Vjetine komuniciranja u organizaciji

1.Organizacija i komunikacija
to je organizacija? Drutvo posredstvom organizacija stvara vrijednosti koje pojedinac ne moe sam proizvesti. Organizaciju ine ljudi i skupine ljudi. Kako bi proizveli proizvode i pruali usluge, ljudi uspostavljaju interakciju unutar organizacije. Da bi je uspostavili ,oni moraju komunicirati. ve to je drutveno oni,temelji se na komunikaciji. !judi moraju komunicirati da bi se uop"e organizirali. Organizacija postoji sa svr#om stvaranja vrijednosti. Organizacijski ciljevi trebaju biti preneseni ili komunicirani unutar organizacije, ali i izvan nje kako bi ona privukla investitore,zaposlenike,dobavljae,menadere i kupce. $ svim organizacijama postoje dvije vrste organizacijski# struktura%ne&ormalna i &ormalna. Neformalna organizacija 'e&ormalna organizacijska struktura je neslubeni dio tvrtke. 'e&ormalne mree mogu biti skupine kolega ili prijatelja unutar nekog odjela ili skupine unutar itave organizacije. 'e&ormalna organizacija upotpunjuje praznine nastale zbog birokracije i &ormalni# struktura. Neformalna komunikacija 'e&ormalna komunikacijska mrea usko je povezana sa ne&ormalnom strukturom. Dva su oblika povezanosti ovi# dviju varijabli()rekla%kazala) i ne&ormalne skupine. )*ekla%kazala) je temeljna ne&ormalna komunikacijska mrea. + ,rvi tip poznat je kao )pravocrtna rekla%kazala)%jedna osoba prenosi poruku drugoj, koja prenosi tre"oj, i tako dalje. +Drugi tip zove se )lanac traa). ,ojedinac prenese poruku svakome koga sretne,a svaka od ti# osoba moe, ali i ne treba ,poruku dalje proslje-ivati. +.re"i tip )lanac odabrani#) kod kojeg osoba in&ormaciju prenosi samo odre-enim osobama koje je sama izabrala. Organizacijska struktura /&ormalna organizacija Organizacijska struktura je &ormalni organizacijski okvir stvoren u svr#u postizanja organizacijski# ciljeva. Ona je samo prikaz &ormalne strukture, ali ne i prikaz itave organizacijske strukture jer postoje i ne&ormalne strukture. 0irokracija je drutveno organiziranje i kontrolni sustav #ijerar#ijske strukture.0irokracija je djelotvorna zbog sljede"i# &aktora( 1podjele rada 1#ijerar#ije autoriteta 1uni&ormne politike i pravila 1standardizirani# procedura 1odre-enog pravca karijere i promaknu"a na temelju zasluga 1impersonalni# odnosa ,odjelu rada de&iniramo kao nain na koji tvrtka postavlja ljude na &unkcionalne organizacijske zadatke i odgovornosti kako bi ostvarila rezultate. Dvije su podjele rada vertikalna i #orizontalna. 2orizontalna podjela odnosi se na marketing, proizvodnju, raunovodstvo i tako dalje. 3ertikalna se odnosi na #ijerar#iju autoriteta. 3ertikalnu podjelu ili #ijerar#iju autoriteta ine dva modela. ,rvi je jedinstvo zapovijedanja, svaki zaposlenik bi trebao upute i zapovjedi primati samo od jednog nadre-enog4pretpostavljenog5. Drugi je model lanac zapovijedanja prema kojem se autoritet sputa od vr#a #ijerar#ije4nadre-enog5 do dna 4podre-eni# zaposlenika5.

