Sociologija rada

Prof.Dr.sc. Josip Obradović

PREDAVANJA 2005/2006

Definiranje rada

• Autori se ne slažu što pripada u rad: plaćeni ili plaćeni + neplaćeni.

• U najširem smislu, definicija: Rad je aktivnost kojom se mijenja priroda

ili čovjekova okolina ( R. Brown, 1978).

• Sociolozi su se dosad bavili izučavanjem plaćenog rada.

Rad i ne-rad

• Izvan znanstvenog interesa ostao velik broj aktivnosti:

– Rad u kućanstvu

– Briga za djecu i odgoj

– Rad u dobrotvornim društvima i udrugama.

Rad u zemljama u razvoju

• U zapadnim zemljama- plaćeni rad.

• U zemljama u razvoju- između 50 i 70% svih radnih aktivnosti odvija se

u neformalnim organizacijama ili izvan organizacija, pa ga je teško definirati
kao rad.

• Takav rad izložen je iskorištavanju.

Rad u povijesnim razdobljima

• Različito značenje, uloga i prestiž.

• Antička Grčka- radili samo robovi; rad se prezirao.

• Stari Rim- slično gledanje.

• Viktorijanska Engleska- glorifikacija rada.

• Knjiga: Clayre: Biblija rada, 1851.- rad je doživljaj Boga.

-1-
Rad i klase

• Za aristokraciju- rad neprihvatljiv, raditi jednako je sramoti.

• Za srednju klasu rad je moralna odgovornost.

• Za radničku klasu- rad je prisila, zbog čega često odbacuju rad, ne

prihvaćaju ga ili čak mrze.

Rad i anarhisti

• Anarhisti- odbacuju rad.,

• Kao suprotnost Bibliji rada- Kropotkin (1883) kaže: “ Trebamo najprije

zadovoljiti životne potrebe i doživjeti radost i slobodu, pa ćemo tek onda
početi raditi”.

• Slično mišljenje: Lafargue (knjiga: Pravo na ljenost), na prvo mjesto

stavlja duhovni mir, a rad ga prema njemu remeti.

Rad i socijalni filozofi

• Hegel- čovjek u nastojanju da dominira prirodom realizira svoju

dominaciju i humanost kroz rad.

• Marx- u ranim radovima: rad omogućuje samoaktualizaciju čovjeka i

pruža mu zadovoljstvo.

Rad i socijalni filozofi (2)

• Morris- slično mišljenje s Marxom, samo još radikalnije stanovište:

klasa vlasnika se niti ne pretvara da radi.

• Gorz- osnovni kriterij u radu ne smije biti profit, nego zadovoljstvo i

opća dobrobit zaposlenih.

• Gorz je preteča humanizma.

Suvremena gledanja na rad

• Humanisti, socijalni psiholozi, sociolozi: Dubin (1962): središnjost rada

kao najvažnije životne aktivnosti- suprotnost je alijenacija.

• Argyris (1964): problem poimanja rada kao traženja smisla.

• Intrinzična motivacija i zadovoljstvo radom najizravnije povezani s

sadržajem rada.

Suvremana gledanja na rad (2)

-2-
• Imučan radnik (Goldhorpe i sur. 1968) izučava vrijednosni sustav i
motivaciju dobro plaćenih radnika- sličniji su srednjoj klasi. ( Dobra plaća bi
dokinula radničku klasu).

• Pojam orijentacija na rad (80-ih godina)-razlike u orijentaciji među

spolovima i klasama.

Radno opterećenje muškaraca i žena

• Prema podacima za EU: prosječni radni tjedan za muškarca: rad u kući i

izvan kuće zajedno: 56 sati, a za ženu: 67 sati.

• Samo 22% muškaraca sudjeluje u pomaganju u kući.

• Za zemlje u razvoju vjerojatno su ti odnosi i nepovoljniji.

Spol i rad u domaćinstvu

• Tijekom cijele povijesti ženama je pripadalo: održavanje kuće, briga za

ukućane, odgoj djece, kao i poslovi izvan kuće koji se odnose na pomoć i
brigu za druge.

• Zbog toga su takvi poslovi izvan kuće bili feminizirani, te je postojala

tendencija da budu i slabije plaćeni.

Rad u kućanstvu

• Primarno rad koji se ne plaća, zato je istraživanje bilo zapušteno.

• Izostavljanjem te teme iz istraživanja sociolozi su isključili veliki dio

ljudske aktivnosti koja ima značajne socijalne posljedice.

Orijentacija na rad

• Tradicionalna pretpostavka- muškarci su orijentirani rad a žene na kuću

i domaćinstvo.

• Sve više pokazatelja govori o primjerenijoj podjeli prema profesiji, a ne

prema spolu.

• Pojedinci visokog obrazovanja, bez obzira na spol, orijentirani na rad

više nego pojedinci nižeg obrazovanja.

Položaj rada tijekom povijesti

• Rad je primarno društvena aktivnost.

• Zbog specifične socijalne situacije, rad je tijekom povijesti imao različitu

ulogu, značenje i društveni položaj.

-3-
• Podjela rada, klase, i klasni sukobi-postojali su i prije industrijske
revolucije, a nisu se pojavili tek kapitalizmom.

Antika

• Većina onih koji su radili bili su zaposleni u poljoprivredi.

• Mali dio zaposlen u proizvodnji željeza za oružje.

• Najmanji dio zaposlen u obrtu i trgovini.

Feudalizam

• Kao i u Antici, većina zaposlena u poljoprivredi.

• Tipičan veliki pad proizvodnje i produktivnosti u poljoprivredi.

• Velik broj pobuna, niska motivacija i slaba zainteresiranost za rad.

• Veliki pritisak na plemstvo i gubitak moći.

Promjene zanimanja

• U svim povijesnim razdobljima postojale su razne profesije.

• Pogrešno shvaćanje- da su zanimanja nastala industrijskom

revolucijom.

Promjene u poljoprivredi

• Broj zaposlenih u poljoprivredi je padao s pojavom industrijalizacije, ali

sporije nego što se općenito smatra.

• Podaci za Englesku (prvu zemlju industrijalizacije): u poljoprivredi

zaposleno 1841:22.1%; 1871:15.3%; 1901: 8.9%; 1921: 7.1%.

