DAMIJE U BOSNI I HERCEGOVINI Ferhat-paina da i!a sa strane: http://bs.wikipedia.

org/wiki/Ferhadija Ferhat-paina ili bolje znana kao Ferhadija damija je bila centralni objekat u Banjaluci. Izgra ena je !"#$. godine u klasi%nom otomanskom stilu i predsta&lja jedno od najuspjenijih arhitektonskih ost&arenja bosanske arhitekture !'. &ijeka. (jen arhitekta je nepoznat ali je poznato da je bio u%enik otomanskog arhitekte )imara *inana. Izgradnju damije je +inansirao Ferhat-paa *okolo&i, bosanski sandak beg. kompleksu Ferhadije su se tako er nalazila i . turbeta: Ferhat-pae/ njego&e unuke *a+ikadune i njego&ih bajraktara/ eljezna i kamena ograda sa %esmom na ,oku/ adr&an i staro mezarje u bati. 0asnije je kompleks dopunjen sa sahatkulom izgra enom nedaleko od Ferhadije. 1amija je bila !2m iroka/ !3m duga%ka/ a &rh kupole je bio !2m &isok. )unara je bila 3.m &isoka. Ferhadija je u&rtena u kulturnu batinu Bosne i 4ercego&ine !$"5. godine/ a kasnije je bila u&rtena na listi spomenika s&jetske batine pri -(6*78-u. Ferhat-paina 9Ferhadija9 damija :usenje 1amija je djelomi%no bila unitena ekplozi&om detoniranim #. maja !$$.. godine od strane nepoznatih srpskih nacionalista potpomaganih od &lasti :epublike *rpske/ kao dio spro&o enja politike etni%kog %i%enja Bonjaka. (akon pr&og ruenja/ &lasti :epublike *rpske su organizo&ale potpuno ruenje i %i,enje terena na kojem se nalazio cjelokupni kompleks damije. 8staci rue&ina su od&ezeni na gradsku deponiju. 0ratko nakon ruenja Ferhadije sruena je i oblinja sahat-kula. Ferhadija je bila jedna od !' damija sruenih u Banjaluci tokom agresije na :Bi4 od !$$;. do !$$". godine. 1an ruenja Ferhadije - #. maj je u Bosni i 4ercego&ini proglaen kao z&ani%ni 1an damija. :ekonstrukcija Islamska zajednica Banjaluke je ;55!. godine dobila urbanisti%ku saglasnost za pono&nu izgradnju damije. Ipak pri polaganju kamena temeljca #. maja ;55!. godine dolo je do nereda i protesta od strane srpskih nacionalista. 3555 protestanata je kameno&alo i tuklo .55 Bonjaka koji su prisust&o&ali ceremoniji posta&ljanja kamena temeljca. )nogi su sa po&redama primljeni u Banjalu%ku bolnicu a jedan Bonjak je nakon po&reda preminuo ;'. maja ;55!. 7eremonija je kasnije oba&ljena u tajnosti i pod &elikim osiguranjem. :ekonstrukcija damije je i dalje kontra&erzna tema u Banjaluci zbog s&oje prominentne lokacije u gradu/ a rekonstrukcija je dalje oteana zbog problematike njene autenti%ne rekostrukcije. <reliminarne studije o autenti%noj rekonstrukciji damije je pripremio =rhitektonski +akultet u *araje&u. <riprema temelja za obno&u poruene banjalu%ke damije Ferhadije ,e na&odno biti za&rena do kraja ;55# godine/ a obno&ljena Ferhadija bi trebala biti identi%na onoj sruenoj prije !. godina. <rema procjenama/ za obno&u Ferhadije treba ,e oko deset miliona 0on&ertibilnih maraka. Had"i!a- 5$-5#-;55# Ferhad# paina da i!a >edna od ljepotica islamske arhitekture u Bi4 je s&akako bila damija Ferhadija u Banja ?uci. *ra&njena je sa lica zemlje u maju !$$. godine/ a kasnije je srpska propaganda t&rdila da su to uradili muslimani. 7inizmu barbara/ koji i dan danas sa me unarodnom zajednicom uspjeno igraju s&oju igru/ z&anu 1ajton - dogo&or / ane@ #/ nikad kraja. (ajno&iji primjer se desio kada je u aprilu ;555-te u posjetu Banja ?uci iz 1anske otputo&ala jedna grupa banjalu%ana/ preteno starijih lica/ od kojih su se mnogi rodili/ radili i stekli imo&inu u Banja ?uci. <osjeta je bila organizo&ana uz podrku 1anske agencije za pomo, izbjeglicama/ a u cilju po&ratka i upozna&anja tih ljudi o trenutnoj politi%ko sigurnosnom situacijom. (akon dugog i napornog puta organizo&an je sastanak sa predsta&nicima lokalne &lasti. (a sastanku koji je trajao dobrih d&a sata/ bili su prisutni i predsta&nici me unarodne zajednice. 