Univerzitet u Sarajevu

Seminarski rad iz predmeta Poslovne finansije

Tema: Pranje novca

Mentor: Prof.dr. Adnan Rovanin

Studenti: Aleevi Kanita 69741 Hubi Belma 69736

Silma abanija 70770

Sarajevo, novembar, 2013. Godine

Sadraj

1. UVOD 2. POJAM PRANJA NOVCA 3. FAZE ULAGANJA NOVCA 3.1 Tehnike pranja novca 3.1.1 Lana preduzea (Shell-kompanije) 3.2 Pranje novca putem banaka i osiguranja 4. ORGANI ZA BORBU PROTIV PRANJA NOVCA 4.1 Ujedinjene nacija (UNODC) 4.2 FATF Radna grupa za finansijske mjere suzbijanja pranja novca 4.3 IAIS Meunarodno udruenje za superviziju osiguranja i reosiguranja 5. PRANJE NOVCA U BOSNI I HERCEGOVINI 5.1 Organizaciona struktura Bosne i Hercegovine 5.2 Problem kriminala 6. NOVAC SE PERE I U VATIKANU 7. ZAKLJUAK 8. LITERATURA

3 4 4 6 6 7 8 8 9 10 10 11 13 14 15 16

1.UVOD
Pranje novca je oduvijek bilo zanimljivo, ne samo kao tema za obraivanje, nego i kao samo djelo. Potie, ak, iz zlatnog doba mafijakog bosa Al Kaponea (Capone). On je novac, koji je stekao u ilegalnim kockarnicama, prostitucijom i ilegalnom prodajom alkohola ulagao u salone za pranje vea i na taj nain ga legalizovao. Meutim, ukoliko pogledamo na socijalno-ekonomsku sliku Bosne i Hercegovine moemo primjetiti veliku razliku izmeu bogatih i siromanih. Svjedoci smo, skoro, svakodnevnog bogaenja odreenog broja pojedinca, koji su svoje bogatstvo stekli za relativno kratko vrijeme. Jaz izmeu manjeg broja bogatih i sve vee populacije siromanog stanovnitva, posljedica je neadekvatne zakonske regulative. Pranje novca podrazumjeva niz radnji u bankovnom, novanom ili nekom drugom poslovanju sa krajnjim ciljem prikrivanja pravog izvora novca, odnosno imovine ili prava dobijenih novcem koji je steen na nezakonit nain. Vano obiljeje pranja novca jeste da mu uvijek prethodi neka nezakonita radnja. Zemlje koje prolaze kroz period tranzicije su idealno mjesto za pranje novca. Jedna takva zemlja je i Bosna i Hercegovina. Meunarodni monetarni fond je procijenio da se ukupan obim pranja novca u svijetu nalazi izmeu dva do pet procenata ukupnog svijetskog drutvenog proizvoda. Odnosno, izraeno u novcu 590 milijardi do 1,5 biliona amerikih dolara godinje. S obzirom na tajnost i prirodu pranja novca, navedeni podaci su samo indikator veliine problema.

2. POJAM PRANJA NOVCA Pranje novca podrazumijeva izvravanje radnji putem vie transakcija kojima se prikriva pravi izvor novca ili druge imovine za koju postoji sumnja da je nezakonito pribavljena u zemlji ili inozemstvu, u cilju da se novac ili imovina prikau kao zakonito steeni. Pranje novca je meunarodni fenomen, a tehnike koje se pritom koriste mnogobrojne su i mogu biti sofisticirane. Nove tehnike plaanja (e-banking) i meunarodna razliitost financijskih trita pojedinih jurisdikcija, te razvoj novih financijskih proizvoda, paralelno prate i omoguavaju razvoj novih tehnika u prikrivanju pravog izvora novca, odnosno pranja novca i financiranja terorizma. Glavni cilj tog procesa je pretvaranje nezakonito steenih sredstava u neki drugi oblik imovine sa svrhom da se prikrije njegov nezakonit izvor. Pranjem novca se, dakle, nezakonito steena sredstva transformiraju u prividno zakonita. Poinitelji kriminalnih aktivnosti na taj nain poveavaju svoje prihode, izbjegavaju kazneni progon i oduzimanje nezakonito steenih sredstava. 1

3. FAZE PRANJA NOVCA

Postoje tri faze pranja novca i to: 1. Faza ulaganja 2. Faza prikrivanja 3. Faza integracije

