Zavrni rad iz gospodarstva

NEZAPOSLENOST

Sadraj
Uvod............................................................................................................................................3
1. NEZAPOSLENOST...............................................................................................................4
1.1 MJERE NEZAPOSLENOSTI .........................................................................................4
2. UTJECAJ NEZAPOSLENOSTI ............................................................................................5
2.1 Ekonomski utjecaj nezaposlenosti...................................................................................5
2.2 Drutveni utjecaj nezaposlenosti.......................................................................................6
3. OKUNOV ZAKON ...............................................................................................................7
3.1 Nezaposlenost i politika....................................................................................................8
4. EKONOMSKO OBJANJENJE NEZAPOSLENOSTI .......................................................9
4.1 Tri vrste nezaposlenosti....................................................................................................9
4.1.1 Neizbjena nezaposlenost..........................................................................................9
4.1.2 Struktura nezaposlenosti ...........................................................................................9
4.1.3 Ciklika nezaposlenost ............................................................................................10
4.1.4 Razlika izmeu ciklike i, neizbjene i strukturne nezaposlenosti .........................10
4.2 Mikroekonomske osnove................................................................................................10
4.3 Dobrovoljna i nedobrovoljna nezaposlenost...................................................................11
4.4 Izvori nefleksibilnosti nadnica........................................................................................13
5. PITANJA TRITA RADA.................................................................................................15
5.1 Tko su nezaposleni? .......................................................................................................15
5.2 Trajanje nezaposlenosti...................................................................................................16
5.3 Izvori nezaposlenosti ......................................................................................................17
5.4 Nezaposlenost prema dobi..............................................................................................18
5.5 Nezaposlenost tinejdera i manjinskih skupina..............................................................19
6. Kretanje broja nezaposlenih..................................................................................................22
6.1 Sezonske promjene nezaposlenosti i zaposlenosti..........................................................24
.............................................................................................................................................24
6.2 Struktura nezaposlenih osoba..........................................................................................24
6.3 Struktura nezaposlenih prema spolu...............................................................................25
6.4 Struktura nezaposlenih prema dobi.................................................................................26
6.5 Struktura nezaposlenih prema strunoj spremi...............................................................27
6.6 Struktura nezaposlenih prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD)...................28
6.7 Struktura nezaposlenih prema upanijama......................................................................31
6.8 Struktura nezaposlenih prema stau................................................................................34
.............................................................................................................................................34
6.9 Struktura nezaposlenih prema duini ekanja na zaposlenje..........................................34
6.10 Primanje novane naknade............................................................................................35
6.11 Nezaposlenost krajem 2002..........................................................................................36
7. Nezaposlenost u RH u 2009.godini.......................................................................................39
7.1 NEZAPOSLENOST I ZAPOLJAVANJE U OUJKU 2009. GODINE
............................................................................................................................................40
7.1.1 Zapoljavanje na naem podruju.........................................................................40

Uvod
Poetkom 2000-ih godina , u jeku pada burze, teroristikih napada,
raunovodstvenih skandala i rata, broj nezaposlenih u SAD-u porastao je za 2
milijuna osoba. Veina njih bili su oni su izgubili posao, ljudi koji su izgubili
posao nedobrovoljno. U ranijim razdobljima kao to su Velika depresija ili rane
1980-e, stopa nezaposlenih rasla je mnogo vie, dosegnuvi najviu stopu (od
25%) u povijesti 1933. godine.
Prisutnost nedobrovoljne nezaposlenosti u trinom gospodarstvu potie
problematina pitanja: kako milijuni ljudi mogu biti nezaposleni kada ima toliko
posla koji treba biti obavljen? Koji je to nedostatak koji u modernome
mjeovitom gospodarstvu prisiljava toliko ljudi koji ele raditi da ostanu
besposleni? U kojoj mjeri visoka nezaposlenost, koja je prvenstveno odraz
pogrenih vladinih programa (poput osiguranja u sluaju nezaposlenosti) koji
smanjuju motiviranost za rad? Ili je uzrok ukorijenjen u dinamici nadnica i
cijena?

1. NEZAPOSLENOST
1.1 MJERE NEZAPOSLENOSTI

Promjene u mjesenoj stopi nezaposlenosti nalaze se u novinskim naslovima.

