ef3+ 6. Kf2 Kh4: 7. Kf3: g5 8. e4 g4+ (ili 8... gf4: 9. Kf4: ) 9. Kg2 g3 10. f5 Kg4 (na 10... Kg5 11. Kg3: ) 11. f6 h4 12. f7 h3+ 13. Kg1 i td. Pjeake konanice (razne) 2. dio U Capablancinoj knjizi "Posljednje ahovske lekcije" pie za slijedeu poziciju:

Ako je bijeli na potezu dobiva, a ako je crni na potezu - remi. Ova konstatacija nije posve tona. Ako je crni na potezu on s 1... a5 stvarno postie bolju poziciju, no to je s pozicijom ako je bijeli na potezu: Veliki Raul kae: "bijeli s 1. b4!! dobiva jer jedan bijeli pjeak dri dva pjeaka crnoga, pa se igra prenosi na kraljevo krilo". Meutim ovo nije sasvim tono jer crni moe uspjeno izboriti remi i ako je bijeli na potezu. 1. b4! Ke5 2. g3 (Ako 2. Ke3 Kd5 i prijetnja je Kc4) 2... Kf5 3. h3 (Lako je izraunati da poslije 3. Kd4 Kg4 4. Kc5 h5 ! dame izlaze istovremeno) 3... Ke5 4. h4 (Ne bi dobilo 4. Ke3 Kd5 5. g4 Kc4 6. h4 Kb4: 7. g5 Ka3! 8. h5 b4 9. g6 hg6: 10. hg6: b3 11. g7 b2 12. g8D b1D pa jo bijeli treba paljivo igrati ako eli remizirati ) 4... Kf5 5. Ke3 Kg4 6. Kf2 Kf5 7. Kf3 (Ako 7. Kg2 Kg4 8. kh2 Kf3 9. Kh3 h5!= ) 7... h5! 8. g4+ (8. Kg2 Kg6! i remi uz pomo udaljene opozicije 9. Kf2 Kf6 10. Ke3 Ke5 ... ) 8... hg4:+ 9. Kg3 a5! 10 ba5: b4 11. a6 b3 12. a7 b2 13. a8D b1D i nastaje remi damska konanica.

61

A sada jedna vrlo pouna pozicija:

Crni vue i dobiva Vrlo je vano upamtiti ovaj taktiki udar koji jednim jedinim potezom preokree ishod partije. esto se u praksi moe vidjeti pjeaka : (npr. bijeli - a4, b2, c3 - crni - a5, b6), a to moe biti i na drugom krilu i onda bijeli povue b2-b4?? zaboravljajui pri tom na taktiki udar b6-b5, to moe tragino zavriti za bijeloga ako je bijeli kralj angairan na drugom krilu. Ovaj udar se dogodio i u ovoj poziciji u kojo je crni iz izgubljene doao u dobivenu poziciju: 1.... g5 (grom iz vedra neba) 2. hg5: (na 2. gh5: gh4: 3. h6 Kf7! ili 3. f4 h3 4. f5+ Kf7 5. Kf3 e4+ 6. Kg3 e3 i jedan od crnih pjeaka e postati dama) 2... h4 3. Ke3(Ne spaava 3. f4 h3 4. f5+ Ke7 5. Kf3 e4+ ... ) 3... Kf7 4. Kf2 Kg6 5. Kg2 Kg5: 6. Kh3 ( 6. a3 e4!!) 6... Kf4 7. Kh4: (7. a3 Kg5!) 7... Kf3: i bijeli predaje zbog 8. g5 e4 9. g6 e3 10. g7 e2 11. g8D e1D 12. Kh5 Dh1+ i 13... Dg2 A sada jedna pozicija koja je doivjela mnoga rjeenja i njihova oborenja. To je jo jedan dokaz da su pjeake konanice sve samo ne jednostavne i da bi ih trebao svaki ahist detaljno prouavati.

