Professional Documents
Culture Documents
Rudolf Steiner-Osnovne Duhovno Duševne Snage Vještine Odgajanja PDF
Rudolf Steiner-Osnovne Duhovno Duševne Snage Vještine Odgajanja PDF
RUDOLF STEINER
OSNOVNE
DUHOVNO
v
DUSEVN
SNAGE
v
VJESTINE
ODGAJANJA
"
DEVET PREDAVANJA ODRZANIH
1922.GOD.
R u dol! S t e i n e r
OSNOVNE SNAGE VESTINE VASPITANJA
Devet prec.avnnja
Preveo Vojislav Jankovic, umnozio Dr Josif Korac,
Neznanog junaka 29 - telafon 648-499.
II
Umnozeno rukopis, nije za prodaju, niti neki
drugi nnein stavljanja u promet. Zabranjeno svako pre
i u izvodu.
Ncslov nemaekog originala: Die geiatig-seelischen
der Erziehungskunst. - Budol! Steiner Verlag,
I Schweiz.
Pctslov francuskog izek,nja: La baso sJirituelle de
l'ec:uceti8n, izc'.l.njo de l'ec1.ucation
rl
, Pc-.ria
1951.
engleskog izdanja: Spiritual Ground of Ecuca
tion, iz(1imj e Anthroposophical Publishing Co., London 1947.
S A D R Z A J
Strana
Precgovor izeanju
V
Predgovor VIII
Pre<"l[;ovor francuskoI:l iZdanju
IX
Prcdgovor enclcskom izeanju XIII
FRVO PREDAVANJE, 16. avgust 1922 1
Potreba C.uhovne osnove u vaspi tavanju. - Du
hovna priroda deteta. Prvi period detinjstva
do 7 Godina. Dete od 7 do 14 godina. Trec!
period: mladicstvo.
DRUGO PREDAVANJE, 17. avgust 1922
13
Duhovne vezbe juce i danas. - Izraz duh. Raz
lika izmedu duha i intelckta. Duh i dusa go
vora. Put ke duhu u starim civilizacijama:
joga. Danasnji put: novi nacin da so prodre
duhovno.
TRECE PREDAVANJE, 18. aVGUst 1922 24
Duhovne vezbe juce i danas (nastavak). - Sta
re metode: asketizam. Tri etape u vaspitavar.
nju. Tri organska
CETVRTO PREDAVANJE, 19. avgust 1922. 39
Telo videno iz duha. - Trostruka priroda co
vecijeg bien: telo! dusa i dull. Umetnicka ak
tivnost, ocnova Radanje moralnih
impulsa.
PETe PREDAVANJE, 21. avgust 1922. . 57
saznanjc moze biti hrana. - Citanje. Pi
sanje. Casovi iz predmeta. Ucenje 0 bi1jkama,
o zivotinjarna. U10ga slike. Pbucavanje u ra
cunu.
SESTO 22. avgust 1922.
72
Vaspitavanjc, umetuostj ucitelj -
Promena 10 i 1: i
kost1ju. Uloga j -1" ...... +"' .. -4 :3.
Tempe:::'.:t!T'enti: mclnr:'lo1ik, flegmat1k, sangvinik
kol,:,ri1'i:.
SEDMO PREDAVANJE, 23. avgust 1922. 85
Organizac1ja valdorfske skole. - Ziv organi
zam. Jedinstvena skoln. Odnosi sa skolskim
vlastima. Uei kolegiju:l. Poeetak val
dorfske skolc. easova 1 podela na
stavnih
IV
Strana
OSHO PREDAVANJE, 24. avgust 1922.
101
Devojcice 1 decaci valdorfske skole. - Ulo@a
uc1te1ja U zdrav1ju dece. Razlika u razvoju
kod devojcica i decaka kad se prib1izava pu
bertct. aSvedocanstva
ll
na kraju eko1ske go-
dine. Zaost2la deca. Verska nastava. Eurit
rnija.
DEVETO PHEDAVAFJE, 25. avgust 1922. 117
Ucitelji valdorfske skole. - Posmatranja pri
prelazu iz u m1adicstvo. Ddnos
mlarcieR i njihovih ucite1ja. Inte1ektualnost
i proccsi u mozgu. Snisao zivota. Shvatanje
svcta, potreba za onaga ko hoee da obrazuje
caveka.
PRIHEDBE
. . . . .
132
RUOOLF STEINER - ZIVOT I RAD
. . . . . . . . 135
<-.<
PREDGOVOR SRPSKOHRVATSKOM IZDANJU
Ovn svosk,,,- prec1av<::tn."jal koj:" jo SteineI' ":,".rzac
u c'ruglJj p
r
J1-:-.vL1i ,",vr;ust:1 1922. Go('.inc. U njirno.. jc c;ov0ri0 0 osncv
nirn sn::tG.:'J.H'., u v.<lspitnnja.. U ovaj, teoi
Steiner nijG 6ovorio cpsirnije r"nije, cok mu so nijc prutila pri
llka ca svoje icejo u pr.\ksi i kroz prnksu pokazo njihovu
vrcr1.nost. U tOE cllju je izisao u suarct molbl tadeonjeg
circktorc. .fc.brikc cigr,retn Wr-.lcor!-Astorln u Stuttg1.rtu polozi
r,
clcakticke i pecagoSkc osnove skoll, ZP- docu osobljn te fnbrikc.
Medu svojim uconicimn Steiner je nnsno broj 11e
noati kojc au blle voljne casvoj zivot posvcte novom
goskam pokrctu 1 poetnnu ucitolji i nastavnici na ovaj skoll.
Poree: Steinera, onl su postali plonlrl ovog 1 zc?.sluzuju dEl.
se njihova !mena cesto pomlnju. Pomonucemo samo cesetrut nnjpoznatl
jlh: Stockmayer, Dr Kolisko, Dr Stoin, prof von Baravale. Dr Hahn.
Dr Lehre, Dr Schwebach, Dr ing. Aleksanfc.r Ernst Bince1,
Ernst Uehli, Marija Roschl, Caroline Uskoro je osnovan
casopis ovog pokreta llVestina (Erziehungskunat) ukome
su uci talji i n<7.st.:wnici eve Skolc plsali svoje' clankc 0 'vasp1tnnju
i svojim A peale je osnoveno i izc1avncko proc!uzeco "510
borll'.n (l.uhovni zivot" (Freios Gcistosleben) koji j e von broj
i kojima i na
at<.'vnicl ove skole iZ6rarli1i teme1jc ovOZ;
Po "S10bot:noj vo.lC:ot'fskoj skoli" oVt\j pedagoski pokretsc
nazi va "pokret v..\ldorfskih U vrcme kacln su oc.rzavana
precavanja, bila je sama tnkvn skola. U precgov0ru francuakom
izcnnju (plst\no 1950. gallina) se govori ca u svetu poetoji 50 takvih
Dnnas je tnj broj skoro triput veei. 1976. gor-ine je 'bil0 u
svctu 128 ovakvih standarcnih skala u 18 drznva. Najviae ih je bilo
u i severnoj Evrop1 (105). MedU ov1rna: u SR Nomnckoj 46,
Svajcarekoj 13, 12. Holandiji 10. NorveSkoj 5. Belgiji i
"w
Francuskoj po 4, Dnnekoj i Finskoj po 3. u Italiji i Austriji po 1.
Evropc bila je skala 23: najvis9 u SAD (11), u Ju
znoafrickoj republici (4), po 2 u Argent1ni, Austra1iji i Kanadi i
po 1 u Brazilu i Novom Zelandu.
VI
U poce:tku eu prosvetnc vlneti cnvalo Oc.obrLUlja za
osnivanje ovakvih I prva je dobila dozvolu nn tri gaei
ne, c1a buf.c opitns:-. skola. J)ocnije, sve veca kriza poatt'ljeceg vnsp1t
nog sistema i sve vece potrcbe njegove reforms, izazvale au ave visa
,roavctnih na siatum 1 uspehe vnldorfakih
skola. Njihov je medu vaspitac1mn i pro6vstnim i
st:'.lno ti\k0 ['.c su neke u kojima je taj
sistem nn.jvisc r.:'.zvijcn, nc St\ffiO sve lakRO cozvoljavale oanivanje
ovakvih skoln (koje su u pocetku finnnsijaki izdrzavali sami r00i
telji), nego 5U i same pocele c[' finansijski participiraju
u njihovrm
Do rnnns se inejn
J
izrazena u ovim
en 50 valcorfske pedagogijo primone i nn cecu
prodk01skog vacinn nabrojanib ima
ustanove. Imn sarno ave. Poree val
dorfskih skola, postaje i srec1njc strucne sknlc, na prin
cipimn valcorfskc
trebn pDfficnuti i veliki broj Akola koje
su nastnle i rDzvile Be nezQvisnn od u kojima
su ;:>rirJenjent princi:i!i Ste1nerove "zcravstvene pedn::;ogije" za duse
vno nenorrnE'.lnu Ovi inet!tuti pruznju 11 i severnoj
Evropi ('OCO P0T!10C da postanu normalni ljuc'.j, i rnzvijaju
so k.<lO sniuOS t."'.lni p' t.
Birenje obn ova pocagoRkn bilo bi ncltoliko puta
brze, k?Gn bi so zn njih moglo obozbeniti po volji potrebno nastavno
osoblje. Nn ovo osobljo se postnvljaju veliki zahtevi, pre svega
stoga, sto vaspitaci 0vih ustnnova moraju ca usvoje misljonjn
koji vInca u osnovi ov1h sistema Baz toga nac1na m1sIjenja
nije moguco usvojiti osnovne latina 0 bitu i sveta, n3
se zasniva ovog sistema skolstva. Te istina se ne moga shva
titi keo cogme, one rnornju kod vRspitaca:ovih ustenova biti zive i
bi ih inspiriaale u primeni na konkretnu stvarnost. Nacin
misljenja 1zGraden kroz proucavanje materijalieticki pri
. .
nauka i 1 aveta natrunjcno mnoglm predrasu
dama materijalistickog 6veta, predatavljn glavnu teskocu
se to iatina prime i u aebi ocneguju poatanu delotvorne.
Ipak seminari, kojirun 80 obrnzuju naatavni ze ove skole,
primaju sarno poslc zavrsenih univorzitetskih
T3.kvi seminari, n;\ kG j se
obrnzuju za i nastavu
.. , . "-,'
Clvih skclrt, :P')stojc.. _u Evropi
i.lUl.:nokimunt"verzi tetime u SAD, i trnju
go i1i c:.
prove' 0V0G nrts jezik pnsluzi1i smo se teksto
vinCI. fr.:l.ncuskcg i ner1?cko[;, QeJnosno Iz ovog
('rugog uzot j 0 uvn .'., priI!1ecbe nn krnju knjige i krntnk llreglec
zivot1". Ruc',o1f<l. Steincrn. Iz francuskog izdnnjn uzet je preclgovor
to!"lC i engleskon izc:c.nju. U francuskom tekstu bilo je nekih manj1h
objC'.snjenjl'::' nC'.rocito u VGzi sa figuricama, koje se ne nalaze u evaj-
cnrskom i kojn su uneta u ovaj tekst. Iz francuskog 1zdp.
njF.l. uzeta su i r'Vr crtcza. U 8vajcarskom izc.>.nju se nall'.zi i jeC'.no
c Ru(ol fa Steinera koje je ovaj odrzao u Oksforcu u isto
vreme, a koje se no n&1azi u frp.ncuskom tekstu posta uno nije u
vezi sa vr..!corfskola pec['.gogijom, pa smo ga i mi izosto.vili .
o oc:j cku ovoG niz:l prenavanjn u sarnoj Eng1eskoj,
jo c1anak u "Manchester Guarc!ian" od 3. 8. 1922. godine, u kame je,
ostnloG, na,isano i sledcce:
nu srec:istu paznje ci tave konferencije bile'. jo licnost i
. Ruc!olfn Steinera NjegovR precavanja su na
zivahnn nacin, covecanski ineal vaspitanja, cemu mu izrazavamo
svoju nnrocitu On je uciteljimn i nastav
nicima, se i zejecnicki razvijaju metone vaspitanja,
nezavisno ad i zakona, jccino sarno osnovu
tacnij eg pozn:lv'''.nja i prirode. On nru:l je govorio 0 jeenoj
vrsti ucitelju i nn8tavniku, 0 saznanju
covekovoc bica i sveta, koje je toliko koliko prodire u
unutrasnji ZiV0t Ijucli i koje jo intuitivno i umetnicko."
VIII
.
PREDGOVOR SVAJCARSKOM IZDANJU -.
impuls Rudolfn Stoinorn (1861-1925), koji je
on prvi put proc: j.':\vnost izneo 1907. svojim spisom "Vaspi tavanje
detete sa Gleclistr. r'.uhr.vna nauke" cloveo je posle prvog svetakog
rClta u 1919. Gcc'.ini ('.0 osnivl:'.njn "Sloboene vnlc.orfskc skola" u
koju jc on co svoje smrti, a: premu cijam modelu
su n?stQle u rnecuvrernenu rnnQgobrojne dalje vildorfske iIi Rudolf
Steincrove skalc u evropskim i prekomorskim zemljamn.
o on0me, ita se u osnovi ovih skoln i njihovog
rncta u pogledu coveku, pecngoski i govorio
je Steiner nc mnogirn mestimn. Tako je i oGrzno u ovoj svesci
Sc.clrzCLl1 niz prcl'.n.vnnjn 1922. u Oxford-u, nn potiv prilikom
kongrcsn 0 "Spiri tur..l Vclucs in E0.Uc<-'.tion Clle'. Social Life" (Duhovnc
vrcdnosti u vnspitnvanju i zivotu) ucesnicima iz
nacijn, a uz to i studenatn.
OVD procnvnnja sU,slobodno govoronn. Prec'.videni pre
, .
glee uelezaka sa rae1 itampanjn Steiner nije mogno
v.
-'
izvrsiti zbog vrcmena. se tekst sme smutrati dr. je
doslovce, nisu potpuno iskljucene pogreske u slusanju i prenosenju.
IX
...
PREOOOVQR FRANCUSKOM IZDANJU
CQrrel, u knjizi koja je postala k1asicna, napisao
jo ove rec".ove: uPost0je Ii 1juci sposobni koji cobro poznaju anato
ciju, fiziolosiju, hGrniju, psiholosiju, a da istovremeno
poscfuju proGubljene pojmove 0 genetici, 0 hemiji ishrane, 0 peca
gogiji, D mor,<'lu, 0 religiji, 0 po1itickoj i socijalnoj ekonomiji?
C3 so ovo pitnnje moze ofgovoriti na potvrcan nacin
'"
U ,e(cset gofina, oni koji bufu ima1i hrabrosti da se pot-
cine ovoj cisciplini, verovatno ce biti sposobni ca uprav1jaju kon
strukcijom Ijucskih bien i jeGnom civilizncijom zuista stvorenom
Z8 njih", (IfL'hommo, cet inconnu", g1. VIII, 3).
Covek koji je odrzao koja ce se c1tati,
nije SN!lO "proc.ub1jene pojLlove" 0 raznirn nabrojnnim I nauka
ma, nego jc on znao - etvar jos reda - en ih ujedini u jadnu nauku .
o coveku, 0 coveku.
Octatle dolazi njegov autoritet u materiji vaspitavanja.
Ne obavljajuci sam protesiju vaspitaca, on jo imao tu
'"
retku privilegiju inaugurie8 pokret, na koji se pozi
vaju dRnas vise od peceset sko1a i1i vaspitnih domova rasutih po
celom svotu, koji okupljaju oko potnaost hiljada dece i vise hi1jaca
ucitelja. Sveke godine se v1ctl u novim zemljama knko se otvaraju
nove skole i kako raste ime Rudalfa Steinera kao vaspitaca.
Njegov uglen je vee bio znatan, kad je bio pozvan u Oxford
da izloii Bvoje iceje 0 llDuhovnim osnovama vaspitavanja". Moglo bi
sa verovati ea je zracenje njegovih ideja bila narocito povetano
sa nesumnjivim moralnim autoritetom koji je uzivao njihov autor,
te da ga naca naci1veti.Ali smrt Steinero u 1925. nije slo
."
mila cati impulse
Uprkos ekonomskim unistenj1ma i ratovima, narocito uprkos
skola, sistemateki preduzete u vise zemalja, iceje
\./
Rucolfn Steinera eu isle svojim putem u peragogiji. Socijalisticke
vlace, mada pristalica programa, tolerisale su Ikole
. . . ,
Rudolf Steiner kao Laboratorije pedegoskih opita, ili recimo bOlje
Umetnicke radionice, vastine poucavanja, vastine odgajanjn. Sama
x
Vr.tlC:orfsk?, skolo. je SNnO keo lfeksperiment[',lna skola" i
najpre cobila ocobrenje tri godine. Ona se dakle nasI a u para
polozaju C."", ako uspe, prestAje dr, buee lfeksperimentalna"
i da joj tacn bucc cozvola, koja joj je samo pod ualo
Yom en opitna. Medutim rezultat je bio dosts i zdrav
razurn je preovlacno ca bi joj, bez povrerle skolekih
obnovljena i Cd OC nje proizide one mnostvo skola, koje
je danas zahvatilo obe hemisfere. Jodino je glupa diktatura nacional
-socijalizmd, pCGto nijo mosln sa svojin da prodre u
zidove valdorfskc 8kole, isla na to en joj zatvori vrp-ta, kao i
Bvim ostalirn Akclnrnn Rudolf Steiner u Nemackoj. Medutim, ponovo je
co razvoja, te se posle rata videlo kako americke skale sa
svoje strane intcrvenisu se omoguci ponovno otvnranje vrata mati
cne skole u Stuttgartu.
KojiLl dubokim potrebama odgovara stajnerova pedago
gija bi 5e takva vitalnost?
Svuda ima rocitelja, vaspitaca, koji u svojoj savesti po
stAvljaju sebi pitanje: Do li ja ne dugujem jon nesto svome detetu,
i11 svome uceniku, ako se samo postareo ctc ono primi trac.icio
nolno obrazovanj8 koje sam i ja prirnio, iIi ea na vreme dobije zelje
nu Ciplorou koja ce rou omoGuciti unosnu kar1jeru? Nena li ono pravo
na sire covecansko cbrazovanje pre nego sto ga zivot' veze za neku
koja ce mu nametnuti svoj mentalitet i navike? Ne donosi li
one sa sobom potrebu ca buee razvijano za sebe samog, da buee
reZumevano onome sto je ono Ali eta znam ja 0
onome sto se u rlogada? Nisam li ja na zalost lisen psiholo
gije koja bi roi pomogln
dn prorlrem u tajnu njegovog c.etinjatva,'
*
*
njegovog
Sin precl ocem" ucenik uciteljem, cesto je kao strannc.
Nn eta pouka, savet koji mu se daje? Odjecnom ga iZG8 neka
neumesnost, izbije neki skandal, 8 to je otkrice - suvise kasno
c1a je rUegova 1.': po'tpunom neradu. Njegov prividan kontormizam,
diplone koje obecnvaju, 'nista ni'je aprecilo dB. malodui3nost'radi . u
potaji. Trebalo je claovo cete sretna bilo kod' svojih ro'ci teljaj
bilo kod ucitelja ono duboko razumevanje 0 kojem gavori Rudol! Stei
ner, jer one bi ga poucilo 0 njemu samom i 0 mestu koje moze zau
-:K.. zeti U' svetu.
d
'<
* StrC'.ne koje sledc ZRr'C\hnnte au c'.uhom koji, vIC\ca u
skali, bez 1 koje deci unutrasnju ravno
"
t8ZU koja im ostajc z.:?. ceo zivot. Tu se nalaze dotaltouta "pitanja
koj3 se ticu nasc suc.bine i nncina kako ca se upravljamo u zivotu
Kakvi sc rnogu stvarno dati na sve te pojave
covecijcg Jedini oc.govor, to je sam covek... Svako novo
covecije bice je i nov problem koji imamo da resavamo. Ako covek
hoce c.a pravi ucitelj valdorfske skole, to ce reei da ima
shvatanjc zivota koje nas cini vaspitacem, tajanstveni odnos iz
medu covekC\ i sveta treba da postane u coveku kao prirorlC\.
-k
Ucitelj
treba r'? ima znanje koje ce ga uciniti sposobnim da voli
,.
srce cove- u koje ce uciniti maze da prodro bice ..
kovog biea
Kae sva stecena nnuka bude naala svoje areciste u coveku,
onda ce se znati da da i odgovor na sve probleme koje poatavlja
vaspitnvanje." ("Ucitelji skola", glava IX.)
Kad se prouce strane ove male knjiee, oaeca se da aU one
prozete unutrasnjom snagom koja ima moe budenja. Svakako, preda
vanja u Oxforc-u au nrumenjena posebnoj publici; trebalo je stvo"
riti recnik i ne to su upotrebljena prva precavanjn. Ona su da
........
leko od toga de metocu u svojoj celini. Uoslalorn,
isti je slucaj i sa drugiQ predavanjima Rudolfa Steinera 0 pecago
giji, onima iz Ilkle-n i Arnheim-a, onim iz Stuttgarta, iz Basel-a
i Zurich-a. To nisu prirucnici. Nijecan od njih nisu sistematsko
izlaganje nove Medutim, eva upueuju na
na proveravanje
. nepotpunih na oslobadanje od u'bi
tacnih navika. Sva potsticu duh i iza navika i konvencija ko
nacno poatizu evaj duboki amisao za odgovornost, ato oseca
prema koja OG njega ocekuju da buctu upucena u zivot. pro
r.avanja nisu isla za tim dodaju JOB jec':.nu dogulU na one koje vee
postoje; onR i:naju moe klijanja koja na inicijativu, na
naprecak.
Tu so nalazi ova unutrasnja kaja objasnjava'zasto Q
,, svetu rastu Skole Rudolf Stainer i zasto roditelji; ucitelji i na
rocito uccnici pokazuju prema njima tako iivu privrzenost.
Xll
Ovq 8vetlost nije zahvatila Moie Be po!e
leti dn se cas nece vise Kod nas postoj1 Ijubav
;
preme covecijem bicu, u njcnom univerzalnom liku, koja je bas u
ovih prccavAnja 1z Oxforc-a.
Maj 1951.
s.
I(
. ..
it \
+) Mectu tim u Strasbourg-u p013toj1 j ec'nn mala "Skala Svetog Mi
ba1la" koja u vaep1tavanju pr1menJuje metodu Rudolfa Ste1nera.
. >
'.,". , .
XIII
'-ffI
PREDGOVOR ENGLESKOH IZDANJU
Ov['.j kurs 9 jc Dr Ruclolf Steiner
u Mansfiel(l College-u, avgust". 1922
t
tri goel.inc posle otv.".
rnnjn valdorfskc skole u stuttgnrtu. Ovo jc prvi tri kursa n
vc.spi tanju koj 0 j e Steiner engleskim slusD.ocir.ln.
Gospodn Millicent MnckCDzio bila je tncn profesor v<:1.spitanj<:1. na
University College, i jecnn oe clcnovn komitcta
koji jo orgllllizovl1.o Ova precbvanjn, n kojimn jo onu pretscclavala do
kraja. Principal L. P. Jacks, cirektor Manchester College, oCTzao
jo pozGravni eovor otva.rajuci ovaj kurs. Gospoclin H. A. L. Fisher,
ministnr vaspitanja, najavio jo svoju mu prisustvujo. (No
nj egovu poruku je Dr R. Steiner G.luziju u clrugorl prcc:nvnnju.)
U prevoe;u je zCl.(lrzlUl.:l spontn..'lost tonn je kar::\,kto
risnln ovn Mlvla bi Dr Steiner bcz sumnje popr:'.vio ovaj
tekst pre nego sto bi :rustio en se objavi, izglec'.:llo je clr. bi on
. ( \
rnr.ijc pretpostnvio dn se ostavi one sto bi on mozcn izostnvio, ncgo
\4
de se iZ0stnvi ono sto bi zelco en
D. H.
Juli 1946
. . : 0 J. ..-;".,:. _.,). - :-.' ... ';',;
;; 1_,. .{'.,. _"'li:.
.'
1
J:1:?})}.Y/.:i :JIi,
1922.
,ql'l Jut>oi"tl rf I
rtoje prve reei ce biti de V.JB zamolim za izvinjenje
Ato ne govorim zcmlje. Ali, nedostaje mi
prvl:sa, te sam formuliscm svoje misli ne jezi1:u
koji mi'je siGuran de 66 se ovaj nedosta
to!:: n,Jdolcn.'diti prevouom koji ce uslcditi.
He drugom mE'stu, dozvolite mi du iz,rDzim svoju po
sebnu komitetu koji je izvoleo da me pozove de odr
iim ova predavsnja U okviru ovog oksfordskog sest0nka/
1
/. Za
mane je to G0st de ia OVOID jedinstvenom
. .
po svojoj Ja prilikom svoje posete od
pre 20 Godina, imGo de se 0 etarih
tr0dicijo kOJe u OVOID
I s3de, kad treba 138 gc,vorim 0 PlG'todi vaspitCJn.18 ko
ja u jedno8 smialu 6a se jn volim de vodim
0 ovim tradicijema nasuprot BU t2ko
. .' \
brojni u nasim denims i koji naprosto treze novo redi
\.
Ko [';od se trudi dp nesto novo u oblasti l:judsl"c kul ture
treba da se dostoJT:\im ove tel;-ovi!le, tc
1
:o dv nc:jpre ceni
i postuje.zc::sluge proslosti.
Ovde, u Oksfordu, j8 lilOC ovih nekacl;:lsnjih
tredicija, kOJe jo uvek sve se tu radio I
onJ j ko moze ovo La 058'(;i, hI,) mor.dL' provo d.) govo:::i i 0 onome
je novo. Jer saWD onu novo u svctu opst2ne, oko
.
svojc prllza u prof;losti. je tl"'asecJ.l.ja i
nevolja neprekidna potrcba novim, ova
neGposobnost de se poek,.:r18 proslosti i;l'spirise stvc1i..... ;-nje
buducnosti.
Zboz.. toga s;:)m zi"lbvc"11;:-n profesorlti
se posebno intErcsovala ZJ ova predavonj9, a takodJe ice
10m komitetu sa tOjim ih je ono organizovale.
njima, dopusteno mi je d."l otvoreno iZr;1Zi;,] one dtO je do
-_.&._,. l/V'i"d'i' ne kraju knjir:e
....
.. ' ."