• U drugim zemljama proces je sporiji.

Merkantilizam

• Karakteristična velika intervencija vlasti putem različitih zakona,

određivanje plaća, formiranjem cehova i zaštite članova profesije.

• To doba se i naziva vremenom “ moralne ekonomije” ( Reid, 1986).

Decentralizacija merkantilizma

• Veliki pritisak za deregulacijom doveo do ukidanja moralne ekonomije.

-4-
• Kao posljedica- pojavljuje se zakon tržišta, veliki broj pojedinaca je
nesposoban da se održi. Nastaje proletarijat.

• Rad vezan uz kuću gubi utakmicu s velikim kompanijama. Društvo se

raslojava.

Rad, obitelj i spolovi

• Niz indikatora- prije industrijske revolucije žene radile u svim

zanimanjima, unutar kojih su se razlikovali poslovi po potrebnoj snazi.

• S pojavom industrijske revolucije jača spoznaja da treba odijeliti obitelj

od rada. Dolazi do stroge podjele na poslove u kući i izvan kuće.

Rad, obitelj i spolovi (2)

• Postupno formiranje ideologije prema kojoj su muževi hranitelji, a žene

se brinu za kuću i zarađuju u sličnim poslovima.

• Sve do 1. Svjetskog Rata većina žena radi ili isključivo u kući ili
povremeno pomaže izvan kuće.

• Pojavom 1.Svj. Rata javlja se manjak radnika, pa počinje masovno

zapošljavanje žena izvan kuće.

Proizvodnja, tehnologija i društva

• Različita mišljenja o djelovanju tehnologija na društvo i društveni razvoj.

• Podijeljena mišljenja-kontraverze ili otvorena pitanja jesu li važniji

tehnološki ili društveni čimbenici.

• Određuje li tehnologija društvene promjene ili društveni čimbenici

određuju pojavu specifične tehnologije.

Tvornice i tehnološka promjena

• Kontraverza oko tehnološkog i socijalnog determinizma :određuje li

tehnologija društvenu strukturu ili društvena struktura tehnologiju.

• Stariji autori (Adam Smith, Charles Babbage: otkriće parnog stroja,

odredilo podjelu rada i time društvenu stratifikaciju.

Tvornice i tehnološka promjena (2)

• Nasuprot prvom shvaćanju Marglin (1982): podjela rada nije posljedica

tehnološke inovacije, nego želja vlasnika-kapitaliste da imaju kontrolu nad
radnicima

-5-
• Ako je teza točna, proizvodnja je moguća bez stroge tehničke podjele
rada i hijerarhije.

Tehnološki determinizam

• Neki sociolozi smatraju da tehnologija ima autonoman razvoj mimo

utjecaja društva.

• Tehnologija određuje promjene i razvoj društva a ne obrnuto.

• Takvo shvaćanje naziva se tehnološki determinizam.

Predstavnici tehnološkog determinizma

• Najpoznatiji: Robert Blauner; James Kumar, Joan Woodward i Robert

Chinoy.

• Za sve njih kao i niz drugih, jedino je bitna tehnologija.

• Ona određuje organizaciju rada, sadržaj i doživljaj rada.

• Radikalni predstavnici smatraju da postoji samo jedan, najbolji oblik

tehnologije.

Gledište Roberta Blaunera

• Blauner objavio knjigu “Otuđenje i sloboda” (1964).

• Knjiga je temeljena na velikom istraživanju časopisa“Fortune”

pojedinaca koji rade na principu različite tehnologije( zanatski rad, vrpca i
automatizacija).

Blauner (2)

• Jedan od zaključaka:vlasništvo ne djeluje na stupanj otuđenja.

• Veće ili manje otuđenje i zadovoljstvo u radu posljedica je isključivo

vrste tehnologije.

• Najmanje su otuđeni pojedinci na zanatskoj, a najviše na tekućoj vrpci

Blauner (3)

• Zbog svojih zaključaka Blauner izložen kritici.

• Na temelju Blaunerove studije pojavile su se inovacije pod imenom”

poluatonomne skupine

• Volvo (Kalmar eksperiment).

-6-
Robert Chinoy

• Svojevrstan sljedbenik R. Blaunera.

• Korak dalje od Blaunera: tvrdi da je cijela radnička klasa (plavi

okovratnici) otuđena zbog tehnologije.

Chinoy (2)

• Rad za radnike (plave okovratnike) nema nikakav smisao.

• Jedina nagrada za rad je novac iz čega Chinoy zaključuje da tehnologija

indirektno deformira sustav vrijednosti i očekivanja pojedinaca u životu.

Socijalni determinizam

• Po shvaćanju socijalnog determinizma pretežito je ili isključivo djelovanje

socijalnih i kulturnih čimbenika na odnose u radu i na doživljaj rada.

• Najpoznatiji predstavnik socijalnog determinizma Goldhorpe (1968).

Sociotehnički sustav

• Socijalni i tehnološki determinizam jesu ekstremi.

• Između njih je gledište Sociotehnički sustav.

• Važni predstavnici: Trist, Bamforth, Tevistock Institute of Human

relations London.

Sociotehnički sustav 2

• Osnovni je zaključak: jedino optimizacija utjecaja socijalnih i

tehnoloških čimbenika dovodi do uspješnosti i zadovoljstva radnika.

• Gledište sociotehničkog sustava: pokušaj pomirenja tehnološkog i

socijalnog determinizma.

Politika i tehnologija

• Autori: Karpf (1987) Cockburn (1983). Zaključuju da tehnologija nije

potpuno neovisna od politike.

• Namjerno se razvijaju i uvode određene tehnologije koje odgovaraju

interesima pojedinih socijalnih skupina.

Klasični teoretičari rada

-7-
• Karl Marx i kapitalizam

• Emile Durkhaim i industrijsko društvo

• Max Weber i klasna stratifikacija

• Iako se navedeni teoretičari međusobno bitno razlikuju, svu trojicu se

smatra pretečama modernih pogleda na rad i društvo.

Karl Marx i kapitalizam

• Marx je smatrao industrijsko društvo naprednijim od agrarnog.