Crni na potezu dobiva

62

Dakle, nakon mnogih nedoumica kod Fine, Spielmann, Averbaha itd. "Encikolopedija ahovskih zavrnica" donosi jednostavno rjeenje: 1... h4 2. Kh3 Ke5!! i mogua su tri nastavka: I. 3. Kg4 hg3: 4. Kg3: Kf5 s dobitkom ( 5. Kg2 Kf4 6. Kf2 c5 7. Ke2 Kg3 8. Ke3 Kh3!! 9. Ke4 Kg3+2! 10. Ke3 Kf1! i pjeak vie na daminoj strani odluuje) II. 3. gh4 gh4 4. Kg4 c5 5. f4+ Ke4 6. f5 h3 7. f6 h2 8. f7 h1D 9. f8D Dg1+ 10. Kh4 Kd3 i crni dobiva ovu damsku konanicu III 3. f4+ gf4 4. gh4 Ke4 5. Kg2 (na 5. h5 slijedi f3 6. h6 Ke3 7. h7 f2 8. h8D f1D+i dobiva) 5... Kd3! 6. Kf3(ne moe napredovati pjeakom jo uvijek zbog 6. Ke2 ) 6... Kc3: 7. h5 Kb3 8. h6 c3 9. h7 c2 10. h8D c1D i crni dobiva. Ponekad se treba vratiti na drugo krilo i "srediti poslove" pa tek onda nastaviti naprijed, tj. Naprijed u pobjedu - korakom unatrag (kao Kutuzov!).

Bijeli vue i dobiva Crnome treba svega est poteza da izvue damu, a ako prebrojimo poteze bijeloga, ako igra "aktivno", vidjet emo da on nije bri. No, pobjeda ipak ne dolazi u pitanje ako se bijeli vrati na damino krilo i "sredi situaciju" pa slijedi : 1. Ke4!! Ka3:(Ne mijenja nita 1... Ka2: 2. Kd3 Ka3: 3. Kc3 Ka2 4. g5 a3 5. Kc2 Ka1 6. Kb3 a2 7. Kc2 i dobiva 7....h5 8. g6 h4 9. g7 h3 10. Kb3 Kb1 11. g8D) 2. Kd3 Ka2: 3. Kc2 (Poetnika grjeka bi bila 3. Kc3? jer tada crni remizira sa 3... Kb1 4. Kb4 Kb2! 5. Ka4: Kc3=) 3... a3 4. g5 Ka1 5. Kb3 a2 6. Kc2 i isto se dobva kao prije. 6... h5 7. g6 h4 8. g7 h3 9. Kb3 Kb1 10. g8D a1D 11. Dg1 mat.

63

Okonat emo ovu temu jednim krasnim primjerom Troickog iz 1913. g.

Bijeli vue i dobiva Njegova omiljena tema - udaljeni pjeak koji izlazi u damu. Da bi se stvorio slobodan pjeak na a-liniji treba prethodno mnogo toga pripremiti, a bijeli mora voditi rauna o prijetnji Kg3 i smrtonosnom pohodu h5-h4-h3-h2. S druge pak strane, crni ima dvije staze preko kojih moe stii do a-pjeaka. Prva staza vodi preko polja f6-e7-d8, a druga preko polja c6. Bijeli se zato mora potruditi zatrpati oba prolaza: 1. f6! gf6 (prvi prolaz je zatvoren) 2. Kg2: Kg4 3. a4 ba3 4. ba3 Kf5 5. a4 Ke5 6. d6! cd6 7. c6!! dc6 (eto, zatrpana je i druga staza) 8. a5 Kd5 9. a6 i nadmudrivanje je gotovo. Bijeli pjeak je pobjegao.

Pjeake konanice - spas u patu !

