410

Z. KOVAEVI i sur.: Brnistra - zaboravljena tekstilna sirovina, Tekstil 59 (9) 410-421 (2010.)

Brnistra - zaboravljena tekstilna sirovina

Zorana Kovaevi, dipl.ing. Marija Krnevi, dipl.etn. i arh.* Dr.sc. Andrea Katovi, dipl.ing.** Prof.dr.sc. Drago Katovi, dipl.ing. Tekstilno-tehnoloki fakultet Sveuilita u Zagrebu Zavod za tekstilno-kemijsku tehnologiju i ekologiju Zagreb, Hrvatska *Muzej grada ibenika ibenik, Hrvatska **Universit della Calabria Dipartimento di Ingegneria Chimica e dei Materiali Rende (CS), Italija e-mail: zorana.kovacevic@ttf.hr; dkatovic@ttf.hr; marija.krncevic@muzej-sibenik.hr Prispjelo 10.8.2010.

UDK 677.147.39 Pregled

U radu su opisane spoznaje o brnistri ili uki kao danas gotovo zaboravljenoj tekstilnoj sirovini. Prikazana je povijest koritenja brnistre od antikog doba do naih vremena. Takoer su prikazani rezultati obavljenih terenskih istraivanja u naim primorskim krajevima. Ispitani su i prikazani razliiti naini maceracije, odnosno metode dobivanja vlakana. Predstavljeni su najnoviji znanstveni radovi iz podruja koritenja brnistre u proizvodnji kompozitnih materijala i celuloze u industriji papira i proizvodnji ulja i mirisa. Kljune rijei: brnistra (uka), Spartium junceum L., maceracija, kompoziti

1. Uvod
Dok su se kod nas u ravniarskim krajevima upotrebljavali lan i konoplja kao tekstilne sirovine celuloznog porijekla, u primorskim krajevima se od davnina kao tekstilna sirovina upotrebljavala samonikla brnistra. Meutim, brnistra ili uka (Spartium junceum L.) danas je kod nas gotovo potpuno zaboravljena te se samo sporadino spominje kao tekstilna sirovina [1]. Bila je poznata ve antikim Rimljanima, tab.1. U prolosti su Grci, Rimljani i Kartaani koristili brnistru kao sirovinu za izradu uadi, mrea, torba, jedara, njom su pokrivali krovove, pa

Tab.1 Stihovi o uki Giacoma Leopardija

LA GINESTRA O IL FIORE DEL DESERTO Qui su larida schiena Del formidabil monte Sterminator Vesevo, La qual nullaltro allegra arbor n ore Tuoi cespi solitari intorno spargi Odorata ginestra, Contenta dei deserti
Giacomo Leopardi

UKA

ILI CVIJET PUSTINJE Ovdje na suhom bilu Strahovitoga brda Ruitelja Vezuva, Kog drugi cvijet i stablo ne veseli, Samotno grmlje ti okolo iri, Mirisava o uko Zadovoljna u pustoi prijevod: Frano ale

ak i izraivali odjevne predmete. Primitivno runo skidanje vlakana bez posebnih naprava bilo je sporo i dosta teko, a maceracija u vodi bila

je dugotrajna, zagaivanje voda znatno, pa se posao s vremenom naputao. Kroz povijest se manufakturna proizvodnja od brnistre postupno

Z. KOVAEVI i sur.: Brnistra - zaboravljena tekstilna sirovina, Tekstil 59 (9) 410-421 (2010.)

411

smanjivala, a sve vie se koristio lan, konoplja i pamuk, da bi se zbog ekonomske krize 30-ih godina prolog stoljea, i nedostatka sirovina u vremenu oko I. ali i II. svjetskog rata krenulo u njenu ponovnu armaciju. Tako se u Italiji tijekom embarga na uvoz (rat u Etiopiji) godinje bralo oko 700 000 t brnistre, a na njenoj obradi radilo je 61 postrojenje. Meutim, dobivanje tekstilnih sirovina iz brnistre sredinom 20. stoljea potpuno se ugasilo. U Europi je ostalo nekoliko udruenja proizvoaa brnistre, koji su dobili poticajne projekte Europske unije radi zadravanja i napredovanja starih zanata, dok je kod nas ostalo tek nekoliko udruenja na razini turistikih atrakcija. Tako u Pirovcu udruga Porart poetkom kolovoza posljednjih godina, u sklopu turistike atrakcije, organizira tradicionalno branje brnistre i njenu maceraciju u moru, to se nekad prakticiralo u naim krajevima, sl.1.

Meutim, on na nekoliko mjesta spominje i biljku spartum, a to je latinizirani oblik Dioskoridovog opisa biljke sparton. Danas se nakon podrobne analize opisa primjene i prerade smatra da se radi o jednoj te istoj biljci, tj. Spartium junceum. Kao to se iz prethodnog opisa vidi dvojnost naziva za istu biljku, brnistru ili uku, protee se od najranijih vremena. U naoj literaturi uz nazive brnistra ili uka, nalaze se i brojne varijante jednoga i drugog naziva kao brnestra, ba(r)nestra, ukva, uk. Meutim, kako se Spartium junaceum pojavljuje kod nas u narodu pod dva imena, tako se i naziv uka osim na brnistru odnosi i na neke druge biljke slinih svojstava.

2. U potrazi za zaboravljenom brnistrom

U itavom mediteranskom prostoru poznata je upotreba brnistre i njena raznovrsna primjena ve od antike, a koliko se danas ta upotreba moe pratiti kod nas, svakako nije znaajnije mlaa od ostalih poznatih pojava grke i rimske kulture. Ve i u starom Rimu brnestrite (genestium - kako se u kasnolatinskom zvao ager) se obraivalo kao i svako drugo polje, a biljka se u uzorane brazde sijala ili su se sadile mladice, kako to opisuje rimski agronom Columella. Prema Vergiliju, osim vrbe, lijeske, bazge i drugih biljaka, sadile su se ivice i od brnistre. Prema Pliniju je sijanje i sadnja brnistre za seljaka neophodna; uz ostalo, njene granice daju izvrstan materijal za vezanje vinove loze i mladih stabala [3]. Da se brnistra poela vrlo rano koristiti i na naem dijelu Jadrana, dokazuju nalazi liburnskih brodova, tzv. serilia. Za ovaj tip broda karakteristian je nain spajanja dijelova brodske konstrukcije sustavom ivanja pojedinih elemenata. Sve dileme oko atribucije ovog naina gradnje brodova rijeili su antiki pisci, koji su opisali i naziv plovila to je ovom tehnikom ivanja napravljeno. Od antikih pisaca potjeu podaci o po-

Sl.1 Brnistra ili uka u cvatu (okolina ibenika - lipanj 2010.) (autorska slika)

Prema jednoj od teorija (Grga Novak, Frane Buli, Ljubo Karaman) ime grada Splita dolazi od grke rijei za brnistru Aspalathos (gr. ) [2]. Za primorsko pelarstvo vaan je i cvijet brnistre. Tako su i Aristotel i Plinije hvalili med od brnistre. Openito najvie podataka od antikih pisaca o brnistri ostavio je Plinije Stariji, koji ju naziva genista. Tako Plinije pie: Ginestra quoque vinculi, ores apibus gratissimi (Brnistrom se vee i prave od nje guve,a na cvijee vanredno rado lijeu pele).