1o%ek je bio u stilu: 9dobro nam doli/ o&o je i &a grad i sl.9. 1oma,ini su bili &eoma go&orlji&i/ %ak i &ie od toga/ tako da je gostima iz 1anske osta&ljeno &eoma malo &remena da posta&ljaju pitanja. >edno od pitanja je bilo i kada ,e se otpo%eti sa gradnjom damija koje su minirane u periodu od !$$. - $" godine. <itanje se odnosilo u pr&om redu na Ferhadiju/ najpoznatiju od esnaest banjalu%kih damija sruenih od strane srpskih polupoliti%ara i mrnjom zaslijepljenih nacionalista. 8dgo&or je bio da se to moe uraditi/ ali ne na lokaciji gdje je damija stajala od !"#$ godine/ nego iz&an grada na tz&. banjalu%kom polju - industrijskom dijelu Banja ?uke. 1a/ nara&no bez minareta/ poto je to tako na zapadu/ a kako u&aeni gosti dolaze iz 1anske/ tj. sa zapada/ to im ne,e predsta&ljati neki problem - glasio je odgo&or doma,ina. )e utim da bi zapo%eli pri%u o Ferhadiji &ratimo se malo u prolost. Izgradnja Ferhadija je bila podignuta na prostoru izme u potoka 7rk&ine A7rk&eneB i rijeke Crbas/ u nekadanjem 1onjem Deheru. <rema tarihu AnatpisuB isklesanom u kamenu &ie portala/ damija je do&rena hidretske $2# ili !"#$ no&e ere. <jesnik *ipahi/ za koga se &jeruje da je bio sekretar Ferhad - <ae E!F/ ispje&ao je tarih AnatpisB nad ulaznim portalom u kome je opisao damiju kao 9&elebnu bogomolju9. <rije&od tahira AnatpisaB glasi: 8&u &elelebnu Bogomolju podiem u ime =llaha 1obrot&or Ferhad - Beg pomaga% &ijernika. Gednim ma%em uklesa u mramor s&oje juna%ko ime. *a ratnim imetkom podie dobro taj odabrani mu. *ipahi prispje&i gra e&ini re%e joj hronogram: - ime =llaha sagra eno je o&o mjesto za &jernike. 0ao jednu od s&ojih mnogobrojnih zadubina Ferhadiju je podigao Ferhad - <aa *okolo&i,/ ro ak &elikog &ezira/ )ehmed - <ae *okolo&i,a. 1emal Heli, u s&om djelu IFerhadija u BanjaluciI naglaa&a da Ferhadpaino srodst&o sa &elikim &ezirom nije sas&im jasno. Jna se da je bio %lan te &elike porodice koja je dala neizbrisi& pe%at &remenu u kojem su i&jeli ali i &remenu iza njih. *okolo&i,i su bili jedna selja%ka porodica iz isto%ne Bosne/ najpoznatiji od njih )ehmed-paa *okolo&i, je bio &eliki &ezir trojici sultana- *ulejmana Celi%ast&enog/ *elima II i )urata III/ dijelio je sa njima mo, i sla&u/ doao pod zidine Be%a/ a bosanski jezik je u%inio jezikom tadanje

diplomatije. Ja Ferhad-pau se zna da mu se otac z&ao :ustam-beg *okolo&i,/ imao je bra,u =li- bega i 1er&i-pau/ a sin )ehmed-beg i njego&i potomci su i&jeli u Banjaluci. Ferhad - <aa *okolo&i, je od !"'' do !"#3-e godine bio kliki sandakbegK poslije toga je bio posljednji bosanski sandakbeg A!"#3 - !"25B i pr&i beglerbeg A!"25 - !"22B/ a pri kraju i&ota bio je unaprije en za namjesnika- &ezira u Budimu od !"22 do !"$5 kada je mu%ki ubijen. 8n je utemeljio dio Banja ?uke koji se nazi&a 1onji Deher/ nasuprot Lornjem Deheru koji datira jos iz &remena pr&e decenije no&e ere i doba ilirskih plemena. 7itat: <r&ih godina no&e ere rimski istori%ar Macit u knjizi =nali I i II/ opisuje borbe rimskih legija proti& Ilira. 8pisuju,i Lornji Deher/ Macit pie o toplim &relima/ &odi na Lrabu &ie Lornjeg *ehera z&anu to%ko&i i plo%i sa rimskim natpisom. Hesma/ z&ana to%ko&i je bila u kamenu/ a iz to%ko&a/ eljeznih cije&i tekla je &oda u &elikim mlaze&ima. (asred kamenog postolja bio je natpis na latinskom jeziku 9%esmu podiu rimski legionari9. <ri%a - legenda go&ori da su tu %esmu podigli rimski legionari kada su prolazili na bojne pohode prema *a&i i 1una&u u borbu proti& germanskih plemena/ Lota i Cizigota te =&ara i 4una. *a Ferhad - <aom *okolo&i,em ot&ara se no&o pogla&lje u raz&oju Banja ?uke. 8n je ;;.5$.!"