Pat je kao mogunost remija nije tako rijedak u pjeakim konanicama. Uostalom, najobnija opozicija s kraljem protiv kralja, u svojoj osnovi ima pat. Evo jedne jednostavne pozicije u kojoj se pat sam namee:

1 Kb2 Kd3 2. Kc1 i sada crni moe vui 2... a3 ili 2... Kc3 i u oba sluaja je PAT.

64

Ova jednostavna pozicija je vjerojatno posluila Faragu kao baza za studiju objavljenu u Parizu 1947. u L'Eschiquiru,

Bijeli vue i remizira 1. Le4+ ( s idejom da poslije 1... Ke3: bijeli lovac doe na g2 i kontrolira polja f1 i h3 i crni nikad ne moe micati te pjeake jer je poslije Lf1: ili Lh3: u oba sluaja bijeli u patu) 1.. Ke4 2. Lf2: gf2: 3. Kg2 Ke3 4. Kf1 i pat se ne moe izbjei. Slijedea pozicija Bergera iz 1890. godine lijepo nam ilustrira ideju o samomatu.

Bijeli vue i remizira Bijeli kralj je suvie udaljen od crnog a-pjeaka. Budui ga ne moe stii, anse za remi mora potraiti na kraljevom krilu. 1. f4 (Gubilo bi 1. h4? gh 2 f4 Kc7 3. f5 Kd7 i td.) 1... Kc7! (Sad bi crni pogrijeio ako bi vukao 1... gf:? 2. h4! ili 1... a5? 2. h4 gh4: 3. f5 gf5: 4. g5 pa bi jo crni izgubio ) 2. fg:! a5 3. Kg3 a4 4. Kh4 (Sada je jasno to bijeli kani) 4... a3 5. g3 a2 PAT. Poslije puno godina Kasparjan je 1937. doao na istu ideju.

65

Bijeli vue i remizira Ovdje je bijeli puno udaljen od pjeaka na h6 i mora potraiti remi na daminoj strani. 1. Kd7 h5 2. Kc7 h4 3. Kb6 h3 4. Ka5 h2 5. b6 h1D i bez obzira to je crna dama na ploi bijeli e neometan zavriti svoj plan sa samopatom! 6. b5 Db1 7. a4! Db2: a ako dama ne uzme tog pjeaka opet je pat poslije 8. b4. To crni nije mogao sprijeiti ni pokuajem 4... b6+ 5. Ka4 h2 6. a3 h1D 7. b3 pat. Iako izgleda da sama ideja samopata nije primjerena praktinim partijama nego samo studijama, to nije tono jer postoji puno primjera u praksi kad je jedna od strana uspjela remizirati s idejom samomatiranja. Uz put moemo ipak naglasiti da se samomat ne moe uvijek postii. Slijedei primjer je isto tako zanimljiv:

Bijeli vue i dobiva Ideja crnog poteza je jasna: Kh4 i g5 i pat. No bijeli to nee ekati prekrienih ruku. 1. Ke5 Kh4 2. g5! Kg5: 3. Ke4 Kh5 4. Kf3 Kh4 ( ako 4... g6 5. Kg3: g5 6. Kf2 Kh4 7. Kf3 Kh5 8. Kg3) 5. Kf4 g6 6. Ke3 Kg5 7. Kf3 Kh4 8. Kf4 g5+ 9. Kf3 i dobiva.

66

Pjeake konanice - spas u patu ! (2. dio)

U slijedeem primjeru bijeli kralj iako udaljen od sredita zbivanja stigne se patirati. Inae u svim primjerima dananjeg posta ispod dijagrama bi trebalo pisati : "Bijeli vue i remizira".

Bijeli uri ka pjeacima tj. popritu "bitke" : 1. Kg2 Kc7 2. Kf3 Kd7 ( na 2.... Kb6 3. Ke4 Kb5: 4. Kd5 Kb4: 5. Kd6: Kb3: 6. Kc5 i remi ) 3. Kf4 Ke6 4. Ke4 b6 (Ako 4... d5 5. Kd4! Kd6 6. b6 Ke6 7. b5 Kd6 8. b4 Ke6 9. Kc5 Ke5 pat ) 5. Kd4 d5 6. Ke3 Ke5 7. Kd3 d4 8. Kc4 Ke4 pat. Ovu poziciju bi veina igraa izgubila i zato je potrebno detaljno proanalizirati jer se pojavljuje u mnogo oblika i moe nas nekada spasiti kad doemo u ovakav poloaj. Pogledajmo :