$ni&ormna politika i pravila odnosi se na pisana pravila koja postavlja uprava ime se odre-uju dunosti i prava zaposlenika i rukovoditelja,u pogledu nositelja autoriteta i kontrole. tandardizirane procedure kao standardizirani nain izrade proizvoda. 7ilj birokracije je da proizvede standardizirani izlazni proizvod4output5,bez obzira bavi li se proizvodnjom dobara ili usluga. $ birokraciji postoji jasan sustav promaknu"a, pla"anja i nagra-ivanja. ,romaknu"a se temelje na zaslugama, posebno u smislu te#nike sposobnosti. 0irokracija je u svojim poecima obe"avala doivotne karijere,nije bio vaan pojedinac ve" njegova uloga. ,ostoje odnosi prema ulogama ne prema ljudima. .i su odnosi impersonalni. Formalna komunikacija u birokraciji ,retpostavka je da je in&ormaciju mogu"e proslijediti kroz lanac zapovijedanja, a da ona ne promijeni smisao. $vijek dolazi do gubitka djela in&ormacije,ako in&ormacija due putuje gubici su ve"i 48isc#er 699:.5. ,oruka koja zapone svoje putovanje sa 6;;< svoji# in&ormacija do dna #ijerar#ije "e izgubiti =;< svoji# in&ormacija. Tipovi organizacijskih struktura 'ajpoznatiji oblik organizacijske strukture je &unkcijski dizajn ili $%oblik. ,rednosti $%oblika specijalizacija i uinkovitost,no on potie centralizaciju,komunikaciju od vr#a prema dnu. to je organizacija sloenija to je vjerojatnije da "e usvojiti divizijsku strukturu ili >%oblik 4od multi%divisional5. Ovaj tip omogu"ava bolju komunikaciju izme-u &unkcionalni# podruja koji su udvostrueni na razliite odjele. >atina organizacija pokuava u jedan oblik spojiti prednosti barem dviju organizacijski# struktura. 7ilj matrine organizacijske strukture jest omogu"iti brzu i tonu komunikaciju i reakciju na poslovno okruenje koje za#tijeva &leksibilna i brza rjeenja. Ovaj model razvile su tvrtke iz elektronike, avionske i so&tverske industrije. Organizacija je tehnoloki kontekst ?lavne organizacijske te#nologije vezane uz komunikaciju su( 1@. sustavi 1telekomunikacije 1kompjutorskeAkomunikacijske mree 1internet @. je kartica za Bin&ormacijsku te#nologijuB a odnosi se na sustave i nji#ove resurse. @. nisu samo raunala i so&tveri ve" itava mrea raunala. @nternet je kao nenadmaan izvor in&ormacija i komunikacije postao prijeko potreban u organizacijskoj komunikaciji. ,omo"u interneta se pretrauju milijuni in&ormacija i komunicira se sa ljudima iz itavog svijeta . 'a Ceb stranice moete staviti svoje &otogra&ije,pisane radove, video i zvukove na uvid itavom svijetu. 'a internetu se moe kupiti bilo to samo jednim pritiskom na gumb,to je stvorilo nove mogu"nosti za oglaivae i prodavae.

2.Komunikacija
to je komunikacija! Komunikacija je proces prenoenja poruke od jedne osobe do druge 4Eeick i 0roCning 69FG.5. $ tom je procesu vano da se in&ormacija razumije i da je komunikacija uspjena. $spjena komunikacija podrazumijeva da je in&ormacija tono primljena u pogledu sadraja i znaenja koje je odredio poiljatelj. ,odaci su HsiroveI injenice i brojke u uskom kontekstu. @n&ormacija je podatak u smislenom obliku. Jak i smislena in&ormacija moe bit nekorisna. @n&ormacija je najkorisnija kada je( 1 tona 1 pravodobna 1 potpuna 1 vana +.onost se odnosi na pouzdanost i neosporenost in&ormacije,odnosno koliko je pouzdan izvor in&ormacije. +Kada kaemo da in&ormacija treba biti pravovremena, ne mislimo na to da treba sti"i na vrijeme,iako je brzina u mnogo sluajeva vana, nego na to da in&ormacija treba sti"i onda kada je potrebna. +,otpunu in&ormaciju nije uvijek mogu"e dobiti jer ljudi nikada ne mogu znati sve ili gotovo sve o svaemu. Kli in&ormacija mora biti toliko potpuna da se na temelju te in&ormacije moe donijeti odluka. +3anost se de&inira ovisno o kontekstu. @n&ormacija koja je vana u jednoj situaciji ili jednom menaderu moe biti potpuno nevana u drugoj situaciji ili drugom menaderu. Komunikacijski mo"eli Komunikacijski proces poinje kada poiljatelj oblikuje ideju ili razmilja to "e re"i. @deju kodira ili pretvara u smislene simbole. Kodiranje je stoga oblikovanje misli u govorne ili pisane rijei. *ijei su primjer koda na koji se kodiraju misli. >isli i ideje moraju imati neki kodirani oblik kako bi postale prenosive poruke. Kanal je odre-ena te#nologija ili metoda pomo"u koje se poruka prenosi do primatelja. ?lavni komunikacijski kanali su pismo, e%mail, razgovor licem u lice, tele&on, &aks, novine, broura, &ilm, video, radio, televizija, Ceb stranica i plakat. >edij ili kod se odnosi na nain na koji je poruka kodirana. ,oiljatelj alje poruku koja se kroz kanal prenosi do primatelja,on je treba razumjeti i to tako to "e je dekodirati. Dekodiranje je inerpretiranje kodirane poruke pri emu se simbolima 4zvukovima, rijeima5 pripisuje i iz nji# izluuje smisao kako bi poruka postala smislena. #ovratna informacija $fee"back% i um ,ovratna in&ormacija je reakcija primatelja. $z povratnu in&ormaciju proces postaje razgovor ili dvosmjerna komunikacija. Lednom kada je poruka primljena,dekodirana i interpretirana te kada se oblikuje odgovor,poiljatelj i primatelj mijenjaju poloaj. 'akon to je primio poruku, primatelj postaje poiljatelj koji oblikuje, kodira i alje odgovor.
O3DLM .*M0K !@KK KO>$'@KK7@L K@ >ODM! D.:

um je sve to prekida ili iskrivljava poruku. um moe biti te#noloki ili ljudski problem. um je sve to ometa prijenos i primanje kodirane poruke u njezinom namijenjenom smislu.

Oblici komunikacije Komunikacija moe biti( 1usmena komunikacija 1pisana komunikacija 1neverbalna komunikacija &smena komunikacija $smena komunikacija ima mnogo prednosti nad ostalim oblicima. 'ajvanija prednost je to ljudi putem razgovora, pitanja i odgovora mogu odma# primiti povratnu in&ormaciju i procijeniti jesu li i# sugovornici razumjeli. .ako-er mogu ustanoviti razumiju li oni poruke svoji# sugovornika. Osim toga, kod razgovora licem u lice sugovornici se mogu usredotoiti na simboliku i neverbalnu komunikaciju tako "e izraz lica ili tijela omogu"iti ovjeku da procijeni treba li ili ne vjerovati u ono to je uo. @pak usmena komunikacija ima i loi# strana. $pravo stoga to je lako govoriti bilo licem ulice ili putem te#noloki# kanala, ljudi esto ne razmiljaju dovoljno o poruci prije no to ju poalju. !judi govore, a da ne razmiljaju, odnosno Notvore usta prije nego to ukljue mozakN. Kako naje"e ne razmiljamo o tome to "emo re"i, uglavnom izgovorimo vie no to smo #tjeli ili kaemo neto to kasnije poalimo. ,oiljatelj nekad ne promisli dovoljno o tome to neka rije moe znaiti primatelju zbog ega dolazi do nerazumijevanja. $smena je komunikacija podlona drugim umovima, govori li poiljatelj previe ti#o, primatelj ga ne"e uti, a u tele&onskim razgovorima moe do"i do prekidanja veze. ?ovornik moe izostaviti neki vaan detalj ili odgovoriti na upit, a da nije imao dovoljno vremena pripremiti to najprikladniji odgovor. #isana komunikacija ,isana komunikacija ima nekoliko prednosti nad usmenom . !judi obino vie razmiljaju o tome to piu nego to govore zato to jednom napisana komunikacija postaje trajan zapis. $glavnom se utroi vie vremena za pisanje pisma.poiljatelj treba prvo prikupiti i organizirati in&ormacije, a zatim nekoliko puta napisati pismo dok ne bude zadovoljan njime. ,rimatelj ima vie vremena dok HprobaviI in&ormaciju,a moe ju uvijek iznova proitati kada je to potrebno. ,isani oblik uglavnom preuzimaju poruke koje sadre vane detalje ili za koje je primatelju potrebno vie vremena da i# proui. !oe strane pisane komunikacije jest ta to oduzima puno vremena. ,rimjerice pismo treba izdiktirati, otipkati, poslati, dostaviti i proslijediti odre-enoj osobi ili organizaciji koja "e ga otvoriti i proitati. M%mail je mnogo bri ali ipak oduzima mnogo vie vremena od razgovora. Kod pisane komunikacije treba vie vremena da primite povratnu in&ormaciju. Ovu komunikaciju je tee provesti, a pri prenoenju je uvijek potreban neki oblik te#nologije. Neverbalna komunikacija 'everbalna komunikacija odnosi se na sva namjerna i nenamjerna znaenja koja nemaju oblik napisane rijei 42amilton,,arker i mit# 69FD.5. Drugim rijeima, neverbalna komunikacija obu#va"a elemente kao to su izraz lica, pogled, geste, odje"a i vanjski izgled, razdaljina izme-u sugovornika i ton glasa. *azliite komponente kodova grupiramo u nekoliko kategorija( parajezik, izrazi lica, govor tijela, pogled.