#" godine pobijedio &ojsku habsburkog generala/ barona 4erberta =uspergera u bici na rijeci :adonji u 4r&atskoj. - toj bici je =usperger poginuo dok mu je sin Col+ ACukB zarobljen. (a ime otkupnine je Ferhad - <aa/ prema s&edo%enju s&og ro aka/ turskog istori%ara Ibrahima <e%e&ije/ u 94ronici doga aja izme u !";5 i !'.$9 dobio .5.555 dukata. 8d tog ratnog otkupa Ferhad- paa je podigao damiju koja je po njemu dobila ime/ do nje mekteb/ sahatkulu/ adr&an/ &odo&od/ kaldrmu od stare Banja ?uke pa do potoka 7rk&ine A7rk&enaB/ preko kojeg je sagra en i kameni most. <reko Crbasa je sagra en dr&eni most. Ja odra&anje s&oje zadubine u Banja ?uci Ferhad- beg je prema &aku+nami koja je legalizo&ana ;". januara !"2#. godine osta&io oko I;55 du,ana/ brojne zemljine posjede/ jedan kara&an- saraj/ hamam AkupatiloB/ mlin na Crbasu/ &eliki hambar A silos za itoB/ te saraj Ad&orB u kojem ,e odsjedati bosanski namjesnici- &alije dok upra&ljaju Banja ?ukom. %ariji je sagradio bezistan A natkri&eni zanatski centarB/ a u blizini damije medresu-posebno u%ilite u kojem ,e se preda&ati islamska tradicija AsumaB E3F. )edresa je bila najzna%ajnije u%ilite od pet banjalu%kih medresa. 0ao jedan od supotpisnika E"F Ferhad- paine &aku+name poja&ljuje se njego& &isoki slubenik/ 4asan Me+terdar/ koji je sagradio za sebe i s&oju enu/ damiju =rnaudiju nekih .55 metara od Ferhadije. Fermanom od ;. decembra !"2#. godine sultan )urat III je oslobodio Istano&nike kasabe Banja ?uke od pla,anja s&ih poreza i da,a zbog blizine njiho&e kasabe serhatu AgraniciB E'F.I Ferhad- paa je umro u Budimu !"$5./ ubio ga je njego& rob/ a tijelo mu je preneeno u Banja ?uku/ da bi ga po njego&oj elji sahranili u turbe koje se nalazilo kraj damije. 6&lija Helebi u s&om I<utopisuI je &e, !''5. godine Ferhadiju okarakterisaoI poput carskeI E#F. 8 neimarima Ferhadije nema nikak&ih pisanih podataka. 1. Heli, je u s&om djelu IFerhadija u BanjaluciI/ analiziraju,i arhitekturu Ferhadije doao do zaklju%ka da je I organizator i ruko&odilac posla bio doba&ljen iz 7arigrada/ iz )imar *inano&e kole/ i da se pri tom radilo o nekom od najsposobnijih u%enikaI E2F. <redanje o majstorbai :adi i njego&im saradnicima <etru/ <a&lu/ *imi/ I&anu i 1ragoju je zabiljeio =nto 4angi E$F. *li%no kao i u starogr%koj legendi o 1edalu i Ikaru/ o&a banjalu%ka legenda kae da je :ade sa s&ojim saradnicima poletio sa minareta da bi se spasili od Ferhad- pae kada su za&rili izgradnju damije. ?et je za&rio tragi%no/ s&i su pali na oblinja brda koja su kasnije po njima dobila imena. Iako predi&na i lijepa o&a legenda ne odgo&ara istini jer je neimar :ade bio legendarna li%nost narodnih umot&orina koja historijski spada u pr&u polo&inu !2 stolje,a. Isto tako nema slu%aja izgradnje sli%nih objekata koji su bili po&jereni doma,im graditeljima. Bilo kako bilo na kraju Ferhad- paine &aku+name se poja&ljuju d&a dun era kao s&jedoci: 4adi (ezir i 1eli *pahija E!5F i &elika je &jero&atno,a da su njih d&ojica/ pored najodgo&ornijih mimara AarhitekteB i muhendisa AininjeraB/ bili dio jedne &e,e grupe iz&o a%a o&e damije. =rhitektura Ferhadija je u stilskom pogledu predsta&ljala naj%i,i primjer osmanske arhitekture u Bosni 4ercego&ini/ *rbiji i )akedoniji. Imala je razu eni molit&eni prostor/ istureni mihrabski prostor/ &isoki trijem i jedno minare koje je bilo prislonjeno uz desni ugao gla&nog dijela damije. Fasada je bila od bloko&a u,kastog tu+a. 7entralni prostor u sreditu damije &elicine '/'5 @ #/"5 metara/ bio je pres&eden blagom elipsoidnom kupolom koju su poduh&atala tri &isoka i iroka noseca luka. (a o&aj potkupolni prostor na jugoisto%noj strani nado&ezuje se &eliki mihrabski prostor A'/;; @ 3/5;m.B koga