sebnoj vrsti plovila kod Histra i Liburna i nainu njihove gradnje. Marko Verije Flak, gramatiar iz Augustovog doba, prikupio je gramatiki zanimljive i slabo poznate rijei, te u svome djelu De verborum signicatu donosi naziv serilia za istarske i liburnske brodove. Podaci dolaze od Seksta Pompeja Festa koji je ivio u 2. st., koji navodi: Serilia je po Verijevu miljenju naziv za istarska i liburnska plovila to se zbijaju lanenim i ukovim konopcima, nazvana tako prema latinskom conserere svezivati i contexere spletati. Tako, Pakuvije u drami Niptra kae: I nikakav tesarski klin ne dri na okupu sklop brodskog trupa, nego je on ivan lanenom i ukovom uadi, posluivi se opisanim izrazom i izmiljenim nazivom za konopce to se suu od ukovine [4]. Brnistra je na naim prostorima koritena i kroz srednji vijek, o emu svjedoi nekoliko povijesnih zapisa. Najstariji podatak, premda spominje brnistru samo usput, ipak govori o njenoj preradi u tekstilne svrhe. Nalazi se u Zbirci uredaba i zakona Statuta et leges civitatis et insulae Curzlae iz godina 1214. do 1558., gdje glava XCVIII brani zadravanje na mulima Zavalatice, Prigradice i Blaca, jer su to vjerojatno bila stalna mjesta na kojima su ene moile lan i brnistru. Odredbe o zatiti korisnih biljaka donose se vrlo esto, kao primjerice u Brakom statutu iz 1656. godine [3]. Sljedei sauvani zapis o brnistri pisan je glagoljicom 1674. godine, a donosi podatak iz ibenske okolice. To je oporuka u kojoj pie: Ostavlan Matii svekrivi jednu kanicu novu i brnistru, ka j(e) g(o)tova. [5]. Iz samog teksta nije posebno jasno to je zapravo ta gotova brnistra. ibenska je okolica, ukljuivi i otoke, pored crnogorskog primorja bila u prolosti kraj gdje se brnistra najvie prela i tkala [5]. Podatak o preradi brnistre na ibenskom podruju nalazi se u knjizi Viaggio in Dalmazia, poznatog talijanskog putopisca Alberta Fortisa, napisanoj 1774. godine.

412

Z. KOVAEVI i sur.: Brnistra - zaboravljena tekstilna sirovina, Tekstil 59 (9) 410-421 (2010.)

Nakon to je proputovao cijelu Dalmaciju, opis prerade i upotrebe brnistre donosi upravo s otoka Murtera, te pie: Najdrai zanat Betinjana, stanovnika zapadnog kraja ovog otoka, jest skupljanje, moenje, predenje i tkanje brnistre za kojom odlaze u potragu do obala Istre i po otocima Kvarnera. Od nje prave platno razliite debljine, koje slui za vree, a katkad za seljake koulje i suknje; nema sumnje da bi od te biljke izile bolje rukotvorine kada bi je se obraivalo s manje grubosti. More im slui za namakanje sveanja [6]. Sijanje i uzgoj, odnosno kultiviranje brnistre kod nas danas su nepoznati, no svakako ga je u prolosti bilo, pa i u veoj mjeri. Nestaica tekstila 1916. godine potakla je fra Andriju Rajkovia, da bi se narodno iskustvo s preradom brnistre moglo koristiti u mnogo veem opsegu, pa i industrijski. On pokree akciju kod tadanjih vlasti, obrazlaui potrebu, korisnost i mogunosti preraivanja brnistre, te alje vie uzoraka gotove tkanine. U istom dopisu kae kako je unazad 40 do 50 godina brnestra bila openito u upotrebi, no sada je pravljenje tkanine mal ne sasvim zaputeno. U prilogu dopisa alje Nain, kako se priragjivala tkanina od brnestre [3]. 1930-ih godina umari su svesrdno preporuivali uzgoj brnistre na primorskom kru (npr. ing. Ante Premui u umarskom listu 1937. i u knjiici Seljako gospodarstvo na kru 1940., prof. dr. M. Ani u umarskom listu 1937. i ing. Stane Benko u djelu o brnistri, u knjiici izdanoj pri Ministarstvu industrije i rudarstva, Zagreb, 1946.). On je po nalogu Glavne direkcije tekstilne industrije u Zagrebu 1946. rijeio problem industrijske proizvodnje vlakana od brnistre. O ovom je napisana kratka crtica u prvoj godini izdanja asopisa Tekstil 1952. u broju 6 i u radu o brnistri i mogunosti njenog koritenja u gospodarstvene svrhe [15]. Iscrpno izvjee lana Instituta za umarska istraivanja ing. Ante Premuia pod naslovom Planski uzgoj brnistre na

naem primorskom kru kasnije objavljeno u umarskom listu, gdje pie da budui da brnistra uspijeva i na glinenim i vapnenim tlima neutralne, kisele i alkaline reakcije, mogu se ta njena raznovrsna bioloka svojstva vrlo dobro iskoristiti i pri poumljavanju nepodatnih terena primorskog kra [7]. Objavljivani su i mnogi propagandni lanci u dnevnicima i asopisima, a kako ve biva u propagandnim sastavcima, mnoge su dobre strane uzgoja brnistre isticane u superlativima to nije odgovaralo realnom stanju. Na poveano zanimanje za brnistru najvie je utjecala ekonomska kriza i tadanji nedostatak sirovina na svjetskom tritu [8]. U ovom radu ispitani su naini dobivanja vlakana brnistre u irim podrujima ibenske i Splitske upanije. Brnistru su za tekstilne svrhe koristili siromaniji stanovnici mjesta na spomenutom podruju, oni koji nisu imali ovaca od kojih su mogli dobiti vunu. Murterini, koji su imali velik broj ovaca, brnistru su koristili samo za izradu cipela, dok su njihovi susjedi Jezerani, za koje se kae da su bili vrlo siromani, mnogo ee upotrebljavali brnistru koju su mijeali s nekim drugim tekstilnim sirovinama, primjerice lanom [9]. U hrvatskim muzejima nalazi se nekoliko predmeta izraenih od brnistre odnosno od njenih mjeavina s drugim vlaknima. Tako je u dobrom stanju sauvan lancun (plahta) s otoka Paga (Jakinica) dimenzija 207 x 160 cm, otkan u 4 nianice oko 1945. godine. Lancun je sastavljen od dva dijela, pran je i bijeljen kvaenjem na rosi i izlaganjem na suncu, sl.2.

Pokriva s otoka Kaprija (lokalni naziv: klanja) dimenzija je 130 x 80 cm, sl.3. U osnovi je brnistra, a za potku su koriteni komadi starih krpa. Klanje su bile uniformne irine, ovisno o irini tkalakog stana.

Sl.3 Pokriva (brnistra u osnovi) s Kaprija (fundus Muzeja grada ibenika) (autorska slika)

Prema rijeima kazivaa, brnistru za dobivanje tekstilnih vlakana najbolje je rezati sredinom kolovoza, nekoliko dana prije blagdana Velike Gospe, sl.4. U branje brnistre kree se zorom, oko 4 sata ujutro, kad bi providilo, jer je grane trebalo nabrati dok jo ima jutarnjeg hlada. Brnistra je zrela za branje kad na granama ima smee mahune koje su ve poele tamniti, jer Ako nije zrila, nema u sebi vlati, neg je sama koa. Ako je mahuna zelena, brnistra nije zrela za preradu, a jednogodinji izdanci se prepoznaju upravo po tome to nemaju mahunu. Grane brnistre reu se srpom ili kosirom.