,arajezik su glasovi i pauze u govoru. .o mogu biti visina,volumen, jaina, tvrdo"a, i sve to podrazumijevamo pod Ptonom glasaP. Komponente parajezika su i upadice kao B#mmmB te ti#e pauze, zapinjanje u govoru i mucanje. 'apreke u komunikaciji Qapreke mogu biti( sociokulturne, psi#oloke, organizacijske. Prevladavanje komunikacijskih zapreka $spjena komunikacija za#tjeva( opaanje preciznost vjerodostojnost kontrolu simpatinost Kultura i komunikacija Kultura objedinjuje svjesne i nesvjesne modele ponaanja,, steene i prenesene simbolima, koji tvore osebujna postignu"a ljudski# skupina, temeljnu sr kulture ine tradicionalne ideje.

(.Komunikacija i strategija)uspjenost komuniciranja

Jetiri su temeljna elementa uspjene strategije komuniciranja( 6.strategija komunikatora D.strategija publike :.strategija kanala O.strategija poruke *trategija komunikatora Koju poruku elimo poslati? Kako "emo prenijeti poruku? to elimo posti"i slanjem poruke? Kako nas kao poiljatelja vidi primatelj poruke? Koliko smo vjerodostojni u oima ciljane publike? ,rvo treba razmisliti o svrsi zadatka,ako znamo cilj lake je odluiti koji "emo pristup uzeti. 7ilj moe biti jasan i odre-en ili neodre-en i op"enit. vi komunikacijski zadaci obu#va"aju dvije vrste ciljeva( +op"eniti%razlozi zbog koji# komuniciramo,izravne izjave o tome to elimo posti"i ili koji problem elimo rijeiti +speci&ini%preciznije odre-uju op"eniti cilj,koraci koje je mogu"e posti"i u odre-enom vremenskom razdoblju,izraavaju to uraditi da se postigne op"eniti cilj. +jero"ostojnost Kada se odrede ciljevi,komunikator mora misliti na publiku,kako ga vidi i prima poruku,a reakcija publike se temelji na vjerodostojnosti. .emeljne karakteristike vjerodostojnosti se temelje na( 1pouzdanost i povjerenje 1estitost i potenje 1strunost i preporuke 1imid i privlanost 1status i mo" 1zajednike vrijednosti i uvjerenja

trategija publike Knalizom publike mo"i "emo procijeniti njene potrebe i ostvariti ciljeve komunikatora,a to "emo uiniti odgovorom na sljede"a pitanja( .ko je vaa publika? to znate o svojoj publici? to vaa publika zna o vama? to vaa publika zna o vaoj temi? Kako "e vaa poruka biti primljena? trategija poruke Knaliza poruke bavi se sadrajem,stilom i strukturom poruke. adraj "e ovisiti o komunikacijskim ciljevima i nainu na koji namjeravate privu"i publiku. til poruke mijenja se ovisno o zadatku i kontekstu komunikacije. trukturom se pravilno naglaava kljuna ideja poruke. trategija kanala 3rijeme,troak,potreba za zapisom.