pokri&a polukupola/ a na bo%nim stranama pripojeni su uzduni pra&ougaoni prostori A;/$" @ 2/!5m.B pres&edeni sa po jednim koritastim polus&odom. 1oda&anjem bo%nih/ kao i &elikog mihrabskog prostora uspjelo se dobiti &eliki i pregledan unutranji &olumen. Dirina mu na taj na%in dostie !;/"5/ a duina od portala do mihraba !;/;! metara. Mrijem je bio &eoma &isok i protezao se cijelom irinom %eonog zida damije Azapadna stranaB. (osila su ga %etiri monolitna stuba krunog presjeka/ iznad %ijih arkada su bile tri kupolice. -z desni prednji ugao molit&enog dijela prislanjao se esnaestostrani minaret &isok 3!/" metara/ koji se jednim dijelom oslanjao na bo%ni zid damije. )inaret je imao petostrano postolje/ a u njega se ulazilo sN polja/ pored trijema. (a mah&il su &odila d&a za&ojita stepenita iz&edena u maso&nim kamenim stubo&ima koji o%ara&aju %eoni zid damije. 0onstrukcija mah&ila/ bila je no&ijeg datuma/ dok su kameni stubo&i bili originalni. Cisok #/.5 metara i &eoma uzan mihrab dominirao je s&ojom jednosta&no,u jugoisto%nim zidom mihrabskog prostora. >o jednosta&nije je bio ukraen minber/ a isticao se bogatim materijalom/ cr&enim mermerom. <osebnosti Mipu takoz&anih &ieprostornih kupolnih damija sa razu enom osno&om pripadala su na tlu bi&e >ugosla&ije samo tri damije: >ahja <aina damija u *koplju A!"5. - !"53B/ Lazihusre&bego&a damija u *araje&u A!".!B i damija Ferhad - <ae

*okolo&i,a u Banja ?uci A!"#$B E!!F. Ferhadija je bila izrazito monumentalna &aroka damija ako je upore ujemo sa ostale d&ije na&edene damije. Bo%ni prostori kod npr. Lazihusre&bego&e damije/ iako po&ezani sa centralnim dijelom damije/ su predsta&ljali izd&ojena odjeljenja sa posebnom +unkcijom nato ukazuju sporedni portali sa prilaznim stepenistima koja do nje &ode. 0od Ferhadije to nije bio slu%aj. Iako je imala prostrane bo%ne dijelo&e/ oni su predsta&ljali homogenu cijelinu sa potkupolnim prostorima i nikad nisu imali posebne +unkcije ni posebne bo%ne portale. )e utim Ferhadija je imala nekoliko samo njoj s&ojst&enih karakteristika koje su je %inile jednom od najinterensantnijih i najzna%ajnih spomenika osmanlijske umjetnosti kod nas. O Bo%ni prostori sa s&ojim osebujnim na%inom pres&o enja. O 0ombinacija polukupole nad mihrabskim prostorom/ gla&ne kupole i bo%nih polus&odo&a koji kockasto postolje kupole poduh&ataju i sa jedne i sa druge strane je bila jedinst&eno konstrukti&no rjeenje njenog s&odnog sistema. O 1&a stepenita za izlaz na mah&il -primjenjeno prije Ferhadije samo kod >ahja- paine damije u *koplju/ !"5./53.B O Moliko obilje s&jetlosti u unutranjosti gra e&ine je bilo nepoznato na naem tlu i prije i poslije o&e zadubine. Ferhadija je imala zaista &elik broj prozorskih ot&ora. <ored portala i d&ije uzane i &itke nie pomo,nih mihraba/ na %eonom zidu imala je sa s&ake strane d&a pendera / posta&ljena jedan &ie drugog. Ja razliku od ogromne &e,ine drugih damija o&e &rste o&aka& sistem plasiranih prozorskih ot&ora se pona&ljao i na bo%nim zido&ima i na zidu prema kibli/ a izuzetak su %inili samo bo%ni zido&i mihrabskog prostora/ gdje se prozori ja&ljaju samo u gornjoj a ne i u donjoj zoni. O (a kupoli je imala %ak !; ot&ora/ " na polukupoli i tri grupisana ot&ora koja je neimar kao jednu cjelinu ot&orio na %eonom zidu centralnog kubi%nog dijela/ iznad trijema/ a iza njego&e sredinje kupole. ?iteratura: O E!F ). )ujezino&i,/ / PIslamska epigra+ika Bosne i hercego&ine9/ *araje&o !$##/ strana "5.- "53 O E;F <rije&od: )ehmed )ujezino&i,/ na&edeno djelo/ strana !$$- ;5! O E.F pro+. )ehmed *elman/ 9Banjaluka- -spomena i st&arnost sa )ejdana9/ Mra&nik !$$#. O E3F ). *elman/ na&edeno dijelo O E"F 1r. <etar 0noll/ 8 muslimanskoj umjetnosti u Bosni/ 0njie&nik II/ Jagreb !