1. Kf4 ? f5 2. h6 Kf6 3. h5 Kf7 ! i gotovo, zato treba 1. h6 Kf8 (1... Kf7 olakava zadatak 2. Kf4 f5 3. h5 Kf6 4. Kg3= ) 2. h5 ( Rano je 2. Kf4? f5 3. Kf5: g3 4. Kf6 Kg8 5. Kg6 g2 i dobiva ) 2.... Kf7 ( Na 2... Kg8 slijedi 3. Kf4 f5 4. Kf5: g3 5. g6 = , isto tako 2.... f5 3. Kf5: g3 4. Kf6 = ) 3. Ke3 (Vrlo vana finesa jer ne bi bilo dobro 3. Kf4? f5 4. Kg3 Kg8 i crni bi dobio ) 3... f5 4. Kf4 Kf6 5. Kg3 (Sada je slabo 5. Ke3? zbog 5... g3! ) 5... Kf7 6. Kf4 Kf8 7. Kf5: g3 8. Kf6! Kg8 9. Kg6 g2 10. h7+ Kh8 11. Kh6 g1 D(T) pat a uz ostale

67

figure pozicija je remi. Slijedei dijagram pokazuje pounu poziciju koja je slina prethodnoj :

1. Ke7 b4 2. d6 cd6: 3. Kd6 b3 4. Kc6 Kb8 (mora zbog a6! ) 5. Kb6 b2 6. a7+ Ka8 7. Ka6 i crni mora izvui lovca ili skakaa jer ostale figure odmah patiraju. Ako izvue lovca 7... b1L nastaje remi konanica u kojoj bijeli kralj ne moe biti izbaen sa g1 ( Vano je upamtiti da je ovdje bijelopoljni lovac zapravo "Krivi" iako ne i krivougli ! ) A ako izvue skakaa 7.... b1S isto tako je remi jer 8. Kb6 Sd2 9. Kc5 Sf3 10. Kd5 Sh2: 11. Ke4 Sg4 12. Kf3 h2 13. Kg2 rami. Vano je upamtiti i ovu poziciju jer crni kralj se ne moe pribliiti svojemu pjeaku a da ne bude pat. Skaka nikada ne moe napustiti polje g4 jer pada pjeak na h2. Dakle remi. Dalje emo vidjeti poziciju kada slabija strana remizira bez obzira to suparnik ima slobodnog pjeaka kojega on na prvi pogled ne moe dostii.

1. Kc6 Kd8 ( Jer je prijetilo 2. Kc7 i gotovo ) 2. Kd5 Kd7: 3. Ke4 Kd6 4. Kf3 Ke5 5. Kg4 Kf6 6. Kh5 Kf5 PAT. Pozicija koju trebate dobro pogledati i "upiti u memoriju". Nedavno je na jednom turniru Anand remizirao na slian nain Kramniku. A sada jo jedna vana ideja koja se javlja i u drugim oblicima :

68

1. Kc6 Kb4 2. Kd5 Kc3 3. Ke5 e3 4. Kf4:!! ef2: 5. Ke3! f1D(T) pat. A za lovca ili skakaa vrijedi isto: 5... f1L 6. Kf4 Lh3 7. e4 remi. 5....f1S+ 6. Kf4 Sg3 7. Kg3: remi. O ovoj temi bi se moglo jo puno pisati no mislim da smo ukazali na glavne pozicije (slike ) koje treba imati uvijek u vidu. Ostalo ostavljamo praksi . Igrajte i samo igrajte tu je klju !