Statistika o nezaposlenosti i o radnoj snazi jedna je od najpomnije oblikovanih i
najobuhvatnijih ekonomskih podataka koje drava prikuplja. Podaci se
prikupljaju mjeseno postupkom poznatim kao metoda sluajnog uzorka
stanovnitva. Svakog mjeseca oko 60.000 kuanstava ispitujemo o njihovim
najnovijim radnim aktivnostima.
Upitnik dijeli stanovnitvo starije od 16 godina u etiri skupine:
Zaposleni: Ovdje se ubrajaju osobe koje obavljaju bilo kakav plaeni posao

kao i oni koji imaju posao, ali su odsutni s posla zbog bolesti. trajka ili
godinjeg odmora.
Nezaposleni: Ova kategorija ukljuuje osobe koje nisu zaposlene, ali aktivno
trae posao ili ekaju povratak na posao. Da bi se ubrajala u nezaposlene, osoba
mora uiniti vie nego jednostavno misliti na posao. Osoba mora uloiti
odreeni napor u traenju posla (na primjer, odlaziti na razgovore za posao ili
slati ivotopise).
Izvan radne snage: Ova kategorija ukljuuje 34% odraslog stanovnitva koje
radi u kuanstvu, umirovljeno, nesposobno za rad zbog bolesti ili jednostavno ne
trai posao.
Radna snaga: Ova kategorija ukljuuje sve one koji su zaposleni i one koji su
nezaposleni.

2. UTJECAJ NEZAPOSLENOSTI
Visoka nezaposlenost je ekonomski i drutveni problem. Nezaposlenost je
ekonomski problem zato to predstavlja gubitak vrijednosti resursa.
Nezaposlenost je veliki drutveni problem jer uzrokuje velike nevolje
nezaposlenim radnicima koji se suoavaju sa smanjenim prihodnima. Tijekom
razdoblja visoke nezaposlenosti nevolje se ekonomske prirode prelijevaju te
utjeu na osjeaje ljudi i njihove obiteljske ivote.
2.1 Ekonomski utjecaj nezaposlenosti

Kada stope nezaposlenih porastu, gospodarstvo odbacuje dobra i usluge koje bi

nezaposleni radnici mogli proizvesti. Tijekom recesija to je usporedivo s
golemim koliinama automobila, kua, odjee i drugih roba jednostavno
baenim u ocean.
Koliko tete je uzrokovano visokom nezaposlenosti? to je oportunitetni troak
recesija? Imamo izraun koliko je proizvodnja bila manja od potencijalnog
BDP-a tijekom najveih razdoblja visoke nezaposlenosti u posljednjih pola
stoljea. Najvei ekonomski gubitak dogodio se tijekom Velike depresije, ali i
naftne i inflacijske krize tijekom 1970-ih i 1980-ih godina takoer su donijele
vie od bilijun dolara izgubljene proizvodnje. Od 1992. ameriko je
gospodarstvo ubrzano raslo, s blagim usporenjem uslijed opadanja burze,
teroristikih napada i pojaane brige za sigurnost.
Ekonomski gubici tijekom razdoblja visoke nezaposlenosti najvei su
zabiljeeni gubici u modernom gospodarstvu. Oni su viestruko vei od
procijenjene neuinkovitosti koja nastaje zbog mikroekonomskih gubitaka zbog
monopola ili od gubitaka uzrokovanih carinama i kvotama.