• U Marxovoj teoriji ipak nije glavni predmet razmišljanja industrijalizam,

nego kapitalizam.

• Marxova gledišta o radu obično se dijele na rane i kasnije radove u

kojima se rad potpuno drugačije tretira.

Rani radovi

• Prema Marxu čovjek se razlikuje od ostalih vrsta po tome što sam

proizvodi sredstva za održanje.

• Iz toga proizlazi da rad u Marxovoj teoriji ima središnje mjesto.

• Upravo kroz rad čovjek se prema Marxu postvaruje ili potvrđuje.

Rani radovi 2

• Prema Marxu: ako rezultate rada ne kontrolira onaj tko ih je proizveo,

onda je on alijeniran (otuđen).

• Općenito, prema Marxu, alijenacija u radu ima 4 dimenzije:

• 1.odsutnost kontrole,2. podjela rada, 3.tržišna ekonomija i 4.

besmislena repetitivnost.

Rani radovi 3

• Kontrola- ako radnik nema kontrolu nad proizvodom, onda ne samo da

se ne postvaruje (aktualizira), nego se njegova ljudskost reducira
proporcionalno povećanju rada.

Rani radovi 4

• Podjela rada- što je veća podjela (fragmentacija) rada, to je manja

mogućnost aktualizacije ili potvrđivanja onoga koji radi.

-8-
• Rad je besmislen i služi samo kao instrument preživljavanja, a ne kao
izvor zadovoljstva i aktualizacije.

Rani radovi 5

• Tržna ekonomija i natjecanje stvara antagonizme (borba svih protiv

sviju), što onemogućuje ljudsku solidarnost i harmonično društvo.

Rani radovi (6)

• Rascjepkan (fragmentiran) besmislen rad onemogućuje kreativnost i

ukida razliku između ljudi i ostalih vrsta.

Kasniji radovi

• U trećem dijelu Kapitala Marx više ne govori o radu kao području

slobode i kreativnosti, nego govori o tzv. Carstvu nužnosti, a izvan rada je
područje slobode.

Durkheim i industrijsko društvo

• Za razliku od Marxa, Durkheim je primarno kritičan prema

negativnostima industrijskog društva.

• U vrijeme dok Durkheim piše (kraj 19.st.) dolazi do raspada morala

svojstvenog tradicionalnom društvu.

• Durkheim pad morala objašnjava pojavom industrijalizma.

Industrijsko društvo i podjela rada

• Industrijsko društvo temeljeno je na strogoj podjeli rada koju ne poznaje

predindustrijsko društvo.

• Prema Durkheimu, u tradicionalnom društvu: pojedinac je zarobljen, a

postoji mehanička solidarnost.

• U industrijskom društvu su pojedinci međusobno ovisni i stvara se

organska solidarnost.

Industrijsko društvo i podjela rada (2)

• Kao posljedica stroge podjele rada javlja se niz negativnih pojava:

• gubitak tradicionalne solidarnosti

• Egoizam

• Izrazito naglašavanje novca i materjalnih dobara

-9-
• Bespoštedna borba pojedinaca.

Podjela rada i anomija

• Zbog stroge podjele rada- rad se razmrvljuje i postaje besmislen.

• Kao posljedica podjele rada i narušenosti morala javlja se anomija

(narušenost normi ponašanja, izraziti egotizam, tj. gledanje isključivo
vlastitih interesa i odsutnost solidarnosti s drugima.

Podjela rada i anomija (2)

• Ranija stajališta: anomija je samo privremena.

• Kasnija stajališta: Durkheim je skeptičan i ne vjeruje u mogućnost

podjele rada koja nije praćena anomijom.

Socijalna regulacija

• Durkheim smatra da je podjela rada neizbježna, ali mora biti temeljena

na prirođenim sposobnostima.

• Razlike u društvu su prirodne, ako su u skladu sa sposobnostima i

doprinosom pojedinaca

• U takvom društvu neće biti anomije.

Socijalna regulacija

• Budući da podjela rada i liberalni kapitalizam nužno stvara anomiju,

anomija se može smanjiti samo društvenom intervencijom.

• Institucije i država trebaju regulirati razlike među ljudima- tako da budu

temeljene na meritokraciji. Sve drugo je borba sviju protiv svih.

Max Weber i klase

• Klasa: skupina pojedinaca kojima ekonomski položaj određuje način

života.

• Max Weber: ne postoji klasna svijest jer su velike razlike unutar klase.

Klase

• Weber razlikuje tri vrste klasa:

- vlasnička klasa

- poduzetnička klasa

-10-
- socijalna klasa-radnici, sitni trgovci, inteligencija.

Kriterij pripadanja klasi: položaj na tržištu. Svi koji ne rade, kao i domaćice-
izvan klasa.

Status

• Prema M. Weberu: klase imaju značajnu ulogu samo u društvenim

krizama.

• U normalnim okolnostima, status je mnogo važniji.

• Status: moć i ugled koji pojedinac ili skupina ima na tržištu.

Birokracija

• Izučavanje birokratskog modela organizacije- najznačajniji doprinos M.

Webera u Sociologiji rada.

• Od svih tipova organizacije: birokratska organizacija najefikasnija.

Različitost poslova

• Različiti poslovi mogu se svrstati u kategorije:

- visokostručni poslovni (arhitekt, liječnik, odvjetnik, stomatolog).

- rukovoditelji (generalni menadžeri, prodaje, konstrukcije).

- djelatnici (bankovni, računovođe, poštari)

-kvalificirani poslovi ( pekari, mehaničari).

Različitost poslova2

• Polukvalificirani poslovi (radnici na vrpci, priučeni radnici za čiji posao

ne treba posebno obrazovanje).

• Nekvalificirani poslovi- nije potrebno obrazovanje (perač automobila).

• Uslužni poslovi (čišćenje, posluživanje)

• Poljoprivrednici.

Pristupi izučavanju poslova

-11-
• Dva temeljna pristupa:

• Izučavanje karakteristika zanimanja

• Utvrđivanje moći pojedinih zanimanja

Izučavanje karakteristika zanimanja

• 5 temeljnih karakteristika visokostručnih poslova

-1. temeljeni na rezultatima znanstvenih teorija i istraživanja

-2. izvršitelji imaju autoritet nad svojim klijentima;

-3. moraju imati licencu

-4. imaju etički pravilnik ponašanja

-5. imaju specifične norme ponašanja

Moć pojedinih zanimanja

• Izučavanje karakteristika zanimanja je stariji pristup, danas dosta

zapušten.