Sl.4 Branje brnistre (autorska slika)

2.1. Dobivanje vlakana brnistre u naim primorskim krajevima Za dobivanje vlakana u domainstvima najbolje je brati dvogodinje, pa i starije izdanke biljke, jer mladi izdanci brnistre nemaju u sebi vlakna kakva

Sl.2 Lancun (plahta) od brnistre s Paga (fundus Etnografskog muzeja Split)

Z. KOVAEVI i sur.: Brnistra - zaboravljena tekstilna sirovina, Tekstil 59 (9) 410-421 (2010.)

413

se nalaze u starijim izbojcima. Grane koje se reu moraju biti ravne te ne smiju biti suhe. Nekad je najvei problem bio pronai dovoljno brnistre koja bi podmirivala svaije potrebe za tom tekstilnom sirovinom. Naime, veina polja bila je obraena, zasaena maslinama ili vinovom lozom, tako da divlje izrasle brnistre nije bilo u dovoljnim koliinama, a kod nas se uglavnom nije uzgajala. Ponekad je bilo toliko teko pronai dovoljno brnistre, da su je morali krasti, brati potajno na susjednom teritoriju (primjerice stanovnici Pirovca brnistru su brali na podruju Srime i Vodica). esto su znali u branje brnistre ponijeti boba ili nekih drugih plodova, kako bi potkupili uvara, lugara ako ih uhvati. Danas je, meutim, situacija mnogo drukija. Polja su zaputena, pa tako i grmovi brnistre, tako da je u draem obraslim grmovima teko pronai dovoljno zadovoljavajuih izdanaka za dobivanje tekstilnih sirovina. Kultivirani uzgoj brnistre na kamenitim dijelovima kra sigurno bi donio prednosti. Proces prerade zapoinjao je ienjem te vezivanjem granica brnistre u ruice, to je svatko radio zasebno, ispred svoje kue. Ruice se oblikuju tako da se nekoliko ravnih izbojaka brnistre (ka pagete) sloi i svee takoer brnistrom (uetom od brnistre ili tom prilikom svjee posjeenom granom brnistre), te isijee sjekiricom na odreenu duinu. Duina je odreena mahunama, jer se niti ne bi moglo izvlaiti ako bi mahuna ostala na granici. Vano je da ruice budu uredno posloene kako bi u iduim fazama bilo lake izvlaiti vlakna. Nakon toga od odreenog broja ruica (50 - 100) koje se poveu konopom od brnistre, sloe se snopii (faini) koji se potapaju u plitko more te poklapaju kamenjem, sl.5. Snopie su drali u moru od 20 do 40 dana. Svaka obitelj bi svoje faine posebno oznaila (bocom, limenkom, tapom s nekom oznakom), kako ne bi dolazilo do kraa snopia. U sljedeoj fazi izbojci su obraivani mehaniki, trljanjem po hrapavom

Sl.5 Vezanje ruica u faine (autorska slika)

kamenu, uz udaranje po kamenu i ispiranje u moru. Na taj se nain odjeljuju vlakanca od vanjske omekale kore i unutarnjeg dijela stabljike. Kamen po kojem bi trljali, namjestili bi ukoso u more. Najbolje je kad je to vea povrina kamena u moru, da je lake ispirati brnistru dok je trljaju. Tako obraene ruice ostave se osuiti, kako bi bile spremne za posljednju fazu, odnosno odjeljivanje vlakana. Prije suenja brnistra se nije ispirala u slatkoj vodi, a istrljane granice su se trebale dobro razvui prstima kako bi se bre posuile i lake istile. Obradom brnistre drvenasta sredina granice ostaje itava, a s nje se izvlaenjem prstima skidaju odijeljena vlakanca, tako da stupa ostane u ruci. Dobivene niti nisu se raeljavale na grebenima, nego su ih prethodno dobro upkali prstima, da bi bila to rahlija, a pritom su se i oistila od zaostalih neistoa. Zatim su se oiena vlakna povijala na preslicu. Nakon predenja i prepredanja pomou stolice ili preko ruke i noge, povijala se u pasme. U selu su postojale tkalje specijalizirane za brnistru, tzv. tkalice koje su napravile to bi se od njih trailo. Du Jadrana bilo je dosta tkalakih stanova, no niti brnistre je bilo dosta teko pritkivati, pa su iskusne tkalje za tkanje brnistre prilagoavale tehniku tkanja. U prolosti se tkalo dosta platna i za gornju odjeu, jer se deblja platnena tkanina dobro nosila i nije se znatno guvala. Osim debljih platna, tkale su se i tanje tkanine za plahte, sl.2. Nekada se gotova tkanina bojadisala prirodnim bojilima, a za tkanine za koulje bijelile su se obradom u luini

[3]. Rairenost ove obrade potvruje i postojanje naziva ukatac za tkaninu od uke ili brnistre na koju su bogati Dubrovani gledali s visoka, barem sudei prema poslovici: obanin i u ukau digne nos. Vlakno brnistre esto je kombinirano s nekim drugim materijalima, primjerice s vunom za izradu prekrivaa (prekrivai od istog brnistrinog vlakna su teki, a ne griju dovoljno), ili s krpama za izradu tepiha, koje su izraivali tako da bi stare komade odjee parali i povezivali s brnistrom u tkanju, sl.3. Od brnistrinog konopa izraivane su cipele (stupai), koje na Murteru nazivaju i bonistare. Za tu potrebu konop je morao biti irine oko jednog prsta, a kako bi bio to tvri premazivan je voskom ili prepolovljenom suhom smokvom. Na taj nain bilo bi sprijeeno kidanje i unitavanje konopa. Tako pripremljen konop motao se po drvenom predloku, stopi, od sredine prema kraju, do eljene veliine. Da bi se cipele mogle nositi i po kii, s donje strane ona od konopa (koji je takoer mogao biti od tanje ispletene brnistre) stavio bi se komad gume koji bi za konop privrstili pagom ili avliima. Kad bi dovrili on, na konop bi s gornje strane privrstili tekstil ili kou (janjeta, koze, ovce, kunia, zeca). Originalna je upotreba brnistre u Petrianima kod Zadra, gdje se svjee odrezane izbojke isjeckalo i tuckanjem pretvaralo u prah, kojim se posula mokra mrea, a sastojci koje je upila mrea tite od truljenja. Izbojci brnistre koristili su se i pri izradi manjih vra. Osim toga, od brnistrinog vlakna izraivana je i uad - od debele pree, od 5 do 6 niti, na nain da bi preu uplitali u ue kao pletenicu. Stupu, kako su nazivali oieno vlakno, stavljali su izmeu dasaka u trupu broda kako ne bi proputalo more, odnosno stari su kalafati koristili vlakno brnistre za uperavanje drvenih brodova. U rjeniku trogirskog akavskog govora (Trogir 1994.) navodi se da je liban: 1. vrsta ueta od brnistre; 2. ue kojim su se opasavale stranice

414

Z. KOVAEVI i sur.: Brnistra - zaboravljena tekstilna sirovina, Tekstil 59 (9) 410-421 (2010.)

tijeska za groe; 3. konop kojim se vue mrea potegaa. Od brnistre su izraivani i epovi za bave. Svaka je ena morala pripremiti stupu, oprati je u slatkoj vodi, osuiti, te se tako pripremljena, oprana stupa stavljala na epove i tapune - otvore na vrhu bave. Kad bi se bava rasuila, rupe bi lagano noiem zaepili stupom i prelili sumporom. Neobraena biljka koritena je u poljoprivredi, primjerice za vezivanje vinove loze ili rajica, za izradu zidova u kolibama i kao pokrivala za krovove, a nizovi smokava nanizani su na izbojke brnistre [11]. Nadalje, od brnistre su se u Baki na otoku Krku plela sjedala na stolicama [3]. 2.2. Industrijska obrada brnistre u naim primorskim krajevima Osim to je brnistru narod du istonog Jadrana na razliite naine upotrebljavao i preraivao, ona se u velikim koliinama brala u Istri i u Dubrovakom primorju jo za vrijeme Austro-Ugarske, a poslije i izmeu dva svjetska rata. Tada je brnistru brala vojska, odmah na mjestu vezala u snopove pa se odvozila, odnosno izvozila u Italiju, gdje su se od nje izraivala vojnika odijela. Pokuaja industrijske prerade bilo je u vie navrata i kod nas. Sjetimo se ve ranije spomenute akcije, koja je Rajkovievom inicijativom zahvatila gotovo cijeli Jadran i poela poprimati znaenje industrijske prerade. Ve nakon I. svjetskog rata, 1919. godine pokuala se brnistra naveliko preraivati u Omiu, gdje je tada bila podignuta i posebna zgrada, tvornica za preradu brnistre. No, ve prvi pokuaj zavrio je potpunim neuspjehom, jer se brnistra u moru moila itavih est mjeseci i, naravno, sagnjila. Od daljih se pokuaja nakon toga odustalo, pa je trebao proi i II. svjetski rat da se opet netko sjeti brnistre, emu je i ovaj put bila uzrokom poslijeratna nestaica tekstilnih sirovina. Preradom se zaista i zapoelo pa je dvije godine nakon rata (1947.) skupljeno u okolici Rapca i Labina (Istra)

