OSNOVE TEORIJE GRAFOVA

()

8. sije cnja 2012.

1 / 19

OSNOVE TEORIJE GRAFOVA

Podru cje koje cemo obradivati zove se i osnove teorije grafova. Grafovi su jedna od osnovnih i naj ce s ce primjenjivanijih matemati ckih struktura. Brojne pojave i situacije se modeliraju pomo cu grafova. Grafovi se uvijek sastoje od to caka i spojnica, npr. to cke ljudi iz skupine gradovi molekule spojnice parovi prijatelja ceste/ zeljezni cke pruge kemijske veze

()

8. sije cnja 2012.

2 / 19

OSNOVE TEORIJE GRAFOVA

Denicija Graf je ureden par G = (V , E ) gdje je = V = V (G ) skup vrhova (vertex), a E = E (G ) skup bridova (edge) dusjunktan sa V , a svaki brid e E spaja dva vrha u , v V koji se zovu krajevi od e .

()

8. sije cnja 2012.

3 / 19

OSNOVE TEORIJE GRAFOVA

Denicija Graf je ureden par G = (V , E ) gdje je = V = V (G ) skup vrhova (vertex), a E = E (G ) skup bridova (edge) dusjunktan sa V , a svaki brid e E spaja dva vrha u , v V koji se zovu krajevi od e . Preciznije: Denicija Graf je uredena trojka G = (V , E , ) gdje je : E V funkcija koja svakom bridu 2 e pridru zuje 2- clani multiskup vrhova (e ) = {u , v } koji se zovu krajevi od e . Jo s ka zemo da su vrhovi u i v INCIDENTNI s e , a u i v su susjedni.

()

8. sije cnja 2012.

3 / 19

OSNOVE TEORIJE GRAFOVA

Denicija Graf je ureden par G = (V , E ) gdje je = V = V (G ) skup vrhova (vertex), a E = E (G ) skup bridova (edge) dusjunktan sa V , a svaki brid e E spaja dva vrha u , v V koji se zovu krajevi od e . Preciznije: Denicija Graf je uredena trojka G = (V , E , ) gdje je : E V funkcija koja svakom bridu 2 e pridru zuje 2- clani multiskup vrhova (e ) = {u , v } koji se zovu krajevi od e . Jo s ka zemo da su vrhovi u i v INCIDENTNI s e , a u i v su susjedni. Graf G je kona can ako su V i E kona cni skupovi, ina ce je beskona can.

()

8. sije cnja 2012.

3 / 19

OSNOVE TEORIJE GRAFOVA

Grafovi G i H su izomorfni, G H , ako postoje bijekcije : V (G ) V (H ) i : E (G ) E (H ) tako da je vrh V incidentan s bridom e u G ako i samo ako je (v ) incidentan s (e ) u H . Tada se ureden par f = (, ) : G H zove IZOMORFIZAM iz G u H (izomorzam cuva incidenciju i susjednost). -brid ciji se krajevi podudaraju zove se PETLJA, a ako su krajevi razli citi-PRAVI BRID (ili KARIKA). -dva ili vi se bridova s istim parom krajeva zovu se vi sestruki bridovi.

VIESTRUKI BRIDOVI PRAVI BRID PETLJA

()

8. sije cnja 2012.

4 / 19

OSNOVE TEORIJE GRAFOVA

-graf je jednostavan ako nema ni petlji ni vi sestrukih bridova -graf s jednim vrhom - trivijalan ako je E (G ) = prazan graf - promatrati cemo samo kona cne grafove, a dva osnovna parametra vezana uz kona cne grafove su v (G ) = |V (G )| =RED OD G = broj vrhova od G e (G ) = |E (G )| =VELICINA OD G = broj bridova od G

()

8. sije cnja 2012.

5 / 19

OSNOVE TEORIJE GRAFOVA

NEKI SPECIJALNI GRAFOVI: -jednostavan graf u kojem je svaki par vrhova spojen bridom - POTPUN GRAF -do na izomorzam postoji jedinstven potpun graf s n vrhova (i n bridova), oznaka Kn 2 V (Kn ) = {1, 2, . . . , n} = [n], E (Kn ) = [n] . 2

()

8. sije cnja 2012.

6 / 19

OSNOVE TEORIJE GRAFOVA

NEKI SPECIJALNI GRAFOVI: BIPARTITAN GRAF- skup vrhova se mo ze particionirati u dva skupa X i Y tako da svaki brid ima jedan kraj u X , a drugi u Y . (X , Y )-biparticija grafa POTPUN BIPARTITAN GRAF- jednostavan bipartitan graf s biparticijom (X , Y ) u kojem je svaki vrh iz X spojen sa svakim vrhom u Y . -ako je |X | = m i |Y | = n, takav je graf jedinstven do na izomorzam i ozna cava se s Km,n v (Km,n ) = m + n, e (Km,n ) = m n

K1

K2

K3

K4

K5

K 1,1
()

K2

K 1,2

K 2,3
8. sije cnja 2012. 7 / 19

OSNOVE TEORIJE GRAFOVA

NEKI SPECIJALNI GRAFOVI: CIKLUS Cn : jednostavan graf s n vrhova V = [n] i skupom bridova E = {{i , i + 1} : i < n} {1, n}

C3

K3

C4

C5

PUT Pn : jednostavan graf s n vrhova, V = [n], E = {{i , i + 1} : i < n}

P2

K 2,1

P 4

P6

()

8. sije cnja 2012.