• Moderan pristup javlja se 70-ih godina.

• Eliot Friedson daje naglasak na moć zanimanja ili profesije.

• Freidson je izučavao liječničku profesiju, utvrdio da imaju monopol moći

u zdravstvu.

• Iz toga proizlaze posljedice: plaća, status.

Stjecanje i održavanje moći

• Kako se stječe moć profesije?

- putem monopola ili potpune kontrole

-putem javnih medija (naglašavanjem neophodnosti i važnosti profesije)

- putem cehovskih i profesionalnih udruga.

Ugrožavanje moći

• Prijetnja za moć: može doći unutar i izvan zanimanja.

-12-
• Glavna je unutarnja prijetnja: diverzifikacija unutar profesije i
posljedično antagonistički odnosi.

Ugrožavanje moći

• Glavne vanjske prijetnje

-gubitak autonomije;

-sukob između interesa stručnjaka i organizacije- organizacija obično

pobjeđuje;

-društveno politički utjecaj izvana;

-veliki priljev u profesiju;

-profesije gube utjecaj kad u njih masovno ulaze žene (iskustvo iz Europe).

Menadžerski poslovi( poslovi rukovoditelja)

• Menadžeri ( uz visokokvalificirane stručnjake) imaju najveći socijalni

status i društvenu moć.

• Menadžeri odlučuju o uporabi ljudskih i gospodarskih resursa

• Uloga menadžera je kontinuirana komunikacija s ljudima u organizaciji

i izvan;

• Stimuliranje proizvodnje i održavanje radnog morala (Caplow, 1997).

Socijalni status zanimanja

• U zemljama u fazi industrijalizacije i postindustrijskoga društva rad

pojedinaca izravno je povezan s njegovim socijalnim statusom.

• Uobičajeno se vrste poslova grupiraju prema zanimanju, a zanimanja se

rangiraju prema ugledu kojeg imaju u nekom društvu.

Mjere društvenog statusa zanimanja

• Sociolozi pokušavaju konstruirati ljestvice za mjerenje socijalnog statusa

pojedinih zanimanja, kako bi se mogli izvoditi zaključci o klasnom
pripadanju.

• Jedan je način izučavanje ugleda zanimanja.

• Jedno od prvih istraživanja: Reiss, 1961 u SAD. Utvrdio je rang ugleda

pojedinih zanimanja.

-13-
Primjer ispitivanja ugleda zanimanja (Reiss, 1961)

• 1. Sudac vrhovnog suda

• 2. Liječnik

• 3. Visoki politički čelnik

• 4. Ambasador

• 5. Sveučilišni profesor

• 6. Znanstvenik

• 7. Bankar

Najniže pozicionirana zanimanja (Reiss,1961)

• Barmen

• Čistač

• Sakupljač otpada

• Čistač cipela

Zašto se razlikuju zanimanja s obzirom na socijalni status

• Različita objašnjenja u tri modela:

1. Funkcionalni model

2. Konfliktni model

3. Strukturalni model

Funkcionalni model

• Autori: Parsons, 1940; Davies i Moore, 1945.

• Temeljne postavke:

- U društvu stroga podjela rada među poslovima

- Da bi društvo funkcioniralo, svi se poslovi moraju uspješno obaviti

- Da bi se poslovi obavili, pojedinci moraju biti za to motivirani.

Funkcionalni model 2

-14-
– Pojedinci će biti motivirani ako su dobro nagrađeni

– Nagrada: novac, ugled, moć. Posljedično, svako je društvo stratificirano s

obzirom na te tri dimenzije, a funkcija je glavni kriterij.

– Upitno je koliko model vrijedi za različita društva.

Funkcionalni model 3

• Slaba empirijska provjera

• Sociolozi zapustili provjeru, jer je model složen i metodološki zahtjevan.

• Pitanje je koliko je model primjenjiv u našim uvjetima.

Konfliktni model

• Većina sociologa smatra da je konfliktni model bolje objašnjenje

socijalne stratifikacije nego funkcionalni.

• Glavni kreatori: Marx i Dahrendorf.

Osnovne postavke konfliktnog modela

• Prema konfliktnom modelu: pojedinci koji imaju kontrolu (vlasnici) rabe

moć kako bi zadržali privilegiran položaj.

• Eksploatacija je središnji element konfliktnog modela.

• Prema modelu: Vlasnici i pojedinci koji imaju kontrolu, uzimaju više

nego što zaslužuju.

Osnovne postavke konfliktnog modela

• Prema modelu: Uzimanje viška vrijednosti (eksploatacija) stvara jaz

između vlasnika i onih koji imaju kontrolu i onih koji kontrolu nemaju.

• Na tom se načelu oblikuju klase, koje imaju antagonističke interese, a

oni rezultiraju sukobom ili konfliktom.

Osnovne postavke konfliktnog modela (3)

• Prema predstavnicima konfliktnog modela:

• Vlasnici, menadžeri, pojedinci koji imaju kontrolu zainteresirani su za

što manji broj zaposlenih i za što veću dekvalifikaciju radnih mjesta
(deskilling) zbog bolje kontrole i manjih plaća-

-15-
• Iako model nije empirijski verificiran, indicije govore u prilog bar
djelomične točnosti modela

Strukturalni model

• Predstavlja pokušaj objedinjavanja elemenata konfliktnog i

funkcionalnog modela.

• Osnovne postavke:

• U svakoj je organizaciji struktura ili hijerarhija.

• Različit položaj u strukturi: različite nagrade i status

• Zbog razlika u statusu i nagradi nastaje stratifikacija

Strukturalni model 2

• Zbog razlika u statusu i nagradi nastaje osjećaj nepravednosti.

• Osjećaj nepravednosti: doživljaj da pojedinac više daje nego što prima od

organizacije.

• Zbog osjećaja nepravednosti stvara se podjela u organizaciji i nastaje

potencijalna napetost ili otvoreni sukob.