"1", ,\ t,. :",;
i
izvesn9 mere novo i to u tradiciie sa
otvorene u prilog lsto t2\O zDhvolan gospodi"
nu direktoru Jacks-u ne uvodnim koje je
ovde izr,ovorio.
Ono 6u imeti ovde u
n,J st,1ve po:::i vo na osnOV,"I,l:: s::z.n,"1njCl oj,e duhovne nDul:e, cije
je n.'stoJ,nje iivoto.
Ovo duhovrw nje bilo j Th':jpre negovano r.2ldi
njegO'l 01i rosled.1Jih su se prij,Jtelji trudili d;J
ova j Do.: svct uvedu. u pojec1L1e oblosti prakti:no(5 zivo
to. I to se dOFjodi1.o u da je gospodin Emil f'1olt,
stupi u. kontClkt s;) shv"t';"1jiIliB D(lul:e iznetim na
Goetheanumu, u Dorn&:;chu U 8vejcDrskoj, izrllzio zelju do se
ova poucavanja primene pri v8spitanju dece, - ato je omoguci
10 voldorfsku skolu u Stuttgr'rtu.
i koje Be primenjuju U ovoj
Gleoli \'Joldorf nJ duhovnom zivotu koji .. ubeden sam
treba da dovede do de se obnove ideje 0 vaspitanju 1 da
sesdobraze potrebama oaseg vremene, velltim zadacima ltoje po
stavljn evolucij( u svom sadasnjem stadiumu.
i nDstJVe na koju se ovde misli
U po-c:..:mlosti je 7,Jsnov':'i.:
1
;; j1Cl !Sovel;.rl, poznnvanju
koje se protcze nJ celoe;u f:ovck.: ad do smrti,
ukljucujuci i one Jspe}r.te r.ovcfSije priro(e koji' da
covek i svetu.
zivot naBoB vrcrlCma jos nosi obelezje pro-
teklih vremeno, oblik koji l.:lU je dalo tradicij3. Pored ovog
dUhovno7, iivotJ, a be'J V0'7,e SiJ njim, T!li prL'L
1
!.10 impuls moder-..
ne i njenih vih dan<3s govorimo 0
iivotu duha,mi ne z2borJviti' sve ona 6to misao
dUf";uje i!Iw:ulsi' ',:'. PD "1::m1r.2 ima svojitl.
graniee. 've z.a<:";7'jurill1o sVOJe parde
de u Ijudski de prour..tmo "'ljcr.ov r8d roel fizitldm
<Jspelrtom; ova n;lu
1
S:8, l::oj,: se z,:.sni V:J s ..'n;lO na spclj<1sT')jem po,
smatranju, ns srcdstvima nije
uspels de dopre do nuhovi"og zivota. Ja ne ovo
)
(
(
. ,., .
. ."
...<" .'
. ...
.:'. "f:.o \' "".
, .
,
,
\..
'aDbih je jer,s druge straDe, to je bilD veli5ino
kao nr') primer ovCe je(lnog B..e. l-I.U;X:.l_eJ.:-:-.e
5
/, diJ
se koncentrisu ne p.:iroC.... c ,;:... j;:>ve ,1 (i'" "le (!,J budu uz
nemireni onhl dehovnLr .'3to u svetu.
ltoj,." SY-i
f
, oV;JLo 'ili ne d.oPUtltsjU dD se
prevBz.ite iZ
0
:1ed i dCl se pre doLop.J 0-'
nogs sto je u !)jcmu 3 druse vero
vanjp- neguju duho70i zivot i uire gao on3
De de odf!.ovore 11a ilrecizp,,:! pit2i'tja 0 prirodi besmrtnosti, vee.
nosti, iivotu. Drugim izolovcni u
Be svetom, pretrpani pitanjima koja
dodiruju duhovne 08:10ve fizir.l;:ol! svetc., mi ne dobj,jcmo nik.::kDV
odgovor koji nase
Ni mozemo im.Jti ubedenja u p0f-1edu onoro sts 81"0
bili pre svoga roC!:enje, u krilu bozanskog, aveta;
mozemo put kojim nase dUS9 idu posle prel:'3ska pra
ge smrti; mozeti1o ucvrstiti ova kultom koji
okrepljuje arca i utesno De dub; mozemo sebi reci de
covek pretstavlja neuto vide u svetl; nCl!0 stoto pok8zuje nje
gov zivot izmedu rodjenjz i smrti. AJ.i, misao !r.oju mi u gabi
ne taj nnr:in foriDiramo ostaje ssstsvni dec vere i uvc',,: posta
je 'sve teze da OVD vern izmiri nau?}nim cinje!1icaom, de
se ucinida u praktif;ni zivot. l1i z n e m0 da dub
;t'g",i ,alimi ne ZDDIDO kako se s tif,l praktix.no posluzimo, de t
ponovo u svakodnevnog .
... j to o1)L st :::'ivotu ko.):' ad !;;:: B naj,Yise zPbte
va de radimo sa duhom? To je to je nastt3Ve. U
vespitanju W0roma mi da celu Ijudsku priroau,a----- ceo
,-- .- - .
,.-
covek je telo, duse i l-1orc3riO rlloci So duhom radlimo lke..
dB hocemo da Y8spitavamo, kada hocer,lo d,:' poucavamo
.
lake je oV.J j znhtev isti zc sVv
r<lzvoja, ipc'k se mor..; reci 0.,,' Je on danas ektuelniJi neGo i
ked 8 obzirom na spoljasnje nrJuLe. Zbog togo je sa
Bocijalno pitDnje vitonje vBspitavanjo.
Jar danos neCo BEbi postavino pit2nje: At?
uXiniti da se !,odi:-:ne niva paret-:.;:\), de se
" ..... ,., ,;,.-
,.'",', '". :_:,:,:,:"
",4' .
" .-j
.,
njegove institucije uGine IDJnje punih pretnji
nego ato su u doniro8?
Na ovo pitonje postoji 3amo jedsD u
noj zejednici treba du ur:estvu.ju Ijucli koji e.e znati da za
praktix.ne prohlerlle na<!u stV:1rD duha. Ova re2Jenj3
pretpostavljaju neprekidan dodir sa zivotom" zbog trebe
traziti duhovnost u zivotu i od njc osnovu vaspitanja
Z!3. vreme. svib r8znih uzraGt.,. I'ose'bno je kod dece duh *
. . I
btizi.telu nef50 kod odraslib. Vidi [:':0, k2ko u detinjstvu dub
izgraQuje prirodu. Bta je m07.Dk ueteta k2da
To,je Z8 moderou n;.::U'ku noi..:to }:.... uzi
, ma. 4a bi od nje X:llJl>rJvio neJ;:o v"ij<?rsko delo. A, poglBclajmo IiiO-
zak jednog sedmo50di3njeg deteta koje preuzimomo radi vaspita,
_ '':1' OSDOvnOj skoli: on je. postao c.udesno umetnicko delo,
delo na kojem 001je se rodi, da se radi
d? Gile n;:jpre plastif.no
organizmu, zDtim eu i sami vospiteXi ,ozv8ni da S2ra-
611ju.,na, ovom delu; ne sarno d3 posmotr.3ju .telesne oblikc, vee da
kroz njih posmatroju dub koji in t'ii sar::'lttujemo Sf) 0-
'-. ,.. ..
Vim dQuom i stupemo U odnos ne somo 82 prirodnim poretkom
vee sa bozsnskim poretkom koji se tu 1zra * \'
4ko se dobro VDsrit2nje, se do da
-
-
l'e.. netrazi pOZnOVD':'lje toga radi lltJliroJ;'.j-J 8voje d.uf';e. yee
se.trazi ostvarivonje volje de bi se rodilo :po njer.;ovim
namer:'I!18. Za to n.:tm jc vaep!tcJvanja
kojoj bih yam goYorio narednih dane.
Tek posmotr8ju6i detinji shvatomo koliko je po,
.trebnodCi se illJr1 duhovni po:::lcd atv;Jri GD bi se iz dona u
cLon moglo ti st2 se (}esavJ kod dcteta, u njef';ovom duhu, u
du:5i. U prvim danimcJ, prvirtl ncdeljartla, zivot deteta
je sasvim od 6e biti a
kad odrilsto. Setimo se j e izobil:Jo sp3varl,i 0 potrebno de-
tetu u prvo vreme ZivOtE. I postDvimo nebi oyo "it.", je: 8t0 se Jf
u promenlJivoj iRri izrnedu i u ova vreme kad
cr;te spava skore ceo dan? -bio no-se '
---- ..... '
Trt neJ1l0BUCe je vid.eti stcl se u detin;ioj (lusi, kJO Gto se
ne prodreti ni u iivotinje iIi posmntrAti
zi vot biljke; ovde so dodiruju p:ranice lju(lsk'of Sf, 7.nenja.
",,'," '"".
'.. I" .
....
. '.!..::",} .
I
,;I
Medutim, duhovni IO?l(l kOJem ov,1e COVOrirlO ne ve
ruje U ove i tvrc.i: Horo se uciniti df' i7. dubina ljud-
, ske prirode b',i('u moci lcojima je OS slede ljud
ako bi6e u evoluciji, bi6e: telo,
i duh, tako krko
oka ili uha.
Ako u nisIDo saznJnja
koj<J lIlOgU biti prodpY..en: do tc me:Lc, mi rGor;H1O d:J ih iz
gradimo. tog."] ell iLlti govorirn 0 ovom iz,gr21djiva
nju koje v.JspitcJ':-:u 0.." l"JSi,. 'tra unutro:':nje tkc:nje de
:-:ijec Vee posti18tronje VO(Ol"10 so pred';JDoscu i bez pre-
drasud3 moze dovesti do
Pogledc::jmo dote. rOS111.. S"J prosto
nisc1e se :'1e IJOgU n- 6i IloBebne prclomne u
rezvoju od ps ne k20 ds
se oovij,J l:ontinuirani razvoj.
nije teko za ono::-;o kOJi a onakve
r.;ledista keo sto je U svoJoj unutr:3snjoj prirodi,
date do ? goctina, do je
:I
})otpuno bice od
onog ee biti promene i pubertets, do oko
\' . Rodine. I beSkrojno z.::e:onetke isli:rs0vaju oam
.
kad,
.
aavaruo de duboko zarcniruo u deteta i pitamo De: I(ako du
hovno-duaevno radi Ov detetu do zuba? Kako duhovno-du
sevno rDdi detctu ked treba an ga i pOduc3vomo
u skoli? hako tu ini sami da saradjujemo du
hovno-dusevnim?
Ha prili'er, vidimo se gvvor s8svil:1 prirodllo po
od prvih zivota prJ do zube; instiktiv-
no zo d.ete, a instil:tivno i ZD detinju D..mos de
se bnvim poreklom ,yiduistorije, vee 0.:'1 Itoji
date dv govori. Je Ii toinstinkt koji de reprodu
kuje zvuke lroj e Ct".j e oko Bcbe? IIi ;!uls ZD r;ovor
Cl.oL'lz.i od vrste ai'initeta :'it'I."
i koje hoce dJ Ako se dubo);o proclre r.ivot (leteti1,
'. d d 1
mecuJe se c say .. ov i:'"' BV1 . oJe prOl.ZVOdl 1Z
imitiranja OT.l0f,CJ eto Be d.esavalo 0:;0 p i uto je one rer:i
strovalo, cak i nesvesno. Ceo zivot deteta do sedme
-) .;,
' .. ,:. "
.. {:"f''',
":"-P:f.,.''''.l:;.",'..':l'l.
.':'
o
godine je nepre1ddno imi tir':
1
'rje OT,00 c1 ,eta se c1es:;v,"l oko njerrc9.
aim dete primeti nesto, bilo to ili zvuk, u njemu se
rads teznja, unutrei3Dji po]:ret dD sto je zapazio
i sto je prozelo celo bice.
Dete razumeroo sarno tako eko kao
posmatramo oko ili uvo kod odr8slog coveke. Dete je celo culni
organ. Krv lxoz njcGovo tela na zivlji nOr":i,n no sto
6e to docnije biti fOQo6u jednn fine fizioloRiJe mi bo
Ije raZUDle'JlO nC] ccmu por.ive
l
"1e1>:01;'; ((,ulnor; orgiJna, ne
primer oka. U oku cirlrulJcija lcrvi u prvira godina..
me !ivota. Docnije nervni zivot UZiID2 prevagu, jar se r3zvoj
euls u Ijudskomorganizmu odvija u korist ove aktivnosti nera
cirkulacije krvi. Q.ovekmoze razviti finu eposob
DOS't"posmatranja-zo ovo pre1az.enje iz zivote krvi \l zivot ne,
. ; ';
1f';' - je to u OVOID tako je to
- i u celom coveku. Dete sarno to(J.,3 ime tolilcu potrebu za
posto je ono celo culni orf-on. nez ono ne
: bi.. blesa\ sveta, niti njegovu buh\l.
Y-.ao - s't'o morc da se zetvori (",3 ne bi zf\slepelo od suncane
svetlosti',tDko' i dete .' kOJe Je celo orgiln - luora .dD se
(
-{z i de Sp;:VCl; jer do;';. je otvoreno prama
sredini. koja ga ono da posIDc)tra, deu sebi.
, "'fe .; ... .t .
'Svaki gles govora rada se iz
. .' ';;""\
'.: Ovo. sto S81il vam rekoo iz dubovnor; sc')znonje, potvr
djuje danas i priro(:n,:, Gna jc ot1crilc:' nesto i oko roi
dozvolite OVt'l. 1i:.nu I:L'imed1)u '-reei, cu vamdaje ovo otkriCe
5
<
.. .. .
koje me je preokupircJ10 stero koliko i ja ,i da
'. ,.
dotirs'iz prvih zivota. Cno se Cinjeniqu,
-
..
de ljudski govor od leve slepooX,ne vijuge u
Ovo se p18stiXki izhrDduje u mozQ'u. Ali, OVA se iZ9:raCl-
nja odvija u toku celo!" 0.ctinjfW r2scenjiJ pod dejstvom onih
siJ.c 0 kojiwB vam rovorio. I, ako
odnose koji postoje izmedju pokrete desT-le rul e i deane sake.,
koji Ino preovlDl!uju, videcello kako se oblikuje lZ,o,or po
m06u unutro:3Dje t2 janstvc"IC zavisnosti lr..rvi, nerOV8 i
nih a iz pokret0 kOji izviru izwodrazavanja,okoline.
/Doonije eu V41m govoriti 0 deci Stl levaci; ona au
..
' " ....... ",
.. 2: .-,' . :'_ '0' .'>:. :"
:; ,
izuzetak, a ovaJ iz.uzet.31;-: da je sve eto se odnosi na
fSovor tesoo povezano sa pokretimc deoi1 <Jeane sake/.
Da je danas;,j<J fi:;iolo':.;iJ" prefinJr,J:'lij,J, otkrili bi
,
smo ZD sval:i uzr3st ne [;,)1::.10 0,,,\0 pdsiV110, ll'::gO i one
Dnh:le, ovo aktivfJO - e i:,l)Sebno intezivno U oV0m volih:olil
J
orgilIlU kiJkvo je . zivi U 8VOjOj okolini ns. isti na
Gin lwo sto 01:0
zivi u svo:joj okolini. Gko je posebno
......
pDstavljeno iz koja u gL1vi; one lezi u n:)roci
tom ulesnu6u Gto mu omogucnva dD u!estvuJEtu Z1votU sro1jnega
sveta. Na iati i dete uceatvuje u okolnog svets;
.---
one se oseca u ovom svetu, a JOB ne u sebi 8smom; njep;ov .zi
sredini koj2 ga okruzuje.
Mi u okviru svoj "tako
. '. '.
zvano intelektualno koje potpuno u nama zivi. Ylisli
. .' \ .
mo da smo ubuhvetili' spoljni svet. Alit koje nam
izgledaju vredne, one su somo'Zl nas;,one
. ' \. > ' .'
u naaoj glvvi. Medutim, dete zivi pot?UllO izvan sabe
Smemo Ii da svoje intelektu31no Sl3znonje 68 omm
,.
u spoljnem svetu dozivljujc dete, koje -je calc culni
gan? Nikeko to ne smemo. MOBli biamo se nadati dJ to postigne
mo sarno pomocu 8,1Zn,Ynja koje bi ucinilo da izidemo iz sebe Sf:l"
\
'.
mih i zvronimo u sustinu uto nas okruzuje. To mozemo
samo. pomocu intuitivnog saznanja .. 8.ne intelektualnog,
sa kojim ostajemo u sebi se ked svake misli
pitamo: de li je !ntuitivno saznanje 'je to saznanje)r
* dub prodire u d.ubine samog zivota.!1i moramo dJ *
*se svesno osrosobimo za intuitivno ,c;(Jzn,)nje .. i tek tade cemo:*
*' postnti taka prd;:tF'ni dCl sa duhom nadjemo ata treba de*
u prvim zivoto. ---- k
*....- '. A
U vreme dok se vrsi promena zuba i nc meato mlec
zuba ;e ani zubi'koji se formiraju U pr
periodo od 'jedrJe do sed.oDl vriJi sa i izmen;l U ce-
lorn zivotu Ono niJe vi0c celo vee se one
r
;:iBe preduj e dU3evno[i\ nc?;o 2,)L'il'.,d... ., culnim
\. utiscima. Ha dete jc talco c'Lor,-'slo OSDOvnU j'kolu ne
.... -
vi5e tako nje30va ono je ne epsorbuje
pretezno osece ata zivi u onome ato posmatra.
.,"
'. . .' , ''''1'' J .
" .'. ; .",
---- ------
u
. u on:'j Uzr3st !wji pre sve,",: mor'.: '0iti oslonjen na auto
ritot, pod. kojim dete ziiJi u g,"': vaspitava i pou
r___._ _
cava.
{- .---- !'Ie trotv dJ se ct..) obro6amo (letet1
i. izmedju7 i 14 onG ile prisv8.}'.l suD.ove koje- pred. njef)B*
'* se u jednoj
\Jr sud koji yo iZf>;ov2riJ u jednoj
:,L cenici, unosililO wi l' nento pripDc1.n nekom docni..*
Ono eta zahteva prirodo, to
*- lJ!oze n. am \!:ef,uje) ,de de d"bije instinktivno osecsnje: }
mane je nekOko kze; on mi to jar st<:..ji*
:t u vezi sa celim BvetoiD, tClko e., on to mo7.e dB on. je 29-*
mene'i ce1ogkosmosa. stoji.dete Jt
Ijudim8, premi:' oni",.' koji ,",::3 ii vaspitave u, k
De sa vec instinktivno. Ze je. *
covek posrednik izmedju eveta i njeGe
nemoci.Tek kada vespit-:!c; b"lOSt-?'l'l(, de:' on more :r,
,tde po sebi autoritet J::o. ko' em ce dete s vim ri ")[
po .1.C1. sVOJC o::i, t<'do on moze d':'1 bude v:;s)?itac. j
'l'ako smo mi za vrelJe nc.' ..:9 nvst.;;1Ve i nt se::: vflspita
vanja u 81\:01i Waldorf vrlJnasli, d:- l'Ji t.-;1nj<) vas1-:itaV:)D,ia u *
pitanjauciteljo: Kak3v treba dy bude uCite1j da
i(ostoti 90 sebi rcJ:mt,lljiv ",,1utoritot; izmedju bozan-l
skag 20rctka eveta i dace?
Posmatr:? jmo prQ1.:crm se c' e;:;Jv E rletetu izmedju
sedme i estr: i?oc1:i.
n
e. Od orga!lo l:c.,ji j e ono 'biJ. 0' ,
one je pot?u.no post,:; 10 ne dt1h, joo ne ono koje ce
n<:'jvecu vrednost pripis;ti ato 6e se desiti
tek ked nesto otvrr..ne u nje"; ovoj r.1lsi. Ono sto ze dete od 5!.e.. *
jdam do i'.etrD2est .Bodine imB llajveci to je ne 1c{>:k'
wu se daje, to je vaznije ono ato rou se deje. vaznife}:
da u D3st8VU unesemo dUGU nefo Detetu jos nije
trcboa l_O::-.il,",. vee mu j e ",' '.'" dUG", nose , , t
Zato U ::iko11 l'1::"l(1o:('f m1 ve),l::l Ud' to
me da kOJi ('lecu od. 6 do 7 p(-J do 14
IilOgU deci, sa Ijubc:vlju i 1jubavlju ispu:1jenom
umetno6Cu, da pruze ono sto covem u tom razdob1ju zivota
.'
',"-' "; ,.'
.
" \
\ '
}")'
pripada. Osncvni princip .-:-jcJ je d;' znamo dD da
mo svakom uzrastu ono on od nCR u vaspita
nja i nJstave. Sta ju prvc . {) ': inc? ita JC :f'otI' bno
Sl::Olll d.etctu? dct:-tn od 7 do 10 g.o in,:;
nelSo ona;), od 10 14 vee j'iOr. d; uvodi yOZDzvanje
1judskog. u sebi ?ivu (lcti':Je obnavlj,::-ti
-
je sv;;ke ne. svel:e nedel;je 1 eta iz. 0..)
stoji dllUOVl'V OS:t1OV.J va s"(,1t .. ja.
( I taka mozeuo reci: --;:0 :::'to je dcte u svOjihl prvim
godiname imitator koji Bve 'vlj:', t;::,ko one oXeruje de U D.:'"
i de se razvijo dUBevno
onome moze duaevno de) dozivi. S.::d.:.: St! i(l'.lni orgen! postali
nezavisni, a u date je tek s3da z8roniis dUSb. ovom
S8 ..Keo uc1teij 11-i
moramo Bve vise i vise u
'utine "svako3. d'.)DC' DO dU6\l.
:_ ., . s" .' I.. :.; '." .. J, . \,. .} pi
*... ;" , " oviru u.vcidnim
' to d.:l .2,DGte. l::.Jd 'dete po'h.::({S
e j it:C."D ta"evel'o.i se
,:ne _ G.B ..::.. OYOla' dif'*,
fvcte 1. Jedanaeste r,OOF.!8, d':'J!.:-Zl. 2'.V nVc'l-':o C t,e. /sem .sko-.'nl.Je nO;t
kad r.u::'c izroIJi nitonje: ,Kako do *
fee anadem U OVOID svetu? Ovo pitanje se U neo,dredenom \
u ju; !,iti.mj e tako de .etef
fl:\oseca vecu C.t) se mozda'
f"" A
kda se poj2vi u j8',;'Oj ve7:i Dekom od.ra- *
inju, posmatramo i sa .
U svojoJ Imji7,i llK01i:0 8e s:;F'u. saznnn.ja visib 8vetova? il
6/6pisao sem taka se to kako sc ne sarno
s::}oljD, vee Be icle z,oJcdno 8;; 'l:jeIlim r:J1,VOJem tako, de se
misao s.?svim iz f:01e slike-priroc.e, 8 realni zivot uce
stvuje u spoljnom 3vetu. Uroni se u 1)iljl:u tako de se oBeti ,IS"
i leo sil's teze u koreTlu ide k:' zemlJi, se cvet<::nja otva
Covek so S8 rvdcnjcm p10do
va. Uovek se u potrunosti uronjav;J u svet. tu
3.-:".' c' .;'::. ,:. "';,. , l ,.'
. ;,. '.
b', .Ii
21
spoljni svet. 00vcL f-iC .:?ODvvO b\.'../3i keJo iz nesvestic_e *
.;f * I.li S.7\rll) 11e ,'pstr01;:tne 00vak dobija
. n,:ciju. (jove);.: sli:;:c. A U ovim slikMI1.:J koje se dObijE!.Juty;
M
..
/\ ne vidi se viae je sa st2TIovista moterij61izma
'Kaze se: sClznanje mor.. ds izil'te u' apstraktnim, l08F'.tim' poj
movima. DA, ali k8d bi bio takav da se preda apstrektnim
pojmovim.J .. 1(S0:1 hi svet bio delo, Da primer,
LJda bismo morali umetnicki ne lOBicki,
bi logika tu sarno nas disciplinuje. Ali mi 0 6vetu ne
bismo nista
Tel> mer.me zereni.ti u stvsi!.Dok je jel',i ulszio u*
- 1- mi po1.'"U3cvemo take de se sa$vim .stva*
sjedinime, ts tada u stvari pestizemo iStOSBme DB duAevJt
duhovniji na;:in.Kao.e aUlO avoje pojmove, ideje., one ito It
pretatnvlj::t SODlO int('lcktualnost, prozcli reaJ.!Ioacu. osecemo
ponovo kako jc dub u nems atvaralacki.
- .
'..cad mozemo napip.:ti stc J;'e"lD'.) deluj e u de1:etu. 11e
deluje to ato mi u sebi riJzvij,;1i1o k<Jo "mind" jrszum/. To ne bi
bilo stvDrela;'$ko u sasvim me-10m detetu. To bi c1ovelo semo dot
\,
le da se izgubimo. Tu na opisoni stvsra-
nacin, to je one ato deluje u Qetetu, ato pOBle prvib
zuba izgrodjuje i sto prestaje de: deluje sa sedlUom {2:odi
nom.
s,d mozete reai: De, ali i:' '1:: ne mo-
i.e odmDb. vidov:i.t On ij.?Jk ne ave
..... -
ako pre-(:;post8vJ.jf.1mO t.'3'!i:o lcom::.likovt"':i1i put de:; bi se
u duh?
To nije 110'ie U f;yetu :.'iti nekoliko ljudi,
,..
lioji Del ovaj postizu vise s;Jznanje. Dru?ir.p je potrebno
rasudivanje i zdravo posmotronje. Ono pojedinci ot
*JJiJU, ovi co PClci zdrQvim r,'suo:ivanjem i" pOsIDntr-anJem.
t
Svako ne moze posmatrc"lti one nije uvel: vid
(," Ijiva, pa ni t'Jstronomi ne !l1O[',U uvek 0.<3 je posm..'trcju. Ali t 0."
1i je besll1inleno p.ovoriti 0 krottr.'ju Vcnere, je svi nisu
posmatrali? Ono ato se posmetra i kako se svako
. -,"'!" ........
,'; , ";'2' , ".',.:<. " ':. ... _,.1-1.
moze sbvotiti. 'llako je i 82 duhov;:1im svctOl.ll. 'fo jc s ... 'mO pomalo
danasnji egoizam. koji baa uvek sve hoce.
Ali postoji i pu.t se plOrlo110SrlO, d<1 ne leo
ris!\o U':i7li ono ato je du'.1ovno. Ja bih to ))onovo 1'2 primeru
1.retpostavimo. n..:: do ja ucim date ad mozda
devet iIi deset :!:O(j.in2. Hoeu dE 0 besmrtnosti, be
srmt'iiosti cove':.i . (lUBe. J.ko r).a-;i on kako IC'00
r<nmetrenj3, dete i pored ne4 niilta ne
r
bi tak10 to ato mu ja iznosim. ako mu 83d ta-
i;m: dete, pogledaj kako leptir keko i-.