1. Faza ulaganja U fazi ulaganja ilegalni profiti se uvode u legalni finansijski sistem. Gotovina koja je pribavljena kriminalnim nainom poslovanja uplauje se na bankovne raune, obino pod izgovorom neke legalne djelatnosti to predstavlja fazu ulaganja. Najee, depoziti se ulau zbog nekog legalnog posla, gdje se plaanje obavlja u gotovom novcu, kao naprimjer garae, luksuzni butici, restorani, galerije, antikvarnice itd. Ukoliko doe do mjeanja gotovine koja je stvorena kriminalom i prihoda koji su nastali legalnim poslovanjem, smanjuje se mogunost brzog otkrivanja vrueg novca. Uplata novca steenog kriminalom u banku, moe biti izvrena na mnogo naina. Neki od postupaka koji su karakteristini za fazu ulaganja: uplata vrueg novca pod pokriem redovnih gotovinskih prihoda od poslovanja. Osnivanje
1

http://www.uzuvrh.hr/userfiles/file/tipologije%20PN-HRV_.pdf

lanih tzv. fantomskih preduzea koja ne posluju i koja postoje iskljuivo kao sredstvo za uplatu gotovog novca na raune u bankama, usitnjavanje ogromnih suma novca izmeu saradnika koji ga polau na raune u iznosima koji su dovoljno mali ili su ispod zakonskih cenzura, pa zbog toga nisu sumnjivi bankarskim sluzbenicima i nisu predmet posebnog praenja. U ovoj fazi, u novije vrijeme susree se i kupovina, odnosno preuzimanje preduzea sa ozbiljnim finansijskim potekoama, iji rauni treba da poslue samo kao tzv. bojler rauni, gdje e se sliti novac prethodno deponovan na raune raznih finansijskih institucija.

1. Faza prikrivanja Nakon to je gotovina pretvorena u bankraski depozit, sljedei korak u procesu pranja novca jeste faza prikrivanja. Ova faza se ostvaruje prebacivanjem sredstava s jednog rauna na raune drugih baznih banka u svijetu, prividnih subjekata, i drugih institucija. Sve ovo se radi kako bi se prikrio orginalan izvor i destinacija poetnog kriminalnog kapitala. Novac se premjeta mnogobrojnim transakcijama, a osnovni cilj je da se prikrije veza izmeu novca i kriminalne aktivnosti od koje potiu. Tokom faze prikrivanja u procesu pranja novca obavi se ogroman broj transakcija kojima se novac prenosi po itavom svijetu. Mnoge transakcije su besmislene i za njih se ne moe prinai nikakvo pokrie poslovanja. Prava svrha tih transakcija je da prikriju tragove kretanja novca i da oteaju posao svakome ko pokua da istrai odakle novac zaista potie. Kada se novac nae na nekom od rauna, s njim se radi sve onoto moe da prikrije njegovo porijeklo. U ovoj fazi kupuju se polise osiguranja, daju pozajmice, kupuje skupocijena roba, umjetnika djela, akcije, investicioni fondovi i koriste mnogi drugi finansijski instrumenti. 2. Faza integracije Posljednja faza pranja novca u kojoj novac ponovo ulazi u legalne ekonomske tokove je faza integracije. Novac se ulae u zakonite poslove ili investira, poslije ega se javlja kao novac koji potie od zakonom dozvoljene djelatnosti. Popularni metod integracije novca steenog kriminalom u legalne tokove je kupovina nekretnina, kao to su poslovne zgrade, skladita ili stanovi. Iako se ovo finansira prljavim novcem, prihod koji se ostvaruje izdavanjem prostora u zakup nee biti sumnjiv, jer je rezultat zakonom dozvoljene djelatnosti. Cilj ove faze, kao i procedure pranja novca je da novac steen kriminalom prebaci u poslove koje zakon ne zabranjuje. Jedan od naina jeste i oivljavanje preduzea koja se nalaze u tekoama investiranjem ogromnih suma novca. Preduzee nastavlja normalno da posluje koristei novac steen kriminalom kao svoj osnovni kapital. Perai novca primaju dividende ili direktorske plate, to su zakoniti vidovi prihoda. Ovdje je potrebno istai da se, vrlo esto, ove tri faze ne mogu razlikovati. Pojedine faze pranja novca mogu biti iste, ili to je jo ee, pojedine faze se mogu preklapati. Kako e se odvijati pojedina faza koje e se metode pri tome korisitii, zavisi od raspoloivih mehanizama za pranje novca, kao i od zahtijeva organizovanog kriminala koji je taj posao naruio. U svakom sluaju pranje novca zahtijeva mnogobrojne i razloite tehnike, koje su obino sloene, domiljate i tajanstvene. Zajedniko svih metoda