$;$ O E'F ). 1aja/ 9Banja ?uka u putopisima i zapisima9/ Banja ?uka !$/ strana !.. O E#F 6&lija 7elebi/ 9 <utopis9 *araje&o !$'#/ strana ;!;- ;!. O E2F 1. 7eli,/ 9Ferhadija u Banjaluci9/ Aed. 1rut&o konzer&atora Bosne i 4ercego&ine/ serija 1/ br. !3.. *araje&o !$'2/ '.B O E$F =nto 4angi/ 9Banjaluka i okolica9/ Dkolski &jesnik br. !5/ *araje&o !$5./ strana "'-"# O E!5F =. )u+ti,/ 9)oshee und *ti+tung Ferhad <asaQs in Banja ?uka9/ ?eipzig !$3! O E!!F =ndrej =ndreje&i,/ 9Islamska monumentalna umjetnost !' &ijeka9/ Institut za istoriju umjetnosti/ studije '/ Beograd !$23. O E!;F =. Bejti,: Banja ?uka pod turskom &lada&inom/ arhitektura i teritorijalni raz&itak grada/ (ae starine I/ *araje&o !$"./ strana !55 O E!.F 4amdija 0ree&ljako&ic/ 96sna+i i obrti u Bosni i 4ercego&ini/ III dio- Banja ?uka i manji obrtni centri/ *araje&o !$'!/ strana .5 O E!3F =. Bejti,/ na&edeno djelo O E!"F ). Fuci,/ 90onzer&atorski zah&at na Ferhad- painoj damiji u Banjoj ?uci9/ (ae starine I/ *araje&o !$"./ strana !!#-!;! O E!'F ). Bisko/ 9 0onzer&acija objekata u kompleksu Ferhadije damije u Banjoj ?uci9/ (ae starine CII/ *araje&o !$'5/ str. 2!-2$ O E!#F Bedrudin Lui,/ 9 8kupacija Banjaluke9/ 8slobo enje/ !'- ;.. )art/ !$$"/ str. !'/!# O E!2F pro+. )ehmed *elman/ na&edeno djelo. O E!$F =utor slike je 6n&er 6nko 0adeni,. BOSANCHERO- 5$-5#-;55# 7estitam na tekstuR Had"i!a- 5$-;!-;55# A$ada da i!a =lada damija ADarena damija/ damija 4asana (eziraB je izgra ena !"3$. godine u Fo%i te je spadala u kategoriju &e,ih damija i pr&a je damija u Bosni i 4ercego&ini izgra ena u klasi%nom osmanskom stilu. Lradio ju je bliski saradnik )imar *inana i njena naj&e,a &rijednost je to su s&e kasnije damije gra ene oslanjaju,i se na ideju =lada damije. =lada je u&rtena u kulturnu batinu Bosne i 4ercego&ine i na listu spomenika s&jetske batine pri -(6*78u. =lada damija predsta&ljala je jedno od najzna%ajnijih graditeljskih ost&arenja i bila je jedan od najbolje proporcioniranih objekata/ objekat koji je imao iz&orno sa%u&ane unutarnje dekoracije/ kojem se od po%etka pripisi&ala izuzetno &elika simboli%ka &rijednost. 7jelina je bila izuzetno &rijedna/ bili su sa%u&ani adr&an/ dio ogradnog zida i kasnije sagra ena %esma u a&lijskom zidu. =lada 1amija/ Fo%a =ladu damiju su do temelja sruile srpske &lasti u ratu od !$$;-!$$" godine/ kao i s&e ostale damije na teritoriji sa srpskom ili hr&atskom &la,u Apreko !"55 damijaB. (a osno&i dosadanjih istrai&anja 0omisije za o%u&anje nacionalinih spomenika Bi4/ ostaci =lada damije su na eni na d&ije lokacije. >edna se nalazi ;55 m juno od eljeznog mosta preko rijeke 1rine. <rekri&ena je debelim nanosima zemlje/ uta i otpada i zauzima po&rinu od oko 255 m;. (a tom prostoru/ ispod uta/ otpada i ostataka nacionalnog spomenika/ na ena su tijela ubijenih Fo%aka. (a tom prostoru su na eni pro+ilirani ulomci za koje je ut&r eno da se radi o dijelo&ima trijema i dijelo&ima kamenih stubo&a koji su pripadali so+ama =lada damije. 8stali +ragmenti se naziru ispod po&rine zemlje/ na kosini prema rijeci 1rini i trenutno ih nije mogu,e u potpunosti istraiti. 1ruga lokacija se nalazi .55 metara sje&erno od eljeznog mosta preko rijeke 1rine/ udaljena oko "55 metara od pr&e lokacije/ i prema procjenama 0omisije za o%u&anje nacionalnih spomenika i Federalne komisije za traenje nestalih/ njena po&rina je oko !555 m;. - nekoliko sondi koje su ot&orene na en je &eliki broj +ragmenata za koje je ut&r eno da pripadaju munari i mihrabu =lada damije. *&aki od o&ih ulomaka predsta&lja nacionalni spomenik prema odluci 0omisije/ odnosno spomenik od naj&ieg zna%aja za Bosnu i 4ercego&inu. Japanjuju,a je ljepota i preciznost ulomaka i sti%e se dojam da se =lada damija samo dekomponirala/ da se rasta&ila u one +ragmente od kojih je i zidana. :adi se o