oko dva vagona brnistre i predano kotaru Pula da je poalje na preradu u tvornicu u Faani. Odlueno je da se podignu tvornice jo i u Vodicama i u Zakucu iznad Omia. Tu se, gdje je u blizini jo 1919. godine bila podignuta prva zgrada za preradu brnistre, pokualo ponovno, ovaj put suvremenijim metodama. Maceracija se provodila kemijski, a postojao je i ureaj za suenje vruim zrakom. U rijekoj tvornici papira pretvoren je i jedan odjel u laboratorij za pokusna ispitivanja. Da bi se pojeftinio transport sirovine, bilo je prijedloga da se kakav stariji brod preuredi u plutajuu tvornicu, koja bi obilazila Jadranom i preraivala na taj nain skupljenu brnistru. Rezultate ove pokusne proizvodnje preuzele su neke predionice u Hrvatskoj i Sloveniji na dalju preradu, pa su prvi pokusni proizvodi zaista i proizvedeni. No na tome je i ostalo. itava akcija, koja je u prvi as pola dobrim putem, odjednom je prekinuta - navodno, jer su cijene u otkupu bile previsoke - a tradicijska je prerada ostala i dalje u narodnim rukama [3]. U prolosti je u Hrvatskoj bilo jo pokuaja industrijske obrade brnistre. Tako se u Vodicama od 1946. do 1949. godine gradila tvornica za preradu brnistre, koja je preraivala brnistru do 1954. godine kada je zbog nerentabilnosti zatvorena, a ovih dana priprema se njezino potpuno ruenje, sl.6. Prema kazivanjima bivih djelatnika Tvornice uke, odnosno pogona za preradu brnistre u Vodicama, tehnoloki postupak dobivanja vlakana zapoinjao je potapanjem, odnosno odleavanjem granica brnistre s izbojcima u otopini natrijeve luine, tijekom nekoliko dana. Nakon odle-

avanja u bazenima s luinom, vlakna se odvajaju od ostataka. Ruice brnistre su se runo provodile kroz mlazove tekue vode pri pritisku od 4 do 6 atmosfera. Mlazom vode odvajala su se vlakna od vezivnog tkiva, te ih se odvodilo u bazene u kojima su se ispirala od luine. Nakon suenja na zraku, povremeno je dolazilo i do izlaganja vlakana kii, a to je imalo povoljan utjecaj na kvalitetu. Tako dobivena vlakna mehaniki su proiavana od eventualnih ostataka vezivnog tkiva, preana su u bale i slana na daljnju obradu u tvornicu Duga Resa. Ovako dobivena vlakna brnistre duine do 40 cm uglavnom su se koristila za proizvodnju uadi [10].

Sl.7 Bivi rukovoditelj i djelatnice Tvornice uke (autorska slika)

3. Brnistra - bioloka svojstva

Brnistra ili uka je grmolika biljka iz porodice mahunarki. Jedina je vrsta u rodu Spartium, tab.2, visine grma od 1 do 1,50 m visine, a samo stari primjerci izrastu u manja stabla 4-5 metara visoka i 15-20 cm debela. Brnistra cvate intenzivno utim cvjetovima u vremenu od svibnja do srpnja (sl.1), a mahune sa sjemenkama dozrijevaju u razdoblju od kolovoza

Sl.6 Dananji izgled bive Tvornice uke u Vodicama

Z. KOVAEVI i sur.: Brnistra - zaboravljena tekstilna sirovina, Tekstil 59 (9) 410-421 (2010.)

415

do listopada. Cvjetovi imaju muke i enske organe, a oprauju ga insekti. Cvjeta u drugom dijelu proljea. Cvjetovi su brojni, promjera 1 do 2 cm tako da brda obrasla brnistrom za njena cvata poprime prekrasnu utu boju, a ugodan miris posebice je omiljen kod ena [12]. Nakon sazrijevanja sjemena, izboji biljke mogu se, kao i konoplja ili lan, koristiti za proizvodnju tekstilnog vlakna. Brnistra se dodue u pravilu vrlo esto pojavljuje na svjeim tlima s dovoljno vlage, ali uspijeva dobro i na vrlo suhim i kamenitim tlima, kamenim osipinama, brdskim toilima i bujinim ljunitima [7]. Sjenovita podruja joj ne odgovaraju. Ima i jedno specijalno svojstvo kserolnog bilja. Stvara na izbojcima samo po nekoliko malenih listia, a i te ljeti tijekom sue odbaci, pa asimilira tankim dugim i vitkim izbojcima, koji pod kutikulom imaju stanice s klorolom. ak i na suhim i kamenim tlima lako se razmnaa sjemenom, sadnicama i reznicama. Korijenje joj see duboko i dosta dobro vee tlo, a kao lepirnjaa (leguminoza) simbiozom s bakterijama u kvricama i zadebljanjima korijenja vee atmosferski duik te njime obogauje tlo [7]. U tu svrhu istraene su karakteristike korijenskog sustava brnistre, vrste koju vrijedi uzeti u obzir zbog njene sposobnosti prilagodbe i otpornosti na suu [13, 14]. Izbojci imaju dva osnovna sloja: krut drvenast unutranji sloj, u sredini porozan, to ini stabljiku veoma laganom, i vanjski ovoj, koicu protkanu ilavim vlaknima. Na presjeku izbojka brnistre opaa se epiderma, parenhim kore s klorolom, endoderm, snopii vlakna kore i snopii vlakna pericikla, sl.8. Dobro se vide agregati vlakana kore i pericikla, glaviastog oblika, koji su spojeni u gotovo neprekidan prsten [15]. Vlakna konoplje i lana dobivena su mehanikom obradom, dok je vlakno brnistre ekstrahirano metodom obrade u 15 % otopini NaOH, sl.9 i 10. Iz snimljenih FT-IR spektara uzoraka

Sl.8 Popreni presjek izbojka brnistre snimljen na skenirajuem elektronskom mikroskopu (SEM) Hitachi S-3400 N

Sl.11 Krivulje nekih stabljinih vlakana snimljene na spektrometru (FTIR Spectrum 100, Perkin Elmer)

pik u intervalu 2850 - 2950 cm-1) posebice su vidljivi kod konoplje i lana, dok je prisutnost lignina vrlo malo izraena (prekriveni pik na ~ 1600 cm-1 te pik vrlo slabog intenziteta na 820 cm-1. Kod analize brnistre navedenih pikova ili nema (pektin) ili su vrlo slabog intenziteta (lignin).
Tab.2 Botanika klasikacija brnistre ili uke [16] Klasikacija Carstvo Divizija Razred Red Porodica Rod Vrsta Latinski nazivi Biljke Magnoliophyta Magnoliolipsida Fabales Fabacea Spartium Spartium junceum

Sl.9 Tehniko vlakno brnistre snimljeno na skenirajuem elektronskom mikroskopu (SEM FE/Mira Tescan)

Sl.10 Elementarno vlakno brnistre snimljeno na skenirajuem elektronskom mikroskopu (SEM FE/Mira Tescan)

stabljinih vlakana moe se uoiti da sva vlakna imaju pikove karakteristine za celulozu, s razlikom u intenzitetu, sl.11. Pikovi karakteristini za pektin (pik na ~1730 cm-1 te dvostruki