jeste da se njima mora sakriti prijeklo i ime vlasnika novca, te da naruilac eli zadrati kontrolu nad samim postupkom. U borbi proziv pranja novca, najvie se moe uiniti u fazi ulaganja, kada, pogotovo nakon prodaje novca na ulici, prodavci ostavljaju sredstva koja su velika i po vrijednosti, i po koliini. S obzirom da se kriminalci moraju rijeiti gotovog novca, u tom sluaju posebno ugroene institucije su upravo institucije koje primaju depozit. Evropska zajednica je donijela stroge propise po kojima se zahtijeva identifikacija stranke koja otvara raun i uplauje, obavezno voenje odgovarajue evidencije o depozitima, te obavjetenje nadlenih organa o sumnjivim finansijskim transakicijama. 3.1.Tehnike pranja novca U dananje vrijeme tehnike pranja novca su postale tako sofisticirane da ih je teko razlikovati od zakonitih aktivnosti. Jedna od tehnika je fiziko krijumarenje strane valute u zemlji gdje se ne primjenjuju uobiajeni zakoni o porezima. Novac se krijumari u zemlje-slobodne zone, gdje se polae kao depozit u banku, a kasnije moe biti prebaen tamo gdje se eli. Druga tehnika govori o lanim (uveanim) fakturama koje se koriste u meunarodnoj trgovini. Obino se izdaju lana dokumenta o izvozno-uvoznim poslovima, gdje se prikazuje uvean iznos fakture. Na primjer, Venecuela je u SAD izvezla sudopere koji su pojedinano kotali po 8.911,55 USD ili Panama je izvezla britvice po cijeni 25,55 USD po komadu, dok je uobiajena trina cijena iznosila devet centi. Poznata je i tehnika kreditiranja klijenata, recimo da perai novca na osnovu depozita u nekoj inostranoj (off shore) banci dobijaju kredit u svojoj banci, koristei depozit kao osiguranje plaanja. Za taj novac kupuju neku legalnu imovinu. Moe se navesti i trampa (barter), ukradena roba (antikviteti, automobili) se kupuju za nelegalni novac itd. Slijedea faza pranja novca vri se razdvajanjem nelegalno steenog novca od njegovih nelegalnih izvora. Da bi to uinili perai novca najee koriste slijedee tehnike. 3.1.1 Lana preduzea - shell kompanije Upotrebom kompanija i preduzea novac se polae na raun kompanije na kojoj je jedini i glavni zadatak da prikrije porijeklo novca, a ponekad moe obavljati i legalne poslove radi prikrivanja pranja novca. Nezakonito steen novac unosi se u zemlju koja je poresko utoite ili finansijki raj. Kada se novac prenese u ove zemlje, onda se polae u banku na ime fiktivne kompanije (shell kompanije). Oni koji vre pranje novca imaju vie od jedne kompanije i oni meusobno vre transfer sredstava kako bi i dalje prikrili izvor novca. Kompanija moe kupovati imovinu prljavim novcem, prodati je i prikazati kao legalan izvor sredstava.

Ponekad se ulaganje u shell kompaniju moe pojaviti u fazi integracije, u tom sluaju u firmu se ulae, jer ona treba novim vlasnicima da donese profit i omoguiti im da postanu ugledni graani. 3.2 Pranje novca putem banka i osiguranja Banka knjii novac na prelazni raun na kojem su vee sume novca zadravaju kratko, pri emu nije slubeno evidentiran ni ulaz, ni izlaz, ni korisnik, odnosno poiljalac ni primalac tog novca. U tom sluaju ne navodi se namjera novca ni bilo koja druga evidencija. Perai nalaze nove naine i preko osiguravajuih drutava. Oni uplate premiju osiguranja (za to koriste legalno zaraen novac) i osiguraju sebe ili svoju imovinu na veliku sumu novca (premija je, takoer, visoka). Nakon izvjesnog vremena, vlasnici novca odustanu od osiguranja i za to plate odgovarajue penale, dok im osiguravajue drutvo vrati ostatak premije. Taj novac je, u stvari, opran novac. Kod pranja novca bitno je da kriminalci (perai) taj posao ne mogu raditi samostalno i bez pomoi odgovarajuih finansijskih strunjaka. Za ubacivanje novca u legalne finansijske tokove kriminalci angauju razliite finansijske strunjake kao to su raunovoe, revizori, razliiti bankarski slubenici itd. Za te usluge perai moraju dobro platiti. Finansijskim strunjacima koji e taj posao da odrade plaaju i do 25% vrijednosti ukupne sume, a procenat i dalje raste (prije dvadeset godina ovakve usluge su kotale oko 6% vrijednosti prljavog novca). Najveu proviziju, 15% do 20% od iznosa, plaaju oni koji donose novac u keu i ele da im se taj novac pojavi na raunima neke od svjetskih banaka. Razlozi za ovakvo poveanje cijena lee, vjerovatno, u injenici da su pootrene mjere sigurnosti.2

http://books.google.ba/books?id=jv8YLjCwXakC&pg=PA77&lpg=PA77&dq=pranje+novca+u+bih&source=bl&ot s=6UoOHFsyXA&sig=lujMp2yolyI1V7YwKGWO4Q17kE&hl=hr&sa=X&ei=jpRyUuTyNKLf4QTLg4HYBA&ved=0CFwQ6AEwBzgU#v=onepage&q=pranje%2 0novca%20u%20bih&f=false