Skaka protiv pjeaka

Nakon "istih" pjeakih konanica, uvodimo u igru figure. Prvo uvodimo skakaa. I na poetku: Kad je skaka protiv samo jednog pjeaka, i nalazi se ispred njega, onda je to obino remi. Primjerice:

Pokua li crni 1... Kc2 bijeli ima na raspolaganju 2. Sa3+ ili pak 1.... Ka2 2. Sd2 i td. Ako je bijeli na potezu opet je remi, 1. Sd2+ Kc2 2. Sc4 b1D 3. Sa3+ i remi. Izuzetak od ovog pravila je kad se skaka nae u kutu jer je manevarski prostor tada malen i suparniki

69

kralj ga stigne uzeti i promovirati pjeaka u damu. Isto tako izuzetna pozicija, koja nije rijetka u praktinom ahu, je kad se crni kralj nae u kutu blokiran vlastitim pjeakom, onda ga ak skaka moe matirati. Evo primjera :

Bijeli vue i dobiva 1. Kg3 f5 2. Kf2 h5 3. Kf1 f4 4. Kf2 h4 5. Kf1 h3 6. Se5 (6. Kf2? h2 7. Sg5 f3= ) 6... Kh2 (Ili 6... f3 7. Sg4 itd. ) 7. Kf2 Kh1 8. Sg4 f3 9. Kf1 f2 10. Sf2:+ Kh2 11. Se4 Kh1 12. Kf2 Kh2 13. Sd2 Kh1 14. Sf1 h2 15. Sg3 mat. Rubni pjeak je vrlo opasan skakau ako ovaj ne kontrolira neko polje ispred njega. Ako je, primjerice, skaka na polju b2, a pjeak na polju a4, onda crni dobiva sa a4-a3 napadajui skakaa. Uoavamo da skaka ne moe sprijeiti promociju pjeaka. Ovaj motiv je esto prisutan u nekim pozicijama caro-kanna gdje su promjenjene sve figura osim bijelog lovca na c3 i crnog skakaa na e8. Bijeli lovac napada pjeaka g7 a crni skaka ga brani. Uobiajena postava crnih pjeaka je g7,h6 a bijelih g4,h5. Pri ovakvoj poziciji bijeli igra g5 hg5: 2. Lg7: Sg7: 3. h6! i bijeli pjeak nezaustavljivo ide u damu. Kad je pjeak na sedmom redu, a skaka ne kontrolira izlazno polje (Ili kralj moe sprijeiti prilaz skakau ) onda nastaju razliite situacije koje se najlake mogu pojasniti slijedeim dijagramom:

Crni na potezu, bijeli dobiva

70

Na primjer: 1... Sd7+ 2. Kc8! (nikako 2. Kc7? jer Sc5 uz Sa6+ remizira ) ...Sb6+ 3. Kd8! i bijeli dobiva. Uoavamo da crni ne moe prii bijelom pjeaku s druge strane (kratka mu tabla). Iz toga moemo zakljuiti da u poziciji na gornjem dijagramu: - Bijeli dobiva, ako ima pjeaka a,b,g ili h. -Remi je ako ima pjeaka na c,d,e ili f. Zato je to tako? Zato jer u drugoj grupi polja, skaka ima mogunost prebacivanja "s druge strane". Dakle, da je u naem primjeru pozicija pomaknuta za jednu liniju udesno (pjeak bi bio na c7 ) onda bi bio remi jer bi skaka u zavrnom potezu mogao doi na a7. Skaka protiv dva pjeaka obino remizira jer obino uspijeva blokirati dva slobodnjaka. Ali ako se mora boriti protiv tri slobodnjaka - onda se stvari kompliciraju. Pretpostavimo da bijeli ima tri slobodna pjeaka koji nisu preli peti red (jer: ako su pjeaci na petom ili estom redu onda je skaka nemoan i bijeli uvijek dobiva ).