Brnistra raste u svim zemljama oko Sredozemnog mora, ali samo u obalnim podrujima pored mora i na otocima. Stanite joj je mediteransko podruje june Europe, jugozapadna Azija i sjeverozapadna Afrika, sl.12. U Italiji, u mediteranskom podruju raste do nadmorskih visina od 975 m, a u submontanskoj zoni i kastanetumu nalazi se do nadmorskih visina od 1300 m. U Turskoj, Siriji i Palestini raste i do visina od 1700 m [14]. U SAD-a i Novom Zelandu smatra se korovom i nastoji se iskorijeniti kako ne bi ugroavala autohtone biljke [17, 18]. Brojne anatomske prilagodbe na suno stanite vidljive su u mikroskopskim strukturama vegetativnih organa brnistre. Vidljiva je kserotna (kseroti - vrste biljaka prilagoene ivotu u sunim podnebljima) prila-

416

Z. KOVAEVI i sur.: Brnistra - zaboravljena tekstilna sirovina, Tekstil 59 (9) 410-421 (2010.)

4. Brnistra kao tekstilna sirovina

Optimalno vrijeme rezanja izbojaka brnistre (zelenih granica) je od trenutka kada se sasuene mahune spiralno uviju i izbace sjeme, sl.13. Koliina vlakana u izbojcima brnistre je oko 8 do 12 % u odnosu na masu granica. Za dobivanje tekstilnih vlakana zeleni izbojci reu se u neposrednoj blizini osnovnih stabljika i veu u snopie (ruice) kojima se reu krajevi na jednaku duinu, sl.14. Duina tehnikih vlakana iznosi i do 40 cm. Metode odvajanja vlakana od vezivnih materijala mogu biti mehanike, kemijske i bioloke. Runo odvajanje vlakana iz granica je mukotrpno i jedan je od uzroka naputanja brnistre kao tekstilne sirovine u nas. Razliite metode ekstrakcije vlakana imaju svoje prednosti i nedostatke koji utjeu na koliinu i kvalitetu dobivenog vlakna.

Sl.12 Rasprostranjenost brnistre u svijetu

godba lista u njegovom kratkom ivotnom vijeku i transformacija njegove unutranje strukture u kojoj dominira lanac parenhima. Gornji dio stabljike je preuzeo funkciju lista, dok vlakna sklerenhima i vodljivi elementi zauzimaju veinu njegovih sekundarnih jedinica. Neobino svojstvo primarne strukture korijena je njegov nepotpuno razvijeni endoderm a sekundarna struktura ukazuje na njegovo skladitenje i mehanike uloge. U Italiji se brnistra na loijem tlu sije u razmacima od 1 do 1,20 m, a na boljem tlu na 50 do 60 cm. Tree godine u proljee preree se svaka biljka 30 cm iznad zemlje, da se postigne gusto tjeranje mladica. Te se granice tada svake godine, poevi od sredine srpnja pa do jeseni, karama reu u neposrednoj blizini osnovnog stabalca, veu u snopove i za 3-4 dana se otpremaju na dalju preradu. Iskoritavanje brnistre s ovakve kulture traje oko 20 godina, a svake se este godine radi oporavka grmova granice ne reu. U Italiji se na puno mjesta, po obeumljenim i dugotrajnom stonom paom degradiranim terenima, razrasla brnistra u gutarama na velikim kompleksima povrina. Da se ta samonikla brnistra iskoristi, njen uzgoj proiri, uini je unosnim i na drugim loijim tlima, tamo su se posljednjih desetljea razradile i usavrile rentabilne bioloke i kemijske metode skidanja vlakana (razvlaknjivanja) brnistre. Razvila se i dalja prerada vlakana u raznovrsne, pa i u najnije tekstilne proizvode.

Oieno vlakno moglo se odmah presti ili se prethodno raeljavalo na preslici na grebenima i gargraama za vunu. Prelo se preslicama kojima se prela vuna, a s vretena se prea prematala u klupka (namotke) zvana kanele [19, 20]. Nakon toga vlakno brnistre iskuhavalo se u lugu te bi se dobivala zelenkasto-smea nit. Mehanike metode uklanjanja vegetabilnih veziva esto se koriste, ali im je uinkovitost loa. Maceracija u zemlji - ova metoda bila je naroito rasprostranjena u francuskoj regiji Languedoc. Osueni izbojci su se prethodno udarali i nakon toga namakali u voiu etiri sata te su se polagali u iskopane jame u zemlji u vremenu 8 do 9 dana tijekom kojih su esto bili vlaeni.

Sl.14 Slaganje izbojaka brnistre u snopove (ruice) (autorska slika)

Sl.13 Brnistra u vremenu branja (ista lokacija kao na sl.1, kolovoz 2010.) (autorska slika)

4.1. Postupci rune maceracije Iako je maceracija mehaniki postupak, nije potpuno runi postupak, uvrtena je u ovo poglavlje radi lake usporedbe industrijskih i runih metoda ekstrakcije vlakana. Mehanika maceracija se provodi na strojevima slinim onima za mehaniku obradu lanenih ili konopljinih stabljika. Razlika je u tome to se svenjevi lana ili konoplje obradom na stupi i trlici potpuno izlome te otpada drvenasti pozder, a korisno vlakno ostane u ruci. Kod obrade brnistre drvenasta sredina izbojaka ostaje itava te se s nje izvlaenjem dobiva vlaknasti dio.

Maceracija u vodi - provodila se u Toskani. Osueni izbojci su se potapali, odnosno odleavali u hladnoj vodi i do 80 dana ili u mlakoj vodi (29 C) kroz 40-50 sati. Varijante ove metode ukljuuju obrade u toploj vodi i obradu u tekuim vodama nakon kratkotrajne obrade u kipuoj vodi, koja se esto koristila u talijanskim regijama Basilicata i Calabrija [9]. Prema nekim autorima, na zraku dobro osuene stabljike moile su se 720 sati (30 dana) u vodi temperature od oko 18 C. Budui da su stabljike brnistre drvenaste grae, teko ih se lomilo, gulila im se kora, to se lako obavljalo, naroito kod mokrih stabljika. Oguljene vrpce kore kuhane su jedan sat u 5%-tnoj otopini natrijeve luine. Dobrim ispiranjem uklonjeni su svi nepotrebni dijelovi kore, a

Z. KOVAEVI i sur.: Brnistra - zaboravljena tekstilna sirovina, Tekstil 59 (9) 410-421 (2010.)

417

ostalo je isto vlakno, koje je osueno pri temperaturi od 105 C [21]. Maceracija u morskoj vodi - provodila se u naim primorskim krajevima. Nakon odbacivanja sjemenki izbojci brnistre rezali su se neposredno uz osnovnu stabljiku i skupljali u svenjie (ruice) te namakali 3 do 4 tjedna u plitkoj morskoj vodi. Nakon odleavanja u moru, struganjem o kamene ploe odvajala su se vlakna od drvenine, sl.15.

Nakon etrnaest dana stajanja u otopinama izbojci brnistre ostrugani su na kamenu i isprani pod mlazom vode. Kod toga najlake su izdvojena vlakna dobivena u 5 %-tnoj otopini natrijeve luine, a najtee vlakna obraena u morskoj vodi. Iz sl.17 i 18 uoljivo je da vlakna dobivena obradom u otopini natrijeve luine imaju najveu istou od popratnih tvari, a ostatna otopina je zelene boje i u njoj se nalazi najvie popratnih tvari. Morska voda je najvie zamuena, a kod sve tri otopine neugodan miris je intenzivan.