4.ORGANI ZA BORBU PROTIV PRANJA NOVCA

4.1 Ujedinjene nacije (UNODC) UNODC Kancelarija UN za pitanja droge i kriminala globalni je lider u borbi protiv nezakonitog prometa drogom i meunarodnog kriminala. Kancelarija je osnovana 1997. godine spajanjem Programa UN za kontrolu droge (United Nations Drug Control Programme) i Centra za sprijeavanje meunarodnog kriminala (Centre for International Crime Prevention), i funkcionie u cijelom svijetu kroz ekstenzivnu mreu kancelarija u dravama lanicama. U pogledu finansiranja UNODC oslanja se na dobrovoljne priloge za 90% svog budeta uglavnom od vlada drava lanica. UNODC ima zadatak da pomae dravama lanicama u borbi protiv nezakonitog prometa droge, kriminala i terorizma. U Milenijumskoj deklaraciji drave lanice donijele su odluku da pojaaju napora za borbu protiv transnacionalnog kriminala u svim njegovim dimenzijama, da udvostrue napore za ispunjavanje obaveze da se bore protiv droge u svijetu i da usklaeno dijeluju protiv meunarodnog terorizma. Jedinica UNODC za sprovoenje zakona, organizovani kriminal i borbu protiv pranja novca (UNODC) odgovorna je za sprovoenje Globalnog programa za borbu protiv pranja novca, prihoda steenog kriminalom i finansiranja terorizma (GPML). Program je pokrenut 1997. godine kao odgovor na zadatke koji su Konvencijom UN protiv nezakonitog prometa narkotika i psihotropnih supstanci iz 1988.godine stavljeni u nadlenost UNODC-a. Dijelokrug rada ove jedinice osnaen je 1998. godine Politikom deklaracijom i mjerama za borbu protiv pranja novca koje je usvojila Generalna skuptina UN na dvadesetoj posebnoj sjednici, kada je dijelokrug proiren i na sva teka krivina dijela a ne samo ona koja su povezana sa prometom droge. U nekom irem smislu, cilj Globalnog programa je jaanje kapaciteta drava lanica za implementaciju mjera protiv pranja novca i finansiranja terorizma i pruanje pomoi u otkrivanju, zapljeni i oduzimanju nezakonito steene imovine, to je u skladu sa pravnim instrumentima Ujedinjenih nacija i ostalim globalno prihvaenim standardima, a to se postie pruanjem odgovarajue tehnike pomoi dravama lanicama na njihov zahtijev. Kroz Globalni program UNODC ohrabruje drave da razvijaju radnje i mjere za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma; prati i analizira probleme i odgovore, podie drutvenu svijest o pranju novca i finansiranju terorizma, i nastupa kao koordinator zajednikih inicijativa Ujedinjenih nacija I drugih meunarodnih organizacija3.

http://www.apml.gov.rs/srp198/saradnja/Organizacija-ujedinjenih-nacija-(OUN).html

4.2 FATF Radna grupa za finansijske mjere suzbijanja pranja novca Radna grupa za finansijske mjere protiv pranja novca (FATF) je meuvladino tijelo koje za cilj ima izradu i promoviranje strategija borbe protiv pranja novca i procesuiranje prihoda steenih krivinim putem da bi sakrilo njihovo nezakonito porijeklo. Takve strateke politike imaju za cilj da sprijee koritenje takvih prihoda u buduim krivinim radnjama, kao i da onemogue da se njima vri uticaj na legitimne privredne aktivnosti. FATF trenutno okuplja 26 zemalja i dvije meunarodne organizacije. lanstvo u ovoj Grupi ukljuuje i glavne zemlje Evrope, Sjeverne Amerike i Azije koje predstavljaju glavne finansijske centre u svijetu. Radi se o multidisciplinarnom tijelu, to je esencijalno za rjeavanje pitanja pranja novca, sa mogunou odreivanja politike od strane pravnih i finansijskih strunjaka i strunjaka u oblasti provedbe zakona. Ovakva potreba za obuhvatanjem svih relevantnih aspekata borbe protiv pranja novca odraava se u etrdeset Preporuka FATF-e, odnosno mjera sa ijom se implemetacijom FATF-a sloila, i preporuuje se da ih sve zemlje usvoje. Preporuke su izraene jo 1990. godine. 1996. godine etrdeset preporuka je revidirano kako bi se uzelo u obzir iskustvo steeno u prethodnih est godina i da bi se odrazile promjene do kojih je dolo u kontekstu problema pranja novca. Ovih etrdeset preporuka daju osnovni okvir za nastojanja u pravcu borbe protiv korupcije i koncipirana su za univerzalnu primjenu. Pokrivaju sistem kaznenog sudstva i provoenje zakona; finansijski sistem, njegove regulative i meunarodnu saradnju. Od samog poetka osnovanja FATF-e, bilo je poznato da zemlje imaju razliite pravne i finansijske sisteme, te stoga sve ne mogu primijeniti identine mjere. Preporuke, stoga, predstavljaju princip za poduzimanje mjera koje zemlje implementiraju prema vlastitim uslovima i ustavnim okvirima, pruajui zemljama fleksibilnost umjesto da propisuju svaki detalj. Mjere nisu naroito kompleksne, niti teke, ukoliko postoji volja za njihovom primjenom. Njima se ne kompromitira sloboda angamana u legitimne transakcije, niti predstavljaju prijetnju ekonomskom razvoju. Zemlje lanice FATF-e su se jasno opredijelile za prihvatanje discipline, to podrazumijeva multilateralno nadgledanje i direktan pregled. Implemenatcija etrdeset Preporuka se jednako nadgleda za sve zemlje lanice putem dvojakog pristupa: godinjeg samoocjenjivanja i detaljnijeg zajednikog procesa procjene u kojem svaka zemlja lanica podlijee pregledu na licu mjesta. Osim toga, FAFT u svim zemljama izvrava pregled mjera koje su poduzete u cilju implementacije Preporuka. Ove mjere su od osnovnog znaaja za stvaranje efikasnog okvira borbe protiv korupcije.4