Crni na potezu remizira, bijeli na potezu dobiva Avo od kolike vanosti je jedan tempo ! I. 1. f5+ (ne 1. g5 Sd5! 2. Ke4 Se7 3. Ke5 Kh5! 4. f5 Kh4: 5. g6 Kg5 ili 5. Kf6 Sd5+ 6. Ke6 Kg5:=) 1... Kg7 2. g5 Sd5 3. h5 (Sada je dobiveno, sva tri pjeaka su na petom redu ) 3... Sc3 (Ili 1... Kf7 4. h6 Sc3 5. g6+ Kf6 6. h7 Kg7 7. f6+ Kh8 8. f7 ...) 4. Kf4 Se2+ 5. Ke5 Sg3 6. f6+ Kg8 7. h6 Sh5 8. g6 Sg3 9. h7+ Kh8 10. f7 dobiva. Ali ako je crni na potezu: II. 1... Sd5 2. h5+ (Ili 2. Ke4 Sf6+ ili 2. f5+ Kf6 3. Ke4 Sc3+ 4. Kd4 Se2+ 5. Ke3 Sg3= ) 2... Kh6 (Pjeaka koji je najdalje otiao treba blokirati. Ako bi crni igrao 2...Kf6 bijeli bi dobio sa 3. h6! Kg6 4. g5 Se7 5. Kg4 Sf5 6. h7 dobiva ) 3. Ke4 Sf6+ 4. Kf5 Sd5 5. Ke5 Se3 remi. Zakljuak: Tri pjeaka dobivaju samo onda ako bar dva mogu stii na peti red. Crni treba drati svoga kralja koji je najdalje odmakao. Protiv tri pjeaka koji nisu povezani izgledi na remi su neto bolji, jer kralj obino osvaja jednog pjeaka dok skaka dri druga dva. Meutim, sve ovisi o poziciju i poloaju kraljeva. Evo, primjerice jedne zanimljive pozicije u kojoj se skaka bori protiv tri strana pjeaka. Ali slikovito reeno: ovaj skaka nije obian konj - to je Pegaz a crni pjeaci su "tigrovi od papira".

71

Bijeli vue i remizira Let po tabli poinje ovako: 1. Sd5 e2 (Ako 1... f4 2. Sf4: g5 3. Sg2 e2 4. Kb7 i bijeli kralj pravovremeno stie ) 2. Sc3+ Kb3 3. Se2: Ke4 4. Sf4 g5 5. Se6 g4 6. Sg7 f4 7. Sh5 f3 8. Sf6 g3 (... kad se tako namjestilo pa ne ide 8... f2 zbog 9. Sg4: i Se3+ ) 9. Se4! (Tko bi pomislio da e se ova vratolomija sretno zavriti samo zato jer je crni kralj na c4. No, probajte ga staviti na neko drugo polje pa e te vidjeti da e va Pegaz i to iskoristiti. ) 9... g2 10. Sd2+ Kd3 11. Sf3: i dalje znate kako se remizira.... Morate priznati da je bilo "za dlaku"! Ali, kad se "za dlaku" odlui prvenstvo svijeta onda to moe imati ozbiljne posljedice. To se dogodilo u estoj partiji mea za prvenstvo svijeta 1951. godine izmeu Bronsteina i Botvinnika. Bronstein je imao skakaa protiv pjeaka - i zamislite, nije uspio remizirati !

Mnogi su kritizirali posljednji potez pred prekid 56. Sd8 smatrajui da je pravi put do remija bio 56. Sd6 pa na 56... e3 57. Kc2 a4 58. Sb5=, ali umijesto 57.... a4 crni bi povukao 57... Kf3! i stekao dobre anse za dobitak. Prema tome, Bronsteinova zamisao sa 56. Sd8 nije bila loa, ali je traginu grjeku napravio u slijedeem potezu, dakle ba onda kad je izaao iz zeitnota i mogao razmiljati gotovo koliko hoe. 56... e3 57. Kc2?? Kg3!! i bijeli predaje jer ne moe sprijeiti izlazak dame. A znate li to bi znailo ovih pola boda? Imali bi, moda, drugog prvaka svijeta jer je me zavren 12:12! A potez koji je mogao odluiti prvaka svijeta bio je slijedei 56. Sd8 e2 57. Se6!+ i sada : I. 57... Ke4 58. Sc5+ Kf3 59. Sd3 e2 60. Ka4 Ke3 61. Se1 b6 62. Kb5 Kd2 63. Sg2 Kc3: 64. Kb6: i obje dame izlaze istovremeno ( s tim to je bijela sa ahom ). II. 57... Kg3 58. Sd4 Kf2 59. c5 e2 60. Se2: Ke2: 61. Ka4 remi.