materijalu izuzetne %&rsto,e i izuzetno obra enog koji je/ i pored toga to je sruen ekslozi&om i to je tekim mainama pre&een na lokaciju/ jo u&ijek sa%u&ao preciznost/ ljepotu i izuzetnu &rijednost. (a dr&enim +ragmenti koji se mogu uo%iti na toj lokaciji &idlji&i su trago&i gorenja i oni nisu upotreblji&i/ ali predsta&ljaju dragocjen dokumentacioni materijal. =lada damija predsta&lja jednu od najbolje istraenih damija u Bosni i 4ercego&ini. >o u&ijek su sa%u&ani snimci dekoracija koje su tako e %inile izuzetnu &rijednost o&og objekta/ izuzetnu &rijednost kaligra+skih ispisa koji su se u trijemu poja&lji&ali kroz cijelu trajnost njenog postojanja. 8ni su sa%u&ani u zapisima/ u mjeri !:!. =ndrej =ndreje&i,/ stru%njak iz Beograda/ pro+esor historije umjetnosti/ napisao je knjigu u kojoj su sa%u&ani s&i podaci i snimci =lada damije/ uklju%uju,i i detaljne crtee s&akog od detalja. 8&o je jedan od objekata za koji rekonstrukcija/ ni na koji na%in/ nije do&edena u pitanje. :adi se o objektu izuzetne &rijednosti prema s&im me unarodnim po&eljama/ objektu koji je potpuno dokumentiran i koji je u +ragmentima prona en. <roblem s kojim je 0omisija sad suo%ena/ ilustrira na odre en na%in stanje koje zahtje&a poduzimanje narednog koraka/ u da&anju dodatnih o&lasti 0omisiji da bi mogla implementirati =neks 2 1ejtonskog sporazuma kao dio 7i&ilnog dijela miro&nog sporazuma. 8&e +ragmente je pr&o potrebno iz&aditi/ i za to je potrebna radna snaga/ mehanizacija i prisutnost stru%njaka koji ,e iz&riti rekognosciranje/ obiljea&anje i e&identiranje. (akon toga ih je potrebno odloiti na mjesto na kome ,e biti %u&ani/ na kome ne,e biti izloeni bilo kak&im uticajima koji ,e proiz&esti njiho&o daljnje unita&anje do pono&ne ugradnje u dobro koje ,e biti rekonstruirano. 0omisija ne raspolae sredst&ima za djelo&anje u o&ak&im slu%aje&ima/ ni mehanizacijom/ ni radnom snagom/ jedino raspolae stru%njacima. Federalna komisija za traenje nestalih je u o&om %asu sprije%ena da nasta&i s&oj rad i o%ekuju da ostaci damije budu uklonjeni na odgo&araju,i na%in sa tijela kako bi oni nasta&ili dalje s&oje istrai&anje. =kti&nosti 0omisije za o%u&anje nacionalinih spomenika Bi4 0omisija je uputila zahtje&e i Cije,u ministara/ <redsjednit&u/ 84:-u i entitetskim &ladama za preduzimanje mjera zatite +ragmenata. Clada :epublike *rpske je izra&no odgo&orna za poduzimanje +inansijskih/ tehni%kih/ znanst&enih i s&ih drugih mjera za zatitu o&og nacionalnog spomenika. * obzirom na nedostatak sredsta&a za zatitu naslije a u budetu Clade :epublike *rpske/ 0omisija smatra da je neophodno da <redsjednit&o Bosne i 4ercego&ine/ Cije,e ministara i entitetske &lade osiguraju potrebne +inansijske i tehni%ke u&jete da se o&i +ragmenti smjeste na odgo&araju,e mjesto. 0omisija je predlaila da se iri prostor =lada damije ogradi metalnom ogradom koja ,e sprije%iti ulazak neo&latenih lica na taj prostor/ da taj prostor bude pod policijskim nadzorom i da se podignu odgo&araju,e nadstrenice gdje bi se sloili +ragmenti munare zido&a. (aj&rijedniji +ragmenti mihraba/ trijema/ portala i mimbera se trebaju prebaciti u Jemaljski muzej Bosne i 4ercego&ine. (akon toga treba osigurati mjere da se s&aki pojedina%ni +ragment snimi/ da se identi+icira njego&o mjesto/ da se iz&ri prebroja&anje i numerisanje +ragmenata i da se oni zatite od bilo kak&e &rste unitenja ili otu enja. Had"i!a- 5$-;!