http://www.ohr.int/ohr-dept/afd/int-ref-ef/money-laund/default.asp?content_id=5255

4.3 IAIS - Meunarodno udruenje za superviziju osiguranja i reosiguranja

Meunarodno udruenje za superviziju osiguranja i reosiguranja (IAIS) je dobrovoljna lanska organizacija za superviziju osiguranja i reosiguranja iz vie od 200 jurisdikcijama u skoro 140 zemalja. Osim svojih lanova, vie od 130 posmatraa predstavljaju meunarodne institucije, profesionalna udruenja i kompanije za osiguranje i reosiguranje, kao i konsultanti i drugi strunjaci koji uestvuju u IAIS aktivnostima. Misija IAIS jeste da promovie efikasan i globalno konzitentan nadzor industrije za osiguranje u cilju razvoja sigurnog i stabilnog trita osiguranja u korist i zatitu osiguranika i doprinos globalnoj finansijskoj stabilnosti. Osnovana 1994.godine, IAIS je postavka tijela meunarodnog standarda odgovornog za razvoj i pomo u provedbi naela, standarda i drugih prateih materijala za nadzor sektora osiguranja.IAIS, takoer, prua forum za korisnike i posmatrae kako bi mogli podijeliti svoja iskustva i nerazumijevanja za nadzor osiguranja i trita osiguranja. U znak priznanja za svoje kolektivne ekspertize, IAIS je rutinski pozvan od strane lidera G20 i drugih meunarodnih tijela. Pod rukovodstvom svojih lanova, IAIS svoje aktivnosti provodi kroz sistema odbora dizajniran da postigne svoj mandat i ciljeve. IAIS sistema odbora predvodi Izvrni odbor iji lanovi dolaze iz razliitih dijelova svijeta. Podran je od strane pet komiteta osnovanih na osnovu podzakonskih akata, za reviziju, budet, finansijsku stabilnost, implementaciju i tehniki komiteti, kao i nadzornog foruma. Odbori mogu osnvati pododbore ili radne grupe radi pomoi pri vrenju svojih zadataka. 5

http://www.iaisweb.org/About-the-IAIS-28

10

5. PRANJE NOVCA U BOSNI I HERCEGOVINI

Stanje u Bosni i Hercegovini u pogledu pranja novca nije dobro, a to najbolje ilustruje Izvjetaj Evropske Komisije o procesu stabilizacije i pridruivanje za Bosnu i Hercegovinu 2003. godine gdje se, u dijelu u dijelu pranja novca kae: Pretpostavlja se da je u samo tri banke opran novac u iznosu od 340 miliona eura u periodu od est mjeseci, a za godinu dana, kroz razne vrste poslovanja, oko 1,5 milijardi eura. Ovome su doprinijeli i sudovi na taj nain to su uestvovali u procesu nezakonitog registriranja raznih fantomskih firmipreko kojih se vrilo pranje novca. Za ovakvo stanje veliku odgovornost snosi i neusklaeno zakonodavstvo BiH. BiH je zemlja koja ima svoje probleme u vezi sa pranjem novca, koji se ogledaju u slaboj komunikaciji policije, tuilatva i istranih sudija. Da bi mogla ii korak naprijed u rjeavanju ovih problema, BiH treba da uspostavi bolju komunikaciju izmeu ovih sektora, jer je bliska saradnja i prosljeivanje informacija na vrijeme i u roku bitan faktor u uspostavljanu reima koji e ispravno voditi ove procese. BiH se mora osloboditi finansijskog sistema kojeg kontroloe drava, jer se njen rad sveo na zadovoljavanje svojih potreba, a nisu se bazirali na ekonomski rast. Problem BiH je taj to ima previe banaka razliitog porijekla. Ta injenica nije plus, jer to je vei broj banaka, vei je rizik od kriminalnih radnji. Kontrola Finansijskog obavjetajnog odjeljenja(FOO) usmjerena je na veliki broj mjesta, to slabi njenu aktivnu provjeru. Rad FOO je osuen na kvantite, a ne na kvalitet to nije dobro za jednu zemlju kao to je BiH. Treba uspostaviti regulativnu strukturu za sve poslove, koji mogu stvarati preduslov za pranje novca. Zemlja kao to je BiH je jako podlona stvaranju mrenih puteva droge. Relacija Bih i drugih zemalja u prenosu droge je jedan od pokazatelja kako se najlake kod nas opere novac.6