Zapošljavanje i nezaposlenost

Definiranje nezaposlenosti u Hrvatskoj

• Nezaposlena osoba: osoba sposobna za rad, od 15-65 godina, koja je

evidentirana u Zavodu kao tražitelj zaposlenja i redovito se prijavljuje u
Zavodu.

• Nije vlasnik ili većinski suvlasnik( 51% udjela u trgovačkom društvu).

• Ne obavlja samostalno profesionalnu ili gospodarsku djelatnost

Nezaposlenost u Hrvatskoj kraj 2005 godine

• Nezaposlene osobe 300.645

• Nezaposlene žene 178.372

• Osobe koje prvi puta traže posao 71.770

Prijavljena slobodna radna mjesta 7.509

Posljedice nezaposlenosti

-16-
• Od 1930 (depresija) istraživanja pokazuju Negativne posljedice
nezaposlenosti

1. ekonomska bijeda

2. Psihološke posljedice

Ekonomska bijeda

• Istraživanja jednoznačno pokazuju: nezaposlenost pojedinca (jednog ili

oba bračna partnera) djeluje na bijedu.

• To je potvrđeno za pojedince koji nemaju instrumentalnu potporu

(roditelja, bračnog partnera ili rodbine).

Psihološke posljedice

• smanjeno samopoštovanje

• Smanjeno životno zadovoljstvo

• Češća depresija i ostali mentalni poremećaji.

Teoretska objašnjenja

• Najznačajnije teorije:

1. Model ekonomske i socijalne

izolacije.

2.Model latentne deprivacije

Model ekonomske i socijalne izolacije

• Stavljaju naglasak na manifestnu satisfakciju (plaću).

• Izravna posljedica gubitka plaće: ekonomska i socijalna izolacija

pojedinca/ obitelji sa svim psihološkim i psihopatološkim promjenama za
pojedinca, obitelj i osobito za djecu.

Model latentne deprivacije

• Jahoda (1982). Pojedinci na poslu traže manifestnu i latentnu

satisfakciju.

• Manifestna satisfakcija – plaća.

-17-
• Latentna satisfakcija- zadovoljstvo u radu, socijalni kontakti, socijalni
status.

• Često je latentna važnija od manifestne i nedostatak latentne uzrokuje

probleme.

Model latentne deprivacije (2)

• Istraživanja pokazuju:

1. Pojedinci su osjetljivi na društveni

status; gubitkom posla gube ga!

2. Nezaposleni su socijalno izolirani.

3.Gube osjećaj vremenske strukture

i osjećaj važnosti

4. Sve to dovodi do psiholoških problema.

Vertikalna mobilnost

Odrednice vertikalne mobilnosti

• Bar 3 skupine odrednica:

• Karakteristike pojedinca

• Karakteristike socijalne okoline pojedinca

• Odrednice šire okoline

Individualne karakteristike

• Prema rezultatima istraživanja, prediktivne karakteristike za vertikalnu

mobilnost:

• Opće i specifične sposobnosti

• Stupanj obrazovanja

• Motivacija za posao

• Identifikacija s radnom organizacijom

• Članstvo u neformalnim organizacijama (podobnost)

-18-
Karakteristike uže i šire socijalne okoline

• Uža okolina:

• Obitelj (obiteljska mreža, poznanstvo)

• Članstvo u utjecajnim organizacijama

• Šira okolina:

• Socijalne i ekonomske prilike u društvu(ekonomski prosperitet ili kriza).

• Pojava novih profesija

Struktura i klasifikacija poslova

Menadžment

• Prema aktivnosti:

1. Orijentirani primarno na posao

2. Orijentirani na zaposlene

Klasfikacija Menadžmenta

• Prema razini

1. Viši menadžment

2. Srednji menadžment

3. Niži menadžment

Viši menadžment i socijalna klasa

• Istraživanja u Zapadnim zemljama: viši menadžment predstavlja

zasebnu socijalnu klasu s obzirom na moć i novac.

• Oni imaju više moći nego vlasnici dionica

• Prije je vlasništvo određivalo bogatstvo, a u modernim organizacijama

moć određuje bogatstvo.

Službenički poslovi

-19-
• Službenički poslovi nemaju društvenu moć ni ugled poput VSS
stručnjaka i menadžera.

• Raste broj službeničkih poslova

• Specifičnost službeničkih poslova: velika zastupljenost žena.

Službenički poslovi 2

• Od 60-ih godina žene se masovno zapošljavaju u tim kategorijama.

• Tipični primjeri: posao sekretarice, tipkačice itd.

Službenički poslovi 3

• Kasnije se feminiziraju i ostala službenička zanimanja.

• Informatička tehnologija uvodi dekvalifikaciju (Deskilling) u službeničke

poslove i smanjuje zapošljavanje zbog uvođenja računala.

Radnička zanimanja

• Bitna karakteristika: primarno angažirani u proizvodnji a ne u

servisima.

1. visokokvalificirani i kvalificirani radnici

2. Polukvalificirani (priučeni u kratkom vremenu).

3. Nekvalificirani ( nemaju stručno obrazovanje).

Kvalificirani i visoko kvalificirani

• Njihov broj relativno stabilan bez obzira na tehnologiju ( po prilici 15%).

• Tehnološke inovacije stvaraju nove kvalifikacije i nova zanimanja, dok

neka izumiru.

Polukvalificirani

• Specijalizirani poslovi- potrebno je kratko vrijeme učenja.

• Prema mnogim sociolozima-postoje mitovi o polukvalificiranim

radnicima.

- otuđenost u radu ( što ovisi o aspiracijama).

- siguran i jednostavan posao (izaziva umor i iscrpljenost).

-20-
Nekvalificirani radnici

• Krajnje jednostavni poslovi, nije potrebno učenje.

• S tehnološkim razvojem opada broj nekvalificiranih poslova u strukturi

zaposlenih.

• U postindustrijskim zemljama njihov broj ne prelazi 5% od svih

zaposlenih

• U iznimnim slučajevima jako su dobro plaćeni.

Rad u kućanstvu

• Teorija i rezultati istraživanja

Razlozi proučavanja

• Rad u kućanstvu- s civilizacijskog stanovišta važan.

• Važan jednako kao plaćeni rad izvan kuće.