....
z}ec8l.z lutke, alilm ku;jl". })riuHniti i na c.9-
.. ..(:'ovekovo tela ono e k,-:olc)tirov,) lutka. ...
. _._ to .iz lutke izlcce leptir, tako i dUBO izleeo iz tela
.- ---...--------------_.---:.
emrt. Jedino ato je leptir vidljiv, a duse nevidljiv3.
. . ,
'-. Sed ovualiJm hocu do pred dete
:t.om bih OVU sliku d'a1je razr"c1io. se priMoni, mo:',u se f;"teci
dve,' vrste iskustva. Hoze"se n,":.i i1i koji
.ovu s1iku detetu razlezu, G dete nemd beB 00 Dete
mozda: vrlo lepu slim, eli ZG svoju dUBU, z':: ono eto tre
be. postici, ono neme ni:;ta. DruSi ili druga
ljic8 'obj()snjava O'''U slDal, pretpostavimo, istim re>:ima,
,a dete'od ima neverovvtno mnogo. Detetu to potpuno u12zi u
duBu.
Otkuda ta rezlil:a? Hozli ,,J ;;e u sto au prvi
telj iIi prv8 uVi teljic.., prosvctljeni, beel;:rajno
svctljeni. S oui sebi De, prosveteni covek iJ?2k ne
veruje u to de 811 lutk:, i lcptir nel:".o slike; j3 to redim Barno
zato ato je dete glupo. jc ja !'t'osvecen. J8 Z2
**dete pr2vim sliku. --(D!,te rJ:.umeti prosvetljenor;
it* telja, koji kr8j sabe imCl tJ.upo elete i gll".po r.ete prvvi
sliku. Burlite sigurni, nece ga razucetil SQd imamo dru
111 uXiteIjicu, koji S0m u
#Oni sebi kezu: Bozanska promisoo je ovu
J j \We) a mi mc}.li 'i:ije to tu nesto
------_.-::------
1* mi treba otlct'iv:1t"\lo ovu
U sliku,da bisIDO
mi mogli u slici videti besmrtnost. nog je za nas
t
.. '
A' , . .
. "
,;'.:,:..:.';
.,'"" i : ",,-, ..
"). ':.. ,.:. -.'. ,:tJ-.'
23
it*"vu sliku. Hi u evu slil,,, ve,c,jemo, k.-o ate i (I.ets treba dB
A date im.) sve sto nlP je potrebno '!!C samim tim sto '''?
Ni 380 pi)metni ,:' Ctete jc t .=__ __
Wte je Dc? svet ..
Joe n1Je probuden. Ako m1 ne mozamo da ga P!O
ondo smo mi r,lupdci a ne dete.
Ako sarno jedno'il pomislimo t 0.2: je dete po sebi prikri
.
vane prosv";tljeno i mi otvoreno flu;ei, te upr.svo sc)d'n3 suprot
imamo zadatak de od detcta prvo postanemo pro
7vet1jeni t - tada S8 DSBim ucenjem mozemo ostaviti utj na
date.
I sad I ked je sQd smo ne prvom prime-.
I'u kod iIi koji sebe prosvetljenim
videli dejstvo intalekt;e, a 'drugom primeru de'jstvo duba, du
on08D 3to je zivo, sto se'sjedirijuje sa
stv0rima i ato tekodje i kud seu poglodu'dlwa
nema nikltkvog viil,ovitog POs!l}.. tTu je dub aktivnost. Tu
redi u duhu, kad covek SDID 8vojus11ku.Ako se u to
-<
pe veruje, vee se 81i1\:3 iz prosvetljenosti i qi
'ite intelektuolnosti, stoji sa sa intelektualnos6u 1 "min,\tr
izvan stvornosti im(1 se 8:Hl1O u 1 i
U og edalu ne dejstvuju, u osledaln au neaktime.Sli
!'e U ogledelu au scrmo p8sivne. Duh produktiv:JD t dub je stva
It de biamo radili u dUbu, mi pre moremo
nademo u
I t"ke 11. rut u.u;;e""oga r,:<1". U toms
' sami ne sebi u CJ..jl. bli?,.\1 (:'r 0 *"
Jt U duh, U ono ato je Cl.u'lovno. SaL10 ")Or.Slmo prvv osctiti ne.. i
f ;..06 intelektualnog.:s i t,J:'o uti u duhovno. if
Vreme je tDko propielH':!0 ,do oviJll danos morsmo z.,vrei
ti.8utra eu aebi. C1,opnstiti, OI;iscitl j08 1 jed::n drugi !.Jut k..
duhu i t.3d.3 de so rozmi:tranj;;t. Jucer03enji poziv
je vee se ovi Molim da
) , se ovo primi zbog potrebe do se bolJ"e Kod budem
J
jasnio JOG i drup..i put, put Bs';:e7.e nesuprot metoda joga, z,e..
vrsice se ova doscdna partije i mi Ce(,10 se z;.)ista zadubiti u
zivot v8spitanja. e? 10,
-
. . ./. "'. , . .,', .. '.'
, ..... ;
,'..' .... c' 'l; .... ,(\.":,' "".
?JECE Vf.\.:JE
OVFust 1922.
\0, ..nt
Onome ato je 0 stariJem putu duhovnog
sBznanja treba da danns primer put, koji je
preduziman pON06u 8skeze u ove Pri tom
(;11 opis(;;-ci )ut, 1]. u \,:.;jelil (.::1iJ3njr:m vrellJenu monjc
i6i )Jutcm l;"oji jure 0" is;;o. U vr:;jr,e, t1 n.Jsoj
civilizt'ciji v1ad.aju obict'lji mec.u
l;;udimB, nego U oniill vrcmenir.w k2c1 se je 'vL:e s<:-
znl1?je pOillo6u askeze. I isto t.;-kc 1;:;:0 sto :mt r,10"
ramo danae z,Dmeniti duhovnijim, du3evniji.m, 1:00
Ijudi trebo i !)ut askeze d.; ?smenimoneciro r,e..
se 0 tOl11e eta se ovde ),"1odraZtuileva pod mo-
putem u duhovni ;';ivot, ako stvorimo pCJjmove 0 onome
se zaista htelo Eto je bila 8skeZ8.
,
se u sustini s;stoji
Ovevezbe se 'uostolom protegDuti i i
Ali Sc.'da .su se pre sveFa osvrTJuti nc1 to, 'k:ako trl:'be da se Vrse
ove vez.bc, cL"} bi telo za izvesi'lo vreme ne nr.:l:i nai'$in . ..
nilo i.z calor; lju48ltog }. tiiC
te"l.e S(! u duhoVDOro 8V:;tU. Ovakve vetbe
se' u tome d- telo i.1div,vstiln :...;0in bude i!::.vczbano,
-, ,". , .
d.:- _?l'!.dc "::..' tr!.. t utLlrtJ.:,iv:m;jero
G2 .;, o(1.'1r.;sc bolove, ('.c ae 11
meri O1::i U Gusi te DC .. vo, d,' r.1J ono 0'
::}odnosi t (J d;: a':. CE-10i' duto\l1 )1'e utone U OV(; tluke.
Ovim UD'lxtvJ.:;iv.-ryJem t lw izdrzljivo...
atl tela, r,;lrun.;lo S', to de t - telo ave viCe
i vi?;e u meri \o)l'(e ..'J)o .,del se duhovno t\ njemu
post:)'Ue slobodno i se r:ovesti do i'!,veE!!Oft
ne' osrt:dno,:". do d02ivl Uprkos
tCi::.e ,to ave metodA ni81: . C'1:'..:: .
Zl.'.je C 'I.' istoj lJeri u 1,;'0
biv.; perDlis 'n, to u ii>toj 1J1eri biv,) time
, l
, , .,'.!
.;,. -..... ,M.ri"; .'
---------------------------------
25
ato u sebe e;,mo!! prima duhovno..:.dusevno bice. j;injenito je ,de
se club. moze opazoti kad t'i7.i :ko u avon b1vet P'OttSnuto.
Jednin bih razjcsnio ovo ato hoeu
d0 kazem. oko. Ovo oko jc tu,
d.J bi :;ovelru bilo l?osrcdu.il: za svetlosti. 'came to,
oko 0ini de ljudi ZlPi)ZiJjU svetlost? Tu:e -
'se ovde \J<"l10 slil;:"vito .. Bto one s.!mo sebe neee. U
trenutku oko u svojcj unutrosnjosti nesto sebe
hoce, - recimo - u trenutlm kad organsJr.o delatnost, zivotp<J
dclatnost u samom postone suviae ziv.\Ma t k.3d nt.'
nastupi.neprovidnost, 800iva 111
kad dJ!,le oko ad prec!e u' i todo . Oko
. rise nijc sluga bica. Oko' ne sme pole"eti pravo da
Z6 sebe. Eoravno, ova 8e mis11 u
ali de se izrszi, mora na
Llalo epsolutniji Zivot to vei 83m relativnim.
Dakle, mozamo reci: 9ko za svoju za svct108t
zabvDljuje okolnosti, ate je s,=-mo iz bic3,
(
Je nesebicno.
'* Ako bocemo da dub.ovni SVf't, 8!>iritualni
" 'I
*.... ovo je n.:,rovno dusevno-duhovne Blea.JDJe - ond<l !JoreMa 'u iz!.e
t 8mislu ceo d,:o: :)r::tvorii:1o U 07.0.' JoloremQ 88d
)tne keo 8tO je kod oks vee
*ceo svoj da provif.1;1h;, d;' bude
providan.' On viiie l:c' 'sma biti Ft.' nj;;c:
svetom.,
'<18?ume Be da "e: zeli':\ i'fci, ("l.:; je n;,iJ orgr,
niz\J!1l ovaltJV u net;to :ito bi
bilo 01-:0 k::cl, bi
,
zantev:,:olo xivot; :-',::, acbe G:, JLl9. Ov,"ko ato
,
jimo u obi zi,votu, ceo nati jn r-du,
01".' je On 1i1ora biti rcprovidan. U sJ.cdccim
6emo vi.d(ti koko n;-:s orK:nizem u
, ne l.i!ole b1.ti
ll
oJ::o", 0 mor,; biti neprovidJ:l. j.Isa
\
z.ivot dui..le, zas:1iY0 SI:; U j,j.33ern orr., nizlUu V" t('jJle tito
sto mi kgda sC.OQvrnerno ilcwemo stalno vred
t"sobom ceo du'.J.tiVt'i SV6t Daklc, Z'J obicon je to
-
...... ". ' .... .,.,;;.,t-- '.,...:' ....; :-' i.:' / ." ,
t l"o-rm.. lUo, jc Df.?r,rc.v:i.do:'".
*se C'lu'uovni svot ne u:;)l.... .'0 uto r.:e svctlost n(; nozc
;t"-;:.J..:ai'iati oh:(.U] i1"....:' L tine sto
5.. 9r"'-.:o 1.. Jih prolazi,
*biv8 on provid}n. I Gto se ok... k:-av. sasv;'rJ
dJ se svct se
,*1 celo:: u sty. ri }!o: de. se oLo
*Sbe dv.hovni arrt k:--:C:.iJ n' Vi'- j
.
. " . '. ;"" If_...
:,. .. ',-', .c.
.. 1 'fi . ..:q., ".
.;; '"
,f
(,
,
#IZ tog r.lOreUlO l'li daij';l6 teziti vid.ovitosti iz samog,, :k*
bcz onespasobljevanja svoga
t*le zc aktivnost ::OL
I
06u askcze. To mi [1ozemo
sma visevekovnim prirod-,o ostre
ostra ideje. [IIi mozema svoje misli cia sl:oluje8o
iOtqyom rczvoju. Ovo 3tO ovde nije .u-
/'rpraVljenO protiv
48 bude osnovA, ostro treba. de _ __ *
n0 ovir.l __ kk
**-i:.zgradeno ono sto'ted:) uvodi u duhovni k *"
Danas je izvenredno lako zRetupeti <113 co-
vek treba dD ima .misljenje. Je niets protiv ja
snog misljepja. JasDo mialjenje je U ovo. nsme., vise. vekove
,.... '. \".... . .. . .... .. .. ...
posle ,jasno je danas
rekso bih - Desto :po' Gtcte. je samo ato
to JOB f' ZB D3aaix-e Ali U osnovi je lako
im;;ti jasno mialjerje, ako mis1jenje to postize. ne puno
ce, Prazne miali lako mogu biti
- .. . .. _. . - --,.... _.,
Ali U osnovi celog -nascr rClzvoj .. biti misli,
sa4ri2jrie joshemie1i.
, Ono ato. je steri Asket po--;tZ
fizi ".k07; sad mi to posti%emo pre
!'itsvega tl.me kl;o \J sv(\"je rul;.e uzim.JHO svoj 80pstveni dusevni *"*
i\'*: "t " ... v. it
t-*'1;8ZVO S 0 se u o(;re\.:.enom iilOi."l9ntu aVOrl' u" omo: a e \
evi e J.m3tl? r:akvi 8'1 .'" ine? .. . *t
a 0'.' tvo;Je sb..-pati.;e, - I ked sa 3ve}*'
jasno 'u o.u?-d ,Xovelr.- pokusr.v,) dB sebi
u jac:l.l
1
oj proeto;j, vrlo prosto,) stvari; kcko bi 10
kad 'hi drv,r-u vrstu drugu vrst.. u $)4'
sr:;drzaj .-k
stv;-ri Be ne sueju 01211:0 l'.zC:'ti, jcr s\'. ne1...i
Imt potrebne mnoge Qu se nnpolje :Lz.
.. .
. vede ono, zivot rvui. :For;lcd':"JTI10 sabe jednom t*
cemo :"'0 biutt
i-fEre 10 godiDa. Unutr.. unJ,) s .. dr"Ll,1 c..u... e, cak unntresnJ(;1 t:t
JPkformacijo duse, J?ostali eu iji .Ali uta je to
rJz:iir.l1 ,, . ""/U.. 1!;u",* ... ffC ,-..01 .." fu,\t'hA "
_."""' ....... "..." tit ..,...It .. suc,. - .,....r .qtI>I'Af(j1t
I cCT!tn .. v<w""
,rIrrtM- 014 "'rm O'>tO<ft1> .'i
\(\!tt'<\H VM!I4y(.J "l I I. n\l.... '" r,. ( .r:.( _ <.J'f."
ull"" "'t1lA'4: , .. '."".1\ "'F "'A \ Ylt,.1 oJ
iJl\I(",' t \';It'.LJ< ' 'Co,
'..{fO
J fIoMr. ,to TIlWI" ,,,,n f!>'I
'" A-T,... r ,
,.,..ttui'l""',......., At +f t'il1 f .
uti.;.... ftlq
. . . .,
".'.;;;,f- _"., ""I. " .f " '.
I
7\
*
d,' to bude tcl",?_ S,)svim MSveS"" predeli s'"0*1
Kftse zivotu:.. Y"'_'c ili sma s e U t ok "ivot;;: _1i S,H'. j ed,m
mi 6<J;ni Ii
* 0 bih 0')0 sto trt?bu (:;J 1)Ol:!tQ.'1eroo u -
-
,.'*10 godL1'), te to .Lei.) t*
vol;j om n' tome rl.o to[':.? 7,;; ObU-t'Z
fft1WBtimo Ii .-eo L toji tl veliki, koji :k-f
redi. obul:l"Btimo u ... j;:: li>tA
1.;1*': volji __ :, nst.e t,}
1; nekom !.ivotJJom moru __ sebe na- -k 1:
t irpravlmo 1i mi semi od sebe _Be_lz'.. *k-
st,v.'3rilo ono, ato' je 1.,' z ..,o, -,.', t
'* ;ti; an :je:Jliii.i)o10 sl.Jbim, dJ bi se iz slab()c, __
;ti tci!ki volja i ssznsnje i de sl<Jbo tela postvne provic:.no..!!... (iu *:k
:F..Qvni wi (l.J 0JtltsZimovolju,
. miSljenja. de bi oni l'oatali jnH oel. tel,' koje Be **
__istom stanju; t21d(i mi tela *
dubs. Mi supz:otno od onog,?_.st_c:..
... tari rJsketa. ---
Viditc, ove som stveri izlozio u. lmjizi IlKeko se
visib svetova? II Mozda 1judi ovo,
st'o sosvim drt... k'o da je to stern
kao. jeto's.tar.} cBke7,c U nOVOi11 ob1ili1l. ,r..o tar:.no k
Ali OV.C1. nove
k8sker.a .' Sfj ck ne izvl,::' 11 i',; zivot,... i ne ide u pu- f
b, ii u pun,ol:.! zivotu, 0.);' f;C . soma *
f-!kO se ?re!(o o\log.; .. PO' ',L:;(':.2 napolJe u vrelilen,;. 1
*" '.. aek, zamislite sarno ,mora se misliti, k.:::l:o ce
biti. kroz. deBet r;o{'inc. 'fakoC-:e se ll\orc-ceo A
"u r'3Zmatrc1nje i '"6mrti. uovek rJdo zivi ad ..
*putka <10 trel1utkD. lj,l i._Oi)O 0 ".CUlU se ovcle rc.:"di to je: Uciiti -
"*:kCllrO se u toh:u .vrf;;'aGD '.,t'.. celoB
svct cmhD i:'ostJ e ',rL'ozr n;) tOJ n:'.J::l nasa tf".. "k
postanc ,yi (hlr.OV:1i svP.t oko sebe. *"
No primer, sve jc 1}.moloj nau *
Z8snovano.je BaLlO na tBkVom soznanju,lcod'kojCfr je
telo tako provi<lno,rao ato je insce oko }Jrovidno ze svet
lost.
'.
I ,j'l
,. ," " ... : ;\;/ .. . ;_.. '1 'r'
'"
-- ----
r
"
!
\.
: .....
Sad 6ete vi o,et rc6i: D2, De se ipak od
svekog z.:htev.;,ti, de' cJ.o{.:e do takvog duhovno SD-'
znanja pre ne:-:o sto post8::e VJopitGG, pre nep:o sto postane n3'
stcnmik. Opct ViJIn mor."'lli j. u vezi aD jogom re6i: To
uo:?ste nije notreoilo. mi k.::'o viiJe seznanje moramo prvo tra,
--- .....
to je uprdvo one ato nero dete L10 vest
.....----------- - .
donosi u ... do ako im:' ispraven
atekne rad na detetu." Ali neie intelek
- "
tuelno doba u, mno"',(;J":le je otstuJ.1ilo od dv.h.ovnog radD i
sve intelektu21110. I tvko SmO 01 denasdotle dosli
da sbi 0 knzem<;>: Ti t:.:ko d<l vcJspitavas, do
dete prems svom uzr2stu. Bve or].\;1,.:-h rJZUIIle., ';: )}iJ, toko vrlo lato
dolezimo do trivijCllnosti kOJ.J u trenutku vaspiti)vcnjo moze
"" -. . . ' '.' "..
biti izvcnredno za trenut.".ll.: vritl
kC!d i3to je" mogu6e vi5e izlaiemo -- trivijalno,
c1t:
1
je pripravljeno z.:, njegovo Ali ko tako iz
intelekta misli, ne iivotcim tokom
taj ne racuna s tim 6e biti s nekiB n2 koje de-
te potstaknem t one post.:n-::: i st'1rij;3 zens iIi
ne so ne sa to
dol;>7,i.
"'K EFetpQstavit'.Jo. ilJ):'m 7..panje 0 tome da '*
;;tizmedju mene zuba i polJ"le zre:J.osti detcGa -prvenstveno treba '*
na c, je potreban primer, ona primenl?t
kyeruje; tae!:! i::-,lr3Y:r;m (ietetl.1. t':'l::o d:: tni ono veruje, *
j;: T , :o;!recl;:.ik bo::>nsI".:o-' rr *
i ven1..je. Ono tu ".. .. *
b3S IU::lO.;O ;:to SI,10 neS'TC l' , '. . t oe
bismo U detinjstvu prj.lJl.
1
1i snmo 0'-'0 tito .. lemo tOd}
toga bislilO vrlo u,:lo docnLji I JeJn 1'oul 8
T
, k
;;:C,-,m(l
"t
o.e C,
t d
."'1 e
teL: d,; pop.:led.
to', . ., ",', '," r', . ". l' ,. 1"" . . ",' t - .
V1.
.
svJ. ""nc'... ,-, J.r. .... JU(J. ,-(j ,l S v rl.
*j?rimere.
.
Detetu se deju alike 0 dobrome Qpisjyapjem takvih lju
au hili dobri iIi jesu dobri i1; pomocQ feF.t8aiae
*atvorenihdObril.1 l,judi. Time se U detetn sazivJj"je ritmic
1d
-4-
sistem u svom hV3tanju Dete dozivljuje u kolebanji.!!ln
*
l\
ose.canja,
kOjD dalje Do:' fi;:d.;i yibrirnju u
*:,temu. A. time, sto je sistem u ovo ziyotno Q.oba kod
<!etetanarocito delatoD, moze se rCJzviti dop3d:mje iIi nedopa
. danje za dobro i zlo. lIe ape
ll1
je se pC! intelekt, vee no ..
za dobro ko,je u slic; istnpa detetll pred dlls
ll
, Jrao ; anti
;f, prema zlu. Time sa dns.Q tske ,ri,reme, Elo esg
t
:aijZ1i sud
docnije u uzr2stu moze de" prerElste u intelak
J.\-
'* ;uDlni sud. Fa to se no do] poc:rnr] ..t
u
01l1 lito tr
eha
", vef....-..t:t
i me ate se u d.etctu izaziv.J estots1::i sud , teko 0... 1 mu se dobrO'
?
Velil;:o je da 1.i setoko postUpD iIi se delu-
je ns inteleJi.:tt:!.11nost, intelektualno formulis3,-,im zarovestimo,
ZcJ koj (1ete treb:' tek docnije do se probudi, ked vee treba
diJ postaue kop.:.' Vi:1SIJi t.'1V<.l zivot. Nesto zakrzljo u
organizJciji, nko De coveF ne priprcmi dn u pravo
vreme da se probudi ZG mo
ralne SDc1p;e. Postupa Ii se negosto je prikazeno, on
se za moralno, nego ce 0 tome u
uzrostu moei imDti s,')mo ata leod drugih ima
. t', 'r.', ',..' .
. I..... .J. :..;fi .. :'A )' . .' .
--- -
51
kao moralnD zopovest. Detetu se pruza ispravna
me za vreme zivotnog doba, eko se ono dovo
di do entetskog i estetskog nedopedanja zo
zlo, jer u estetskim onecClnjii.1,j k1icaiz inte1ek
tuolno treb3 dz se razvije. rDzvijeni
....l
sud je k20 cyet, od svoje stabljike i koreno.
j
* 'pete se oseer:: porobljeno, ked se posle pu
,r a lIDO somo no gotove moralno-intelek
tuolne sudove. Ono sebi mozdo De kaze deje unutrsuDje porobljc-
t no, oli njemu 'z<J ceo docniji zivot nedostaje onoizv:Jnredno va),
:t 1skustvo, koje seu tamnom CBeCsn;!u, . u me
ni na Iivotu samo mor31ni sud aem:. ssm,sebi raz
.
I
Ako se ze umetnost i vBspitnvanja.n0jpre
mora troziti bic.) covekovog, se iato tako za
- .
zivot rDCli 0 to::le, kDkvo rcspolozenje, kakvoduGevno
etcmj& se upravo u u dB .. bi on im.Jo
takDV pogled svet, koji korcn duhovnoB zivote.
Naime, no 8vet, k<Jd je posteno steren, ne ostoje
sarno' sistem misljenjo, neVo je on pracen i usmerenoscu raspo
lozenja. A kakvo se tu rGspolozenje iZ8ziva u coveku, moze se
.. .-.
najbolje nko se osvrnemonD b11znje u sa
dasnjem vremenu
. ""', ,
. '\,t,1,
.,.,:',1,
. ,.::: ::' .::: ", ,
52 .\1\\\ {l\;\)i'!1
*tlMl* '1tA'l\1\ \A *
Jro"')E
L. tcltt.4. l=l ... S...,''Yt.ill \ loA
Protekla vremenska razdoblja su besumnje imala svoje
tamne strone; i opsolutno ne bi trcbJlo po7.eleti dJ se ponovo
vr.)ti mnogo etosta cd onosc ato je u Ijudskim idejama i Ijudskim
bilo u proteklim ali onaj ko s izve
SDom intuicijom pogledu n8 istoriski zivot coveCoDstvd, ipak bi
videti: keko mole radost! u Ijudime dol2Zi iz
tedasnjep; duhovnog zivoto, a se kod mnogih Ijudi dcnnsnji..
ce samo iz takv()g duhovnog z1vota sire. tesks
us pitanja 0 8vim mogucim radostima .i-!1votnoj
sti. Denasnje covecanstvo zna S3mo -meri-da _de .00
govor DO unutrasnjo sudbine
Ako .ja..-CQDk.1
i
oprsvdeno nesreceD
nut! se Da, me etR u kosmosu de bi se naslo uDU
trasnju nesrecu., Ali to z3visi od toga", ds c()vek'u pravom tre
nutku,moze u dua! noci nesto, atodovodi.do ovog izjed
nacenja.: Unutraanji odnos premg duhoVDom svetu uvek moze omogu
cit! do se tako nesto Ne pogled na svet koji je upravljen
no svet culs. dnnsonjice nije dovolil,no :iak. de 1:
ked je pot1!iten utchu u posmstriJnju kgsmoss.}
Zeto lito lSovek dOMs nalezi mole pril1laJ an u sebi, u-:It;
, " om.. v8spitsoju, U 8Vome r .. :,zvoju obrezuje one ato se se moglo k
onome ato jeduh kosmos8
- .' .