8 / 19

OSNOVE TEORIJE GRAFOVA

- cesto zna biti korisno relacije incidencije i susjedstva u grafu prikazati matricama -neka je G graf s vrhovima v1 , . . . , vn i bridovima e1 , . . . , em u nekom poretku MATRICA INCIDENCIJE grafa G je pravokutna n m matrica M = M (G ) = [mij ], gdje je mij broj koliko puta su vi i ej incidentni (0,1 ili 2). Ova matrica potpuno odreduje graf! MATRICA SUSJEDSTVA grafa G je kvadratna n n matrica A = A(G ) = [aij ] gdje je aij broj bridova koji spajaju vi i vj . A je simetri cna matrica ciji su clanovi nenegativni cijeli brojevi -ako je graf jednostavan, tada je aij = 0 ili 1 i , j , a aii = 0 i . Matrica susjedstva je u pravilu mnogo manja od matrice incidencije.

()

8. sije cnja 2012.

9 / 19

OSNOVE TEORIJE GRAFOVA

PRIMJER: G:

v1 e7 v4 e6
1 1 1 1 M (G ) = 0 0 0 0 -primijetimo da je

e1 e2 e4 e5

v2 e3 v3

0 1 0 0 1 0 2 2 0 1 0 0 0 0 A(G ) = 1 1 1 1 1 0 0 0 0 1 2 1 1 0 suma elemenata svakog stupca od M (G )

1 1 1 0 0 1 1 1 jednaka 2

()

8. sije cnja 2012.

10 / 19

OSNOVE TEORIJE GRAFOVA

Neka su G i H grafovi. Ako je V (H ) V (G ) i E (H ) E (G ), a svaki brid iz H ima iste krajeve u H kao sto ima u G , onda ka zemo da je H PODGRAF od G i pi semo H G , a G zovemo NADGRAF od H . PODGRAF od G ako je H G i V (H ) = V (G ). - H zovemo RAZAPINJUJUCI -potpun podgraf H G zove se KLIKA u G . UNIJA dvaju podgrafova G1 , G2 G je podskup G1 G2 ciji je skup vrhova V (G1 ) V (G2 ), a skup bridova E (G1 ) E (G2 ). PRESJEK G1 G2 je podgraf sa skupom vrhova V (G1 ) V (G2 ) i skupom bridova E (G1 ) E (G2 ). -neka je G = (V , E ), a V V -podgraf od G ciji je skup vrhova V \ V , a skup bridova se sastoji od bridova iz G cija su oba kraja u V \ V ozna cavamo s G V . -sli cno za E E , podgraf od G ciji je skup vrhova V , a skup bridova E \ E ozna cavamo s G E
() 8. sije cnja 2012. 11 / 19

OSNOVE TEORIJE GRAFOVA

- u slu caju V = {v } ili E = {e } G v ili E e , ka zemo da smo odstranili V odnosno E . Ako je = V V , onda se podgraf od G ciji je skup vrhova V , a skup bridova je podskup od E cija su oba kraja u V , zove podgraf induciran s V i ozna cava s G [V ]. Za E E , podskup od G ciji je skup vrhova skup krajeva od E , a skup bridova E , zove se podgraf induciran bridovima E i ozna cava s G [E ].

()

8. sije cnja 2012.

12 / 19

OSNOVE TEORIJE GRAFOVA

Primjer:
x
G=

a c e f a

z d w z
RAZAPINJUJUI PODGRAF OD G

b y x b y

e y f w

G-{x,z}

x c e y x
BRIDOVIMA INDUCIRAN PODGRAF G[{a,c,e}]

z d w z
INDUCIRANI PODGRAF G[{x,y,z}] G-{a,b}

f a c e

f a

b y

()

8. sije cnja 2012.

13 / 19

OSNOVE TEORIJE GRAFOVA

- skup susjeda vrha v V (G ) u grafu G ozna cavamo sa NG (v ) -ako je G jednostavan graf, onda deniramo STUPANJ VRHA v , dG (v ) kao broj susjeda od v -op cenito, u bilo kojem grafu G je stupanj od v broj dG (v ) bridova od G incidentnih sa v , pri cemu se svaka petlja ra cuna kao dva brida -intuitivno, stupanj vrha je broj sjeci sta male kru znice oko vrha s linijama koje izlaze iz tog vrha -nekad pi semo samo d (v ) umjesto dG (v ) -oznake za minimalni i maksimalni stupanj grafa := (G ) := minv V (G ) dG (v ) := (G ) := maxv V (G ) dG (v ) -graf G je d -REGULARAN ako je (v ) = d v V (G ), a REGULARAN ako je d -regularan za neko d 0. -vrh v je IZOLIRAN, ako je d (v ) = 0, a LIST ako je d (v ) = 1. -tako je npr. potpun graf Kn (n 1)-regularan, a potpun bipartitni graf Kn,n n-regularan
() 8. sije cnja 2012. 14 / 19

OSNOVE TEORIJE GRAFOVA

Propozicija 1 U svakom je grafu G = (V , E ) zbroj svih stupnjeva jednak dvostrukom broju bridova d (v ) = 2 e (G ).
v V

()

8. sije cnja 2012.