-;55# A"i"i!a da i!a =zizija damija je izgra ena !2''. godine u Bosanskom Damcu. =zizija je bila pod zatitom bi&e dra&e kao &rijedan spomenik graditeljske djelatnosti tog perioda i najstariji je objekat kulturno-historijskog naslje a u gradu. Ime je dobila/ kao i sam grad Akoji se do !2#2. zo&e Lornja =zizija - =ziziei BelaB/ po osni&a%u grada/ osmanlijskom sultanu =bd-ul=zizu. =zizija damija/ Bosanski Damac =ziziju damiju su do temelja sruile srpske &lasti u ratu !$$;. godine/ kao i s&e ostale damije na teritoriji sa srpskom ili hr&atskom &la,u Apreko !"55 damijaB. Lra e&inski materijal damije je od&een. - julu ;553. godine je zapo%eta izgradnja =zizija damije na istom mjestu na kojem se nalazila prije rata u gla&nom gradskom parku/ a do&rena je krajem ;55'. godine. Had"i!a- 5$-;!-;55# Be%&'a da i!a Bego&a damija/ tako er znana kao Lazi 4usre&-bego&a damija je izgra ena !".5. godine u *araje&u i smatra se kao jedna od naj&anijih damija u Bosni i 4ercego&ini i na Balkanu. 1amiju je sagradio arhitekta =jem 6sir =li pod patronaom Lazi 4usre&-bega. 1amija je %et&rtastog oblika a kupola je ;' m &isoka. -z kompleks damije tako er se nalazi i ader&an/ oblinja sahat-kula/ kamena ograda te nekoliko turbeta. (edaleko od damije je i medresa koja se tako er cijeni kao dio kompleksa. - !'. &ijeku kada je izgra ena/ Bego&a damija je predsta&ljala objekat od izuzetne &anosti za budu,i urbani raz&oj *araje&a. Izme u ostalih damija izd&aja je i to to je pr&a damija u s&ijetu koja je dobila elektri%no os&jetljenje !2$2. godine. Iz&or: 1ne&ni a&az/ br. 3;$#/ godina SII/ nedjelja/ $.$.;55#./ <anorama/ str. !3 Bego&a damija Murbe Lazi 4usre&-bega u haremu njego&e damije Interijer

Had"i!a- 5$-;!-;55# Care'a da i!a 7are&a damija je jedna od pr&ih damija izgra enih u Bosni i 4ercego&ini i pr&a u *araje&u. Izgra ena je !3';. godine a njenu izgradnju je +inansirao i omogu,io osni&a% grada *araje&a Isa Beg Isako&i,. )e utim o&a damija je izgorjela !325. godine kada je despot Cuk Lrgure&i, pro&alio sa &ojskom iz >ajca/ i popalio *araje&o. (a istom mjestu se pono&o gradi damija Apo miljenju jednih iz temelja/ a po miljenju drugih samo kupola damije je bila izgorjela/ tako da je samo ona pono&o ra enaB i u dananjem obliku izgra ena je !"''. godine/ a njenu gradnju +inansirao je *ulejman &eli%anst&eni. - to doba gla&ni arhitekta 7are&ine bio je mimar *inan i smatra se da je gradnju o&e damije realizo&ao

jedan od njego&ih u%enika ili saradnika. Mo je centralni tip damije sa trostranim trijemom. <oto je damija u doba molit&e Anaro%ito petkomB morala primiti &eliki broj &jernika/ osta&ljeni su trijemo&i sa s&e tri strane/ s tim to su d&a pobo%na !23#. godine zazidana i pret&orena u tetime Apobo%ne prostorijeB. 7entralna kupola damije ima oblik polukruga u presjeku/ tipi%no za klasi%ni period osmanske arhitekture/ a smatra se da je stara kupola elipti%nog presjeka izgorjela u poaru koga smo spomenuli neto ranije. Mokom konzer&atorskih rado&a krajem prolog &ijeka A!$25-te ili !$$5-teB otkri&ena su i parcijalno restauirana %etiri sloja zidne dekoracije/ i to iz SCI/ SCIII i po%etka SIS &ijeka. 8smokutna munara/ %ije je ere+e pokri&eno stalaktitima/ predsta&lja jednu od najljepih starih munara u Bosni i 4ercego&ini. Crijedni nadgrobni/ spomenici nastali u razdoblju od SC do SIS &ijeka/ nalaze se u groblju iza damije. Ja par arhai%nih 9niana9 iza mihraba pretposta&lja se da ozna%a&aju grob osni&a%a *araje&a Isa-bega Isako&i,a. Lodine !$!;. arhitekta 0arl <arik je/ potuju,i modul a koriste,i elemente koji su &i ani u izgradnji bosanskih ku,a/ projekto&ao zgradu -lema medlisa i uspjeno je ukompono&ao u cjelinu sa 7are&om damijom. 7are&a damija/ *araje&o. Isabego& hamam/ poznat i kao 7are& hamam/ je najstarija ja&na banja u *araje&u koju je dao izgraditi tre,i beg 8smanlijske pokrajine Bosne i gla&ni osni&a% *araje&a i (o&og <azara/ Isa-beg Ishako&i,. <odignut je u neposrednoj blizini 7are&e damije. 