Sl.18 Prikaz izgleda brnistre u razliitim fazama u postupku dobivanja vlakana brnistre: a) snopi svjee ubranih izbojaka, b) snopi izbojaka moenih u moru tijekom 20 dana, c) isti snopi, d) vlakno brnistre, e) drveni ostaci nakon trenja i odvajanja vlakana (autorska slika)

Sl.15 Struganje ruice brnistre o kamenu plou (autorska slika)

utim, otpadne vode te metodepredstavljale bi veliki problem za okoli. Druga metoda postavljena tih godina i koja bi mogla vrlo lako biti primijenjena je mikrobioloka maceracija. 4.2.1. Postupak fizikalno-kemijske maceracije U fazi iskuhavanja bio je potreban niz kada postavljenih u seriju koje su imale sustav za doziranje lunate otopine (4-7,5%), ureaj za zagrijavanje otopine do vrenja, te sustav za odvod otpadnih otopina koje su sadravala guste ostatke. Za 2o kg suhih izbojaka bilo je potrebno 100 l vode. Vremenski razmak u kojem se provodilo vrenje trajalo je od 20 min do 1 sata. Nakon iskuhavanja snopovi brnistre su se prali i stavljali u posude kako bi se odvojilo vezivno tkivo (lignin i pektin) od vlakana. Ovaj postupak posebno je podesan za dobivanje celuloze iz brnistre, i to bisultnom metodom. Za provoenje ove metode danas je potrebno modernizirati stare metode, budui da su tradicionalne metode neprihvatljive s ekolokog stajalita. Za to je potrebna rekuperacija procesnih voda u zatvorenom ciklusu te optimizacija cijele serije parametara kao npr. temperature, vremena stvaranja pulpe, koncetracija baziih reagensa, tlak kisika i eventualna upotreba katalizatora koji bi omoguili

Radi usporedbe u radu su laboratorijski ispitane razliite vrste maceracije i to: u vodi, morskoj vodi i 5%tnoj otopini natrijeve luine na sobnoj temperaturi. U tri odvojene posude volumena 5 l namoena je jednaka masa izbojaka brnistre. Ve nakon prvog dana otopina natrijeve luine se zamutila, morska voda dala je lagano zamuenje, dok je voda s izbojcima brnistre ostala nezamuena. Na sl.16 prikazani su izbojci brnistre nakon sedmodnevnog stajanja u otopinama na sobnoj temperaturi. Uoljivo je da je do maceracije dolo kod obrade u otopini natrijeve luine, dok je vrijeme obrade u vodi i moru jo nedovoljno.

Sl.17 Vlakna brnistre i odgovarajue otopine nakon 14-dnevne obrade u: a) vodi, b) morskoj vodi, c) otopini luine (autorska slika)

4.2. Postupci industrijske maceracije Tokom 1940-ih godina, kao rezultat velikog zanimanja za iskoritenje brnistre kao tekstilne sirovine, u Italiji su organizirana industrijska postrojenja za maceraciju. Metode koje su tada bile postavljene i danas su aktualne, premda im je potrebna tehnoloka modernizacija. Najpogodnija metoda koja je tada postavljena je zikalno-kemijska maceracija. Me-

Sl.16 Izbojci brnistre nakon 7-dnevne obrade na sobnoj temperaturi u: a) vodi, b) morskoj vodi, c) otopini luine (autorska slika)

418

Z. KOVAEVI i sur.: Brnistra - zaboravljena tekstilna sirovina, Tekstil 59 (9) 410-421 (2010.)

kontrolu koliine slobodnih radikala koji su prisutni tijekom procesa. Nova metoda ekstrakcije vlakana temeljena je na serijskoj kombinaciji izmeu poetne kemijske faze (alkalna digestija) i sljedee zikalno-kemijske, faze koja se sastoji od kompresije s vruim zrakom u autoklavima, nakon ega slijedi brza dekompresija (DiCoDe proces, digestijakompresija-dekompresija). Alkalni matini likvor, koji proizlazi iz poetnog koraka digestije, moe se prikladno reciklirati nakon centrifugiranja te nakon ultraltracije. Ovaj proces je karakteriziran proizvodnjom vlakana s izvrsnim zikalnokemijskim svojstvima, kao to su visoka mehanika otpornost i visoka elastinost te brza proizvodnja. Vlakna dobivena DiCoDe procesom mogu se dalje omekavati i bijeliti enzimatskom razgradnjom [22]. Usporedbom rune i industrijske metode ekstrakcije (mehanika i zikalno-kemijska) vlakana iz brnistre, pokazalo se da kemijski postupci rezultiraju dobivenom veom koliinom snopova vlakana od mehanike metode. Ekstrakcija vlakana zikalnokemijskom metodom pokazuje da je sadraj lignina i pentosana nii nego kod onih vlakana koja su ekstrahirana mehanikom metodom te se takoer moe zakljuiti kako vlakna brnistre dobivena zikalno-kemijskom metodom imaju bolja vlana svojstva nego vlakna dobivena mehanikom metodom [21]. Osim toga, uz pomo skenirajueg elektronskog mikroskopa SEM moe se vidjeti i promjena povrinskog izgleda vlakana dobivenih razliitim metodama ekstrakcije. 4.2.2. Postupak mikrobioloke maceracije Iako se metoda zikalno-kemijske maceracije primjenjuje ee, mikrobioloki proces maceracije je podesniji za dobivanje vlakana u tekstilne svrhe. Za dobivanje vlakana, mikrobioloka maceracija se provodi potapanjem izbojaka brnistre u kadama, i to je metoda prikladnija za toplije klime. Ova metoda daje vlakna visoke

kvalitete. Tijekom prve faze procesa topljivi spojevi koji se nalaze u izdancima (eeri, spojevi s duikom, itd.) prelaze u otopinu i na taj nain se razvijaju bakterijske kolonije. Na poetku procesa dominantne su aerobne bakterije Bacillus (spp. subtilis, cereus, itd.), a s manjkom kisika postaju vanije anaerobne bakterije Clostridium (spp. acetobutylicum, felsineum). Selekcioniranjem bakterijskih kolonija mogue je poboljati ovu tradicionalnu tehniku na taj nain da postane neovisna o prirodnim bakterijama prisutnim u izdancima [21].

5. Nove perspektive
Nakon poetnog oduevljenja za primjenu brnistre 1940-ih godina, s vremenom gotovo potpuno pada u zaborav. Tek posljednjih nekoliko godina ponovo se poelo razmiljati o brnistri kao tekstilnoj sirovini. Meutim, ovo zanimanje nastaje iz elje za odranjem raznolikosti, razvoja siromanijih krajeva, odranja starih zanata, ali uz potpuno iskoritenje svih popratnih tvari, koje su u prethodnim postupcima predstavljale zagaivae i bili jedan od razloga naputanja brnistre kao tekstilne sirovine. Prema prijanjim i novim spoznajama branje i prerada brnistre moe imati mnoge prednosti. U prvom redu razvojem malih seoskih gospodarstava u naim krevitim primorskim krajevima. Osim za tekstilne svrhe, u novije vrijeme razmilja se o koritenju svih resursa koje nudi brnistra, od iskoritenja celuloze za izradu papira, izrade kompozitnih materijala do upotrebe aromatinih ulja. Znaajan broj znanstvenih radova odnosi se na probleme koritenja otpada nakon maceracije brnistre. Ispitane su mogunosti njegove primjene u proizvodnji kompozitnih materijala kao i mogunosti primjene u izradi papira, koritenja ulja sjemena i ulja cvjetova. Uzimajui u obzir spoznaje dobivene iz znaajnih strunih radova, uvidjelo se kako moe biti velika iskoristivost cvjetova i sjemenki brnistre u dobivanju mirisnih ulja, te u