• Usprkos tome taj se rad trivijalizira.

Definiranje rada u kućanstvu

• Rad u kućanstvu jest neplaćeni rad koji pomaže članovima obitelji u

održavanju normalnog načina života ( Shelton, 1996).

Odrednice rada u kućanstvu

• Istraživanja pokazuju: Žene u prosjeku troše 3-4 puta više vremena u

kućanskom radu od muževa.

• Slično zaključuje istraživanje Tomić-Koludrović (2000) provedeno u 8

županija na području republike Hrvatske.

Odrednice rada u kućanstvu 2

• Posljednjih 20 godina smanjio se broj sati rada žena u kućanstvu a

povećao donekle broj sati muževa.

• Usprkos tome, žena je uglavnom odgovorna za dobrobit članova obitelji i

prilagođuje svoj rad izvan kuće potrebama obitelji.

Objašnjenja razlika rada u kućanstvu

• 1. Teorija ekonomske razmjene

-21-
• 2. Socijalističko-feminističke teorije

• 3. Teorije moralne nepravednosti

• 4. Psihološke teorije teorije socijalizacije

Teorija ekonomske razmjene

• Osnovna postavka: Postoji prešutni ugovor među bračnim partnerima:

muž daje novčanu sigurnost, žena obavlja kućne poslove (Brines, 1993).

• Što muž više zarađuje izvan kuće, to su mu manje dužnosti u kući.

Socijalističko-feminističke teorije

• Spolnost i spolne uloge jesu socijalni konstrukti pa tako i uloga žene u

braku.

• Socijalno definirana uloga žene dovodi do potlačenosti žene (Hartman,

1981).

Teorija moralne neopravdanosti

• Obično se povezuje s krščanskim stavom, prema kojem je asimetrična

podjela rada u kući nepravedna prema ženi (Ahlander, 1995).

• Autori predlažu redefiniranje pravednosti raspodjele rada (Sanchez,

1996).

Psihološke teorije i teorije socijalizacije

• Raspodjela rada u kućanstvu je rezultat socijalizacije spolova.

• To potvrđuju rezultati istraživanja da se žene tradicionalne spolne

ideologije slažu s postojećom raspodjelom dužnosti u kući

• Smatraju da je to pravedno!

Prediktivne varijable za raspodjelu poslova u kućanstvu

• Ženina zaposlenost

• Muževljeva zaposlenost

• Dohodak bračnog partnera i obitelji

• Obrazovanje bračnih partnera

• Spolna ideologija bračnih partnera

-22-
• Djeca u braku

Ženina zaposlenost

• Zaposlene žene provode u kućanskim aktivnostima po prilici za 1/3

manje vremena od žena koje ne rade izvan kuće.

• Ako oba bračna partnera rade izvan kućebit će veća pravednost

raspodjele u obavljanju kućanskih poslova.

Zaposlenost muža

• Rezultati nisu potpuno jasni.

• Prema nekima: Muževi s kraćim vremenom rada izvan kuće rade više u
kući od onih s dužim vremenom rada.

• Prema drugima: Nema razlike u kućanskom angažmanu među

muževima s različitom duljinom radnog vremena.

Dohodak bračnog partnera i obitelji

• Žene koje su bolje plaćene, manje rade u kući.

• Što su manje razlike u plaći između muža i žene, to je veća vjerojatnost

egalitarne raspodjele kućanskih poslova.

Obrazovanje bračnog partnera

• Rezultati istraživanja: Što je žena višeg obrazovanja to manje radi u

kući.

• Nasuprot: što je muž višeg stupnja obrazovanja, to radi više u kući.

Spolna ideologija bračnih partnera

• U brakovima u kojima žene imaju egalitarnu spolnu ideologiju, veća je

ravnomjernost aktivnosti muževa i žena u kućanskim poslovima.

• Najveća vjerojatnost ako muž i žena imaju egalitarnu spolnu ideologiju.

Djeca u braku

• Značajna je razlika u stupnju opterećenosti kućanskim poslovima i

muževa i žena u brakovima bez djece i s djecom.

• Bračni partneri s djecom daleko su više opterećeni kućanskim poslovima

-23-
Posljedice nejednake raspodjele kućanskih poslova

• Dvije varijable- posljedice:

• 1. Depresija

• 2. Bračna kvaliteta-bračno zadovoljstvo

Depresija

• Iako rijetka, neka istraživanja pokazuju da nejednaka raspodjela

aktivnosti u kućanskim poslovima dovodi do depresije u žena (Barnett &
Shen, 1997).

• Veća partnerska instrumentalna potpora smanjuje depresiju žene

(Coltrene, 1996).

Bračna kvaliteta-bračno zadovoljstvo

• Bračno zadovoljstvo žena povećava se s povećanom aktivnošću muža u

kućanskim poslovima ( Erickson, 1993).

• Što su sličniji stavovi i aktivnost u kućanskim poslovima, to je i veće

bračno zadovoljstvo partnera.

Motivacija u radu
Motivacija u radu

• Osnovni problem: Kako motivirati radnika na započinjanje, održavanje ili

povećanje napora.

• Na to pitanje odgovaraju različite teorije motivacije u radu.

Teorije motivacije u radu

• Najpoznatije teorije:

1. Teorije potreba

2. Procesne teorije

Teorije potreba

• Osnovne postavke:

-24-
1. Ljudi su motivirani, započinju i održavaju aktivnost kako bi zadovoljili
svoje potrebe.

2.Postoje osnovne ljudske potrebe.

3. Broj i univerzalnost potreba varira prema različitim teorijama.

Važnost poznavanja potreba

• Potrebe moramo poznavati kako bismo znali koje su nagrade učinkovite

ikako ćemo postići povećanu razinu motivacije:

- u radu

- u učenju

- razvijanju talenta

Maslowljeva teorija potreba (1970)

• Teorija integrira biološke i socijalne potrebe.

• Istodobno imamo mnoge potrebe.

Najprije se moraju zadovoljiti potrebe nižeg reda, pa zatim one višega reda.

Primjena Maslowljeve teorije

• Primjenu je obrazložio McGregor

1.Radnici moraju biti primjereno nagrađeni

2. Dobar rukovoditelj mora poznavati potrebe radnika, u protivnom

nagrađivanje nije učinkovito.