72

Konac djelo krasi

Danas u prenijeti jedan lanak istaknutog ahovskog pedagoga IM Nikole Karaklajia u neto izmjenjenom izdanju. Poznate alopojke "Uh! Imao sam dobitak u jednom potezu!"dogaaju se svakog dana i na njih nisu imuni kako paceri tako ni velemajstori. Kada se takvi previdi dese u nekoj brzopoteznoj partiji onda se moemo "vaditi" na vremensku oskudicu, u turnirskoj partiji na "zeitnot", ali i na nedostatak koncentracije, a ponekad i na nepoznavanje ahovske teorije bilo da je rije o otvaranjima ili konanicama. Danas smo kao primjer uzeli partiju Gashimov, Vugar - Korchnoi, Viktor s nedavno odranog ekipnog prvenstva Rusije.To je bio skup najboljih velemajstora svijeta, a prema najnovijim pravilima Ruske ahovske federacije tu su mogli sudjelovati i stranci! ( Najvie tri u svakoj ekipi)! A kad se igra na 6 ploa ispada da polovina igraa mogu biti stranci! Potpuno neobian podatak za Rusiju jer je poznat suprotan sluaj kada su Rusi igrali za inozemne klubove i to u velikom broju! Pogledajte samo sastav njemake "Bundes lige"! A pogledajte sadanji sastav ahovskog kluba "64" iz Moskve: 1.Gelfand, Boris 2. Rublevsky, Sergei 3. Nepomniachtchi, Ian 4. Harikrisna, Pentala 5.Wang, Hao 6.Bareev, Evgeny!! Za druge ruske klubove igraju Van Wely, Loek - 2676 (Tomsk), Ni, Hua - 2703 (Ekonomist), Bu, Xiangzhi - 2708 ( Satar) itd. Malo staromodno izgleda ekipa Junog Urala u kojoj igraju Karpov, Anatoly, Korchnoi, Viktor, Sveshnikov, Evgeny, a u nekoj drugoj prilici ne biste se zaudili da ih vidite u reprezentaciji "ostatka svijeta"!? Ali vremena su se promijenila pa je ova ekipa zauzela tek 11. mjesto dok su pobjednici izali s mlaom generacijom: Radjabov, Teimour, Shirov, Alexei. Kamsky, Gata, Grischuk, Alexander, Malakhov, Vladimir. Akopian, Vladimir , a Dreev, Alexey je bio tek rezerva. Oni su zauzeli prvo mjesto sa 17 me bodova i 39,5 poena. Ali vratimo se spomenutoj partiji Gashimov, Vugar - Korchnoi, Viktor u kojoj je igrana francuska odbrana i u kojoj je Korchnoi izabrao malo sumnjivu MacCutcheon varijantu i dospio u slabiji poloaj. No Gashimov to nije iskoristio pa je dolo do slijedee konanice:

Bijeli je neoprezno propustio crnog pjeaka do b2. Sada mora neutralizirati prijetnju Ka4-a3 i spaavati remi. U tome i uspijeva jer nalazi izvanredan potez 68. g6!! Na prvi pogled moglo bi i 68. e6 ali taj potez gubi : 68... fe6 69. g6 Ka3 70.g7 Ka2 71.
73

g8=D Ld5! pa e i crni izvui damu! Sada nastaje nadmudrivanje : Na 68... Lg6? slijedilo bi 69. e6 Ka3 70.Lb1 itd a u partiji je slijedilo 68. g6!! fg6 69. e6 Ka3! 70. e7 Lc6 71. Lb1 Le8 72. Kg5 (naravno ne 72.Kg7? g5 73.Kf8 Lc6 i crni dobiva) 72... Kb4 73.Kf4 Kc3 74.Ke3 (jer je crni prijetio Kd2 i Kc1) g5 75. Kf3 Ld7 i bijeli proputa ansu za remijem jer je odigrao 76. Ke3?