4amam se spominje &e, !3';. godine. Cremenom je zgrada hamama ote,ena/ a potpuno je sruena !22$. godine. Banja je pono&o sagra ena !2$!. po nacrtu arhitekte >osipa Cancaa. >edan dio zgrade je ura en po uzoru na stari hamam/ dok je drugi dio moderno kupatilo zapadnog tipa. Ja &rijeme rata u Bosni i 4ercego&ini zgrada hamama je teko ote,ena granatama/ te mu prijeti opasnost potpunog propadanja/ jer nisu preduzeti nikak&i sanacioni zah&ati poslije rata. =rhitekt >osip Canca Had"i!a- 5$-;!-;55# (ari!)*a da i!a Harijska damija u ?i&nu Had"i!a- 5$-;!-;55# Fethi!a da i!a Fethija damija se nalazi u Biha,u a sagra ena je pr&obitno kao crk&a s&etog =ntuna <ado&anskog !;''. godine/ u goti%kom stilu to je i jedina e&ropska islamska bogomolja u goti%kom arhitektonskom stilu. 1ananja Fethija damija se smatra najstarijom gra e&inom goti%kog stila na podru%ju Bosne i 4ercego&ine. Had"i!a- 5$-;!-;55# Hadi Ah et D+*atare'a da i!a 4adi =hmet 1ukatare&a damija 9Lla&ica damija9/ ?i&no Had"i!a- 5$-;!-;55# H+)e!ni!a da i!a 4usejnija damija je damija u Lrada%cu i nacionalni je spomenik Bosne i 4ercego&ine. Izgradio je 4usein-kapetan Lrada%e&i, !2;'. godine i predsta&lja njego& naj&e,i arhitektonski doprinos. 1amija sadri oktagonalnu kupolu i izrazito &isoku munaru A;" metaraB. Mri manje oktagonalne kupole se nalaze iznad &erande. Islamske dekoracije se mogu &idjeti na &ratima/ zidu kao i interijeru. 7ijeli kompleks je opasan malim kamenim zidom i kapijom. 1amija se nalazi nekih 35T"5 metara iz&an gradskih zidina Lrada%a%ke t&r a&e. 4usejnija damija Fethija damija (acrt za no&o ja&no kupatilo na mjestu starog turskog hamama.

Had"i!a- 5$-;!-;55# ,ara-&".e%&'a da i!a 0ara ozbego&a damija je naj&e,a i jedna od najljepih damija 4ercego&ine. (alazi se u )ostaru/ u -lici bra,e Feji,a. Izgra ena je !""#-!""2/ prema nacrtima sla&nog osmanlijskog arhitekte *inana. (adzornik i gla&ni donator rado&a bio je mostarski mecena )ehmed beg 0ara oz/ sino&ac tadanjeg hercego&a%kog &ezira :ustema/ koji je uz damiju izgradio i medresu/ &jersku kolu/ kao i druge objekte u )ostaru. 0ara ozbego&a damija je pretrpila &elika i teka ote,enja tokom d&ostruke agresije na )ostar i Bosnu i 4ercego&inu/ ali je tokom restauracije *tarog mosta i starog jezgra grada )ostara ;55;-;553 obno&ljena i ot&orena u julu mjesecu ;553. godine. (ajljepa damija u 4ercego&ini: 0ara oz-bego&a damija u )ostaruhttp://archnet.org/librarU/images/thumbnails.jspVlocationWidX!5#;! Had"i!a- 5$-;!-;55# O) an-paina da i!a 8sman paina damija u Mrebinju sagra ena je !#;'. godine po naredbi 8sman-pae :esulbego&i,a/ trebinjskog

kapetana. (alazi se u *tarom gradu/ zajedno sa 7are&om damijom A!#!$B/ najstarijom trebinjskom damijom. 8smanpaina damija je/ kao i s&e ostale trebinjske damije/ zapaljena pa potom sruena po%etkom !$$./ tokom jednog pra&osla&nog praznika. Isto&remeno su protjeri&ani muslimani Bonjaci o&oga kraja. <r&i pokuaj obno&e damije bio je planiran u maju ;55!. ali je propao zbog demonstracija i kameno&anja od strane srpskih nacional-o&inista. 1amija je kona%no obno&ljena i ot&orena !5.jula ;55". godine/ a sredst&a za njenu izgradnju su obezbjedili protjerani Mrebinjci. <ored o&e damije 8sman-paa :esulbego&i, je izgradio i mnoge druge objekte u Mrebinju i bio je jedan od utemeljitelja grada. 8d poznatijih objekata to su *ahat-kula i Bego&a ku,a koja je sruena do temelja !$$.. 8sman-paina damija/ Mrebinje 8t&orena 8sman-paina damija http://www.neza&isne.com/dne&ne/drust&o/dru5#!!;55"-5!.php Had"i!a- 5$-;!-;55# S+$tan S+$e! an&'a - Care'a da i!a Y *ultan *ulejmano&a - 7are&a damija/ Blagaj kod )ostara