,bi moro12 8VD viss mogu .. ,*
sa tim oSDovnim zDhvDlnosti ze to je
sv:
et
iz sabe rOGio i Cito je u sebe
Dn svet, filo8ofij:'l koj.:- se or:rar;iC;:JV3 na apstraktno po--. A
3 ne osecajnog zivota prems
*"'*tItOFilbau nije ;;;psolutna filosofijB. To je tilosofijo ;8
rDd ne zB'dozivljovanje orgenizma. RDd
glJvo, koji ne moze ostali ne cini co
veka ereenim, vee nesrecuim. Jcr on se koo
1.. Zavrs:i.1o pogl'-lvlje sV8ke filosofij.& treb
v
"
10 bi d' ishodi iz ovog osec8:1jc: zehv:;lnosti prem,'
IlU)6tma. A, ako sutor ovo i ne t:aze l1cposrec
1
no, to bi tre-
''tl- se pobudi. pre svega mana
* ll, "ott v-t.'"-\11
. .' . . "
.. ... :,'
--
"
<
,
\
" j\\LL K.t 1" )1'1110 Ol>i:Jf. oO&:) tlt *
""" SC<;>,Tl ftW tlt.u 53
l K1\1'1 j'-hI (1\ () t-t-LO QfI \OtE.1J..)t
. *. \H.I11\ \:l"";)?i.ffil
ucitel1.,. lIju bi instinktivno moroo
#SVClki covelt, se neko dete poveri na vaspitavanje. To
(-.k..L. je veome se 8ezn.)njem postize, ds
l.\lr covek crpe zoov;Inc>st- 12. eLl' cnice eto je dobio dete Z3 vas i
. ,j e premo jenstvenom bicu deteto - str8'
gI '" _ '
ho::,ostov,JnJ '_ U ovoj t2c1d ne trebD r,lzdva ati ..
mor2 1 kojim polozi n
.
8voj zodatak. Preme detctu postoji S0IDO jedno raspolozenje koje
isprr::vne impulse ZD v8BJ,?it:,venj'e i e to je u-
prema detetu.
JLJ- Prema se Qsecs, religiozno.,OsecD 8e religio
premo--cvetu u polju, ako pustiroo do ne nes deluje keo
J[ bozansko-duhoVDog svetskog porotta. Oaeca setako,i
J\ :* weme munji ked seva u oblaciIila i kC'd se maze.osetiti kDko ODO
** u boZpnsko=du!lovnom poretku aveta. MorEl sa tako pre
nem jednom iz krilo svetskog poretkD U
gledu d;:t;ta istupi n.:-:jvece moguce otkrovenje, kojim bivo rele-
S a ,je Bvet. U OVOID rzspolozenju lezi cd
tehnike vcspitov8uja.
. . .......
je cd one kojo
primenjuje D2 skroz neduhovnome. TehDikD
pretpostc:vlja, da voBpitec sve ato relii, rodi iz religiozno n
mor1:'lnih impulsa. T,:-ko se t'loze osecoti i naIr-om ne
strojel1om det':tu. T.:-d Be nece -::ljemu istup.'ti s ,1ntipoti
jom, neso s
Sad ce se mozd.." reci: u nCGe vreme goe se po
.
nesto, D.:> at;:: se mDnje tako
.
objektivno
.. ipclc JOG iroJ Ijudi l-;:oji to k80 neumesno OsecDju, lrod
bi religiozno detetu, toje se iz
}::.)o ncv2J.j,'LJc. HoY,,(j,:, GO eta j2 .trebc
i
tr8"
d..':1 OSec.,3r.l 1)rcm
1
jCc.nO)ll dctctu, h:oje se izivlj.1V:l neV;1
IjaL:ic? U na:;e tcl:o obje}:tivno n,"'strojeno vreme prizno
jU sebi i neti roditclji d2 dccc dok
u vreille to nijc bilo tJdo jc bilo date
zt'. rodi telJe "volj.:;no". To je bilo bolje nc(;o
d3nasnje.
...
" .
.).
-:..! , ". '; '. I '
'* lO 1 . -4 \ ....
t l'oWl. t....tl\ VJO'all.I'tlq
S>'to 11. L,ut;JN" r,ltl.tA OOb())Ll 10 JL Jl'vl!: !qwb-,'N\ikl.
r}t'lllOlU\t"\ I 'DIJiT{ , S'IlO)\.I. I1t1'Obu. llc.W1LI tD(./t)1"""
54
I ., 1:...
r
1
J02.e Ii se 82 zshv31nosou priEliti i jedDo neotesano
dete i t;ozC' Ii sa tihl oset trq;il>.::, i mo Ii se bos iz
te impuls ZJ de1
8
uje, tad se tck ose6a prevo
zchv21nost svet::l, pri cemu mi jos i "10
mozemo shvtiti kno nosto bOz'0TIsl,:0, k-:-d je i shvotanje nesto yr
10 kompli1:ov::-no.
*
ZahV21nost je pre rospolozenje, koje
trebe do se rovlaci
kr02 koji koji vespitave,
OD 'stoji
prcd epobom zivota detinjeg razvoji, do me-
ne zuba.
-
Novi element nostup8 u zivotnojeposi. Ovaj
deteto, koji je pre avegz ritmiekom sistemu,
zehtevCl S'12 delotnost vDspitoce ima kt1rnlrter. Ni""
lwd 00 nece to 8tO u c1ot\.'tovoj 01::01ini trebCl elL:' d.elu
jc, ako De rooie rcligiozDo r0spoloienje prema detctu
koje mor;,1 i o.Jlje troje .. do int<."l1zivnom ljubavlju
premeJ avom delu v8spit\Jv.:njo, prE'rac svoJoj ;,ktivnost.i v3spit:-.
vonjo.. J6r u ovoj Ijub8vi on...' koj.) vnspi vodi
ko delctnosti kOjl'. oe cote osetiti 1:,)0 estetsko-ljubecu.
Od zuba pa do puberteta u detetu ne dejstvuje
nista, sto ne nosi 6 ljubevlju prelilfl delu v8spi-.
tavanja. Gto covek keo v3spit8r u to oe dete
u uzrastu more pr1svojiti da bi ostelo 50
!!t.k.
Od samos intelekta ne doci
vaspitav8nj cJ. nego St!1ll0 oct OnO(;3 sto ZL) otkrivaju
hv.: Inost i 1;jub.?v.
U umetnosti kojoj Be u
gn=tsh:oj i3lcoli I:UlOCO vise do to lwkov
je ucitelj, nego sta je on prilrupio na te..
hnickom uprr: znjoVf)I'2U n,::st 'Vl)ih lEitelj ne"
senlO (1.0 moze voleti 0 ete, vee on treba d.:;! moze volcti
posta sa pod dejstYQID ove metoda dete
ow poslednju 0'(10 DCliln"',i. Biti zeljubljen u neku metodu
je. svoja sopstven2 ni:Jte ne vredi v:1spi tees.
In trebo llc) onome t;to ce dete biti C:CJ z,Jvoli svoju metodu.
---- -_._-------_._._- .-----
r
, )
'\
1 '
.
* .
*' vb lL( . 1\o(nA. SfI N.A I14.Tf-tet...\ 71'1:7\.'\- 55
* Nt$I(IJ&1. bllJln v. blAj( b-JE.TiM \IE:.. ko';.M1 ruJnl) M J<e. \A . B-.kl)'-4, U<\D ?ll.
.."" & - .\. "&oN 71ft "Wf'J''''f I
t
.
............tJI," 1'\ f""'''" bUI1" '31t lC.U.lA '<"', "'C '"
. 41'. G.Jnr71 fJ.1\),)L- ....
M OTtU.oHot Sl(t,.lJ* lWIt h..k b PUijOVRl11 P}.1;Jl1l.tCH., t "11.0
Sarno deeu voleti nije dovoljno u61telja;
1
vole
ti voleti vesritanje i to voleti s onom
koja se n0 rletetu otkriva, koja se prioveja kad se n2 svoj
zadctak po12zi B;;> dubovne OSDove za fizi;Sko, dusevno i morel
no vaspitavanje. A ako De kao imB ova lju
bay nastdvi, ond8 ce se i dete sve do
pubertets tako rou se zuisto moze predati slo
bode, 'njegove intelel;:tualnosti u daljem zi
votu.
Primi Ii se dete u religioznom strahopostovanju,
v8spitava Ii se ono u Ijubav1 sve do
puberteta, ondrJ Be moze im.)ti i ispravn1 dozivljaj preme budu
'imati go .pored sebe u slobodi bo sebi jednClkoga.
Nalozimo Ii se tad u situveiJi de i v2spit
DO delujemo ne coveka, onCl.e cemo moci prem,;' postalom
bieu d<3 dejstvujemo S;;J intelckta DO intelekt. Ako se' tako va
spitev8 kako je ovde pokClzano, ako 'se uD<Jpred ne c'l.iroJ 0110 ato
. .
treba slobodno de se ra ?'VijB, vee d3 se pusta se dUh poste
peno budi time eto kao v8spit3r.i dozivece covek kad
postane polno zreo svoje sopstveno nesto probudeno;
s tej trenutak bice izvor jedo koja ce po..
ale dejatyovati u celom doljem zivotu.
Ne trenD sebi reei: ti treba ovo iIi 0,10 u;Lijes
,*u detinju au;:;\'!,. vee; tj trcbQ (1,.: i!J"s str.:l.lopos'tvv"nJe pred
duhoQ. Ova"; club. ti ne woZef! on se BClrn rD,'
* 'rebe to otkJonis preprf?J.i:e u ra z,,
*VOjU, tel do nu prinese:j _OilC.! sto ce \1)1' dcrj;i da se r.: 2.vi
Ti mozes duhu otkloi.'li ti u fizin:::orJe i joa
u dusevnome. Sto dph trcbc1 cl;-o to on ur;i time ato
feu ti oduzimas Bmetnje. Dub Be na zivotu vee. 1 U I!S!j.
*ranijOj mladosti. nje:::ov zivot jc ono, iJto mll l:eo vas'oitcl'
*ci u njerroyoj ol;;olini 1'101rt'%11jenJo... NCljvece stJtJlOodrici'mje je ZD
tdatak vaspite'6. On mor) u t2
lr
o i;,ivetj , de..
':l. tinji duh moze s.- Bimpoti;;OUl otkrivati sopstvei"!i zivot n,l zi
'* v8spitaos .JJiJta
d
se ne hteti de se dece neprave pre
me svojoj sopstvenoj trebe u njima dclje da zivi u
* ;je giJ,Q \.1, v.'lSpitflXU JOB U
I)
....r. ., of.' ... ), , .,:'. -,. . ... '
I
56
ono vreme k8d au izrastala preko 81;:01e i VzspitClv;:-nja. MorD se
m06i tako se ono avetskog
novo U sV2kom uzrastu u decu u svetu stupe - otklo
ne i dusevne e, te da Be v:1spi tc?'t:iku stvori oko
lina kOJc 6e dub u punoj sloboJi m06i da stupi u
zivot.
j,.. Tri zlatn<J pr2viltl umetnost:i., Vospit2vvnj;;1 i poucavc3"
kojQ -U-;voLo,u utiocelju, u sVl1kom IDorlju hi tj sp:.
k)iQlutno 1 tJ;psolutni im'')uls Z2 r2d, koj'l ne smeju
kbiti shv.J6en,1 S2IDO ve6 koja moreju <18"
celog coveka, - to bit;:
* zDhvalnost uremil syotu koji se deta'bil 11
*otkriva, ujediDjeDtJ Be svescu da je dete bozoDsl::a zagonetl a,
, coju vaspitJvonja treba resiti.
F.
uvezbanJ pomocu
*se dete instinktivno n::' name samima tako de se de
... ,
*tetu De ..), kOji3 tre:b.::- d<1 se postuje i ttl., gde je
nesvesni element orgeDske aTI2f..c rsscenj.
-
'* fQ..nflt
\,US)1. u. t1.1"I'l1 s
.1\'2. D.
1)1' 3E. l(:ri.l\t-l
lJ,6)U.
*. u.
b\")E.l"'"C- l"STlfo{ lA..1W),ll) NA KbLI
K
57
. ,
P
'I;'ffiO r) ;0'," V .... Tt.'
.. __ _ . ;.L} .. _
)
21.avgust 1922. I
\'\' .. l ... -11.' ,"0.
Kao se mena zuba kod detct8 oko aedme
....
odvijJ, je to i u ve6em stepenu SO velikirn
preolcretom u telesnoa, dusevnom, i duhovnom 0 ko
jam sam Vllm u ovom gov.;rio\ z.:tto se i pri
i POu;'(.8vcmju :nor,'! obrDtiti pcznj" to, dJ date od.
jucc8: bil.;<-) i')ostepeno j e takvo, (1. Co se oop;;: jll
autoritetu ko ga pouCDva. S tOF,8 se ne
sme napraviti ni prelaz u ponasanju detetu oko
sedme goCa'!.1e, d":lkle u u kojem Be ono prima ne vaspita
vanje u akoli. Ovde se mora daIjc 0 por.etku
vaspitavanja u skoli i u tom smislu.
U umetnosti 0 tojoj je ov0.e reX trcba
sve da budc tako da oe tr ro
" .
ato je Z8s:"ov,:mo u detetu. O'i;u(J sve pou','.av.JDJe
d
a
bude stovljcno u
\. *' Ovde zastul>ani pri'ncip v3s::,itvv'-lTI,;C: de dete
u uzrostu orijentaciju u
zivotu. To je mOGuce nc zC0 ovolj;)voju(,i jedino, ako se
de'c(?tu ne ct:'Jc :''''1VO(-:,,: za i.1E.to ,1eprirodDo u njczovoj
deIat:losti.
i to je u Sli!is:.u sl;:roz neprirodno., kDd
" . ,.' 'J' ........
Be u dg:.:anJc t1. C1V1. .1z('c1Je cove(.;:n
stvn, dcte od iIi go(iilo de ko
pir.:l %8 ,'(.it.rnje i piG2nje lcOJi au
Kad se ispit.... ODO sto o.i1'JCl3 10,'0 slov.:: za
nje i sa [lor,J reci, <.1,u :N; Lv," veze
i:':.'Uledju u. BVOJOj seclffiuj fl'od:i.ci iz svoje nostro
jcnosti '10CC uobli':i i slovi.... 10r.1is"imo, cl.:: Be je ro
v tId v1' ," ". I' .
je . JO e 0 G.o_ ;)1: e ;;.1 .. 0 .,:'rs '1il
\ koji au poura ::av..::1i n(o'.u stver jJi j spoljnoC;D ave..
t;Cl; iIi se je bilo pisa10 ir, voloje t ..::ko (' L' oblici pisma
'.';
58
dOV(10ili do izr..::L-;JCI voljne kr""lo Ill'iin'2r kod 1;:1i
nDstog Iz onosa 5to se slikovito piSMO rc
zvili su se tek apstrcJJrtni oblici slov;", ne koje se de>'
nas pri;"'ija 01'..:0 i1i !"oj i SE' S'CVo:t' .ju I"l.1kom J.;:oje
Prinosimo 1i slov- s,::SVi!'l detetu, ondll mu
dodojemo neiito sDsvim str,:,p.o sto b<J8 i
1
jJ:.:;1,:o ne njer:o"
voj prirodi. mora nem biti u
to 7.n:Jci, led strcmo u dcte, u ceo detinji
To je iato kbd bismo dete
navikllveli to nosi sasvim odelo, koje mu ne
i mu Danos, ked se
mogao bib reci - samo pOvrSDO se i ne
je to tu U doc'rJi)im kod smet'l1ji u sopstvenom organiz
mu, sto zboG tog,"I at" so je na n<3"
pristupilo detetu i pisanjem.
Umetnost VOS1)i ko;j2 ns pozn;;lvClllju co'
vekJ de ona ave" j.::J deteta ne so
mo aD dA individualDost trebe oa razvijana, vee da
to i To se postize tilile, sto se najpre uopste ne
polazi ad citanja. Dete tako0.:e ad kOprCBi.ljr, od ispolje
vsnja volje, ne od gledanja. Gledauje dolasi tek docnije. Ita,
- .
f
CO je potrebno, de:- se ne oc vee od pis8nja, ali
-c::::'
i do se tako ob2vlJc one cele Xovekove su!tine
....
"'1
..
1
J
..: ..
..
;.;.lC1.
\.....
T-.""1.'l;
V.V.I
" J.
5""
..... ,. , '.0:",. L .<. ..
1\!1.
'J'"
.. c-.
.
m;
II:""
..
.rojcvi. :': 3' (l')(bJc 1 i.1,1 1 vC:. so
:::70 (t .' telt' s ... i hlo'.1:,v:, U JC(;lOUi je(:i: 1ctvu, or'.';:-'TI'
'
){' ...' '1. prob,i.l.; zc.
,.....'
"
., ,
l' :;. iJ ,1 J ;'; 11 0 Cr:J.l' I':'C S t r,' ,r'.:" :-:: J.'
(;e: t1.li:esto (. C Zt''o,l'' V:i.
ly,:(\(1
;" t ' (,. '. '"l, .... ,. / C I. .... ! G ""11 :', , i" C'd
.J. ,1Vl., ,.vtJ1..U , _, ., .. rl." B_:. 0, .. g:t'.' c. JC ceo. n, .
. .c Be 1J01'''7,:1., t Be dotGtu otIrililce ovr:l::o Ovdc
gomil? ili -' rf;cimo _. bi to an bile
,)Dbu:,.;J i tri tete, dBtGtv T;;;?, ..
.&. ' tOt 0..... .... d .....:I ... "t
::C': .UZI';)B'JC' J. ape J. c:, 1111. L.l(\GOInO. .. !j-O
je u 3 t1' <\."'l moY,emo !o-
d:: (:'.;'lilihl ji:'b,-!:.." ::'!oc'l,f'li!1c ntJ te
d
, .t
-
1.. ., ..., . 1 T' , J_ .- ,., b" '1" 0 e ' n .. n"1: '"'1 " 1.
0
..,. oj l'
'" .')(.(. ceJ.u 'tt)t:,J. U ..mCi ,:)0 ?i 'J). J J"f. ,,'.oJu _.....
} c....,"'" ...
delQvima t n.. :J e s mo [0 ........__ L:.de1i1i. J,Ty b:..u1,:,:'::.:::.:.8_i
.... - - r
kc:lzemo: Imnmo 3 deli), te tal:.o dctetu del je zbir
------ '>
jodnak 80 3 . Zbir - 3 dele. To ,kod S<3yir3i1:ja
polazimo (\') 1'('.) e?":L:ib. p'rf(f; dobijemo zbir, vet'.
r.
':lojpre i or! . 'Iee:.: na (I.clove. Te:-'o r
ol
:
,.
zimo od celi'l(-- i B,"Jbirke
t
1:-;' delovp., (.I.e bi 3 ... ':'} .....
Jer ODO no Be u
i PU ono sto nz
1zvesi.an j.10:C tit'i t'u.
Ta:.-o Bme u c'L-" dete uvo(h.lJO 11 zivot n-: j ..
r" ..,
U<,',
-
doQiJje, and,) nEl;:tro::"nOfJ"(; prven.
stvel10 dOvuQ.i_ 31: lonosti. 1-1"::0 se
""Jrs J.8 z:; n ..'
--
..J
""() n 1 Q;"t;ov
r t... U c. . 4 :.,1 .J. l ...
X".,td i g dt d', ne r.:.:zvi.]f: te!.:o
( '1 t = C .: l' 2 t '! + L 4 l... : ] oJ 3 1 '; d I, , 'r
" .
71
., h b' b.... t ' " 'J.. " 1
J,"J..:':' _::7,,-, Be , VC .. (1. -:' ,").' .:>1,,0 Be u U
, __ ._. __ .1
'It' . 'J ........... ' ...
:. 0118(.;':;: p ... no:', ave',; u ih: .. Zi-:li;CenJU j:'.'-':l. \:"'(1 ..
y
u
d '., u wO... , nom" .r' -,'.. ; ',1 'C. -'l 01),-;d" q ,
sti je on'_ t.J t., n. . .... U\tI... .te',.\. "- .... w ...!\...... .L ..... \1_ L,,; c, ....
. v. 1.. 1 "1" '; '\..,..
Ol"j ...; ')U C'1:J 1. ":1''''''-'''\' , r:v("r U .. (-.
'"'y_- .. _"':. ..
. 1.....
t
.l. - " ....
""':,', J'
J.. ..
0
'.
."1,S
.... ...
__
Jr
r
/ \......:.: r .
u i "'()I:elnib nt) ..
.. - --_.. _----
vi '(\rlr-led n, d.:' :.;;. ,onto,}::. ,to 1r:('\
------ ., & ..
01.':'<: j ko dB Ut1S1i do:'
";)otsmev<J t I!k 0 tOD::- To mu i.'o:f,e
- "
To se srueje an kod
po13,-,iti 0;." zbir.2l, a od k-:d
Sf; S u iivotu, Uld do 1.0"
,.-.......... '
stvori u -:;"\.iut'.jJnju ;'.;81;0 stuje
!!lo b11zu jedDD
Cno u porno6u rad8 8 bro
j (1vj.m.; t to iJjJ4.J z::;a..e..; J Z) put i 'Uc;I\(o :;:'loID
''Zctc onc..,,": nQ:':'I,'O <L;: mc, du$,u 'J01:-e lne
e-- >
ne ki.'jirJil on C:.cv .dou ad:'n' i1;. n:?G.0l)c:d:.:llj c, .
1..:.i sj.U',').,t:i jl1 :.,r
er
;:' dobru 1:,i 7tlu. Ui como nf-:ci
, .
(I... det(.; iwe. 08CtJ.:iivi si.'.iGJO 'ZE' smo ;'t'
{
ib se ponc'63 ::It' brojevim3 .
.....
'e1 -=- (-z.,.1+1t,,) ,
.. 3).(1+?1'T?J) ((;1,))" ('t.t1- ..
:. \':l.t c
A<1. A-t
12... 3. t\C3B-:t,
72
avn'ust ", 1?':l iJ
te. ,n...Dt,.11 -1\.41'1'(,..
ICeko je neo)hoc
1
no potr-cbno vaspit.;vanja iva
spitne nastave pozndv."ti celo"': to s(-' s.';6vim 11or-;ebno u
kazuje ked se kroz kakav r>rol,:ze de;:.c:;ci ide
i (:vsr:..:"cstc iTc. SE IJOSl':c?"
traju samo - rekDo bih -' vece promene, r;rublje metamorfoze
vecije prirode i nemcJ se oko Za fi'.1ija pretv::-r;1nja. Zbog toga
.
se veruje, cia se 7,,] de::tc nasto o.o::-ro ako so semo- izmisli:
..
kakve talosnf pokretc mor.:. dcto 0.': vcci <1C1 bi bilo iizi:l:.i j,:-ko.
. .
'
.*Ali, bas d0 bi Sf; c..etc ur:.L1ilo t-.:JCSj.IO jcJki;,,!, sDcznim i bez nc.
":tk1h smetnji, mor,::, 0':: U c.ct;i!'IJcrn pristup.?lti telu obilDz
prGlf:o du:;c i duha.
Izme<ill i r:v,:'J},,;este go(b.:.ll:::
!lu ljudima . Hitroind sistcm, sistc=:m ai
stem cirkuLJcijc k:cvi i c1or;Ji"\ir.' i?,:met:"u mane ZUb(.1 i
pubertete. Ked Be pri'l)liz..JV ;::.o(li:oi, rezvJ.J;) ae
one ato uprav1j.:.: sistcu10m dis:!nj,) i cirItulacijc krvi;
tekt ,.' ritam, ko;!i je tu otJi S2 u sistc>D.1u mi,
sica. 1"1iiJi6i Be snabdcve ju krvlJu, .J krv u yibrirCl
-
"ove':'
-...J \._
...
onako
t -
k.,l;-.,V
J""
\J., )........
" "''':TO'
('-'
J ,J... (, , ... ,. J:.J
T;.llO
. ...\,
0"
-
x
O
"0k i"'",
,,
me<!U devete i je-o.Cln;l(;stc i:ue misi6ni. s;istem
onako, hlltO to 00< '()Jt:r ..'YO:, l1.nutrC:J:h joj
Kad dode do ..ac, n,'(" OllO Be nola
zi u i 11 3istf.m\.1. U si
steDl kostiju, u ceo ar.elet. Sl::elct je co godinc pot
.., lIt" t C'" . t'V"
puno U_t
11
'
u ruus:u ;' ('rrJl. (;m. '1' 1.0\:' Z;'" Sl.S CJ;lO'u U1.31.C2. Ju".en
Izmeau jedcDccstC' i 0.Vfl:!Ou;tc skclot se U B::;,oljni
svct u skelct ul,I'.i l"10h.
1
!1i1.<J, ti7J "'1i1;0, !wja je nezavisn,: od
covekn se n.)vi6i (10 sl:-.elct t2ko 1>0sm,:::tr:1'mo, jc
0 viL=)) 0 ;:;rip
'
A\ko decu (!:odina, videccte,
da svi I1jihovi po1>xeti proizil"zr: UTlutrasnjosti. Ii po
smatrate dp.cn posL' dVnnr-cste 0,1 ine, znr>rJ':'Jicete, (1.::J anD nor-rna
.'
73
\
'.
tako do stalno ona unu
trasnje oseiSr:ju poluznu ravpotezu, ODO u sJ;:eletnom
__ J
sistemu. To dn se J"edJn8este i edine
duhovnodusevno prosiruje do u sistem kostiju. Do tad::> je at'.'
vise Telc posle t00'";- ukLllX', se
poti)unO u spoljni f3vct, pri ccmu on 'ave
ljudski, to je sistem kostiju.
sad,) covel: z,;ist...; pOGtoje pravo dete .... Tell.
onda morC) s meb.:;l1ikom, B din... ;mikoID sveta. Tek taO'
da on unutrasnje dozivljuje ono, uto se u zivotu nvziv2 kDU
zalnost. Zaista. pre jed3naeste godine nema bas'
rDzumevanja za uzrok i poslcdicu. Nama da covek ims
r3zumeV:lDja. On {;3 nemel, posta OD iz misica vlada si-
stemom kostiju. DocniJc, sistern kosti
jU koji se U 3vct sistemom
misicD i odatle duh i c1.uSt.l. posledice to?,;,; JC sto covet.: sad
dobij0 dozivljeno ZD uzrok i posledicu,
za silu i ono sto se osee,: l::no sto sa oseeo ho,
rizontala i teko dDlje.
Vidite, iz tOG rar;,lop-.iJ, n1:.:o f'iziku, he
meb.o71il:u detetu pre jeC1iJDileste tne predejemo u suvise
forni, tli nClnosimo otetu OVO!)] raz.voju,
'jer se j03 U celo'! ;':OVstvu ne 1.10ze 8adoziveti maha,
, "k d' , .... , I)
sea OJ':'
1
;:'c
"
on(:
. d . t
e r;o nl... 0, l.D"!11l.-:.rO.
-I-
>:0 no';(; Je on1es
d"
l.ne
sDdoziYeti ni OTiO su k,n!ziJlnc u povesti, u isto
riji.