,.*tvaranje i"eja i struktura

#isanje Prednosti pisanja 1pisanje prua trajan zapis 1pisani materijali istovremeno se mogu razdijeliti mnogim osobama 1pisanje je osobno i povjerljivo 1pisanje moe imati &ormalniji karakter 1pismenim putem vaa "e publika lake upiti due i kompliciranije sadraje 1pisanje moe potvrditi usmene dogovore ,isanje je nuno ako je poruka komplicirana sadraja,sluatelji "e #tjeti da je ponovno proitaju ili da je sauvaju kao podsjetnik. Nedostaci pisanja Qa neke poruke pisanje moe biti pogrean kanal. 0olje je provesti osobni intervju ako se treba prenijeti neki osjetljiv materijal ili se treba odma# dobiti povratna in&ormacija. 'edostaci pisanja su( 1za pisanje je potrebno vie vremena nego za usmenu komunikaciju 1povratne in&ormacije i reakcije stiu sporije 1pisanje stvara trajan zapis iako ga ponekad ne elimo 1poiljatelj ne moe odluiti kada "e se poruka proitati 1pisanje nije toliko spontano kao govor Kako pristupiti pisanom zadatku? ,isanje i razmiljanje su usko povezani. ,isanje znai publici predstaviti saetak naeg razmiljanja,a ne i# zamarati sa nevanim detaljima koji su se vrzmali u naoj glavi tijekom razmiljanja. ,roces pred pisanja se odnosi na zapisivanje misli koje do-u na pamet i sastoji se od nekoliko koraka( 1razumijevanje pitanja i oekivanja 1smiljanje ideja 1pronalaenje izvora 1oblikovanju ideja

#rvi korak- razumijevanje pitanja i o.ekivanja 1glavna i pomo"na pitanja 1svr#a pisanog zadatka 1prelazak na naredni korak .reba odrediti glavna i pomo"na pitanja odre-ene teme,dakako mora se odrediti op"eniti cilj iz kojeg je lako odrediti pitanja. K onda sastavimo i pomo"na pitanja pomo"u koji# je lako napisati bilo kakav zapis. vr#u odrediti pomo"u glagola radnje%odre-ivati, raspravljati, uspore-ivati i analizirati. /rugi korak- smiljanje i"eja ,itanja >etode a%razvijanja i"eja pomo0u pitanja Koje su in&ormacije potrebne? Kako do nji# do"i? Koje zadatke treba najprije obaviti? b%meto"e i tehnike u razvijanju i stvaranju strukture pisane komunikacije 1propitkivanje 1knjiga ideja 1grozd pojmova 1brainstorming 1mindstorming 1pripovijedanje 1slobodno pisanje ,ropitkivanje%novinarski pristup je jedan od najjednostavniji# naina kako zapoeti zadatak. Knjiga ideja%uvijek uza se imati biljenicu u koju zapisivati ideje im padnu na pamet. @deju mogu inspirirati i neki drugi izvori kao televizija,radio,novine,asopisi,@nternet ili obian razgovor. ?rozd pojmova%gra&ika koja potie smiljanje ideja.grozdovi pojmova mogu biti izra-eni kompjutorski ili runo,korisni su kao biljeke i ima nekoliko prednosti( vaka nova ideja ima svoje mjesto aetost koncepta na jednu rije ?rozd je lake vidjeti i zapamtit. 0ranstorming je intuitivna metoda smiljanja ideja koju moete koristiti pojedinano ili u skupini. lino je crtanju grozda pojmova jer stvara veze s temom zadatka. >indstorming sastoji se od dva koraka. ,rvo se oblikuje problem u obliku speci&inog pisanja. Drugo,ponavljanje procesa%izabrano rjeenje oblikuje se u pitanje i smisliti odgovor. ,ripovijedanje i slobodno pisanje. lobodno pisanje se odnosi na kreativnost. Lednostavno uzmemo papir i ponemo pisati neto na odre-enu temu. .ako "emo neplanski dati odgovore na neka pitanja. ,ripovijedanje je oblik igranja uloga. 0iti jezgrovit i ponoviti proces dok se ne dobije isti saetak projekta ili teme. Tre0i korak-pronala1enje izvora ,rimarni izvori( 1intervju 1ciljane skupine 1ankete 1upitnici 1promatranje ekundarni izvori( 1knjige 1asopisi 1novine 1poslovne knjige 1izvje"a 1internet