Bijeli vuce i remizira. A to je trebalo igrati umjesto 76. Ke3?? Jednostavno 76. Lf5 i poslije 76... Lf5 77. e8=D b1=D 78. De5 ( a moe i 78.Dh8 Kc2 79.Dh2) 78... Kc4 79. Dc7 Kd5 80.Dd8 Kc6 81. Df6 uz 82.Dg5 i nastaje konanica u kojoj dama + lovac ne mogu dobiti protiv dame. Ovako je Korchnoi iskoristio svoju ansu: 76... Kc4 77. Ke4 Kc5 78.Ke5 g4 79.Kf4 Kd6 80. e8=D Le8 81. Kg4 Ke5 i crni je uao u teorijski dobivenu lovaku konanicu! "Nije kome je reeno - nego kome je sueno!" 82. Kf3 Kd4 83 Ke2 Kc3 84. Ke3 La4 85. Ke2 Lc2 86.La2 Kb4 87.Kd2 Ka3 i bijeli se predao. Ekipna takmienja su vrlo vana za napredak aha u svakoj zemlji. To se pokazalo odmah poslije rata u ex Jugoslaviji kada je primjenjen sustav kombiniranih ekipa. Svaki klub koji je elio takmiiti morao je u svom sastavu imati 6 seniora, 2 ene i 2 omladinca. Poslije svakog takmienja bilo je oevidno koliko su napredovali ene i omladinci igrajui i pripremajui se rame uz rame sa iskusnim majstorima. Naalost, pretegla je sebinost pojedinih klubova koji su preko svojih delegata uspjeli razbiti ovaj sustav, odvajajui ene i omladince u posebne grupe te je tako izostao zajedniki rad to je dovelo do pada kvaliteta ex jugoslavenskog aha uope! Seminari i ljetne ahovske kole nisu mogli nadoknaditi onaj zajedniki rad koji su i ene i omladinci imali tijekom ekipnih takmienja, jer je poen na desetoj tabli bio isto tako vaan kao i na prvoj i istaknuti ahovski majstori su se svojski trudili da to bolje pripreme svoje koleginice kao i omladince. Sada bi se pruila nova ansa uvoenjem aha u osnovne kole. Konstantan rad s mladima donio bi novi pomak. ahovski klubovi bi dobili ansu da pratei dogaanja u kolama meu tom djecom odaberu one najbolje za dalje usavravanje. Prvi korak je upotreba ahovske knjige, slijedei korak je dodijela ahovskog trenera.
74

Za neke je i dalje dilema treba li ah uiti "ispoetka" ili "s kraja"? Najbolje je kad se kombiniraju oba sustava - naui kako razviti figure ali i kako dati mat! Budui je dananja tema "Konac djelo krasi" onda je nekako prirodno da vas upitamo kako biste dali mat u slijedeim pozicijama:

Bijeli matira u petom potezu! Jednostavna vjeba s potpitanjem emu slui onaj pjeak na b3? Da li ete se sjetiti da beli kralj ne treba ii na d3 nego na d1!! Dakle: 1. Td2 Kb1 2. Kd1!! Ka1 3. Kc2 Ka2 4. Td4 Ka3 5. Ta4 mat! U slijedeoj poziciji za mat je potreban potez vie :

Bijeli matira u estom potezu. Oevidno je za matiranje potrebna jo jedna figura. Bijeli pjeak se spremio za promociju, ali se ispostavilo da to ne moe biti dama jer bi crni bio u patu. Ne moe biti ni novi skaka jer se ne moe matirati sa dva skakaa. Ostaje samo izbor izmeu topa i lovca. Hoete li uzeti topa jer je to jaa figura? Odgovor je negativan! Mat u est poteza se moe dati samo ako izvedete novog lovca!! 1. e8=L! Kc8 2. Kb6 Kb8 3. Ld7 Ka8 4. Sc5 Kb8 5. Sa6 Ka8 6. Lc6 mat.

75