Vidite, to D .' ,.1 b.ca Bve'clost n;: ona po
sturk1ti s decof,l, :i?re DE'GO 'j'to se 3istcn LOBtiJu. duiJl::vno probu,
di. DoLle p;oo. a.etc jos GVO
r
,' sistc:.!, trvi u svoc siste..
mu misica, moze one unutr,; r..:Jj c: biogr0fi;)u, moze unu-
do;:,iveti, k<(. iiJl'. se d,' Jcln' istorislm
koj;" (j,U GC iJ.i ne dop,'cLl, preln:: kOJoj ooze ionti
Siulp.'ti.ie ili antipo:-.:tije, lr;:ad i'JU se rlr; DC
1
.i; slik?
kako Bnffi Sve to biljni Gvet,
ono shviJtiti lr.:.:o sliku, je sisteDl mii.::ica -plastiX.;:m, unu
trssnje poJ:retljiv; ako nu iZ!1osil'1o one sto Bam kazao 0
!.,,';. '. ; _..
74
zivotinjsl::om svetu, 0>1 zivi u covel;:u, to dete saoseco, po
ato mu je sistem misice mek. detetu pre jedan.ieste
predajemo princip polu7e, l)rincip p",rne __Q.n.Q_nista
o<f togo ne moze d,ini:wil:u, mC11;jDi
nema U Bvome trlu, u svome fizickom telu. Aka mi u prevo
vreme oko jedJDDeste
.--
i dV,H1::este r\o{:i De otpocneri'O sa fizikom,
meh:miLom, dincrmikorJ, t,:dJ llli u mEJ.j cnJu pred (!.ete st3vlj0r'!,0
ato ulnzi u njc'
o
to iz unutra:::njosti covelg>ve
tome dolClzi . iz sistemB kosti
, ,
ju. A ono ito detetu povezuje se 6 onim iz tala de
..... -
tete hoce napolje. n;-.stoje ne LJpatraktno) intelektuolistic"
kO, vee zivodusevno r2zumev0oje. To je one wor?mo teziti.,
Ali kakav mora biti hoce de tezi tako ne..
cem? Zamialite ssmo,kad iz i fiziologije zno:
Tu, no tom mestu je t2 j misi6, tDmo kost; nervne 'celije iz
gledaju tako i t\'lko .. sve je to toko vrlo le:)o, oli intelektua
to eve porod dete tol::o, kao da je dete
neprovidno. Dete je kuo crni neproviano. Hi znamo
sto au 'tu misi6i, ate nervi; Bve mi to Ali mj
-
ne Zl1amo,
....
sistem cirtul"cijF.: U sistemu l11isica, u sisteIiJu kosti
. ju. Da bi se tor:) ::uruelo, nase shvat0n e covekove grade, coveko
vog unu rasnjeg mora bit! umctninko. A ucitelj mora biti
ustr:mju dv dozivi 0ete !tao Njemu mora ave
u dettu biti unut:c:):,;njo pob:retno.
* ". filoso::ij .. i k,)ze nc: " ".
*11esto 0.<:: i .. 1:: s'tv,'r 'u:O::" biti lOf';ir:n.J. Gv::-l-..:;lco, ,)li
I\" :>to UTJJ0t;,i"Lo <'.elo r.ior:' biti keJd svet il1l,;JP-]o
}- prGc so1)om, te SE: SVCC moze pretstcviti
*' unutr.<:njosti. Hi se n;'vi6i bas nE' tskvo umct
-* shvat;'Jnje, ne smerco dil:.:tireti: Svet se mora
*" logicld ..
*" post,'>nu unutrr;tinje. tf:'ko
;tit.? Vi(li: tlt;Alco detetu pre jed;;j.,,:estc itJl10sim dinamicke
"* ondE.. se 0XL._pr.etstDve ze;ruseju
/\-- se, _m.?zak u0.ine .!:.'rdim, tako do to docnijeumladickim
vodi __ ... It., ako
*detetu pre.J.edanaeste iznosi.m ljE;ne
.'
';,,j . !I.-- .,', ..
75
..L slike, oko mu j Cl!I slike iz biljnog svete nek0E: predela,
....-..
pretstave u13ze u moz3k, ali preko ncrvno3
i u celotel0. One se vezuju s celin teloID, S me4im
*.Si:temom;, Ja B "to se U.detetU{
pos'vuJe prov1c.0U u[?;31J Je
!\ a1::0 se zna samo mrtvo .:matomij:.:; i Uci tlj st<J
,
kod pojedinog deteta dedGV3, kad decvsede pred pjim
klupama. On De treba 0 OVOID iIi onom didnktic
kom princ;pu, vee njemu s.:mo date stc: se s njim dogoc1ilo;
se g$vnIjuj-je u svojoj stolici, k.::d se nesto ra
'detetu. neod!1:ovara: one postaje nep.:zljivo. R.3di Ii se
ono l,)ostc;je Zivahpo
f1
..* :: :.' "':' '"Bvakako, pet >::o,rck im c. veli1',:e mUl:e, d::l ne!::i)lto -*
?Ir* Ali ono se se ima neL;to
8tO 3e u svetu priJu mora kroz
vr:-lte .eiaunese i h.u.mor u razred. Dec.; biti bas sa..
)t Jedan nas doziveo
jc to bas svojoril veconl l\eCOm, ott 1)re1.:.:o uvellcJ6st de:'
.su odjedl1om pocalr;. d.) m(''",:.lje irrtereso7anje za
nje i do au jedno dotur.JlipiacJUlc8 iapod l:lure. Ucitelj
r
It:oji nama bumor.::, sc:;d hi se - zar, j.)e .- namrstio. 'ro bi prOl\zrolc
va:l,o atrasnu .scenu,A, ae uiinio n:"s U v;Jldoral:oj
skoli? On je priti;:,.o (".eci i objt1s::-.io im .. funl::cionisanjc pobte.
. 0 . . j'b
I deCl: Be vJ..(.'.e_.. (..l.'J 1'.1 JE:' on rl")zuPCO. !.')C iJ'J '1 1 ovo me
djuBobno dopisi-..r'::l)je. ('ri Sl! se mc:l0 /5.::atic'leli i je ponovo
'uapostavlj en.
t'
.L Hadi se 0 tome, (1.:1 se stvcrno UDlr tnost, a to
k
umetnost obra?,ovc::::!.j:' rove)::;: ne lilo:;'e s;;vLd3ti pez humor;). T.Q-.
- .
umatnost se sbstoji i iz da uritelji odbe
..
ce namrgodenost) te UD prijDtcljstvo,
It"
puntr hmJOr2 Ijubav prem;.' 0.eci, t8ko (I.j! c1ec3 u uXitelju ne gle0G'
jU slitu 1m upr:vo zcbrJnjuje. Ni u kojem
se ne sme dogoditi u dJ, tad se date rozljuti i de
rc.:?:) avome ondr' do ur..itel,j doC:i:e i Imze: In ell ti istero
... .
'\
i taj bes! To je 8i;ra:;no! - IIi dohvati t:1astionicq i
...
baci je Dc pod do se razbijR. Time se ne iateruje iz Oete
-
tao To se postiie onda, ato se detetu pokazati je
O!"'::.2
1
!'.iz1I
1
am. Ov::j ,:ni' t :3\'. :WE:"Gste 'ba:;onsko..
mo.Si U DV0t, on je del", to.:0{',1I'10 biti
...
svcsni to':' ... d: i---'1I,0 ( l'..ir-TV,
;ji':lOVOj J; bi':, rn ':',1.1 ,c t7.o""orio....... u
apstrc3ktni;, f:r.:lZ0ma, nsC'() .... 1>01:8Z,'0 D8 1,nkr:;tno
m
>'.;!....
';:..
103
.
f.'
f,
(
l'ret.. o::tevit.
c
(1' JC L cl (lec: "'-.<stupi10 .,
'r .. :tv p.:tolo:;l::i on; bi i'jorr,lo
s .. d de zn:ti,
jl3 !?.r.:.nica jc.: ''''iata fizi i 1J.. PriIDt:ti
Ii .. to jt: mno':o SJ.UCClj nzgo se wiGli .. , d<:' Dc-hog
dctr;ta etv:r u on traziti 0:1 3(, SClst.:.'!.'::
s te te kcl'ko SG dote
brani. On ce t0d naci izmc(m ishrano i
melanholiJe. ce vorov,tno - moglo bi bude 'i drugib
uzrokJ, ali ja same dD bin konlTctnije
govorio - tadn ce OD verovotno otkriti, da se takvom detetu
kod t.llCe d.:ajo s., D!::covolJDo Zbop tOgil 6to s<;;o ne
dovoljno :Jcce.r3 daje U Clr::,ni:. rdd no r: ac nt.'
.. Jcr ked ovoN' itct::to se to,
d::: ae i?rvcsne mate:('iju kG.!". inn;':: e stvarDju 'biJ.jke .. SbTOb ..
dodu[.e stv,'lr:1 U ,jetri, ali C,;. ip."k !)i';(; U rcdu. Kod
xovelr,J stv.:r.' se u j etri skrob, ali b)ji nij isti kao biljni
sla'ob, ner;;o to :;1'l.! otilJjski sIa-ob, k(.'ji se u oCl.nlah
prt:tv:-:r2 u r ... je vrlo dco fntakcija jetre,
.. skl:'ob3 U :: :(>.r. f" to kod
no':: dtt::t,,1 nij; u r:..:du, t: 0!1d2 trGbL: n.!vetov.?ti h,.::'jCi. d." detc
tu u arJ!lu vi::;c iito {e rogulis,,ti .. 1r.ul:::0 S.' to
zove .. glik0zenslri rvG. j :tro, se videti se,' ovirr1 cisto
; .cr(,'itl;3 nI'()::'o. i Vt'spi
!\Jo se 1.H):L"."1 cova' ;,"1.
B dctct, DDC.i sDEivim
Ono je vrlo '-=csto sl:30kusi."'c. mu oc nmo' 0 bonbon;).
U hr03ui '\iIU fiG sl'!.viik .::.ecer.';'. ODO sl.,dOl.U6;'":C,
n .. sP)roi;;:: .. r:::cl. Jctr.1 04e uop;;to
*
L ""-.-.-.........:cJ:.,..:..;... __---::-----:
eli o::r:r.'n ;'.';' . -:: 1:1'10"'0 sli?'i:.-1iji "ulniw orQ;.11i'C),'": ncp'o
.' A ..;to Be etra e . O'1j,lZ..-, cc (/ x ('11:.'
d:: '1.') sh Jetrd ir.la celo'
..r..!.) or .. jc oni) 0:(";' r)',,5.":.ov.llJ ost," i
X\ Udrl1;; OJ:''' ul'zi 1 artcrijske C i7.L'
-+; zi VCDSka ... .
'.JJ-U jctru i liXYlj1,,1. jt
,/-'\\ .. u .
..
. " . ...;.
-a.:lo:.' ... ' . :'_
..'
- --
--
104
11 SL,+PJU 1,:0"';U
'b-o dcj-a t vc-J Jet:ca je fini
Z3 i s-coji prCDUl 6}loljncm 3vntU.
c1..:: I!lajci. s.:'vct: d,. Loul0 petolosli:i
detGtu, l;:... Jc je lcpr32vo, oel
t" d' t
1. JDO. u t
, d
0 u 1.13...;:2,
"
cJe vov;;
t"
d
no pOVO
l'
I t ..... lw, jl' c.obJr t ond') LiIOZC onim
nije U Ili:,stvi i v<?spitov.:n:,u ,vee iZJl\ec'tu,
vcdi dcte be usprav.:,n nei1in t d.:- bude zdr-'vo
"L .'
i j3ko i SJ A, primctifc se
. ... .
kC'lko'"j"(j-'to od rtti<J;'CojauprC?vo ze calokupcn
rdzvoj .':ovekov. ,". '1:':" " r
Sa i vc11dorfskc
vrlo iutenzivno 611 15 t 10 god U
, ,!' . 1,,: .. .
*
v:'ldQrfs!:\Jj Dk.. li SMO ;;:C'VO ima:+i oanoT.'!ih e
smo pu smo
po Ov1 k0ji uisu
u vc . u vi.c, u
. ,
ujin: j _ bilo i
ca od 15, 16 goe.ina. Ttl jc bilo B av::i.m norocitib tcokocu. Ovo
su n:!ki :;Jut i psihioko.fizir:.ko,morclne. C (:u
_4.1)' i ';': so
1:,udsl::.> priro.L at.,1n0 "'dt010'):,,1JI :l. '0 o. po- _
t110Rkor,
.
.
-. . 1 i . ,
:'v( us ov m.; v S
..tI),_'i r.:",vc:i 1:,:' g ..
t)jole IDalo:'rvae, 0 u
.... . ., ., f' . 0 otudo, :;to \t ovoj x.ctrnees t03 t pet
,
'l'>":'est ;' - t ,. j';n' ''1', I I
1 ....' 0;), (l., .0- ..... ], C,1 ..._1.i.110 .. v .. . .LO ',I
'l.,r(T o .......a n ovo ';!."o J..... u c"q,-o"!
" .. '-'-, ' ... _ "'.JkJ, , \:.: v.;.ty "'- .... 1. . ... " -" '... __ t
crQvel.:u t ono :10 l::v. . s:: hi.
,-"'u at: B.d dobra . .8voj2.h sjJ,.,;,:ga
J2- ..... ... ,;"0 .. lil2
lol:rvno, <1 . zi, 3:,0
... .: ...'... .. ..
d.)ti dov:.Jjcic..'LUd. K()(t 0 iiv0 Lltercs\..v
iJ jc.: i ceo 'nj Z'1Q c1f'l:tn9sti,
. ., .,.. . . . bl"" . . t ....
:'-:i.lL' ',11 n.1 C<... L ... () n S'CU','1:'-J D.J 1.. '''''.."';11:',
- '... __ - --------- --.. -- I
.. ....
... .f;,_ . A . .,.;
J,
(,
"
105
Ko
'
(..
J'
.
Co'
oJV._,
i' "l'-'rot'n
'.:." C'.,
n",""",-" ;-'(('
d';:"l":'
.. , \.,: .....
CO!
_OJ .... J.
W!!:tup.: vr!:!:) .,__ u mozp.!. itu;:;
vensl.::e k-rvi. 7,bof! to':!,' ovhl rpnl<;cic:'i:c
It;; ti'Vi. KoG. dfVOjX.ic,: so 1111:1 IWSC S D!,-')o::ry.
-:',;U U u telu, k0,1, dc'" .Jka ;e 0 vr9ti
----:------- ,.,
);!Unot."T , J.t1ke :?\: nosti, .... 0 j vrcti lH:"lravil..
n : arterijelce 1 venst:e krvi., osobi.to To dol
sto utisc:bn.,: t lito ou ,,1. -. nrim.J-
42. St".. ';\1 B na ut1s
1
l:', ,i -ni:'3u
d", A y;idi Be 11:01::0 nsmirlul-: kod
disnJok3
t
nzstup2
neizostavno talr<, i loLo je u z.--'visnosti 9 cclhl
rio12iVojem.
Ako Be, DC' tc'};:r. slede'! t\(l bite Y
,::ove'''' VO, ;.(}.. k20 u,'=.itclj t 1;::;0 v.,'spit03(, 'l' ,/
r.oRticJ. U \'(l71cdu zdraV),j0. Oanovno nor..: biti:
,
,
jc 31;:0 jE' trcb.' B .
.. DC! kula do, e *
rJ..!;....:J:! ek0 dOt '!- clotlc d.... k.:ze: pa. E:.t.::, *
" --n-rG on. 86 ii"l0r,"' potie;n,p.:t-i.. n? u .'A"
se (10 tOf!.?, de se r
vL"spi,t3v,-' 'Z.drc:vo. vi(lite, j2l!stite d(": *.
. fi5;c.l.:u r;:r::trodu, onta tete lDofadi2 dt!'l1cvno
*t .l ,,-oV.i vi <;Q ono j '" t:":: be [; * t
::>oCJ.;j..;ln:t r"'vo:, zeU1 nomD b<':l
le dr::.i u U"o'ou. -;;".:bo *
Jr t rn n boo <Jr(
dK . ,o"!. so w,,-,r obJvi ti 'OJ 7.smlji. /"
a, g:' U ovo d.:-n;:,k.in.)e
slJbo mo:'::"! t;. d.:.: Ijudi, 1.1oL:.c; d.,' CI.o(:u nc n:,'bo t p:d.li..
k<.'i:1 smrti mo:.:-."ju rolo7iiti iopit 0 .I liOlTl0 , BU i u du,
hD ovt}e 113 ZeilA1Ji .li ono, f:to jc 1':,',0
"l
p
n
8
t' , 1 ... r'
.
d C..t.O -,v_Jen:', D" 3 S1'.1 "'.
,
:",
.
.::<'0
-
- r.OVO".
".' Yij'
. "J
j)31Je CU ,IV:! 0 psibi0Ku.-fizi?(.1;.:OillO
ralnomc, a 0 euritmiji
, .:. .'
.'""_'_". ... .. ,.'
.LV'o
lato t,:11:(1 0 or: :'rllcrno izv.:'nr.::dno JOln0f!0 mera,
koj e se' u akoli U v.Jspi t, prihwnjuju, r:1C,r;' jU por.iv2ti n2
fizickoj oblasti, t..::lo mor:" ju i u dusevnom, i u peihickorn
fizickom, i u duhovnom. aodi se 0 tone, se ljudi
j03 u vrcme skolov8'ujiJ u. zivot. Ja bih ope:t na
konkretnim primerim.. ne DC cpstr.:-ktnim re)\eniccP1(), r""7,jPsnio,
cemu se principim3 valdorfske skole.
Kad se zsvrsi skolsl:o-oo.ir.2, tr<-1zi se da se utvrdi
eta je s detetom ursdeno u toku te To se deues nezive:
izdati svedo((.enstvo da }i je i ul::oliko dete poatifl:lo pro::l;ram
U ne]dm zewljsmo se roditeljima i1i deteta
jed,1D put godisnje i11 i cesce saopstavauspeh' de:teta DD
taj nacin Gto se daju brojevi 1, 2, 3, 4; broj da
je dete na. odredenom predwetu ste!do odreaenu sposobnost. Nel:i
. put, l.ed se ne zn.J de 1i 3 4 l>reds"l;avlja pr;)vl.\ meru kakav
uspeh imr dete, ondD :Je ut,ifje neld ucitelji kuji su to
dovli (10 velike ve;jtine u upL:;u 3
1
/4. I'riznajcrn v.Jm)
da ovu umetll0st de se tCl!.'::vim iZrJ7.8 ljudSke s"l,osohno
8tl, til scm "'0r.: -0 d'" -nrihv(\tim. __
'. U VQldorfskoj akol! Be upotreblJcva druga vrste sve
{\ docsnstava:- Bela ked predst:3vlja
" takvo jedi":"stvo, 0.1.1 sveki po!'.n"je u 17iVesnoDl smislu sva-
j(
". ---...-.". .
dete je de Be eelooe detetu donese
1\ ;;jC1lln sud. Ot",1., svedc';.:p.styo, koje wi ..., krr.-ju
dC1jemo detetu, i:--.ylod;:: l:ao mvlo biO$rafij,;', kra
p:eg1ed isli:ustvime SU s detetom u tOla: ..
ne u J. van
r . . -
Teko' iula dete, a i roditelji, odgovorni ,
pred sohomsliku l:Jkvo je dete bilo u tim r.ofi.in.:mL"'t. A' mi
smo u Valdorfsl:,oJ .stuli stc':l;i. x:k islr:ustvo t do) se U OV.) svcdo
canstv8 upi::wti i ostri prirovori t i' deeD to pri
maju. A u ovo upisuJemo i JOG nesto drudo
Povezujemo proslost sa buducno3cu. 11i dete, do
...-- .
li mu ne:1to u (lclJtl1o:Jti voJ.je. u Zivotu
-- aktivnosti mi8ljenja, znamo de li mu OVe ona
emocija. Na ,u V8ldorfskoj 2.11 svalni pojedinu
, .
"rO ,
<'
107
individualnost formulie@o po jednu sentenci
I
j'u'. N"ju upisnjeulO U sverlo de hude za
,.-'--" - ...
celu iducu skolsku Dote ovu presudu [,rim,' t,-=-,ko, 0
njoj mora da misli, I ta ondJ tu osobinu
do n,J odr::ov.1rajuci nr)cin deluje rer.:uli3uci, na
volju iIi De iIi k.Jr.:lo::ter-l
1
e osobine.
Na taj nije sarno intelektu21ni iz
raz 3tO je date vee one. u sebi ima snagu, ono de
luje sve dok dete ponovo ne dobije novo Ali upravo
il;i toga mozete shvatiti, se mor;J tocno prodreti u
individualnost t dete do stepena otpustilo s
.' - .
Iz ovoga istovremeno vidite, da S8 valdorfskom skolom
nis!Ilo doali to, d<-1 OS';lujemo skolu Z.:) ):':oju je potrf:bna
poaebna Hi
no one u i d:i.dal\.tici, sto se zivotnih odnosa mo-
ze danae UbDciti u svaku Hi "niswo revolucioDRri
k.Jzu: Gradske sl:alc De e nistD, Bve sec s1-:o1e mo.
preb.aciti sela, i tonle slinEa) nes,o mi l:-:,zemo: __
r
'I
pruza ovo ili 0::10; mi
;;n.:l:ve jasu,. a n.. sv:.::l,::i. u skolstvo ono;
Jet' .1" .,. d 1. -d' d '-t' vI' v .
v
t;j 0 ov. r,.,. ", en.:: 1s
o
";r,.:: e a OSLi.O 1 i),h. l.C n:"l;'1n 0
n.ry - " --'
AEJ1J':,illW ; II situ.. di.' Ije mo;;rUc.e
morDIDO primenjiv8ti zovo lti
rfd,. da dete JOG jeC1.nu inu i. u .J.s.tgm xt:<zreQU d;::
bi on t;:'lj n:;;:in bolje l"FH!,"-=iJ.o: 0.':11;: n;'nl se u valdorfskoj skoJi
ata 'LYii;dm imn.lo .takvu decu ,za
'koJu S )0 joe skolsLe v12sti mislile, bi ronnv
Ijoju rr: ..:;rcd. Kod je izv.nredL1o tesko, vee i zbo:: izveSi'lih
covecanskih obzirrJ, ds se sp:co'lecle jer se '1"si
uXitelji to?l-:o vezu za decu, ds '.i TImOfle suze prolile, LccJ. bi
I'
r'" -::: 1i fr;:ncuskop.: prcvodioC3: Sv.:'1i
71nvri profesor oste j ; ", . a j.' f,: U L0C. inn S'-: svoJ hl
cima. On s njimv ad do posle(nJcg r;:lZl.:"d,:,. J,J"Rle
prvi r;::zred./ U nClstc1I10 unutraEPJji kont?k izme(iu
_ -:
,.
108
dec. i uci telJ.:1, t.e se tol:
r
) i uvo mrs},:o
rozreda, I inacc se niet.) pcmetno He maze otpor.eti sa OVilll po..
Prcdpos'c;lvimo, dc' decakoJ iIi devojc!cu od d."
,j';t godin..
l
ost.3vimo u prethodnom devojcice odnosnQ
.--
en, de: Be - nostimoVln nEl
jedanaeatu ?OdiJ1U, <1 mi ,)i1l0 dete u j.(l..moestoj 60dinii do
-........
a jednu god1nu Z8ostane, To je mnogo ve6J it,ta
t
' nego bi
St u81t'lj dcrteto; pomnXio .-- zbog togo sto bi ae 4et. al1je
--.
ui1vljlvAlo u predmete', :J mornlo b1 ee 1p!k pove.ti u
,,'
alede6i
rJzred. . ,,"
.- .. i. '" ":t" .. I l; .'l"';' .....: "
'.s'vim slabe c!ek
raat'M. Iaamo .. ..,'Il.,
slobe dak. 1s 8vih'oat'alih 1'8J1reda t &8 . ,poCJ04nib
'. ./ '. .' f,-o - ."; , - - '.
razreda nemamo novae.," Fomocni razred' ims u pogle4\l 'iz
. Dr.: Schubert-a 19/; Kad .0" je' pestavilo pita
nje 'da .e osnuje lJOtllocni razred, za' njer;a se rec1': ne
.1gurnosott vi morate. vOd1tioV8j pom06ni'
': rezred'. 'bilo:u nj830viin Bltlonolltirila. Iz
on moi& n.ato dd dobije. On je 88'avim detetom,pOtpuno
d\lllno radio do te mere, da je najvis8 voleoked DIU 1lieu'.
sedala : no z6sebni'll1' l-:lupalilo, vo6 8. njim okruglOS
, "" .
. 18. ,Sl.abfl deeu, kojo. eu slebe _110 u,gl,lvi. i'11" 8U izbi
1. - ".
10 zClostals; S tJji1l'la se';'radl1o daeu poste
izvesnoc; vreroen," do idu 8vojlm Hozume a'
t
d8
ee .to moglp polako l11i 1 Es ovlm prr.bocivmjem u
pomocni r.Jzrcd, mi arno strDnovito stedljivi, te hocu de po
ku5:Ha rul::ovodec.i se nu!nouou de nel.:o dete prebsciit 1z
U pomocD1 onc".a obi "no I,rvo Jl'ot'.Jm izvojujem borbu I!I
t02B .. , on nece d.' p\l$ti UeIr! put
se to bas no knko
srastu individueluo8ti a individu.Jl.nostiLl;) I;tel:e. Time
se postlEe to ..i.:jO 1 unu-,
kod dece.
Vidite, kod se Bve n2 mp,todi
ke, polto amo,ci a ne nebuloEni misticari. Ako mi
S oBtelim iivotom Mi i JDoramo de ;,)rrlvi\.lo l:on:prfllllifle, ips!:: mi
ovom aetodikom <!ovodimo clotle, d.? ono uto je u deci individualm,
,'.....:._" ....,..:... '_ ..
. ..
109
r' zaista iz njih bar u to}::u , u
smo delov?ti, su se {obri
Dvaka;:;:o, PO(J"to sme lJr.-'viti kompromise, z.e
r\ gu cecu n2D na 2>rinw,.' C? n.:stBva. _ '*
..,IDa$:li. sma cp,cu ('.. '.' mor21nome. j2etptu sma -"
J!Ostk je Z:' 7;ovelc2 kO!lkretno zivljenje u mar,) t1ome.
0 sto u covekovom nc moze d21 proiz1"e' iz . zehvtl ..'