http://books.google.ba/books?id=jv8YLjCwXakC&pg=PA77&lpg=PA77&dq=pranje+novca+u+bih&source=bl&ot s=6UoOHFsyXA&sig=lujMp2yolyI1V7YwKGWO4Q17kE&hl=hr&sa=X&ei=jpRyUuTyNKLf4QTLg4HYBA&ved=0CFwQ6AEwBzgU#v=onepage&q=pranje%2 0novca%20u%20bih&f=false

11

5.1 Organizaciona struktura Bosne i Hercegovine S obzirom da je BiH drava u tranziciji i da se nalazi u poslijeratnom periodu demokratske institucije i tradicije su jo uvijek slabe. Takoe vanu ulogu imaju i mnogi meuetniki konflikti. Iz tog razloga zvanine institucije vlasti bi mogle postati predmetom kontrole od strane struktura koje posjeduju mo, ukljuujui politike stranke, birokratiju i organizirani kriminal, koje bi ih mogle izmanipulirati kako bi maksimizirale svoj vlastiti utjecaj ili pristup sredstvima. Neophodno je poboljati kvalitet upravljanja. To se ne odnosi samo na provoenje zakona i reda, nego na cijeli niz administrativnih institucija, a posebno onih koje se bave reguliranjem ekonomije i kontrolom finansijskih tokova i javne potronje. Da bi se postigao uspjeh potrebno je donijeti zakonodavni okvir koji bi utvrdio temelje na osnovu kojih bi se ojaale relevantne institucije. Efektivna akcija i mjere protiv prijevare, korupcije, pranja novca i organiziranog kriminala su vane za razvoj demokratije i zdrave trine privrede. Za to su potrebni znanje i informacije o ovim krivinim djelima. U cilju pruanja pomoi BiH u aprilu 1998. godine osnovana je Jedinica za borbu protiv korupcije (AFU) kao dio Ekonomskog odjela Ureda Visokog predstavnika u Sarajevu. Rad je zapoela sa tri profesionalna lana. Dio njenog zadatka je prikupljanje saznanja o prijevari, korupciji i privredom kriminalu u BiH. AFU je ekspertima osigurala materijale, kao i pristup kljunim institucijama i susrete sa predstavnicima Vlade FBiH. Oni su organizirali program za ovu misiju, zakazali intervjue, osigurali usluge prijevoda i prijevoza. Bez njihove pomoi ekspertna misija bi bila nemogua. ak i u kratkom vremenskom periodu koji su imali na raspolaganju ekspetrima je postalo jasno da e izrada programa protiv pranja novca biti neobino kompleksna. Daytonski mirovni sporazum je na snazi etiri i po godine, ali sloena struktura vlasti, dizajnirana kako bi se uspostavio mirovni proces, i prijelazni karakter kako javnih tako i privatnih institucija navode na zakljuak da e prilagoavanje meunarodnih standarda biti jedinstven izazov. injenica da se Bosna i Hercegovina sastoji od dva entiteta (Federcija BiH i Republika Srpska) je samo jedan izraz izazova koji stoji pred vladama, a da ne spominjemo tekoe u konceptualizaciji i konsolidaciji struktura vlasti u BiH vezane za ekonomsku situaciju i meuetnike razlike. Pored dva entiteta nadlena za "nacionalni" zakon i upravu, FBiH se sastoji od 10 kantona. Svaki kanton ima svoju vlastitu strukturu vlasti, ukljuujui i premijera i resorne ministre koji vre poslove vlade, ukljuujui policijske poslove i tuilatvo. Dok su neki zakoni u iskljuivoj nadlenosti Federacije veina krivinih zakona se donosi na kantonalnom nivou (RS nema slinu lokalnu strukturu). Kao da ova struktura nije dovoljno komplicirana Federacija esto svoje ovlasti provodi kroz dualni sistem zbog nepostizanja zajednike vlade koja bi sluila i hrvatskim i bonjakim zajednicama. Na primjer, u podijeljenom gradu kao to je Mostar, poreska i carinska uprava FBiH su podjeljenje i u organizacijskom i administrativnom smislu. Komplicirana vladina birokracija u zemlji sa manje od 4 miliona stanovnika oteava dosljedno i efektivno provoenje relativno jednostavnih zakona. Na alost, regulatorni i izvrni programi za rjeavanje pitanja pranja novca su sloeni, zahtjevaju transparentnost i visok stepen strunosti. Koordinacija i bliska saradnja vie agencija su od vitalnog interesa. Postojei sistem u BiH je dodatno kompliciran niskim nivoom koordinacije i integracije sudskog sistema. Odnos izmeu policijskih istraitelja, tuilaca i sudskih zvaninika je predmet reforme koju trenutno razmatraju organi vlasti.