2.#isanje)makro i mikro aspekti pisanja i pisana komunikacija

3akro aspekti pisanja- stavljanje na papir +stvaranje prvog nacrta +sre-ivanje i korektura zapisa +zavrni materijal $re-ivanje i korektura Odgovara li materijal mojim ciljevima? Kako "e moja publika reagirati na materijal? Kako ono to kaem utjee na moju vjerodostojnost? Le li struktura logina? Le li tekst toan i suvisao? Le li tekst napisan poslovnim stilom? Lesam li koristio prikladan stil i ton? >ogu li poboljati svoje odlomke, reenice i odabir rijei? Qavrni materijal $rediti4pravopisno i vizualno5 Kontrolirati Odloiti ,onovno proitati ,redati 3ikro aspekti pisanja-ure4ivanje Dobro pisanje treba imati sljede"e karakteristike( jasno"u, odre-enost, energinost, raznolikost i ritam, naglasak. 'eki tipini savjeti za e&ikasnije pisanje( birati to jednostavnije rijei, pokuati oivjeti tekst, pisati kratko,koncizno i saeto, tekst treba biti precizan i struan, stil pisanja prilagoditi itatelju. Oblici pisama za poslovno pisanje( pisma,dopisi, izvjetaji, e%mail. #ismo ,oslovna pisma mogu imati razliite svr#e,uglavnom su uvodna pisma ili odgovori na pisma o proizvodima,uslugama ili in&ormacijama. ,ismo moemo pisati na nekoliko naina. Onaj osnovni oblik pisma obu#va"a( 1zaglavlje%pie se u vr#u poslovnog pisma,sadri ime,adresu,broj tele&ona poslovne organizacije, 1datum 1adresu primatelja 1pozdrav 1glavni dio teksta 1zavrne &raze kaoSs potovanjem 1potpis 1obavijest o prilozima ,oslovno pismo moe,a i ne mora sadravati redak za predmet,naznaka povjerljivosti, napomena o dostavljanju i in&ormacija o sredstvu dostavljanja 4tele&aksom,preporueno,kurirsko potom,T5 8ormati pisama koji se najvie koriste( ,uni blok% kod ovog &ormata svi elementi pisma poinju na lijevoj strani4margini5, nema interpunkcija osim u glavnom dijelu teksta >odi&icirani blok%sve je na lijevoj strani osim datuma i zavrne &raze, interpunkcija se koristi i u adresi, pozdravu i zavrnoj &razi. F