manjoj mjeri i iskoritenje brnistrinih izbojaka u medicinske svrhe. Tako se iz cvjetova brnistre mogu izolirati eterine lakohlapljive komponente metodama vodene ekstrakcije i destilacije, ili ekstrakcije u organskim otapalima. Cvjetno ulje dobiveno vodenom destilacijom je neto loije kvalitete, vjerojatno zbog prisustva kaprilne i kaprinske kiseline. Ulje dobiveno ekstrakcijom ima ugodnija organoleptika svojstva zbog veeg sadraja terpentinskih i ostalih hlapljivih spojeva koji doprinose ugodnom mirisu. Moe se upotrijebiti za proizvodnju mirisnih tvari, u proizvodnji parfema i sl. [23, 24]. Ulje iz sjemenki brnistre ima takoer dobre zikalno-kemijske karakteristike, uz prinos izmeu 4 i 5 %. Ispitivanjem zikalno-kemijskih karakteristika utvreno je da je ulje iz brnistrinih sjemenki nezasieno, polusuho s visokim saponifikacijskim vrijednostima. Brnistrino ulje ima visok sadraj linolenske i palmitinske kiseline, te se moe koristiti za izradu sapuna, ampona za kosu i alkidnih smola [25]. Glavni sastojak esencijalnih ulja je monoterpen hidrokarbona s -thujeneom [26]. U vrlo malim koliinama u brnistri se nalazi spartein - gorki otrovni alkaloid koji tetno utjee na rad srca, a najvie se nalazi u mladim biljkama [27]. Zbog toga se mladi izbojci koji se beru u proljee mogu koristiti u medicinske svrhe, preparati imaju kardiotonina i purgativna i diuretina svojstva, te ih je potrebno koristiti s velikom panjom [28]. Ekstrakti brnistre takoer se koriste u proizvodnji gorkih pia i drugih prehrambenih proizvoda. Bioloke karakteristike brnistre uvjetuju njeno uspijevanje u kamenitim i sunim regijama kra. U tu svrhu istraene su karakteristike korijenskog sustava brnistre, zbog njene izuzetne sposobnosti prilagodbe, vezanja duika i otpornosti na suu [13]. Istraena je i mogunost uklanjanja tekih metala iz podzemnih voda pomou propusnih reaktivnih barijera (PRB) koje su izraene od brnistrinih vlakana. Najbolji rezultati su po-

Z. KOVAEVI i sur.: Brnistra - zaboravljena tekstilna sirovina, Tekstil 59 (9) 410-421 (2010.)

419

stignuti kod brnistrinih vlakana koja su dobivena kemijsko-zikalnim postupkom ekstrakcije [29]. U posljednjem desetljeu interes za biopolimere se poveao, istrauju se novi materijali za izradu novih kompozitnh sustava iz biopolimera, vezivanjem razliitih sintetskih polimera na biopolimernu osnovu. U tom smislu su provedena ispitivanja svojstva vlakana brnistre za primjenu u kompozitnim materijalima, te odreena svojstva izraenih kompozita. Angelini i sur. istraili su i usporedili kemijska, zikalna i mehanika svojstva vlakana brnistre radi procjene izvedivosti njenog koritenja u kompozitnim materijalima. Rezultati su pokazali da brnistra moe postii godinji prinos svjee biomase oko 4000 gm-2, koji se sastoji od 53 % dugih, vitkih zelenih grana koje predstavljaju gospodarski proizvod. Kortikalna vlakna (tehnika vlakna) brnistre sastavljena su od viestrukih elementarnih vlakana. Elementarna vlakna brnistre meusobno su povezana s ligninom. Izbojci brnistre imaju debelu sekundarnu staninu stijenku, to ukazuje na visok sadraj celuloze. Brnistrina elementarna vlakna pravilnog su oblika. Promjer tih vlakana varira od 5 do 10 m. Promjer cijelog snopa je oko 50 m. Vlakna brnistre imaju vrstou od 700 MPa. Modul elastinosti iznosi 65 i 20 GPa u usporedbi s modulom od E-staklenih vlakana (70-90 GPa). Ove vrijednosti potvruju da se vlakna brnistre mogu koristiti u kompozitnim materijalima [30, 31]. Nadalje, istraen je efekt ugradnje neobraenog vlakna brnistre i obraenog sa stearinskom kiselinom na mehanika i reoloka svojstva polimernih kompozita, koji su temeljeni na mjeavini s polipropilenom. Postignuti rezultati pokazali su da u sluaju kompozita s neobraenim vlaknima brnistre najvia vlana svojstva i najviu vrstou pokazuju oni kompoziti iji je sadraj vlakna izmeu 10-20 %. Za kompozite s obraenim vlaknima brnistre, ove vrijednosti iznose oko 30 %. Indeks masenog pro-

toka taljevine (MFI) pokazuje odreeni porast s poveanjem sadraja stearinske kiseline [32]. Cassano i sur. istraili su uvoenje funkcionalnih skupina, odnosno fosfora na celulozne lance brnistre. Vlakna brnistre kopolimerizirana su s dimetilakrilamidom i stirenom. Materijali koji sadravaju uor podvrgnuti su termogravimetrijskoj analizi i diferencijalnoj skenirajuoj kalorimetriji radi provjere otpornosti na gorenje. Dolo se do zakljuka da bi se ovi biomaterijali mogli uspjeno primijeniti [33]. Za poboljanje svojstava prirodnih polimera, Totolin i sur. povrinski su estericirali celulozu vlakana brnistre, kako bi dobili biorazgradljive materijale, odnosno nova funkcionalna vlakna za posebne namjene. Takoer su provedena ispitivanja oplemenjivanja vlakana u ureaju hladne plazme, koristei razliite vrste masnih kiselina [34]. Nekkaa S. i sur. istraivali su svojstvo apsorpcije vode kompozitnih materijala od mjeavine polipropilena i vlakana brnistre, odnosno utjecaj udjela vlakana brnistre, vrste obrade povrine i temperatura na to svojstvo kompozita. Ustanovljeno je da se apsorpcija vode u kompozitu poveava s poveavanjem sadraja (udjela) vlakna brnistre. Uzorci kompozita zasieni vodom imaju slabiju vrstou. Snimke dobivene skenirajuim elektronskim mikroskopom vlakna brnistre obraenog i neobraenog sa silanom (Z-6020) ukazuje na smanjenje hrapavosti povrine obraenog vlakna [35]. Oggiano N. i sur. ispitivali su brnistru kao sirovinu u proizvodnji pulpe i papira, ocijenivi glavna zikalnokemijska i optika svojstva papira proizvedenog od brnistre. Sve su testirane vrste brnistre pokazale dobre rezultate te su prikladne za kultiviranje u mediteranskom podruju [36]. Cerchiara T. i sur. kao novost predlau upotrebu vlakna brnistre za izradu platna za podloge za slike. Ispitane su strukture platna i njegovo degrada-

cijsko stanje. Kako bi se procijenilo pogoranje svojstava ovog novog tipa platna simulirana su i istraena tri degradacijska procesa. Izlaganje kiselini i UV zraenju proizvelo je duboke promjene na uzorcima [37].

6. Zakljuna razmatranja
Tradicijski se oblici gospodarstva i tehnologije zbog stalnog traenja novog, jednostavnijeg, ali ne i boljeg mijenjaju i zaboravljaju. U tenji za napretkom ovjek esto zaboravlja kulturne tradicije ak i visokih vrijednosti, a to se desilo i s brnistrom kao tekstilnom sirovinom. Danas se vie ne razmilja o stvarnom podizanju velikih povrina novih kultura brnistre na primorskom kru, i o velikim ureajima za industrijsko dobivanje vlakana. Razmilja se o razvoju malih gospodarstava u najsiromanijim krkim krajevima, gdje je uzgoj drugih kultura ogranien, a mogunosti koritenja brnistre sve vee. Brnistra kao samonikla biljka naih krajeva (Mediterana) pripada u zatiene biljne vrste i njeno koritenje moralo bi se u svakom sluaju temeljiti na kultiviranim biljkama. Njen kultivirani uzgoj pritom bi poboljao kvalitetu tla kra obogaivajui ga duikom i predstavljao bi znaajnu pripremu u kultiviranju tla. Osnovna prednost brnistre pred lanom i konopljom je ta to za njezin rast i uzgoj ne treba kvalitetno zemljite, a jednom zasaena davala bi prinos tijekom 20 godina. Potrebno je obratiti posebnu panju na to da brnistra, osim za dobivanje vlakana, povoljno djeluje na kultiviranje tla, odnosno za pripremu tla za poumljavanje. Vlakna bi se koristila u izradi kompozitnih materijala, cvjetovi za dobivanje meda i aromata, a cvjetovi i sjemenke u pripremi ulja. SEM slike i FTIR krivulje snimljeni su na opremi projekta FP7:28011REGPOT-2008-1-229801: T-Pot, putem TSRC-a