12

Iako su mnoga od ovih pitanja jedinstvena za BIH, ova nova drava takoe ima probleme s kojima se suoava veina demokratija i ekonomija u tranziciji. Korupcija je ozbiljan problem, politike stranke starog stila utjecajno i netransparentno vre pritisak na vladine dunosnike, zvanina plata je veoma mala, a postoji i u velikoj mjeri razvijena siva ekonomija, to za rezultat ima neadekvatnu poresku bazu. Organizirani kriminal je takoe znaajan problem. Ured Visokog predstavnika i vii dunosnici u razliitim vladama od kojih se sasto ji BiH upoznati su sa ovim pitanjima. Na jednom broju polja se ulau napori u cilju njihovog rjeavanja. Eksperti nisu vidjeli svrhu da se oni ponovno detaljno nabrajaju. Meutim, vano je napomenuti da se u preporukama vezanim za reforme protiv pranja novca moraju uzeti u obzir teki uslovi koji trenutno postoje u BiH. Iako eksperti nisu posjetili Banja Luku, glavni grad Republike Srpske (RS), oni su se sastali sa javnim tuiocem koji ih je obavijestio o situaciji u RS. U nalazima i preporukama eksperata se sugeriraju reforme u oba entiteta. U sedmici izmeu 1. i 5. maja 2000. eksperti su bili u prilici da se sastanu i razmatraju situaciju pranja novca u BiH sa brojnim dunosnicima. Svi razgovori su bili iskreni, a dunosnici su bili dobro informirani i pripremljeni.

5.2 Problem kriminala Kao to je ve spomenuto, BiH je zemlja u tranziciji. U skladu s tim, mogu se oekivati sutinske promjene to se tie prirode krivinih djela. Skoro svi dunosnici sa kojima je voen razgovor su priznali da su korupcija i prevara na tetu prihoda vlade, a u nekim sluajevima i organizovani kriminal, ozbiljni problemi kojima se stvaraju veliki nezakoniti prihodi. Takvi problemi stoje na putu stranim ulaganjima i razvoju demokratije i trine ekonomije. Ne postoji jasno razumijevanje da se pranje novca smatra zasebnim problemom, jer se esto mjea sa korupcijom. Poto se poslovanje na b-h tritu uglavnom obavlja gotovinom, veina nezakonitih radnji se vri izvan finansijskog sistema, tako da je organima vlasti otean rad na istraivanju i krivinom gonjenju takvih radnji. Pri tome, program poslijeratne rekonstrukcije vrijedan pet milijardi dolara je doveo do toga da korupcija i prevara postanu potencijalno unosne nezakonite radnje. Desili su se sluajevi velikih prevara u bankama, a organi vlade su se doimali nespremnim za rjeavanje ovakve vrste krivinih radnji i za ulaenje u trag uzetom novcu. Dosad najznaajniji sluaj u kojem je dolo do krivinog gonjenja je onaj iz tuzlanskog kantona, u kojem se bivi premijer kantona teretio i za prevaru i za korupciju. Izloeno je kako su vladini fondovi koriteni za niz isplata prijateljima i simpatizerima viih vladinih dunosnika, kao i da su dodjeljivani brojni nezakoniti poslovni ugovori. injenica da je premijer mogao opljakati javna sredstva je nastala kao neposredan rezultat nedostatka transparentnosti, odgovornosti i efikasne kontrole nad javnim prihodima i rashodima. Trenutno se radi na uvoenju reformi kako bi se ovaj problem rijeio. Druga primarna oblast krivinih djela je verc. U izvjetaju Vijea Evrope sa konferencije iz decembra 1999. godine je zakljueno da se "iroko rasprostranjeni verc cigaretama ili benzinom, proizvodnja i prodaja piratskih audio kompakt diskova i softvera i trgovina ljudima i ukradenim vozilama moe povezati sa organizovanim kriminalom. Uesnici su konstatovali da se ti fenomeni mogu dovesti u vezu sa ratnim profiterima i kontrolom ekonomije od strane politikih stranaka."