Intrinzična i ekstrinzična motivacija u radu

• U okviru potreba potrebno je razlikovati intrinzične i ekstrinzične

potrebe i isto tako intrinzičnu i ekstrinzičnu motivaciju.

Intrinzična motivacija

• Definicija: tendencija pojedinca prema traženju novosti, izazova,

istraživanju i pronalaženju, razvijanju svojih potencijala i učenju novoga.

Intrinzična motivacija 2

• Za pobuđivanje i održavanje intrinzične motivacije potrebni su potporni

utjecaji, bez kojih se ona neće pojaviti.

-25-
Ekstrinzična motivacija

• Definicija: poduzimanje aktivnosti kako bi se postigli rezultati koji su

izvan same aktivnosti i u suprotnosti je s intrinzičnom motivacijom koja
pobuđuje na aktivnost radi uživanja u samoj aktivnosti.

Intrizična i ekstrinzična motivacija

• Ljudi se pokreću na aktivnost

- ili zato što cijene, vole, žele, neku aktivnost,

-ili zato jer su na nju natjerani vanjskom prisilom.

Intrizična i ekstrinzična motivacija 2

• Smisao neke aktivnosti za pojedinca je određena time rade li oni nešto iz

unutarnje pobude (intrizična motivacija), ili zbog razloga izvan njih

(ekstrinzična motivacija).

Intrinzična i ekstrinzična motivacija 3

• Intrinzično motivirani pojedinci pokazuju za razliku od ekstrinzično

motiviranih:

- zanimanje, uzbuđenost i sigurnost, a to se odražava u rezultatima

aktivnosti kao učinak, upornost, kreativnost i samo poštovanje.

Procesne teorije

• Najpoznatije teorije:

1.teorija očekivanja

2. teorija pravednosti nagrade

Teorija očekivanja Vroom, 1964

• Osnovna postavka: Prije bilo koje aktivnosti pojedinac se pita-što mogu

očekivati kao rezultat svoje aktivnosti?

• Glavni pokretači na aktivnost jesu: očekivanja poželjnih rezultata akcije.

• Primjer: učenje vrlo vjerojatno dobra ocjena na ispitu

Teorija očekivanja 2

• Glavni pojmovi:

-26-
• Valencija: vrijednost ili poželjnost cilja.

• Instrumentalnost: percipirana povezanost između aktivnosti i cilja.

• Očekivanje: vjerojatnost postizanja cilja.

Primjena teorije očekivanja

• Treba osigurati nagrade koje ranik cijeni

• Istraživanja jasno pokazuju da se ljudi odlučuju na napor kad procjene

vrijednosti, mogućnosti i vjerojatnost postizanja cilja.

Teorija pravednosti nagrade (Adams, 1965)

• Osnovne postavke:

1. Teorija je temeljena na procesu socijalne razmjene.

2. Motivacija pojedinca mijenjat će se prema njegovoj percepciji pravednosti

nagrađivanja.

Teorija pravednosti 2

• Pojedinci ulažu napor u skladu s očekivanjima rezultata.

• Kad postignu rezultat uspoređuju svoje ulaganje i svoj rezultat s

ulaganjima i rezultatima sebi sličnih pojedinaca.

Teorija pravednosti 3

• Usporedba s ulaganjima i rezultatima drugih daje im sliku o pravednosti

nagrade.

• U skladu s svojom percepcijom pravednosti nagrade pojedinci će

mijenjati svoje zalaganje u radu.

Teorija pravednosti 4

• Empirijska provjera:

• Predviđanja točna, osobito za podplaćenost.

Zaokupljenost radom

Važnost zaokupljenosti radom

• Važan pojam u životu zaposlenih.

-27-
• Govori koliko je rad važan, tj. koliko mu je značenje za pojedinca.

• Dokazana je pozitivna povezanost između zadovoljstva u radu i i

zaokupljenosti s radom

• Dokazana negativna povezanost između zaokupljenosti radom i bračne

kvalitete.

Definicija

• Zaokupljenost radom pokazuje koliko je rad važan u životu nekog

pojedinca, koliko se pojedinac identificira s radom kojega obavlja
(Kanungo,1982).

Odrednice zaokupljenosti s radom

• Osobnost

• Karakteristike rada

• Okolina

Osobnost

• Oblikuje se u ranoj socijalizaciji; zaokupljenost radom jest dio osobnosti

oblikovane tijekom socijalizacije.

• Osobito je važna uloga obitelji u zaokupljenosti radom.

• Pojedinci koji su tako oblikovani rade uglavnom zbog unutarnje nagrade

(unutarnji lokus kontrole).

Karakteristike rada

• Istraživanja: Zaokupljenost radom može varirati zavisno o sadržaju radu.

• Pozitivno prediktivni za zaokupljenost radom složeni i zahtjevni poslovi,

kreativni poslovi, poslovi koji dopuštaju autonomiju.

Okolina

• Ponašanje neposrednog rukovoditelja

- Veća zaokupljenost ako je rukovoditelj orijentiran na pojedince i

pravedan).

- Organizacijska klima može smanjiti zaokupljenost radom

-28-
Zadovoljstvo u radu

Definicija

• Ugodno emocionalno stanje koje je posljedica procjene pojedinca o

vlastitom doživljaju rada (Locke, 1967)

Zadovoljstvo u radu 2

• Jedna od najvažnijih varijabli u području sociologije rada.

• Osnovna je pretpostavka da je zadovoljstvo u radu relevantan čimbenik

radne uspješnosti.

Teorije zadovoljstva u radu

• Mnoštvo teorija, najčešće rabljene:

• Dvofaktorska teorija

• . Teorija usporedbe

Dvofaktorska teorija

• Autori: Herzberg; Mausner, Peterson i Capwell (1957).

• Osnovna postavka: postoji zadovoljstvo u radu i nezadovoljstvo u radu

(dvije zasebne varijable).

Dvofaktorska teorija

• Na zadovoljstvo djeluju motivatori; na nezadovoljstvo djeluju higijenici.

• Motivatori: priroda posla ili zadataka, intelektualni izazov, mogućnost

samoaktualizacije.