15 / 19

OSNOVE TEORIJE GRAFOVA

Propozicija 1 U svakom je grafu G = (V , E ) zbroj svih stupnjeva jednak dvostrukom broju bridova d (v ) = 2 e (G ).
v V

Dokaz: Neka je M matrica incidencije grafa G , izra cunajmo sumu njenih clanova tako da zbrojimo retke i stupce -suma svakog stupca je 2, a suma clanova retka od M koji odgovara vrhu v je d (v ) -ako zapi semo M = [mve ], v V , e E imamo d (v ) =
v V v V e E

mve =
e E v V

mve =
e E

2 = 2 e (G )

()

8. sije cnja 2012.

15 / 19

OSNOVE TEORIJE GRAFOVA

Korolar 1 (Lema o rukovanju) U svakom je grafu broj vrhova neparnog stupnja paran broj. (ili: na svakom je skupu broj onih koji su se rukovali sa neparnim brojem ostalih paran broj.)

()

8. sije cnja 2012.

16 / 19

OSNOVE TEORIJE GRAFOVA

Korolar 1 (Lema o rukovanju) U svakom je grafu broj vrhova neparnog stupnja paran broj. (ili: na svakom je skupu broj onih koji su se rukovali sa neparnim brojem ostalih paran broj.) Dokaz: Konstruirajmo graf ovako: vrhovi su svi clanovi skupa (zabave), a dva vrha spojimo bridom ako i samo ako su se ti clanovi rukovali -Po propoziciji 1 imamo d (v ) = 2e (G )
v V

d (v ) +
v V (d (v )-paran) v V (d (v )-neparan)

d (v ) = 2e (G )

-prva suma i desna strana su parni nenegativni cijeli brojevi pa i druga suma mora biti takva v V (d (v )-neparan) d (v ) = 2n n Z+

()

8. sije cnja 2012.

16 / 19

OSNOVE TEORIJE GRAFOVA

Korolar 1 (Lema o rukovanju) U svakom je grafu broj vrhova neparnog stupnja paran broj. (ili: na svakom je skupu broj onih koji su se rukovali sa neparnim brojem ostalih paran broj.) Dokaz: -kako su sumandi neparni, mora ih biti paran broj |{v V : d (v )neparan}| je paran broj broj vrhova neparnog stupnja je paran broj

()

8. sije cnja 2012.

17 / 19

 SETNJE, PUTOVI I POVEZANOST GRAFOVA

Setnja u grafu G je niz W := v0 e1 v1 e2 eh vh ciji clanovi su naizmjeni cno vrhovi vi i bridovi ei , tako da su krajevi od ei vrhovi vi 1 i vi (1 i h) U jednostavnom grafu setnja je potpuno odredena samo nizom vrhova v0 , v1 , . . . , vh . Ka zemo da je v0 po cetak, a vh kraj setnje W ili da je W setnja od v0 do vh ili (v0 , vh )- setnja. h-duljina setnje v1 , v2 , . . . , vh1 =unutarnji vrhovi setnje W = v0 e1 v1 eh vh , W = vh eh+1 vh+1 el vl NADOVEZIVANJE: v0 e1 v1 eh vh eh+1 vh+1 el vl W 1 = vh eh v1 e1 v0 -INVERZNA SETNJA

()

8. sije cnja 2012.

18 / 19

 SETNJE, PUTOVI I POVEZANOST GRAFOVA

Setnja W je zatvorena ako je v0 = vh -ako su svi bridovi e1 , e2 , . . . , eh setnje W medusobno razli citi, onda se W zove STAZA -ako su, osim bridova, i svi vrhovi medusobno razli citi, onda se zove PUT citi zove -zatvorena staza pozitivne duljine ciji su vrhovi (osim krajeva) medusobno razli se CIKLUS -vrhovi u i v grafa G su povezani ako postoji (u , v )-put u G -udaljenost dG (u , v ) ili d (u , v ) je duljina najkra ceg (u , v )-puta u G DIJAMETAR grafa G : diam(G ) je maksimalna udaljenost medu njegovim bridovima, tj. duljina puta maksimalne duljine u G -STRUK je duljina najkra ceg ciklusa -ciklus je (ne)paran ako je (ne)parne duljine

()

8. sije cnja 2012.

19 / 19