13

U izvjetaju se u daljem tekstu predlagalo detaljnije ispitivanja situacije. Jasno je, meutim, da "mekana" granica sa preko 400 graninih prelaza i nedostaci sistema carinske i granine kontrole ine verc u BiH ili preko BiH profitabilnom krivinom radnjom. Dugaka kopnena granica, planinski teren i istorijska veza sa "balkanskom rutom" ine BiH ekstremno ranjivom prema kriminalnim grupacijama koje se bave svim oblicima krijumarenja, koji ukljuuju drogu, oruje i ljude, to su sve veoma profitabilne nezakonite radnje. Za oekivati je da se problemi sa ovim krivinim radnjama pogoraju, poto promjene u finansijskom sistemu stvaraju nove slabosti i poveavaju mogunost prikrivanja nezakonito steenih sredstava.

6. NOVAC SE PERE I U VATIKANU "U Vatikanu se moda pere novac", zakljuak je izvjea o meunarodnoj strategiji kontrole narkotika za 2012. godinu koju je izradio ameriki State Department. Naime, Vatikan se po prvi puta pojavio na listi zemalja druge kategorije "zemlje koje izazivaju zabrinutost". Naime, prvu kategoriju zemalja obuhvaaju "zemlje koje izazivaju veliku zabrinutost", a treu "zemlje pod nadzorom". Izvjee obuhvaa 190 drava, a Vatikan je u kategoriji s Poljskom, Egiptom, Irskom i Maarskom. "injenica da je Vatikan u drugoj kategoriji zemalja zapravo znai da je njihov financijski sustav osjetljiv na mogunost pranja novca. Treba naglasiti da je sam Vatikan nedavno usvojio programe kojima to eli sprijeiti.", objasnili su iz State Departmenta. Hrvatska se nalazi u treoj skupini. Podsjetimo kako je Vatikanska banka, slubenog imena Zavod za religijska djela, svojedobno bila pod istragom rimskog tuiteljstva jer se navodno bavila pranjem novca. Naime, Vatikanska banka ne mora potovati talijanske financijske norme jer na meunarodnom planu djeluje iz papinske drave. Istraitelji su imali indicije da su mnoge osobe koje ive u Italiji koristili banku kao paravan za pranje novca i izbjegavanje poreznih obveza. Nakon te afere Papa Benedikt XVI. potpisao je dekret protiv pranja novca u Vatikanu. Dekret je donio pravila o poslovanju i transparentnosti poslovanja u skladu s meunarodnim naporima u borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma. Papa je, potpisujui dokument pod nazivom "Moto Proprio", objasnio da se Vatikan eli pridruiti zemljama koje su pravno regulirale bankarsko poslovanje na taj nain da ga kriminalci ne mogu iskoritavati. Vatikanska banka bila je takoer 1981. godine povezana s pranjem mafijakog novca.

14

7. ZAKLJUAK

Pranje novca ne predstavlja samo jednu uobiajenu frazu, nego njegovo znaenje ide duboko u praksu poslovanja. Ono to je posebno oteano pri suzbijanju ove vrste kriminala jesu brojne i raznovrsne metode pranja novca, koje se iz dana u dan usavravaju. Meunarodno pranje novca temelji se u razlikama u finansijskim i bankovnim odredbama u zakonodavstvima pojedinih zemalja. Zbog toga je nuno to vie smanjiti te razlike. Isto tako, vano je i pronalaenje novih zakonskih rjeenja u borbi sa pranjem novca. Pri uspjenosti protiv pranja novca bitno je razviti meunarodnu saradnju, uz koritenje savremenih i uinkovitih metoda. Bosna i Hercegovina je preuzela vane korake u borbi protiv pranja novca. Ratifikovala je Konvenciju Ujedinjenih naroda protiv nezakonitog prometa opojnih droga i psihotikim supstancama iz 1988. godine. Ipak, nakon jasno sagledane slike o pranju novca u svijetu, ali i Bosni i Hercegovini, moe se reci, s obzirom na veliinu nae zemlje u globalnom svijetu, pranje novca ima isuvie veliku rasprostranjenost. Stanje koje se trenutno nalazi nije ohrabrujue, niti zadovoljavajue.

15

7. LITERATURA

1. Z. Muhovi, S. Kreso, F. auevi, M. Pamuki, O. Piljak, E.Gaci, J. Sovi, E. Backovi, A. akovi, M.Trifkovi, D. Stojanovi, S. Proho, S. Durmi; Poslovne finansije; Svjetlost; Sarajevo; 1998.godina 2. Nikola Stefanovi; Privatni investicioni fondovi; Beograd; 2009.godina 3. Jeffrey Robinson; The sink; London; 2003.godina 4. http://books.google.ba/books?id=jv8YLjCwXakC&dq=pranje+novca+u+bih&hl=hr&source=gbs_n
avlinks_s

5. http://www.iaisweb.org/About-the-IAIS-28 6. http://www.ohr.int/ohr-dept/afd/int-ref-ef/money-laund/default.asp?content_id=5255 7. http://www.apml.gov.rs/srp198/saradnja/Organizacija-ujedinjenih-nacija-(OUN).html 8. http://www.uzuvrh.hr/userfiles/file/tipologije%20PN-HRV_.pdf

16