• Zadovoljni su ljudi u poslu samo onda, ako su prisutni motivatori.

Dvofaktorska teorija 3

• Higijenici: plaća, fizikalni radni uvjeti, dobri međuljudski odnosi, dobar

rukovoditelj itd.

• Ako nisu prisutni higijenici, onda su pojedinci nezadovoljni u radu.

Prisutstvo higijenika ne znači da su zaposli zadovoljni.

Teorija usporedbe

• Autori: Porter i Lawler (1973).

-29-
• Model je vrlo kompleksan.

• Što je veća razlika između nekih elemenata rada koje pojedinac cijeni
(visoka plaća) i mogućnosti dostizanja toga, to je veće nezadovoljstvo u radu i
obrnuto.

Korelati zadovoljstva u radu

• Značajke pojedinaca

• Rad i karakteristike radne okoline

Značajke pojedinaca

• Spol

Starija istraživanja: razlika u radnom zadovoljstvu između muškaraca i žena

-Žene manje usmjerene na rad

-Novija istraživanja:Olsen& Falgout, 1999), nema značajne razlike između

spolova.

Značajke pojedinaca 2

• Dob

Istraživanja u različitim zemljama: stariji zadovoljniji u radu nego mlađi.

Dva tumačenja:

• Mlađi koji su nezadovoljni napuštaju posao

• Stariji spuštaju aspiracije

Značajke pojedinaca 3

• Osobnost

• Pojedinci s većim samopoštovanjem zadovoljniji su s radom.

• Pojedinci A-tipa osobnosti izrazito su nezadovoljni u radu.

• Negativni afektivitet( depresija, i pesimizam uvjetuje i radno

nezadvoljstvo).

Rad i karakteristike radne okoline

• Sadržaj rada

-30-
Različitost radnih zadataka, odgovorna radna mjesta, mogućnost vlastite
kontrole rada, radni ritam i radno opterećenje važni prediktori.

Rad i karakteristike radne okoline 2

• Postoji interakcija između osobina radnih mjesta i vrijednosnog sustava

pojedinaca.

• Za neke pojedince nije važan razvoj pa za njih rad ima značenje

dobivanja vanjske nagrade

Rad i karakteristike radne okoline 3

• Plaća

Sigurnost zaposlenja i plaća važni za sve pojedince. Za neke je to i jedino

važno, uz fizikalne uvjete rada.

Neki uz plaću traže još i afirmaciju, razvoj sposobnosti i autonomiju u radu.

Rad i karakteristike radne okoline 4

• Unapređenje

- djeluje na zadovoljstvo u radu, zavisno o tome imaju li pojedinci potrebu

za:

• unapređenjem

• razvojem

• dominacijom i moći

Rad i radne karakteristike 5

• Priznanje

-jedan od najčešćih utjecaja na zadovoljstvo/nezadovoljstvo

Priznanje: zadovoljstvo

Kritika: nezadovoljstvo

Pojedinci niskog samopoštovanja imaju potrebu za samopoštovanjem.

Posljedice zadovoljstva u radu

• Mentalno zdravlje

-31-
• Životno zadovoljstvo

Mentalno zdravlje

• Postoji pozitivna povezanost između zadovoljstva u radu i mentalnog

zdravlja.

• Osobito izloženosti opasnosti pojedinci:

1. s velikom odgovornošću

2. koji rade u smjenama

Životno zadovoljstvo

• Postoji povezanost između radnog i životnog zadovoljstva.

• Predložene tri mogućnosti

1. prelijevanje

2.kompenzacija

3.segregacija

Životno zadovoljstvo 2

• Model prelijevanja: Problemi u radu prelijevaju se na probleme izvan

rada, primarno na obitelj.

• Kompenzatorni model: Traži se zadovoljstvo u radu jer ga nema u

ostalim životnim segmentima

• Segregacijski model: Životno i radno zadovoljstvo potpuno su odvojeni.

Odanost organizaciji

Definicija odanosti

• Definicija: Emocionalna usmjerenost, privrženost organizaciji (Porter,

1974)

• Novija definicija: Odanost organizaciji jest afektivna vezanost, namjera

ostajanja u organizaciji i poštivanje organizacije (Allen i sur. 1990).

Odrednice odanosti organizaciji

-32-
• Individualne karakteristike

• Karakteristike rada

• Radno iskustvo

Individualne karakteristike

• Pozitivna povezanost dobi i odanosti

• Pozitivna povezanost između spola i odanosti (žene odanije).

• Pozitivna povezanost s obrazovanjem.

Karakteristike rada

• Odanost organizaciji povećavaju poslovi koji su poticajni, fleksibilni i

kreativni.

• Autonomija u radu visoko prediktivna za odanost organizaciji. Odaniji

pojedinci koji imaju više autonomije.

Radno iskustvo

• Pozitivno povezani:

1.ukupni radni staž

2.staž u organizaciji

3.staž na radnom mjestu

Stres u radu

Organizacijski uzroci stresa u radu

Karakteristike organizacije

- veličina organizacije(veći stres u velikim organizacijama).

-veća formaliziranost organizacije-veći stres.

- rad u smjenama- veći stres

- veća hijerarhičnost organizacije-veći stres.

Organizacijski uzroci stresa u radu 2

-fizikalni uvjeti

-33-
-psihosocijalni uvjeti (konflikt uloga)

-opterećenje, neodređenost uloge

Stres u radu i osobine pojedinaca

- A ili B tip osobnosti

- samopoštovanje

- lokus kontrole

- demografske karakteristike (spol, dob).

Stres u radu i šira okolina

• Ekonomska kriza, recesija, usporeni ekonomski rast i razvoj.

Stres u radu i karakteristike situacije

- Potpora suradnika na poslu

- potpora pretpostavljenog

Reakcije na stres

- fizička bolest

- neprilagođeno ponašanje

- smanjena radna uspješnost

- smanjena uspješnost u izvanradnim ulogama.

Kratkotrajne reakcije na stres

-fiziološke reakcije (kardiovaskularne, biokemijske, gastrointestinalne,

muskuloskeletne).

-psihološke (depresija, tjeskoba, radno zadovoljstvo).

-reakcije ponašanja (apsentizam, fluktuacija).

-34-