,.u morz.lnos l. COVOl. 11:. vise do i:I. strektnih ri . J".*
. c ave rozviJo. 1'. mi roz *
,fij",mo.sposobnostljUb8vi'kod Ijudi i shv;:-tsnJe du?;nosti. Time .
w
'
6ralno vodi religioznom zivotu. Ali spoljne ol:olno.13tiau
D
*k
da sene ,ojov.Q:,jemo kJo kuleuvazdUliu, v.fc d-;...
katolicku n8stavu predo!'Jou ,ruke k.}tolic1;oj verskoj zojedni.
X
ci. 'Ov2 Dam je U skolu 6voje poverenike. mi SIllO dali
di3 ketoliclro decu pOU0,1V2 ju .., a t;.ccu
parosL skole nije 81:01':1 ni.!r:ckvPl! po
- glede n8 svet, vee }3I-::ola.
l .Sed se de im,T brOj crece
<
, ta. k;oja DJ .0v.?l>:e v , na::-in ne bi moro:l' d,3 dobiju bas re'
nast8vu.Ali zbo:: calo,,:, duha 1:oji se u val
dorfskoj koli, kod
decu ni ne l:akvv ni'stDvu potreb2, d.:t ee moralno prenese
u religio7..no. Taka Je bilo pob:-ebno de' poC;lGbnu ver
sku nastsvu sa antroposofsl:f> ter.t:e To nije da hi se
antroposofijc. unelc1 e Hi U S2IDOj' antroposo'fsl\:oj'
nast,'lvi mi. ne ucimo decu ..,tropoBofiji, vee cl8
u priroCii na(.':emo one eirnbole i kojD vode !'cli:;ioz
nO'1o!.e. Hi l:,ok.'us.;;vamo ("'1 0.ecu j D;j De Loko se
morc) r.:--z,umeti s dnhovno,,-,; sbV.. t(lt:J''') i tako d"lje. Ko mi,
aJ.i da se kod u v.::ldorfs'!::cj r,'0i 0 sl G
1i, j ne r2 zume ni valdorfsl-;:e C'ntroposofi
ju.
''.
Ali, se Jntroposofij] vrlo 5esto razllma? Ksd lju
di govore 0 antropoBofiji, ondo oni pod tim nesto
jer Jo5 u leksiton,
.....", -. .:l, ..".'
j;. ....', .
110
antroposofija bu1."V'8Ino z.naci. Kako sa d:'Jlas antroposofija prima,
moci eu to otprilil::::, cI.<l objasnim pomoeu j uporedenja. Pred
postDvitc de nelco Hax MEller iz OXford-a kakv bi to covek
biti? De, neki Muller je kupovao B zatim je nosio
lito u mlin, pa ovog mleo i potom ga je
pek:Jru. neverujcm, do bi ljudi premo i
menu Muller tako pricali 0 Mex Mtiller-u iz Oxford-a, de bi
oni tako nlDoC'o 0 njemu nasumce Al;." tgko.je otprllike,
kad ljudi govore 0 antroposofiji, bas kvd go
vorili 0 Max MUller-u, jer oni iz izvuku Z8 sebe ono
ato bi po njihovom misljenju uinjoj
J
vide kao nelm sektu iz pozadine, dok ipaksvako styer Mora da
nosi neko ime.
Antroposofija je ono, ato je izniklo iz svih
D.:;ulc:'l i 7.ivota i nij e joj potrebno bas 'i1elto' ime'; -eli sad, po
ato ljudi U ovom zemoljskom Bvetu vee put do dobiju
ime, posto stvl1r vee morD iaati nelro ime, zove se to antropoao
fija. Ali isto tako kao sto biee ne proizilezi iz imena
Max MUller, iato tako same ime ne zni):::i niste za
samu atvar. Kad smo u skolu uneli antroposofsl;:u vera1.'''u n[!stnvu,
mi smo se postavili pored dT.-tv',iQ. versl:ih keo r..e8to sto
se tu bas keo Jto jc i aa ostalim naste.va-
mao
Ja to ulislim -,J.o, ,:li au ncJm to u7Jeli
za zlo. verst:D ni",st8V8 ae povee"'
1
va; ave vise dcce
joj A deco su vee presl2 i od drugih, prcbucils su
se no antroposofs}::u versku Ip0:;: je to sasvim rzzunlji
vo uto Ijuc1i 1.:: iu: su to lo:.d Ijudi ;lntroposofi! C?l-;: i
decu preobrocC1 ju, to s i h:. StClV0 be?,e
..
i hoc.G tOLJ10 dobj.Ju versl:,u n,'st:'vu. - Hi x'i:-:i.\"Q sve ;;to je
de bismo dccu oel. -Cor>" j'":r jc izv:mru0.no
dcJ se be s n8sn obLlst n;:Cte ur:.i telj Ali uprh:os tome
sto mi nik-d nislUo Ii c}:1 ovu 3tvc,r uSmerilJ1.0 e ,
nego prcma ro(litcljc.: i npsv;,si1im z,'ht2vim,' same dece,
siri se - rek30 bih ... n<:t'moju lalost potrebll za OVOID antropo..
sofskom verskom nAstavom ave i A ttl so rodi 0
tome, de pOluOCU ove antroposofslo::c vcrsh: nnstC1ve valdorfs!ta
dobij; nr' slo::ro/'., hriscl..:nsld kDr81
r
tcor.
."'.". . .....
; '"!'.,
';.
Iz cole oseti6cte, u
celoj n;:;st,vi hrisc.'nsLi 17:-::r,-'t:ter, u
koli vl?da i uprkos tome od po
(
nismo od v,'ldorfsku kole
bilo hi VCZf s neXim konfesionalnim. Morum to
ponovo i ponovo de princip nijc prin
cip De hoec d,') ;;];:01<' pogh:dJ n:: svet,
jed,," metodsl:a stole. kOJ" pociva no poznav.Jnju*
trcba do Be to, SC od dace naprDve Ijudi -J
zdravi i duscvno slobodni i duhovno bistri.
Dopustite mi, da Lazcm reei 0
eur1tmicke nastave i vaspitavanja, koji moze zo decu
pi bas 'iz ucenjo euritmije. bih v<Jm to r:'zj:,s'l'1io nQ figuri
came
20
/,/1zrezanim od drveta i obojenim/"kojc eu
uateljeu u Dornach..u i kojc n:-;: izves<?n umetnicki tr(:1bc
do. predstavljsju ono, sto je uprG-vo Ali
ja eu se ovim figuricama posluziti, do pred varoa opjasnim i
poneGto, stp se 'odnosi n" o,t9mc
ato 'je euritmij;: zcist<'l vidljiv r;ovor, n'ikakvo' go,
o I I J .
stovima, nil::ckva pantomim?, D t3"kodeni nikc;:L'"ViJ umct,
nost igrDnja. rsto l::cJO .;>i;o p.,rcij':lln.e, dovodi
t
" u pol::rct, u delctnost, k.-:(I.,: pcva iIi istp sc
moze i ceo clovt.:-sti t". on.:.1 koj.:: dr", izvodc
. . ... .
ljo8cbno grklj::n i su.:::c<1ni o::'?;, ... 1i. Ali do njih no dol.:7.i,
ODo se o(1m:..:h potis!.,:1.".ju, 2 n2 JU d:cugo kOjD on
0.<:l 0.." j:':: )of;(:b".1o U gr];:lj.:'D'U _. ree'imo ..
ovi pokrcti hoec ele n<::st8Du t;:.1,:o, Be }7'.ril:' grklj0n8 upoljc
otvore: "A", [) to u rooul;-:ntu u stl,'tUB Dvsccndi bivZ1
pokopuno, biva preobraceno u :;Jol::rr:t, u l:-oji moz(; biti
preDct.l mis20nc f..0voro, te u pokret koji ond.' moze
prcci u v.::zd.ul.1 j. cc so moei Fo1:rct Loji s:: u
osnovi, POSCb2Ll unutl'd:3:1jc Ijuc1ski re:cimo za"A" ,imate
ovde /poknzuje figuricu/. To i ceo uradi, k2d se
ispoljov,) u "A". A tako se moze uciniti vidljivim sveki iz,r:z
pcsme i govora u ]coji ceo ho6c dv izvcdG,
k .. d v til ' ,
o11 OJ1 se Z8 rZ8v2 U stJtus n03cand1. se moze dOC1 do
svakog oblikJ krctanj8
. ..0:;:";
, , ..'.
112
'\:,\'
'\ l""
\ ("1) )/
'\'-' r /./r
\
\r/
Iato tako !tao ,i govorni oI1!:ani
bij<:: ju. zo "!", "I", "L", "W', iato tako ima i
odgovar<>,jucih pokrcta t lcrct..mja. Ovi oblici.krctenje, au
otud ono, voljc, z;", Lojc u govorenju i pcvanju
pos,tojo ispoljav"!nja i volje. t1isc;"\ono, Clpstr:)kt
no misaono je u odavde se to ave ato se
hoce de l'?o?;ovori preb;lcujE: se u 82m '}?okrot; d3 .il!! enrit.,.
mijo un.... jclirpm ,smislu um;tnost 'iTut,1jJj.rJ. Upravo telm MO ato
lr mozete cuti, mozete II Ail i gled.:lti, ::ito mozctc sluseti
11
."I", mozete 111 i posm.Jtrati.
S ovim fie:u.ric.. se td:'ilo, d;-" EW u obli-
pre svcge potret. Figurice eu pravljcnc
po p:,:'incipu tri bojo. Tu jo OE.'ovn:' upravo SVU(1.8
tr0ba dc' dovcde do izr-::z::;j:: oblH: kr:it.mja. Ali .... O f.:;to u n.:'uc
izgovar.;:;:)ja OG0C.,.-;1j0,. t.:-l:o os;;;c.Jnjc do .prodrc u
pokr<:t. Jer mi nt: r;ovorh1o f.h)tl10 jed.nim vee mi glasu da
jemo osecDjno oboJenje. To i u curitroliji. A tu u euritmi
ji deluje potavesten momen.. :t. Aleo je izvoQ:Gc, u
st.:>nju d;:; OVfJ j j tmCSG u s,oj t; poln'ete,. covek
e.e a njim !::ed.;l kretAnja. Ovde tre,
be imati u vic.tt, i yeo \OjilJ j;: op.rrmt trc'b' d::: pr.::ti ove
osecaje. d,1 i :jt" jc ov(;e in,' naneto kao
drUr;Cl prven3tvC
'
JO na veJ.u, pr(:dstDvlj, ooc':"e jnu- niensu
pri pokretu. Datle, im,:ltc prvo kirj.:, sam
pokret t s dru(tt-' boj.?! koj, se vidi velu izraleva
osec.::jnu nionsu. Ali euritmif'.!:i mor;'. imzti unutrosnju
sn.1p.;u, da ove j osec2 J post<Jvi u. f)okrct i on 'h:o 1:,'11::0 se
'-'."'".--:
.' .. ...: '. 0', ;.t. ',.< :.; t. ;.>;,.:; "-.
II3
provi razlika, de' Ii nekome kazcm: "Dodi OVoIDO!" . nareduju
61 ' iIi: IIDodi OVilIDO!" ., leoo prij2tGlj sId pozivojuci. 'fo je
oscct jna nionS2. ODO :'jto se ovde bojom,
i 5to so veo, osecAjnu ni
ansu u euritmickom flnvoru. Na primer, U e;ovoru,
bela
A trecs unosi snoian voljni element. To u
euritmiju ulazi samo tako., ato je u stC'nju
da saose6a avoje pokrete i da ih on u aebi Bomom Gla
V8 sasvim au mu mi
ii6i: gl"ve nesto napeti -1 nn de'snoj nesto opu
steni, kakojc to DB primer ovde naznaaeno tre6em bojom. Moze
te todeprimetite t tr3,c? bOj3 uvek odmerav<lnje vo-
:lje. Ovd& !l.:J primer /pokezuje figuricu/ levcJ
napeto, a i ovde oko ustiju; ovde drugu/ celo je
nesto miaiei au napeti. To ondD
sa ove lDke nopetosti, to zrtlci premrt celomore;a
.. niimu,' kad je tu ncpato - to celini d3jc UDutrDsnji
lteirokter.' A iz tog poJrreto koj1 se izr..,zav3 osnovnom bojom, iz
<. .'osecdjne nL.JDsc koj.:,' se drugom bOjolll i iz ovog v'olj
nog elemento - ceo clement jc voljni clement, 311 tu je volju
JOB i no posebc3n net::in post,)vljen2 - iz njih so sastoji
euritmicke umetnost.
li s tOg8 tio bilo ate euritll1ilC,ki .shv;:tirno,
onda i7.. i'l.dvojiti Oi.'}O jc cisto euritmicko.
I Kad bi ove fi(Jv.rice bile B ler,o i ocima
i lepim to bi bilo ali kod euritmije
se ne rodi 0 tome, ovde Be boji i one sto jc curit-
koji iZVOGi euritmiju.
bovet koji euritmiju dJ on ne pravi
izr'-Jz Nc ide 8(; ni..' to. S,'svim :L,:.:-iro<l'.jo j<:
't .....' d' 1 4 't'
Zl'rL'V curl nJ. S'ffi nc\,c UZ r c' 1:0 'xC 1.1 n "pc. 'Vl 1 no,
mrsteno lice, 21i to jc t21:octe i ... '\d Be (l,ovori. Ali nc
\. " se fi::.ionOTlliji licu, nijo 0uxitmicL:o. Na prime'r: po
kret 'loJ "A" moze se t;)l::o n:,'})r;)viti, do so oci drze oJ.iT'cputG n'
polje. To je Ctt.'t'itr\lin,i, to ide. Ali flC ir':rJ to, (1,) DC1O k20 u
'\... ki.i . "j";)'_'
.... -:;..0"
.t./
114
umetnosti mimit:e poscbno trep6e - ket:o se to kaze i
da to L:10 p;:r.im.' EH), 3t'J Be z kvo posebon
mir:Jif5Lr.i izrcz lic;:;. KoG. covol':.:: koji iz,vocli curitmiju sve mora
biti euritrnicki.
Zato S(' ovdc jedBnput u nokoj vrsti izre-
ZrlV8njv izv1.J"'i ono, 3to je semo Bve dru
go se odbacuje, te se na ov,' j nai:.in dobij:' semo umetni
cki izraeaj. Jer to je iato tako u svim umetnostima, izvesnim
umetnickim sredstvimo dovodi se do S3mo ono ato
umetnost mor;e bOB da No IDozeto de jednestotu3
govori; usta, celog lic..J,morClted3kle iuaziti
one sto zelite dB dobijGtc 1:00 Zato i nije
trebno slikjti ncturolisticke ljude, vee slikoti ono sto nepo
sredno k20
S3Gvira je rJzumljivo, ovde 0 velu, se
veo nc moze U1enj'Fti pr0mtl SV. glesu; e-li se prone
Be:: jednom unese U ovu osc(,ojnu U ove j sti-
mung za jJo}:u pesmu, ondo eel,""! pesmt' im:? II stimung ili "B"
stimung. Todn s::: ov-:- s i;vnr' mozc podesiti '.\;1 celu pcsmu bilo ItO
jom bojon vel:).
lsto jc i s l.>oj.=. Ovde sam Z," SVDki
gl s veo, o:"'!lik, sl.;,;,:lDj r 'hoj."l i tako da
Ijc. Ked jedne pesme mora se u izvesnoj meri osnovni ton.
Ov2 j tOIl ted odreuuje boju ve10, uopste ceo SJstc:v, lco-
ji se t'lor:" p cclc !,esfI1e, bi morc"li
no menj.':}ti velovc, stJlno ill OdO.1Civ.lti i e.... obl.:1c;.iti, bi
stv.?r bile jos nc:?o l:sto tc bi Ijudi. el.2
je m,;uje to ja neizost.Jvno tvlco: im,:-mo Ii jed
DQill stimllns r:).::s,l, 0:.,:1(1:." 13" on' moze zadrzJti i Icro2t celn pesmu
i sarno prJviti s glesr na
s jedno::: DC drwJ;i, S stimun:.<;;J n.l i
1; a1::0 dslj e.
No, posta danas u pedcgoslco-didaktiGkom smi
slu, Qvde sem figurice postavio tDko, dD ih vidite
t'. onClkvom redu, dec0 uXe Dete od melena ,\1:) so
ve tako, de) je prvi gL'ls u sustini O'i);Jj lcoji zvur.i keo IIA
II
"
'.. :':;. :... ,.. . '_ ... ..<'_.
115
Napredujuci ly:,iroc',no otprilU:e po ovom redosledu .- 1;:0<1 dece
\
ime svib mogucib otstup:-:nja - 01i otp:ci1il. e po OVOID redos1e-
du: "A", liB", "0", "U", "I"; proGer.no norm,:llno osvcjaju deca
samoglasnike. ITad se ovaj d deci da ve!baju
ovej vid1jivi euritrJije, 0:1d.) je to b'lo uskrsnuce ono
ga to jedete pri glesove kao
malo, k,JO nelco vcsl:rEe:nje, .k.:o uskrsnuce n.3 visem stepenu. U
ovom euritmickom dete jos jedcn put dozivljuje ono,sto
je ranije dozivelo. A to je posredstvol1l coveka utvr6:i
vanje onaga 3to se u reci.
Zatim kod suglcsnit:e je.tako, da dece uce liM", "B",
lip", "D", "T", "L", "N"; tu bi mor2lo biti joe "lfG" /"NJ"/,
keo na primer kod "gingen", koje iZBrac%eno; zatim "F",
liB", "Gil, tiS", "R
lI
Ovo taj:.mstveno slovo lin", koje zr.:ista im!
tri 001iks u 1judstOill 30voru, deca izvode tek
ked se usavrse. Postoji tlsneno "R", je'ziciIo "R" i "R" koje se
s3svim izgovers /grleno/.
Dekle, one dete pri govoru u parcijalnom
organizmu, u povora i u moze se
tako preneti n2 se obrazuje vidljiv govor.
Ako bi. bilo interesovanja ze teko nelru
ekepreeionisticltu umetnost, mi bismo do i dalje izradi
mo sve ODO se moze predstoviti u euritmiji koo DB primer
r8dost, z.:Jlost, kl.:'o entip.-cij.-', simpetij3 i dl'ngo. Ne same gra
matika, vee i 8e u euritmiji. Bve cemo
to moci da naprJvimo. Tad ce se videti, kJko stvarno i ova duo
hovno-dusevn2. gimn."s cil::2, l::oj.::- ne dejotvuje eamo fizioloold
ne ljude, r:;r,o.i duhoV10duGevne i mate:L'ijelno-te.
lesne Ijude, .. D' im.,ti s jedne strane svoju
pedag05ko-didakticku vrednost, a s d:,:-up;e str.Jne svoju umet
vrednost.
S<ld, de S.3ffiO JOB uZCired nepowmem, d" ove
figurice mor::u sluziti odmc kOji uce euritmiju kao potsetnik
poale euritmije. Jar nilcel::o nc treba verovati, da je
euritmija nesto t.'3ko cemu se moze Z.':I nekoliko
casov2. 1"\1ritmijn se 7,,:'irtJ i7, nJu!(iti; sli
. . J.'- .;
116
priJ.ikom mo,,:,u ov,:;lrve figurice za euritmiju poalu-
zuti onimo, 1coji trageju umetnoscu, da bi se
do 1je u nju udub1j i Videce se vee, se no
1azi i u samim obliciIl.1 ko::i au ovde srszmerno jednostovno iz
rezani i obojeni.
To je ouo uta sam danas hteo dD 0 euritmickoj
umetnosti, osobito ukoliko ate se mogli priJ.agoditi pedBgosko
didaktickom principu, mi pokuszvvmo da negujemo u val
dorfskoj skoli.
..(5'.3.'1caCO"l-.
,
,
.......
';
.
:"".} .
""j",,,
",) 'pH_ L',< f., J;.
117
DEV::lrO PfC':lJLVMm ,
--- ...... . ... -.. . - -.... -. ....-.. -..
25. av?,ust lS22.
Juce sam vee sebi dopustio d0 nagove8tim, do kclcve
se u dolazi, kad i
ce dostienu cetrnaest'U ili petD.:Jestu dostignu j,jubertet.
" . '. ,
Tu se pOk2zUjU velike t(:sLoce Z.' VJs::)itS?:i), t:oji oseca odr;o
.. ," ",
vornost. A ove pojave sDsviill dolaze n,', vidclo osobito
i1i vaspitnom u ew 80 v<Jspi prema cove
kovojO sustini. Ali pri tom 3C ne moze 0 tOQe, de se ove
teskocepotisnub+lo kr.kvim nep>:'ir00.;lim raerama. Jer,
;
potisnu Ii se one u ovom uzrastu, onds se u docnijem zivotu
pojavlju.ju u maskir.1nom stcmju n,; sve iJlop;uce nacine. 11nogo je
b01je, kad se bistrim okom koje nastaju, te
ked pX'ipremi d:; s rcf..i D.:; Dn:"in, kDO
s ne?$im sto IJor.::J hi ti 1.1. zi.votu. Uprevo u skoli k:o
ato je valdorfsk8, u kojoJ ae i jedno
pored drugop; i st<Jlno opi.:;t;c jedno S dX"uc'iu), upriJVO u ta1.-voj
skoli nastupaju ove teskoGe boG s8svim
(
Nogli smo vee n' to, r ...'zlil.:;,' n;}stupa
ismeCtu decaLo i 01::0 desetc r,:..o: i:':1(, Zivot8. Tad po('i.
nju devoj-'': i.ce c'L: r.:stu., oso':Jito do' ro' stu j;Jf;e i u vifJinu.
u r.stu sve do Ond.:! deca
ci opet prestiiu devojTice.
Za 1::0 s,: is'\;i::::'8:::0Z cove?;:,,'
duh, dU8U i telo u delovH\iu,
ze nje<:,!.2 to zn,;-:i vr).o an:.:.-o; jer n[lstaje
covekovc u -COil n::Jij
1
.le u sile
zeI.l1J.jine tim rJscenjem. A o:;Jet n2 n17l.'''''oj strani nest;;'je
ne8to lno time, ako 'bilo u zivotnp 1"'0-
jDVU u jed:.')oj iIi u zi'Jotnoj eposi. To je to
g.: t; 1::0, ;':to i:-.;vesne kosmF'.\8, v"nJ.liu(lsl'"J delov: njo, l;:oj.' se o
bavJ.,i? jU U <'5oveku i", svcta, n2 _.zenski i:::;o.
\.
"---,-.
medu dE:seta i cetrn<>este
-. ne muski ..
desete i i tQlesno u jed::m nad
@
- -
--
-.
" .. "
'" t -.1. .. ), , .. . " .:c., ::"..:._ .. -' ',!....
l
118
Molim do to neto sasvim
Zenski orFranL;vrn i ';.me(u desl:te i l1v;E1.-: Gnte, trj.iJoeste, cetrnae
ste gOQiD e zi uzi vljnje sc L.o u ne3to duhovno. On
se produhovlJuJc U ovo v.ce::.le. (1'.:;1:0, d..: j]J njeUlu :4.:: ovo vrcme kod
n::'st.::je: neijto scsviw 8.1 razvoJem krvi. CirIru
lacij.-; h:rvi ". bi Be roci .. u ovil.il stoji nasuprot
celo17,G sveto. Cn;;) se morn dOJ)c;:J.e eater:". tj. celom 6vetu ,pre
rna un;.vorzumu. A pOSill::1tranjc1 jC1lnost2vll0 i spoljnim instrumenti
ma bi mozda de utvrdc se nenjD odnos otkucsje pulss i
desete i ona bi dala neato SB'"
svim drugo za prirodu devojr.ica neRo li za prirodu
sa trineestom, godinom pooinje de
poknzuje CL."'l.!kcije bi6e, no J9 tad
nje i de prestize On On ponovo D8
doknoeuje ono ;;to je r:r.ije propustio t eli on to ntldoknot!uje u
nekom u .ll:oj em stoji Dospr.:,m sveta e
t
nego
sto u r."rli
0
im ziVOt::1. B tor"J se kod
s2d.:- ne:;:-vni sistem "ise :':le''!o sistem krvi. A t''''ko kod de
cake lako nastupv mu u ovim tude prena
drDf;en nervni' sistem, ako De dex'.:'cim.: ne i7.110SC n:::
. utisci sa SkolOVDi
1
ja. Jr U oviu ?;O:.h1... il,',) ogroman UtiC3j niJ
ODO sto 8e u ili jC7.iciDk l:ojc je ucio.
'
,
Ljudske predst;?vc, !L(lja au u jezi1.'11 iIi 'l\ jezicima, one
u iZVP.BDOj meri prc{;.i:cu II t (10k tola osl;:.-bljeno raste. I
s vvim U7.r-2stOi''i po in.:; covet u l.i.e?L:ciill:; iznutra do
bes:ni, ali SVl?:t l':\IJi r,,(li
Noze 6e reei: devojciai se .. J: j1.ijc l\8o<.'mje ne
ate iz i::; u'TJi OP. okolin.., nJ zem
Iji useduje okolniI!.l l)utem To n..: spoljils,
. . . t .
n;.l1.m Slmp ON1H8
......
ztp.na"l
J:
.. u
t
"t" .., \..
c;e ,i!&>:
j
.."
1
f1. ;lS.
S
8
celom .de'L'.;:tkovOhl o:-N!:::J:ni om des'Jv, 8e umo(' 0 ne 0..
vom putll r'l,;s8. Kod ss
rno no l"k ,romena glHsa. NS8uprot tome, unu
trCJ U org;::.ni',mu prj.premo sc neato, eta je U ztlvianosti s br
zira t uto vi5e .. rtkao bill - nadzem<"ljski
,va U Upr;,vo m;.:terijelisti "k03 saznanj8
potvr<.tuju Vi1ZDost spirituolnog pO' lode.
. ."
:.". ,_ ",'
.;:, ,., .... '\' ... ",
. ...
119
Vidite, je reG 0 tome sc bilo gde zcstupr.
l
spiritualno i1i vrednoeti, ond2 se 18ko
kaze: pa, da, to au t.:kvi n.;rociti l:::oji lebde negde dB"
lako odzemlje, koji hoce prezru materijalno. A ted dobro
dolozi istrazivec pri.r.ode i postize velike uspehe u m"3te
rijalistfckom kOJi su ucinj'!li u poslednjim vekovima.