#riprema prezentacije i prezentiranje. Faze pripreme prezentacije 1pred pisanje%odrediti cilj i svr#u kao dio strategije komunikatora.razmisliti o strategiji poruke,smisliti neke ideje stvoriti strukturu svog materijala 1pisanje%ponekad prezentaciju stvaramo pomo"u materijala koji je ve" napisan4izvjetaj5,ako je materijal napisao netko iz organizacije ,tada ga treba provjeriti, da li je smislen u pogledu nae strategije poruke. 1prilago-avanje &ormatu prezentacije%pismeni materijal prilagoditi usmenom izlaganju odgovorom na sljede"a pitanja( Koje su kljune teze u koje elite uvjeriti publiku? Koliko vremena imate na raspolaganju da i# iznesete? .ko je vaa publika? Koliko je velika vaa publika? to vaa publika zna o vama? 1uskla-ivanje materijala s raspoloivim vremenom%kada materijal bude osvjeen i prilago-en treba ga usporediti sa vremenom koje je na raspolaganju za prezentaciju.ako je materijala previe treba ga smanjiti, 1pregled analize publike%prije prezentacije jo jednom pregledati strategiju publike. Kako ne bismo govorili sa visoka, trebamo dobro znati koja je naa publika i koliko je upoznata sa temom o kojoj "emo govoriti. Op0i "ojam)&aktori koji utjeu na op"i dojam 1struktura i sadraj%prvo re"i o emu "emo govoriti, zatim govoriti o temi i na kraju re"i saetak iznesenog materijala. 1stil izlaganja%trebali bi uvjebati prezentaciju itaju"i na glas i mjeriti vrijeme. Dobro je prilikom iznoenja materijala gledati publiku,govoriti jasno,mijenjati visinu i volumen, brzinu i ritam glasa,naglaavati rijei itd. 1izgled i dranje%izgled je esto vaniji od onog to kaemo. @zgledati samouvjereno,oputeno i sigurno znai znatno vie. Odje"a ne smije odvu"i pozornost publike od onog to govorimo, a lijepo stajanje ili sjedenje stvara osje"aj sigurnosti. 1koritenje vizualni# pomagala%pomau u prenoenju ideja i in&ormacija na razumljiviji nain koji publika lake upija. 'a raspolaganju su gra&oskopi,ploe,dijapozitivi,videovrpce,&ilmovi, mape,kompjutorski prikazi. 1odgovori na pitanja%po zavretku prezentacije publika "e #tjeti postaviti pitanja,a netko i u toku prezentacije. ,otrebno je odabrat vrijeme kad "e se odgovarat na pitanja, u toku prezentacije ili na kraju, i koliko vremena. 'ajbolje je da svatko postavi pitanje il dva, time nitko ne"e monopolizirati vrijeme i svatko "e dobiti priliku za razgovor. 'a kraju odgovora zavriti prezentaciju. Tehnike za pam0enje materijala 1pomo"ne kartice s kljunim rijeima 1grozd ili struktura ideja 1gra&oskop &olije s pomo"nim karticama 1pisanje kra"e skripte koja se ita rije po rije 1uenje napamet

5.*astanci i pregovori
+o4enje sastanka 1sastanak sazvati samo kada je neop#odan 1sastanak unaprijed planirati 1paljivo razmotriti tko "e biti pozvan na sastanak 1sastanak odravati u pogodnom i ugodnom okruenju 1za sastanak se valja dobro pripremiti 1nastojati se drati dnevnog reda 1stil vo-enja mora biti primjeren cilju 1osigurati ravnopravnost svi# sudionika sastanka 1sastanak treba zakljuiti preciznim i akciji usmjerenim prijedlozima 1svima prisutnima dostaviti saet i toan zapisnik Osnovni "okumenti za pripremu vo4enje sastanka +dnevni red je popis tema o kojima "e se raspravljati na sastanku +zapisnik radi tajnik ili odre-ena osoba, mogu se zapisivati sve izgovorene rijei ili samo saetak ili samo donesene odluke +primjeri zapisnik treba dati svim sudionicima sastanka i onima koji nisu bili prisutni a bili su pozvani. Komunikacija posre"stvom ict%a Mlektronika pota4e%mail5 Distribucijske liste i distribucijske skupine 8orumi na Ceb%u astanci posredstvom interneta

6.Kultura i komunikacija
#ojam kulture Kultura predstavlja ukupnost materijalni# i du#ovni# vrijednosti koje je stvorio ovjek u svojoj drutveno%povijesnoj praksi u svr#u savladavanja prirodni# sila, razvitka proizvodnje i rjeavanja drutveni# zada"a uop"e. Kulturu ine dvije sastavnice( +materijalna kultura4materijalne vrijednosti5 +du#ovna kultura4ukupnost rezultata znanosti,&ilozo&ije,morala,obiajaT5 ,ojam kulture u uem smislu ine razliiti pojmovi i kategorije kao to su( lijepo ponaanje ponaanje drutveni# skupina vremensko razdoblje nain ivota i ponaanja naroda ili djela jednog naroda stvaralatvo vjerska kultura #ojam organizacijske kulture Organizacijska kultura je sastavni dio kulture uop"e, a de&inira se kao op"i obrazac ponaanja, zajedniki# uvjerenja i vrijednosti pripadnika organizacije. Mlementi organizacijske kulture(vrijednosti, norme, stavovi i uvjerenja, obiaji, rituali, tradicija i povijest, komunikacije i jezik. 3rste organizacijski# struktura( dominantna kultura,jaka i slaba kultura, jasna i nejasna kultura,izvrsna i uasna kultura,postojana i prilagodljiva, parcipativna i ne parcipativna.

6;