420

Z. KOVAEVI i sur.: Brnistra - zaboravljena tekstilna sirovina, Tekstil 59 (9) 410-421 (2010.)

Literatura: [1] Soljai I., R. unko: Hrvatski tekstil kroz povijest, Tekstil 43 (1994.) 11, 584-602 Hrvatska opa enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krlea, Zagreb, 2000., ISBN 9536036-32-0 Stojanovi A.: Brnestra (uka Spartium junceum); Upotreba i prerada du istonoga Jadrana, Publikacije etnolokoga zavoda Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu, Zagreb (1962.) 5-41 Brusi Z.: Serilia Liburnica, Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru 37 (1995.) 45 upuk A.: ibenski glagoljski spomenici, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb (1957.) 136 Fortis A.: Put po Dalmaciji, Dalmatinska biblioteka 13, Split (2004.) 109 Premui A.: Planski uzgoj brnistre na naem primorskom kru, umarski list 72 (1948.) 11, 364371 imoni-Bobetko Z.: Razvoj tekstilne industrije u Hrvatskoj u razdoblju izmeu dva svjetska rata (1918.-1941.) Povijesni prilozi 1 (1982.) 101-202 Usmeno kazivanje Luce Skrai, r. 1920., Murter Usmeno kazivanje Ive iin aina - prvog rukovoditelja Tvornice uke u Vodicama Usmeno kazivanje Zorke Bari, Primoten www.gnosticgarden.com. - pristupljeno lipanj 2010. Preti F., F. Giadrossich: Root reinforcement and slope bioengineering stabilization by Spanish Broom (Spartium junceum L.), Hydrology and Earth System Sciences Discussions 6 (2009.) 3993-4033 Bacci L. et al.: Manuale di coltivazione e prima lavorazione della ginestra per uso tessile ISBN 8890146044 iek J.: Neka komparativna istraivanja ramije, kenafa, suna, brni[16]

[2]

[17]

[3]

[18]

[4]

[19]

[5]

[20]

[6]

[7]

[21]

[8]

[22]

[9] [10]

[23]

[11] [12] [13]

[24]

[25]

[26]

[14]

[15]

[27]

stre, lana i konoplje Tekstil 1 (1952.) 7/8, 317-321 United States Department of Agriculture,:http://plants.usda.gov/ java/name Search, pristupljeno svibanj 2010. Leblanc J.: Getting a Handle on Broom Scotch, French, Spanish, and Portuguese Brooms in California http://anrcatalog.ucdavis.edu pristupljeno listopad 2010. Spanich Broom- Noxious Weed King Country Noxious Weed Control Program http:// King Country .gov/weed - pristupljeno listopad 2010. Eckhe, N.: Uzgoj i obrada tekstilnih sirovina i proizvodnja tekstila arolija niti Muzejsko Galerijski Centar Zagreb (1988.) 13-23 Radau Ribari J.: O tekstilnom rukotvorstvu na tlu Jugoslavije kroz vjekove arolija niti - Muzejsko Galerijski Centar Zagreb, (1988.) 25-40 Cerchiara T. et al.: Effects of Extraction Methods on the Morphology and Physico-Chemical Properite of Spanish Broom (Spartium junceum L.) Fibraes, Fibres&Textiles in Easter Europe 18 (2010) 2, 1316 Gabriele B. et al.: A new physicalchemical process for the efcient production of cellulose bers from Spanish broom, Bioresource Technology 101 (2010) 724-729 Radoni A. i sur.: Izolacija i identikacija hlapljivih spojeva iz cvjetova brnistre (Spartium junceum L.) XIV. Skup hrvatskih kemiara, Zagreb (1995.) 130 Spartium junceum. http://www. pfaf.org/ - Plants for a Future -pristupljeno lipanj 2010. Cerchiara T. et al.: Characterization and utilization of Spanish Broom seed oil, Industrial Crops and Products 31 (2010.) 423-426 Bezi N. et al.: Anatomical and chemical adaptation of spartium junceum L. in arid habitat, Acta Biologica Cracoviensia, Series Botanica 45/2 (2003), 43-47 Barboni L. et al.: Alkaloid content in four Spartium junceum popula-

[28]

[29]

[30]

[31] [32]

[33]

[34]

tions as a defensive strategy against predators, The international journal of plant biochemistry 37 (1994) 7, 1197-1200 Papi J.: Bioloki aktivne tvari prirodnih aroma, Hrvatski asopis za javno zdravstvo 3 (2007.) 10 Fallico C. et al.: Characterization of broom bers for PRB in the remediation of aquifers contaminated by heavy metals, Biogeosciences 7 (2010) 2545-2556 Angelini L.G. et al.: Ramie and Spanish broom bres for composite materials: agronomical aspects, morphology and mechanical properties, Industrial Crops and Products 11 (2000), 145-161 Chidichimo Guisepe: Patent WO 2007/102084 Nekkaa S. et al.: Effect of Fiber Treatment on The Mechanical and Rheological Properties of Polypropylene/Broom Fiber Spartium Junceum Composites Journal of Engineering and Applied Sciences 1 (2006) 3, 278-283 Cassano R. et al.: New Broom Fiber (Spartium junceum L.) Derivatives: Preparation and Characterization J. Agric. Food Chem. 55 (2007) 23, 94899495 Totolin, M.I. et al.: Grafting of Spanish broom (Spartium Junceum) bers with fatty acids under cold plasma conditions Cellulose Chemistry and Technology 42 (2008) 7-8, 317-333 ISSN:

0576978
[35] Nekkaa S. et al.: Water Absorption Behavior and Impact Properties of Spartium Junceum Fiber Composites International Journal of Polymeric Materials 58 (2009) 9, 468481 [36] Oggiano N. et al.: Pulping and paper properties of some bre crops, Industrial Crops and Products 7 (1997) 59-67 [37] Cerchiara T. et al.: Use of Spanish broom (Spartium junceum L.) canvas as a painting support: Evaluation of the effects of environmental conditions, Journal of Cultural Heritage 10 (2009) 396-402

Z. KOVAEVI i sur.: Brnistra - zaboravljena tekstilna sirovina, Tekstil 59 (9) 410-421 (2010.)

421

SUMMARY
Spanish Broom - a forgotten textile raw material Z. Kovaevi, M. Krnevi, A. Katovi, D. Katovi This paper describes the ndings of the spanish broom as an almost forgotten textile raw material. The history of the use of the spanish broom since antiquity to the present time is presented. The results of eld research conducted in our coastal areas are discussed. Different methods of maceration, or methods of obtaining bers were tested and presented. The latest and most important scientic papers in the eld of using the broom in the production of composite materials and pulp in paper industry as well as the production of oil and fragrance are described. Key words: spanish broom, Spartium junaceum L., maceration, composite materials University of Zagreb, Faculty of Textile Technology Department of Texile Chemistry and Ecology Zagreb, Croatia e-mail: zorana.kovacevic@ttf.hr Received August 10, 2010

Besenginster - ein vergessener Rohstoff

Diese Arbeit beschreibt die Ergebnisse ber die Untersuchungen des Besenginsters als einen fast vergessenen Textilrohstoff. Die Geschichte der Verwendung des Besenginsters seit der Antike bis zur Gegenwart wird prsentiert. Die Ergebnisse der Feldforschung in unserem Kstengebiet werden diskutiert. Verschiedene Methoden der Mazeration oder Methoden zur Gewinnung von Fasern wurden getestet und erlutert. Die neuesten und wichtigsten wissenschaftlichen Arbeiten im Bereich der Anwendung des Besenginsters fr die Herstellung von Verbundwerkstoffen und Zellstoff in der Papierindustrie sowie in der Produktion von l und Duft sind beschrieben.

Copyright of Tekstil: Journal of Textile & Clothing Technology is the property of Croatian Association of Textile Engineers and its content may not be copied or emailed to multiple sites or posted to a listserv without the copyright holder's express written permission. However, users may print, download, or email articles for individual use.