I ond:;: sa veruj e, da one ;to j c tc:lco nlBto Bvetu
ne mislim deje antroposofija daleko od svta, ali evet je
sOfije- .. k.sd ondD nastupi tako neato streno
A sve.t::u ,kDO antroposifija, tad se veruje d? se ODc:) ne
. ze materiju, za prdkti,'(en svet. Qna je upravo ta,
v.elike.,,:\lspehe prime
..l-ogroumom Ijub8vlju i onda ih natapa s :i;to. se moze sazna
A\ d.,,1z duhovnoft, .svcta. Tako dd se stvaruo praviluv ma
r:. "
. -1.1alozi kod pozD3vclacr: spiritualne filosofije, i
Spirituolist sme mateo.
cist materijalist Sd gubi i poznavanje
-jer un pred vise niata Bem spolJnog iz
*
".
gledR mate:r.ije>Upravo meterijolist 'gubi 8valci uvid, u materi
zbivanje. To je one bih lc20 ne::ito posebno puno znaca
je hteo da iznesem.
I, vidite, onaj ko sod pred decom.stojino kao
u0itelj, ko sad procenjuje covaka koji je posteo
polno zreo i koji je u SVOr.l %iYot',,:.om preiLo preko
go se u toj eposi koju sam sad
on procenjuje n2 sasvim drugi neso kad se 0
svemu tome nista ne zn2, naime, ked se to ne zna sa spirituel
nog stanovista.
U decalcu, tako 01:0 cetrn.-:eate, petnueste 3odine, no
stupe jednom covek, u kome buci sDoljna bih: 1'e
oi 8.:: svojom scJdrzinom, au p08vcsno uvuc.cne
u nervr.i sistem, Oile u njegovim nervir.13. Der.ko, on
sum S2 SObOll1 ne zn, .;t, :D0cne. On je x.zk u sabe prirn.io nesto,
ato mu bas u cetrnaestoj, petn(lestoj dt"l izglcda
":,
straDo. On ulazi u cUdenje, U kritikovenje"u sumnjC>l1'je prema
samom sebi; on do18zi u kolebljivost Somom sebi. A ko
.
, ; :. . . .. },',
Ll,,10 ':.l .........,".;6':__ "'...:;
.; !",. :,
. ,,'- ..
> L'
120
razume covekovu prirodu, taj zna, de ovo dvonozno bi
6e koje lute po zemlji i se zove one ni za kak
fi10sofa niked nije bilo ve6e ?ogonetk.?, no ato je cesto ze
deeska; jar to obubvate tu zagonetno sve si-
le covekovc du.se. Jer ono ;,ito J e jvi;je udeljeno od ave
sti, volja, ona jc to sto formalno strci premo. decackom nervnom
sistemu u retrnaestoj, petnaestoj
je kod A uprevo ked se narocito
hoce da,tezi tome, se u s pravOm tel1,a do ca
u moro 'doci, sa ravno
. prcvnosti oba pole) u svetu, onds se mora,
..., . . -.. . \ . .
3sn pogled zn diferericiranje. Samo time se moze ostvariti jedno
kost, eko se nepristrasan pogled Z8 __A _
:..k'istom smislu k3ko de(;ok sum sebi postoje zsgoDetk-a.- nGato ca
,Amu se cUd!, bos U ovim s;oljnr"svet posta e
Zc' -:. a e u sebe primiL:: nesto D?dzemeljsko. Cita
*.!
....
t
.
vo SUSBStvO se nesvesno razvilo u Tad pre
ljtidsko bice B cetrnaestom, ziyo
'koje je pred svetom. ]raja hi 11 s"et'Y' pe SlV8E8 "e
10 da sto yrcdi.
I tako stostr. u spoljnem ds bive
nernzumljivo Zc be8 U ovo Kod ta
dD unutrR8:nji svet bive MOeO ... Kod devoj;Sice spolj-
ni svet biv.. mnoF;o
'rreba im3ti oseGJj, osec.1 uje da pred Bobom iJ,l,:'lmO Be
cetrn<.lestom, pctncestor,) sosviro !'lOVU decu, ne istu kOjD
je ranije bile. A srezmerno vrlo brzo kod
.jedIlC i1i inclivic.ue, t;;lko d.) se desiti, d"
koji tu i nem.:: smisl..! z,: kroz koje pored
njeZB proL;ze ljudi kOJi au 'C1U d...' CD r.ok prespov;J avo
preobrazv.:'nje t d,i ne vidi iznen;:-cl<:' stoji pred novim
Ijudskim ui6em.
Vidita, to je. one Z3 se pre svegc? sami
zainteresovati uritelji i v81dorfsko skole i u ata se
moraju'srazmerno brzo uziveti bra ovi i? koje
6u imati da nepristresnost premc promenams u
:<1"
...J;'(l,c';" :,:;" j"
1 __ ..
" .......... ,
h..
121
Valdorfski aleo se sad malo paradok
,.
salno i,zrBzim: - pod izvesnim uslovill1o je uvelt: spremen, du au
tra nade nesto sasvim drugo nego sto je juce bilo. To je ono,
U osnovi Noglo bi se
reei, covek misli ce se opet roditi sunce,
to .tako k20 ato je danae bilo i tako d<Jlje .. Eo, po sebi
se je to parQdoksalno receno, oli-de bi se stYer
De simptometix'no izrazile - ipek bih rekoo: valdorf
ski mora biti spreman nG to, d.J jednom Ids doci i dan
'ked se' BUnCe nece roditi. - Jer somo ked se covelc:ov8 priroda
posmetra naovej nax'in, d8 se ne ide 1:8 predube<.tenjima D' bszi
. zc'!1sta moze rszumeti 'X,ovekoveprirode
- ., ..... f_, . , .............i;r). .." ,+ ,_. l.
:u Jer napolju U kosmOsl!, tu DC' n8
"',"; >"... . , .
mimi, da ce stve.ri ipa1t ost,:ti malo s8cuvDne.
" AlL, ked'se' uijudskoj prirodi od decj1n do<.te U
petnaestu, eesnaestu godinu, se, moje dame i go
spodo, put" i' ne rodi sunce se rJnije " tu je
nastupilc tako velil:n p:comell" n.:a ovom r.likrokosDloSU
koji je "covekll, ds' mi u mor;.;,mo stajati pred i
. . .".", - . ..
sto tako nepristrasno, kako bismo staj8li nekoj prirodi,
(
koja bi lle!rO!?; odreclenog d2na ost.Jvil.: svet U tami, ta
ko d0 l1e 'biSlilO iUoe:::"i u:?otreb1j .. Elvoja oci. Ova nejlri
strasnost, ovo U svct dB bi se"sv,il::iDl 'danom
nOV3 mudrost, i <1,:, se hoce pred novim 'uv'elt po.
stoviti S2 potp-UTIO isprL:Z:i:ljF:"10lil 6n(ii, to je ODe sto coveko bes
i zc1ravim i sve:'dm i A nepristrasnost bi
6a premo u tivotu i OV8 kOjE se ose-
c.2njem to je :;to postitrnp. nljunutrasDi.
je bice i n2junutrDSnijc valdorfskog
Kakvo zDax.enje i@l: za i devojX,ice ul.::zenje
u gore opisEne godine u n. to 6c se
pOk8Z,Jti vrlo n.. je<l:1OID dogadeju 1'::oji se je
u Valdorfskoj 11 to}::u j:osledr.je sh:olsl::e 3od.ine
.
"-
Jedno:! <Lmd, 1:80. SflID opet j bio U ValdorfsLoj do
bip. se .. uVE!k ako SDmo mogu - spor2dicki pobrinuo 0 vo<.tenju
nastave i tZlv;inja, pristu)i. ni izmetu casova u - relmo
j: .... :":;.. :. .. .. 1- .' " .... , .,. . :';':'."C::.
122
bih - prigusenoagresivnom stcJ.nju iz najstari
jag rClzredlJ, 1;:Oj"l je vrlo uzbu6:ena, to rni iz strahovito
jake snDge uJ1utrasnjeg ube<.1enja race: Smemo Ii JOB danas - vr
10 je vazDo - smemo Ii jos ceo razred Ito je dakle bio
D8jvisi sa verne de Ali mi to somo,
ako i vi sami to hocate. - tak0v voda poetvvio se
na razre(L, i :1tCO je da so :unom r:ovori u prisustvu celog
KOJi je bio razlog? nvzlog je bio bas t2j, to su de
caci i dosli dotle, de eu sa svoje stranc oseca1i:
postalo im je tesko do s ns kraj, d8 steknu
isprevan stave
To nije Dastalo iz nekc mrznje prema 0
soblju
t
jer u Valdorfskoj akol! je to vee tako, da.nema ni
kakve .mrznje, vee c1a au deca stvarno vec i za kratko vreme od
postoji Valdorfska skola stelcl0 unutrasnju Ijubavprema u
citeljima. Ali ovi daci raZrCQ8, ovi petnaestogodis
nji ,- sesnaestogodianji i devojcice, oni su bili U pokle
strohu d,; bi ovu Ijubflv magli ize;ubiti zbogbilo cege u sa
svim novom odnosu, koji je i ucite1ja,da
. bi onC! mogl:-- oslabiti. 011i St".. im.:;li sasviDl izuzetan strah. A
ja u tekvom jU nisc"':ttJ ur.i;-;io ono, [;to hi Be mozda ucinilo
u de se deca spuste na svoje mesto k3dD
iziou se tako necim, vee szm okupio rnzred i s njima govorio.
A, j' D()m govorio d.:, p1.1stim dec\! d:: oBete .. de,
u ovom se i11.-!1:: vee mora covoriti 0 m1cdim ladies i gen..
tlemons, zar ne, k..:o s'i;o 80m ?5asce rakeo -, d8 pustim deem de
osete, l;:ako jP U s njim..' h06\1. sad dz stvorim sud 0
onome je i3ncto. Boeemo sasvim da
raspravljamo i hocemo da prvo misljenje i b.ocerno da
vidimo iz proizilazi.
I, vidite, tu je bdS O:i!U sto 82m snd upruvo
tu je bio strah, di
1
se vise m06i
voleti oni-ko 1,- 0 Jer Btrc)hovito cu<.'tenje, strL'hovitc. ra
dozn310st preLl,' i7.vesnim stvc::rinl': u 8vCtU j?ojcvila se t;u kod
dece. A posta jepedag6gi1::D Valdorfske skole ncoto ate se
rezvija iz d..:ne 11 d.:tn, ZDtO se ove poj,lve mor?ju briz1jivo
..;
.. lio 'J.. "':._,'.'. ..' ,.. .. ......:.,... ... . .., .... 'r : I ..... " .1 .." >., : >........ :
,.
prostudiroti, pc dc.! se iz sa(l1o:, mere kojo treba
t
,
preduzimati.
No, deca su u osnovi n1Je
bile mnogo ali to je u njihevim u nji
hovim veliku J8 S3m im tad
zar ne .. govox'io 0 sV8kojal::im stv;::ci8-::, lwko zivot donosi ovo
iIi ono, u 3tJ au se dec;, vrlo redo upustelD, pa mi nije ':>ilo
potrebno nista nego do:: u,'H::im da se izvrse samo maID po
meranja 'kod uciteljskog osoblj;) u sledecoj skolskoj godini. Kad
swo zatimotvo;ili sledecu 'skolsku godinu, predao 80m nastzvu
som neke izmene'
8'em toga,' kolegiUmtl smo:i:tazjesnil:l., keko se bOB
narocit,o i u skcli ovoj metodi so
omoguci d'3' se zajednicJdm radom dode do Ali de bi se
ie. ''to - r'ekao bih - imalootvoreno arce', 'do se ssd U ovom uz-
dame i toko porod koji im
;\:"'je', r:c3nifjc"bio' 'jutoritet, do bi se pri tom 'i!':l.';.o odnos,
to":Sil.l'>j s,o:: valdorfsldm
, liliul,j'enjeuopste 0 svetu, kao svetski covelo;: sto-
(;
;j'ati u D8 se to k.:ze im2ti IIWeitanscbsuung"
'. !poglea,n.:' svetj', ncm::ti sc;mo uvc:zb,:me nastsvne metode, nego
sam sebi" pi:;;-'l.1j:: 0 cilj evim:-: 00veCoDstv3,. 0 sadr..
zoju" pOjec..ii'ib e,oi.1;, 0 ssislu u sadasnjosti
. i tako A ove se ne smeju pretur2ti )0 Zl-vi,vec
J::h Dositi u srcu, t2d;) c.e se :',;)ist,' i u srcu s om18dinom
doziveti. Jer mi smo so 8,--'0. i:931>: _. to VeCiDll' Ijudi jos
no :Drimc6.nje _. uziveli u il1tclc1r.tucJ.izJm vee od pre tri, ceti
ri CO pet stolee' u civili7.,'ci.ii z.:p.'dnih zem,lj2. Ali inte
lel:tu'.'li?Dm istinu t:ovoreci Z2. 1jmte Y"e:;to, sto
prirodi odgovara u docnijem Dete po
svojoj priroc1i ni malo nije intelc':.tll.. tierlu
tim, sve Gto ud dcnas intcl(;l.:tud.isci je oboJe('o.
U stvari nisu joti S:lrflO Ijudi u Aziji i
u Rusiji odonde pu do ot.O [,losl::ve. Ali sve sto se N:.Jazi od
zapadu, uklju;X.uju6i Ameriku, misliintelcktuali
stickf. Covek toga 'i'ije svestan tali t Itcd se prip:::da t3kozva
nim stale:imCl, misli se upr.2-vo ne1:::ir: misaonim
.' .' ".,. .
,1"",0. t, ,> ';.,.. ,
::,: .... .. ", .. , .."" ,." ... : . . .. {: }
124
jezikom, koji ne Otud je danes stvarno jaz
odr3s1ih i dece. ponovo premostiti bas ta
kvi ucite1ji, k,IO eto je vvldorfsko osoblje.
On se premoscuje same k2d se gleda duboko unutre u
prirodu. S tOf2 vee morate dopustiti, d6 sed kaiem
o nec.em fi:!.iolo:::!;om, na eta se obrac I ali
ato se ispravno ceni t8k kod se no osnovu
duhovne nau);:e, dUhovnog SD zn,;nj3. Vidi te, ljudi misle da je
tako nesto narocito Be bilo koj.:: stvar do
pojms, ako je tu idejc, neta 0 bilo kekvoj stva
ri. Ali to Miele samo oni ljudi, koji procenjuju
glavi. Neki put su istino strasno p0radoksolne - ako so u1azi
u nesvesno, ake se u12zi u prirodu covekovog, uprirodu
covekove, onda au svi pojmovi, sve ideje nesto,sto
je kod svakog s lekim osecajem antipatije, ta
kode i kod !ilosofa, 1e1:i osecaj Dntipatije. Uvek ima malo
vratnosti u pM se to dovodi do
svEtsti iIi De, uvek imo molo Zato je tako streho-
. vito v8zno d8 se zna, do se OV6 skrivena nesvesno odvratnost
kad dece prenapregnuti time eto ce se kljukati.
pojmovima. Odat1e to, vic1ite, e..ol.::3i, !tad je covek jednom veo.
me mislio, kee je 0 stveriW2 mislio, - na zalost,
vem SJli10 posledice, mor.-:o bin. odrzati DlDOgo predavanjn
kad bih V.=-;Jn to opisiv.;:;o n.'.. osnovu fh.. oli iZDcti
posledic:, .. k.:1d j e (Sovel:: t. '1::0 veom;,', mnoso l:tis1io, ondu
je njczov l". uDutrasnjosti V\?O;J2 tvorevi
na Tadc j svur
1
;:-. )/1"ozet l1.:'i!"lC foafornilu jedinjenji
.ma, koj::- se ;'l:.'J..:;:,e U 'l'o DC' izdvojilo 7.: tduljenji}.
Uprrwo kad iz. Si'r,lOr sc'bc r;:17.lUir.lJ.ji: i s-=,m stV;:lr.1 ideje,
ono.J je rno,:,..;::-l: .. ir,vinite Z grl'.b izr3z .. pun pun
i?Jlucenih prOiz.'lo(1.v, n::-il:1e jedil1jenj.:.- fosforne lei.seline; ona
tako onG.d mozgu. Ovi eto struzu, ovi izluCE:"
ni proi7.voc"
l
i, ori rlC s;ld 0j)Ct otlcloniti
iz org::-i1i7,ma, oY'lim sto iill- pri pox.inku.
Naime, mi81jcnje kdo 8voj proces u mozgu
proces racenjs, nem: proces proce3
vanja. A kad ja prvo s razborite rnisli, ako jc
.. ..' .,.. :,;": .. .. .' t.:!,'i<.. , ,,-.
125
on tako zreo do ime cetrnaestu, petu0estu, sesnaestu.godinu,
onds ja zajedno s njim atvar8m i proces izlucivanje. Do
do Tad3 on Bvoje covestvo u ovow
nju.
Ali ako. mu ja diktiram pOJIDove, iZDosim
mu dogm.:ticki izdate gotove pojmove, ond.l stavljam pred
njega posebFJu z;3dot<:Jk. Ovi gotovi pojmovi naime ne
prirodu, sudarz:ju sa, gW::aau se, ne mogu u
mozak daudu, nego udaraju u mozak, pa tako 0ine domozak u
svojoj nervnoj jednom upotrebi stare izlucene
proizvode, koji un30kolo. .
f 1 ,-' ::1:: .
,i; ... 'Sve gotovo iZ8Zi
.. . .
va it sebekao utisalt, d.=! covck Bve ono ato je ve6 izlucio, a
.. .-..... < ..;, "::1. Y ".
'ato' da on to';trebiJ joe jednolll pri
. nudno to osee.::: s l.:okim osecajem odvr.?tno
sti, to ne u avest, ali to ntoliko
stanje Vidite, pre no oua se
. '..
baa nikat:o pravilno ne ocenjuje, jer Ijudi ne misle 0 tome da
je misljenje jedno lucenje, tc mislj!Jje u slmim idejama
;/
,,
od ?Soveka da ono ato je vee izluceno joS jednom nekako
upotrebi, de jos premesi sve svoje soli fosforne kise
line.
ogledo2=jte, to je r.trohovito koil. 1tI0ralnog vo
"
IIIC"\ c
i-J: iJd g,otove z.:-poveeti, l,:oje :m ve6
i-;
ond.: mi oe!. njegC" de mor?l primi u idejnoj
formi, e tu mor(11nim Z,"ll)OVestime !::oje au
*
.epstrektno formulisane protivi Be ..,m
: ravi opoz,1C'i:ju. Al:o. jc;. dete. :.de tormulide mor.IIn.:' ORe
canja najpre same is zivota, iz lwr.7ktero, iz. primere, iz sve
\
ga pustim da tako da dete s6mo
zaj?ovesti, selli samom euto':10m:::o, u slotoc
1
.i t!!g-'
dovodim do ono,
nje';.ovo celo covestvo. Otud<J je
/\ laid deteta odvr.:tnost iJ to strahovito zna
\' ,
. .--
COjnu u danasnJ2w zivotu. Mi i ne
*
0 ako u e
najsjajnijim, nnjveli?'.2nstvenijim mornlnim im,ulsima, zato sto
"'\
:,:,,:,: .. ... .. .';;,....:.:c".i ...". .'C> ' .A.
126
mu se daju U obliku zcpovesti, u obliltu
intelektualistickih Vidite, to su stvari, u koje vDl
dorfsld urosta b0S pomoeu duhovne nauke. Upravo porno
eu nje on upozn<' jn OVi1 mcterij;:lnD dejstva. Joil jednom moram
reei: dobija 8voje mesto u zivotu telc preko spi-
Tu SE tek uvide, se ZJistD u
OVOID covelru. Na t.JJ se postaje pravi vaspit:1c u fi
zicki smislu, sto Be moze duhovna
glediate.
Ali to je ako ux'itelj, v8spitac, imo pot
pun!> shvatanje sveto, ako on tako stoji prema svetu, da Z8
njega samog p1tanje coveka i svete 1me dubokog
Tu'moram JOB jednom reci nesto apstrelttno, ali ato
je u stvarnosti zeista vrlo konkretno. Samo prividno je ap
straktno. Vidite, covek stoji pred zagonetkama sveta, te za .0"
ve .. Ali se 0 tome misli:
zagonetki sveta mOrE) GCl moze st;;lj.Jti u nekoj !mjizi, mora tu u
njoj.de moze stoj.3ti B nelceJ-::vim idej,"mi3 koje se stampaju. Po
mislite saLlO jednom, de;; ima ljudi .. SiJm vee tol::ve upoznco
. . '. .
kOji,im.o.jl.l. aasvim izv:3nreCl.3n stroh pred takvim resenjem svet
ske Jer ani k.:::r;u: Za iUle bozje, el:o bi se sad zai
s:ta. jednom uspelo d.:. se resi zagonetka avetc) i se unese u
knjigu, fita trcbr' dD rade svi cl.X'pZi - Bilo
hi strtlnovito dosnc1no. Dve se tezilo z"
ave jc to tu, to trebo s.mo nauciti. Ljudi to sebi
k..'o strahovito dos::dno. Ja ne da ovi
Ijudi nisu ni mole u ]!rovu; bilo bi str2novito u svetu,
kad l:>i sad jed!'om t! lco !vpis.::-o pr.:1vu knji::-u, U kojoj bi bilf!
zfH"OTletka sveta, p,:) _. de, st2 '1:'i joil zaiote treba
10 u svetu, zar net
Sad,vidite, mor2 se dokle bilo d3ti, posle
bi rejenje, t;:Jkozvcno ne!:og,' tel: npr<"lvo pOZJiv"lo di1 .
dalje ide, da dsljc svet3 ne sme tako
je gotov, neso kJd 8vetske
de u izvesnoj meri ponovo pociDje. Ali
to je somo ond.::: sluv.,J j, a!::o se iSPI'8vnO odnosi prema
"
:
!,:,'
. , . : "'_ .
127
ovoj zagonetci Svet limo.?,.) pit2;1J c1. VIi cak
uDc)i'rcd ni da scgledamo , :':::-lro D,.'r.l t.l:"'0So po-
stavlja. Ja pod no podr:'7,umevam IBE)mO ono na tCl se
moze .teoretski nego i eta lj]i treba de rJdimo,
red 6ve pojedinosti ave zajedno
Svet n:Ul mnoce - Pa, stD
istiDsti od,'":ovor n3 oV.' mnogo pitanja? ]?ravi OOl1ovor nij.e
n1kakev drut,i Covek. Svet nJm a
0-' _
stQli tu. sinteZC1,J rezime, te coveka izbija prema
sveta.
'Ali bas uprevo ne poznetjemo. Tn lIloramo pono
j _v_o poc-et!,: To je bas oc3govor, koji nas orat: st8vlja na
Ked se sad osvrnem no:: ovih devet predl:!vcnja, ond.,
zeista imJm ponesto im pri;:,ovol."iu, ponesto da
zjc3snim, ali ono sto ... rekZJo bib o. jvi5e d,:: i[l) prigo
vorim, to je ato i'o. uopstc u f(;rmi, lc,JY:O 82m in 0"
drzDo. Ne noki ciu viae voleo - to ce yam izglcdati tako
per,'doksDlno - de ni&Bm ni ov,,:,k:v'a predt1v.lnju. To
je govorlJllo iz svesti 1, t,s"O w,vorcno ir. svesti vrt'folcnr:.,
,_ ...." ,.. ""t;.: . ':"';';"f. ,. ,.' . , "I'
.. -..
. ..,t.I.' ::,; ..
.> .. ... .....,.. .:
128
ja S8m mordm ose62ti, d: S u neverovatno
r.o':'ori 0 i 0 n.')st8vi, d2 se previbe
da se covek osee;.:; del previ:3e govori 0 tome: kako
treba pouc.Jv.Jti, trc;),J t.lv..,ti? I l:ad coveL 6,:;m bude,
jo5 treba da govori 0 oviQ 83 nekom drukcijeg
st,01Dovist,,, t;;'d" L1t"l. to tel,: i"jp;lediJ kc.
1
o
DA, Z;.lsto je tu d.J sa daoH.s taLa nmo:;o go
vori 0 vasrit.3V':Ilju i. nast,;vi? jed-va noze doei u najmD"
nji gradic, () da tlJIDO nij<': svud::: Kako -treb3 vespi
- a d;) se taco 'SVUdCl ne govori, das8 ne
pretreso, da se 0 tome ne od.rzaviJju kongresi i take> dolje. Zs
ito? Ako se osvrnemo na strrija
8e nikako nije tcliko 0
nju. Tu je bilo nesto ata au ljudi 0
svoje naivnosti, i" svojeg instinkta, pa BU
kaka treba do rede.
Ked sam B>.ld prike?',ao, kJb.o se s3d mora zaista zdre
vo vasp1tavanje, zdrava nastav.:' postaviti poznrv.1nju cove
ke, k",lco avo poznevanje ."=.oveka .. BE'.m e<,' prikaz20 - treba
de usvoji osoblje valdorfske skola, onde se mora
covek zapitati: Pa, da Ii au ljudi, Ijudi
imali beskrajno vise znJnja 0 covelr-u mi? -
I me l:ako to (5udno ,1.,' zvuci, to se moro potvrc.... iti. Bve-
kako da ljudi rvnije nisu bili u prirodnommcI'lo:n toko
prosve6eni kso mi; ali n2 nacin kako su steriji Ijudi
nesto 0 svetu, znGili su vise mi. U ovim predavanjim[l sem
vee jednam rezloiio, kalo nem je malo po malo postaa za
vrana Posmatromo osteli stvorenja ne Bvetu
rno: Qna su se Bve .. zavrane onde
slusamo i govorir.lo 0 (.ovc1,:.u malo. - Nasa fioziologi-
ja, ona niJ iotrazivanj,-, zivotinj. tro?i i 0
coveku. tji SilO izgubili mOf;usnost, de u svetu postavimo
istinsku, n0 sebi bitnost. Zn2nje 0 smo
(
nojvecim delom izgubili.
Vidite, to je 5to bi htela de
......
covecc:mstvu, irn ",L'nje 0 svetu, d li 0.;.' covek ne
*vrati
4,.
" .
'""" ......
. ""t'
;.
. _ > _ ;.". i" t . i. . ; '"-,,,
;:>:....,; '::...1: :_.
',..;_.,::.; .. ... . ',. :;"';,"",'.
".
129
De bude iz t013B iIi d3 nejvise Dude postavl en kao
,vrsna do iz opo.::n S 0 se moze 0 svetu ssd
sta dode snega, se i u zaista glede dusi, te1u
... .
i duhu, da se zaiste moz0 i zn2ti eta radi dub u coveku, dz-Se
znati: dub u intclekEu:3Inoj formi b'.1ur.uje u
materije, SQffi upravo opisso. Na to De dolozi nose
danasnje posmetranja svet8. Ono pred covokom @.toji sve do
.
votinje, razradUje biologiju, nju zatim u
jU; 8 ove se ne shv3ta. Zeto deluje danas svakako
.' 'mnogo iz,instinkta; ali iz znanja t 13 poznaV<lpjs covek I!J!.
*
vise'n' "yoJi".;
,.,-- . ."
. .' jepotrebDc nsuka, koJe ce on moei de
;oli' laude, posta on najpre trebadc. voli svoje . Bopstveno
, .
zDnoje, svoje sopstveno se je dubok smisao
u tome, ato se prvobitno nek2d nije 0 cistom s8znanju
k80 0 ato trcbv d" izvqjuje, vee 0 "tilo-sofia",
o ljubavipremo mudrosti. To je 040 ato 8Dtroposofija ponovo
hoce da vrati Ijudinw, da s<Jzn.;Dje ponovo l'rivede
Sad, ked se posnaje covek, k2d sva znonje, svo saznu
r
nja teie se na
tick., pitenjD svude u C<:J.OE1 poglcdu n::, svet. Bvudn zadire sa
znanje, 0 Getctu. To je one n0ID jepotrebno.
nnm os'tolu b_'3 DL;t,! DC moze rcci 0 i 0 po ..
ucavc::nju, mi osniv';"IDo i ililC::l:iO tcl:o d,; go
vo.rimo 0 i OVi."l'"V.1 !ceo ove
-
ato szm i'b odrzao, te);: ce ond;; posti6i svoj cilj, !.:.:o .:' vise
nece potrc"onD 3P. jU, ..:'l nece biti potrebno
,I
do se OV? vee k0d se ponovo bude i
. . l' , , b't' d v
mao porr,.1e . d lV' Gve'c, '.'JC l'. :.:o.:c:m ce vee 1 1 Sel rzano va
spitDvenje tDko, kad ima ovaj pogled.
na svet, de on tdd opct stekrle instir.l;-tivnu umetnost vasyi tc
nja, dodU3e i7, svoJ e rune n.- j."mosti. Gto mi tako p':ovori
;
rno 0 Vi-JSpit:!V2nju i to ;j<? d;' se tJ1::o m,Jlo istin
6 skog impulsa za vespit.:,v,.mjc E o:::ri.;.::loUl SJZnDnju. Ovde
nam je potreban preola-ct u 0'00",,::, smo
dosli u novijc vrcme
.; -; :-.. ... . 'j ;:. ,.,'
'. ,,:. . ..';Llit.; t.;;-
..
130
I, viditc, to je one u istiDstom swislu d2
valdorfslco l1CI'Jt' ne!::u izdvojenu pedcgogil;:U i
did;:ll;:tih:u, vee Jcd,'n IV 0 Oi,l voc1.i dole
oni uce d:- upoz.n.;ju <1., instinktivno vaspitne im
pulse, d:.1 pouuvo p03t,-ml n, -i vn:i. U pOf.,lcdu vaspitiJnjo. A to je
ono, sto ul.:.1zuje bas n-:' to, 1::oli:o }::i1d se govori 0 vCJldorfskom u
citelju, govoriti 0 celom covestvu.
Ali, time Ge iz n3st.:,ve Valdorfske skola i iz vaspi
Valdorfske, skole i ODO, sto dnnes mnogostru
IjudimJ: Ono u zivotu i naro
. . .
eito u,vaspitav&nju i u to je !anatizam, kad se po
U bilo kojem pravcu, se vise nieta drugo ne zDa, te se
.h?Ce da prodire svo.jim jednim pr.-Jvcem, koji je svoden na odre
ltenu krilat'icu.
De, ko posmatra svet, toj zne: sa prav
cimn. i S'CClvovL:;.: je uyJrnvo t'ko, do su oni b3S
Ako.ovde im8m neko i ja VJm dujem
sliku. SliL\ J Od3VQe; druk0ije iz
gled,) oduvde, a o::?et d-.-. oiL.mde; mo(2utim, vi mozete reci:
To nije isto drvo , Cl1::o sudit::; sarno prcmD jednoj slici. Tuko
jeto is.-::- ..i:;ir!l. 0 svetu, n.'J 071i au u
vek uhvaceni a jedne str:;ne. 8':41.10 0':"\' j ':;:n, vec zi..
u sveatr:mcsti, u neOp'100.Doj unive:rz,::lnosti, ?on,' da se
stvcJri. ti s:" r':;nih str2
T
!a.
Moje d-2P1e i <'.cs)odo, ''':-'0 SE' ?lecl;:;, tit.1 ljudi u svetu
govore, to niJc vee jednostra
no. Noro so i drugs Ako se stvari posmc
tr8ju S8 tokviIll 01'0,1 ce se svu4a traziti dobro.
S to!!c.
1
je to t.-.. '-:o \:'d Sf: r:ovuri 0 voldorfs1,:oj peoc3g'ogici.,
tako A i ku ze: ));'l, wi to vee .:li B, on to sve
r;ldi. D i_ k;:;:,e: Ni vee to imamo, ali r.:di to
10::,e... Valdorfski u;:ite1j kaze: A imo l"\0.tO dobro i hId ne
sto dobro, <3 Lli d.' ODO, Cito univerz. ,lno zivi
u svetu., ZbOi. tO
r
!.2 :'Je cesto ped8Gop).jo
govori kdO i mi sami ." Ali to nijc tcJko, nap;o BO govori toko
kao sto i drugi pojto z't', j,IO Uf'l se fcnnticnim
. ":,'.':.,'.
.:.':,...c....' . ...:.1'.:.:""r:. _JI,.;........
_,', L. ':< :.... :;<, . ,'"
131
isterivanjem odredenog pravCd iZJziv2jU najgore nesre
6e U svetu. A to, i_.to iDora il.12ti vt'1dorfsl-:i ucitelj,
to je buae da1ako bd bilo do pred sobom
imc sarno reelnost 50veka, deteta.
neko moze reei: Postoji ncJ;:i antroposofsh:i
u njemu amo vee upozn,"1i fanatili:a .. Ako te::,"=nije po
vi cete antroyosofija nece ni8ta
1,8 s9znanje ,u;}ini i dil ga spirituelizuje. ato
ne zove antroposofijo, to - kao sto objssnio - nema
vog u stveri nace nisto 'opet u-
niverzalnim'onosto'je postepeno postolo jednostrraDo. Ako se
,,_. .' _.;": " :':1,:- "J- /.: ..i.:.,1_ ' .'. . )" '. .. .....
;
t0ln8 'u"sntrroposofskom poL-:retu tenatiz?m, i
U odred:eneformule, ondl"l je to uneto
nijepostf'vljeno iznutrs; jor vr10 DlDOr:O se unosi u po
kret, sto bas ne i au}jtini poue'?'. Za..
to, ako se k.'1ze, di) je to princip.:: val
. dorfske akole, gde ljudi i:.>.vode Bva't:oja1'.:e ond':l se
cov{;.k mor:.. upustiti u nju, U one stv.:"rno, u cemu zivi, a
6e se dcJ on;,: sasvim pOf3()bno llloze U sustini
' pour.aviJnja i vcJS1,::it':lv;'nj.J, te d:l stvBrno ni;;ta drur;o,
nist:J k.)priciozno ni apstrcl:tno ,vee
de u ostveri ideal .:nstv3 U 7.ivim ljudimoJ.
ovom nc>j:,o:'ol1(Jm, do u s1::01i pop:L:vito
atmosferA to, to to uVitelji iz
be dri je to, S Xim 6u de zBk
Iju;;'im ova, predDv,-'nj.1 0 vaspit,:,v,:--,,'ju.
S dru"'.? strenE'. smem, .' kJd 32m 0[1 ip1i::rn l)ri(Zo
vor, Bt3m i1:1 od.rz<:,o .. smem i CI.: .. d? au mi ova
predavc?flja 0 Vt=JSI>i JU izv nr':uno dr,::r , tP. dJ }:,ostoVD'
nim vr10, vrlc :;', S" n' SU obra
tili DcJ ov: j(..! in.' intercsO\',.:i jU :,:oj C su im U};',) :c.;:; 1i.
\<\<61,
15, At\,
*
,\C{'1i,
.l- '*
(\,
J
"
__ . :1. ....J:.. . .- _. . . ,. ..
.. ., '.
132
P RIM E D B E
1) KonGres u "Spiritual Values in Education (l
anc' Social Lifo" 0,'. 15. 29. <:.vr,UGt.:-.. 1922, nn. koji je Rudolf
Steiner bin POZVi'm ('ovori, bio je pokroviteljstvom engle
skoG m1nistrn prosvetc Dr H. A. Fishera, upravnika Manchester Col
lege-. Universiteta U OXforc:-u, L. P. Jacksa i oatalih
lianosti, kojc su u javnom !ivotu Engleske i od kojih
su ncke govorile i 'nil kongresu. Pre svega bila jo tu i poznati
pedagog Mrs. M. Mackenzie, profesorka za nauku 0 vaspitavanju na
University College-u, Carciff, aijoj inicijativi i pozivu Dr Stei
nera na ovaj kurs i zahvaliti. Sam rnnogobrojnih ucesnika iz
Engleske, od toga oko 200 studenata, uzele su ucesca i licnosti
koje su vezane zc nntroposofski pokret i koje su u Englesku dopu
tovale sa Rudolfom Steinerom. Bili su to ljurli iz cvadeset zemalja.
Rudolf Steiner jc govorio nemacki. Njegove izlaganja,
najaerce izdeljena u tri cela, neposrerlno je Mr. George
Acams-Ke.ufman. Prekici 6U u tekstu oznaaeni medUproator1ma.
2) DilL MOLT: Komercijalni savetnik Dr h. c. Emil Molt,
1876-1936, (Waldorf-Astori;), Zigarettenfabrik, Stutt
gart, osnivac Freie Waldorfschule Stuttgart (1919).
3) WALDORFSKA SKOLA: Jedinstvena narodna i sreenja
skola, 1919. u vezi sa pokretom za troclanstvo socijal
nog organizma. VOdenje 5kole 1mao jc Rucol! Steiner co svoje
smrti (1925).
4) THOMAS HENRY HUXLEY, 1825-1895, engleski istrazivac
prirode, medecinar, biolog fil050f.
5) ONA JE OTKRILA NESTO: FrfUlcuski leItar i filosof
Paul Broca, 1824-1880, n0.6ao je 1861. "(!a se orude govora nalazi
na (lesnoj (levoj) kti"in1 cela 1 (la to orude mora bi ti u redu,
ako covek hace de govornc glaBove, a isto tako crugi Geo,
ako treba ih izgovori
11
(Rucolf Steiner, Hunchen, 27. av
gust 1911).
6) "KAKO SF.: STICU S.'\ZNAFJA VlSlR SVETOVA?" (IIVlic orlangt
man Erkenntnisse cler 'ii;;::" ten?" preve(ena na srpsk6hrvatski
1925. goctlne u ;JAntroposofs:cG biblioteke".
7) "GEHEIMWISSEFSCHAFT IH UHRISS" (T:ljna naukC'. 0 osno
VaIn"'), preve(cna na srpskohrvatski 1936. U "Antro
pos/) fske bibliotlcc".
8) JEAN PAUL, 1763-1825, u "Levann Erziehlehre
ll
,
6. Bruchstuck, 4. Knp., P. 123.
c
:'::')" . ..... !_: -- . -..;
. . .
;;, ..
133
f
..
9) JER; MADA SAH sE JA RANIJE MNOGO PROFESIONALNO
BAVIO VASPITAVANJEM I NASTAVOM: Vic!i Rudolf Steiner, "Mein
LebensgDllg" (Moj zivot), Gesamtausgabe Dornach 1962, Bibl.
- Nr. 28.
10) "ZAGONETKE DUSE": 4lVon SeelenratseIn", Gesamt
ausgabe Dornach. 1960, Bib1. - Nr. 21.
11) "VASPITAVANJE DETETA SA STAPOVISTA DUHOVNE l'TAUKE":
"Die ErziehunG des Kindes vom Gesichtspunkte Geisteswissen
schoft". Atampano 1i. "Luzifer-Gnosis 1903-1908", GesamtaBsgabe
Dornach 1960, Bible - Nr. 34; Soncterc1ruck Dornach 1969. Preve
eleno na srpskohrvatski 1931, u iZdanju "Antroposofske bib1io
teke".
12) Cetvrtd predavanje i prve strane petog obradio
je za stampanje sam Rudolf Steiner. Ovee su datiprema njegovoj
svojerucnoj korekturi. Ucetvrtom prerlavanju je oznacio razna
mesta, za koja je hteo ea napiee primedbe. One nedostaju. Bi1a
je namera, da se ovaj kurs nastampan izda ubrzo peale kongreaa.
Treba pripiaati spo1jnim oko1nostima, eto je Rueol! Steiner u
OXfore-u mogao precati na obradu samo pomenuto predavanje. Doc
nije zbog neprekidne navale poslova nije visG bio u stanju
na tome dalje
13)
CLIFFORD ALLBUTT: Sir
3
Thomas Clifford A1Ibutt,
1836, napisao je i: Diseases of the Arteries ann Angina
Pectoris, 1915; Science in the School, 1917; Notrs on Composi
tion of Scientific Papers; 3rd ect. 1923. Na koju pub1ikaciju se
Runolf Steiner ovcle poziva, c.o sRda se nije utvrrlil0.
14) U UVODU ZA EURITMICKE PRETSTAVE: Victi Rudolf Stei
ner, "Eurithmie - die Offenbarung der aprechende Seele" (Eurit
mija - objava duse koja govori), Gesamtausgabe Dornach 1972,
Bibl.- Nr. 277; Ausprache yom 18. August 1922. Vid1: Dr S. Zu
pic: "Sta je euritmijn" - 1zd.anje "Rib1iotek:J. 1epih nauka"
1928.
15) JEDAN LICNI PRIMER:
Vici Rucolf Steiner, "J.1ein
Lebensgane (vidi napornenu 9) . i "Briefe I" (Pismu I),
Dornach 1955.
16)
MALU SKOLU IMALI SMO I U DORNACHU:
zakon nije tada dozvo1jnvao niknkve privntno sko1e.
je once pretvorena u internatsku sko1u za cecu oc cetrnnest do
osamnC\est goCine. i noai1a j e ime
17' SLOBODNA SKOLA U BASELU: Mog1a se otvoriti u 1926.
godini.
18) DVE KNJIGE PESAMA OD GOSPODINA PAUL BAUMANNA:
Paul Baume.nn, "Lieder der Wa1dor!schu1e" (PesL1e iz
skole). prva i druga svcska.
19) DR SCHUBERTA: Dr. Karl Schubert. 1889-1949; Rudolf
.
,'.,
.,
f.' .... ' l. '....;", .... ,.. . -,ti:- .. It.'. ' . _ .. ",i, ". " a:,r" . J ;".,. ; .?..I::.. . : ..,,:'f:...... ,,' .. c.;., ... ...
I
134
Steiner sa
1920. u s1obocnu va1dorfsku sko1u
voc:i pomocni
Otucl", prVn antroposo fska zC.rav
Stu t tgart (:C\
stvena pccagogija.
20) NA FIGURICMIA: Euri tmiske figur1ce su naprav1jeno
mogu so i kup1tL
proma uputstvima
Stoinera i
{ .'
i.
l
> ..
:"(
.. ".
{
.. , .'...., lJ_., .
135
{
RUDOLF STEINER - ZIVOT I RAD
koje jc Steiner za soboc ostavio budu
6im pokoljenjima, premo Evojem i obimu, noma pri
mera u kulturnom svetu. Njegovi spisi - cela i cIanci - cine osnovu
za ono, sto je on u toku svoga zivota uvek sa novih aapekata prika
zao i izneo Bvojim slusaocima na predavanjima i kursevima kao lI an
troposofski orijent1sanu cuhovnu nauku". Najve61 dec od ovih, oko
sest hiljar.a predavanja, zapisivall je prilikom i tako
PoreQ toga i na umetnickom polju razvio jo veliku delat
nost,koja je dost1g1a vrhunac u prvog Goetheanuma u
Dornachu. Tako postoji i veliki broj slikarskih, vajarskih i arhi
tektonsk1hradova, nacrta i skica izradenih njegovom rukom. U
danasnje vreme se sve vise obracR n8 potstreke koje je on
dao za obnsvljanje mnogobrojnih oblasti zivota.
Od 1956. preko tung"
radi se na izdavanju "Rucolf Steiner Gesamtauagabe" (celokupna
dela), koja co sadrzavati oko 330 svezclti>. U oba. prva pojav
ljuju se spiei i predavanja, cok se u tre6em delu dnje u podesnoj
formi prikaz umetnickog raca.
Sistemataki proglef. celokupnih dela pruza 1961. izcatll bib
liografija: "Rudolf Steiner. Das literarische une kunstlerische
Werk. Eine bibliographische Ubersieht" (Rur.olf Steiner. Li torarl:1O
1 umetnicko celo. Bibliografski preglec), na koje se poziva upo
trebljena oznokn "Bibl. - Nr." 0 trenutnom stanju sveznka
moze se saznati iz ka tnJ.oga "Rudolf Steiner Verlng".
!!r..noloski kra ..
(istovremeno i preglec pisnnih
1861. 27. fobruara rodio so Rudolf Steiner u Kraljevcu (tartn
snja Austro-Ugar;j]:r:, danas JUGo81nvija) ke.o sin joc.nog
cinovnikr, j'l:";,no z.oleznice. Njegovi roc.i tolji
vuku poreklo iz Dorjo Svoje cetinj8tvo i
mladost provoci u raznirn mestima Austrije.
1872. Poha<!a reulnu skolu u co mature.
'. <:.r;", . . -.:'i." :..,;
....) .. -:: f.
,' .. ..
i
136
1879.
1882.
1882-1897.
1884-1890.
1886.
1888.
1890-1897.
1891.
1894.
1895.
1897.
1899-1904'.
. ,;:
,',,10' ... _.... ,J::
Dtuc'irCl na Dc:ck'Jj tehnickoj visokoj skoli: matomatiku
i prirocnu nauku, istovremeno filosofiju
i istoriju. Tcmcljna stunija Goethea.
Prva 0delatnQst kC\o pisca.
Iznaje Gocthcovc spise u Kurechnerovoj
"Deutsche National-Liter:ltur", cetiri sveske. Samo
stalno Uvona pojavilo se 1925. pod nas10vorn
"Goethcs Nuturwissenscpaftliche Schriften" (Bible
Nr. 1).
Privatni ucitelj jecne bocke porodico.
Pbziv na za izcavanje ve1ikog Goetheovog
"Sophien-AusGube:l.
"Oenome crte teorije se.znanja Goethoovekog poglec',a sa
poaebnim osvrt.::1.jern na Schi11era" (Bible - Hr. 2).
Izdavac "Deu tschen Wochenechrift", W1en
(cIanci iz njcga u Bibl. - Nr. 31). Precavanje u Wie
ner Goethe-Vercin: "Goethe kao 6tac nc'Yo .eatGt1ke"
(u B1b1. - Nr. 30).
Weime.r. Sarndnja na Goetheovoj i Schi11erovoj arhivi.
Izdavac Goetheovih prirodnonaucnih spisa.
Promocija Za rloktora li10sofije na Un1verzitetu u Ro
atocku. 1892.pojavila ae prosirena "latina
1 nauka. jcc.ne fi10s011jo (Bible
Nr. 3).
"FiloGofija sloboc:e. Osnovi jednog savremenog pog1ec'a
na svet. Rczul t.?,ti ctu6cvnoB razmatrE!.nja po metodi pri
ncuka:l (BibI. Nr. 4). (Prevod Beograd 1940).
"Friec:rich Nietzsche. BorRe protiv svoga vremena"
( BibI. - Nr 5).
"Goetheov pOClcrl 11n svet" (B1bl. - Nr. 6).
Pre1az u Berlin. IZdaje lIMagazin fur Literatur
ll
i
"Dramaturliische Blatter" zaje<.1no sa O. E. Hart1ebenom
(cIanci u 8ibl. Nr. 29-32). UcoAtvovanje u
"Freien Ii tc:r1.rischen Gesellschaft", "Frcien
ahon GesellschC', ft", u "Gi0rr:anno Bruno-Bune", u krugo
v1ma "Kol1I:1eIidenII 1 dr.
Nnetavn1cka delatnost nn ber11nakoj IIArbe1ter-Bi1c.1unga
schu1e" (Skoli obrnzov.,nje raf.nikd.
" j--;
;:. .;, ,'". ,._ '_ .t:'< ... l:"",,:e;.\ :<
1900-1901.
1902-1912.
1902.
1903.
1904.
1904-1905.
1910.
1910-1913.
<."
1911.
1912.
1913.
1913-1923.
1914-1923.
,
1914.
I37
na svct -i 1914._ Erosireno'
(Bibi.:- _ HI)
Pocinje sa antroposofsldm proc1ava.njima na poziv Too
sofskoG Crustva u Ber1inu. -s8.vri;
cenog duhovnog (Bib!. - Nr. 7) .--- -.
- ./ "1l6 ,"c; ..
Izgrarlnja antroposofije. Redovna javna prerlavacka
delatnost u Berlinu i rasirena putovanja raei preda
vanja po celoj Evropi. Marie von Sivers (od 1914. Marie
Steiner) posto.je njegova sta1na srarlnica.
"Hriscanstvo kao misticna cinjenica i misterije starih
vremena
lf
(Bib1. - Nr. 8).
Osnivanje 1 izc.avanje casop1sa "Luz1fer", kasnije "Lu
ziter-Gnosis" u Bibl. -" Nr, 34).
"Teo8of1ja
l
Uvod u nadculno saznanje sveta i covekovo
odredenje
U
(Bib1. - Nr. 9) (prevod: Beograd 1926).
l'Kako se sticu saznanja vieih 8vetovat
tll
(Bib!. - Nr.
10) (prevod Beograd 1927). "Iz nkai3c:. hronike" (Bib!.
N'>1L
Nr. 11). visih saznanjaj (Bib!. - Nr. 12).
l,qof1> 0 ..",_
"Tajna nauko. u osnov,-ma" (Bible - Nr. 13) (prevod
Beograd 1936).
U Munchenu su prvi put izvec.ene "C<!tiri misterijske
cra.11e" (Bib!. - Nr. 14).
:IDuhovno vo6"stvo c0voka i covecanstva (Bib!. - Nr. 15)
(pL'evoc1 Beograd 1935).
"'J( , ...
duse. Sedmicne scntoncije'j (u
B1bl. - Nr. 40 i u posebnon izc:anju). Za .ovokovo
upoznav<,.nje samog (Bible - 16).
libc rll .. fl'D....... ,.
od TeoGofskog i osn1vnnjo Antroposofskoe
drustve. \;;:rrag cuhovnoB sveta3 (Bible - Nr. 17).
- .l./t,(
Gradenje prvog Goctheanuma u Dornachu
t"'ra
u sa dvostrukom kupolom OC drveta.
Dornach i Berlin. i kursevima u celoj
Evropi Rudolf Steiner pctstroke Za obnavljanjc
u mnogirn oblustirna zivota: urnetnoot, pri
rodne nauke, socij Hlni 2.i vot, me teoloGija.
Razradivanje 1912. osnovane nove umetnosti kretnnja
"euritmije
ll
("Zagonetka tl1osofijo,
riji". (Bible - Nr.
\ ...... ------- --'--"--... _. --
:J: _;.
'.;'.< " _",; . . . .... ... ,' .; .. :..-ti: :';..;"""."aii
.:, '.<'.
,,' ,.
I {
__
138
L'u 11.' ; ..." rC,..... !-'-;")< /-"'4 .. __""'-o..
1916-1912.. [{'O--ljuC:skoj tel") (Bibl. ;\Tr. 20).
1.1) _ Nr. 21-). \"GocthE-C'va C:uhovnost u obi.?_vi
. l _
'p"rekorljc-c,ovoc ItF",ustct
ll
i preko b.?;jkc no zm1ji i.t.l:h:-
ff
;:=--.:=r.-'.-J---B bl 22) /Jot!
-'-Lm.!l!. 1 - l' r. _.
1919. Steiner Z'lstup:'. mi.<':ljenje 0 "tr0c12.nom 6oci-
ja1norn or[;c':.nizmu Ih. c1ancir.la i pre sveGa
.. ".I\. .. .-"r ... ..,
U zoni. socijalnog pitnnjR li-_ne-
:;'ivot:'\ i ... v...., .
- l'Jr. 23). 0 troclanstvu
'- . -. - - -- - - - ---- .. - - --- -.----'---.
(Bibl. - !Jr. 2Lf). Ujesen se osniva U "510-
skala", koju Rudolf Steiner voeli do
svoje srnrtL
1920. Sr. prvim antroposofskim visokoekolskim kursom, U joe
nezavrsenom Goetheanumu, pocinje 80 sa umet-
nickim priredbamn i predavanjima.
1921. Osnivanje neceljnog casopisct "Das Goetheanul:l" sa reco-
vnirn c1ancima i pri10zim.:, Steinera.
_:-----_ ,./r.,
__ (Bibl. - Nr. 25).
povoGoctisnje noei 1922/23 poiarom unistena
aka grndevinn. Posle toga jo RUGolf Steiner da
nnpravi SC'J)IO prvi spoljni model Ze novu u betonu zami-
sljenu
1923. Neprekicna colatnost, povezanR Sa putovanji-
njimB. 0 Bozicu 1923. ponovno osnivanje lIAntroposofskog
drustvn" kao antroposofskoG c.ruf.tva
ll
pod vod-
stvom Rudolfa Steinera.
1923-1925.
Steiner u pieo svoju
vrscnu autobioc;rafiju tlMoj zivotllJ (Bibl. - Nr. 28), kao
WI.,. ,,..., ....w....
G) i _26) , a
sa Dr Itom Wegman raGi nn. knjizi sto
za (TUnovnonaucn:bm
(Dib!. - Nr. 27).
192/+ Uspon Uz to mnogobrojni strutni
kurscvL prec'.avacko ;mtovanj e po EvropL 28.
septombra pos1ednji govor c1anov1mR. Foc:1nje B boles-
nickom poctcljom.
1925. 30. marta umire Rudolf Stainer u Dornachu.
I, .3. A. .";f.
, t .;, Ill' .I.
.... ".
Jt'-..... _ :i>i-.. ::'A'" ': .. ' ......-.<' .... :-A..:, ......: \., .