2.2 Drutveni utjecaj nezaposlenosti

Ekonomski troak nezaposlenosti je svakako velik, ali ni jedna dolarska brojka

ne moe primjereno izraziti ljudski i psiholoki danak dugim razdobljima trajne
prisilne nezaposlenosti potvruje se uvijek iznova. O beskorisnosti potrage za
poslom u San Franciscu tijekom Velike depresije moemo itati iz razliitih
izvora:
Ustao bih u pet ujutro i krenuo prema luci. Ispred rafinerije eera
Spreckles, ispred ograde, bilo bi tisuu mukaraca. Znate prokleto dobro
da postoje samo tri ili etiri radna mjesta. ovjek bi izaao s dva mala
Pinkertonova policajca: Trebam dva momka za brigadu. Dva momka idu
u rupu. Tisuu ljudi bi se potuklo poput opora aljakih pasa da se
probiju. Samo bi se etvorica od nas pobila.
Posluajmo sjeanje nezaposlenog graevinskog radnika:
Nazvao sam krovopokrivaa, ali nisu me trebali jer su ve imali ovjeka
koji je radio za njih pet ili est godina. Nije bilo ba mnogo slobodnih
mjesta. Za veinu ste trebali imati fakultetsko obrazovanje, a ja sam traio
bilo to, od pranja automobila do bilo ega drugog.
to onda radite cijeli dan? Idite kui i sjednite. I onda ponete bjesnjeti
sjedei kod kue. Svi u kuanstvu ponu gubiti ivce. Poinju se svaati
oko gluposti zato to su zatoeni na uskom prostoru isto vrijeme. itava je
obitelj od toga, ne neki nain, trpjela.
Bilo bi udno da takva iskustva ne ostave oiljke. Psiholoke studije pokazuju
kako biti otputen s posla isto traumatino kao smrt bliskog prijatelja ili
neuspjeh u koli. Ipak, nezaposlenost nije ograniena na nekvalificirane, kao to
su nas uili mnogi dobro plaeni menaderi, profesionalci i slubenici kroz
smanjivanje broja zaposlenih u poduzeima tijekom posljednja dva desetljea.
Posluajte priu jednog od srednjovjenih menadera koji je izgubio posao
1988. i jo je 1992. bio bez stalnog zaposlenja 1992.
Izgubio sam bitku da ostanem ukorak s dananjim gospodarstvom Bio sam
odluan nai posao, ali, kako su godine odmicale, nastupila je depresija. Nakon
to bude odbijen toliko puta, poinje sumnjati u svoju vrijednost.

3. OKUNOV ZAKON
Najgora posljedica svake recesije jest poveanje stope nezaposlenosti. Kako se
proizvodnja smanjuje, poduzea trebaju manje inputa rada pa se novi radnici ne
zapoljavaju, a stari se otputaju. Utjecaj moe biti poguban: do kraja recesije
1981. 1982. priblino je 1 od 10 amerikih radnika bio nezaposlen. Na prvi se
pogled nezaposlenost obino kree suprotno od proizvodnje tijekom poslovnog
ciklusa. Ovo kretanje, koje je prvi uoio Arthur Okun, poznato je kao Okunov
zakon.
Okunov zakon kae da se na svakih 2% pada BDP-a u odnosu na potencijalni
BDP stopa nezaposlenosti poveava za oko 1%.
To znai da se, ako BDP poinje sa 100% svoga potencijala i padne na 98%,
stopa nezaposlenosti poveava za 1%, recimo, sa 6 na 7%. Moemo ilustrirati
Okunov zakon ispitujui kretanja proizvodnje i nezaposlenosti tijekom 1990-ih.
Tijekom recesije 1991. stopa nezaposlenosti porasla je na 6,9%. U tom trenutku
procijenjeno je da je ostvareni BDP bio 2,5% ispod potencijalnoga. Nadalje,
tijekom sljedeih 9 godina domai je proizvod rastao 5,8% bre od
potencijalnog tako da je 1999. procijenjeno da je ostvareni BDP 3,3% iznad
potencijalnog tako da je 1999. procijenjeno da je ostvareni BDP 3,3% iznad
potencijalnog. Prema Okunovu zakonu, stopa nezaposlenosti trebala se smanjiti
za 2,9 postotna boda (5,8/2), na 4,0 posto (6,9-2,9). Zapravo je stopa
nezaposlenosti 1999. bila 4,2% , pa je rije o nevjerojatno tonom predvianju.
Ovo pokazuje kako se Okunov zakon moe primjenjivati za povezivanje
promjena stope nezaposlenosti s rastom proizvodnje.
Jo jedna vana posljedica Okunova zakona jest da ostvareni BDP mora rasti
jednako brzo kao i potencijalni BDP kako bi sprijeio rast stope nezaposlenosti.
Na neki nain BDP mora rasti samo da bi se nezaposlenost zadrala jednakom.
Nadalje, ako se stopa nezaposlenosti eli smanjiti, ostvareni BDP mora rasti
bre od potencijalnog.
Okunov zakon prua kljunu vezu izmeu trita proizvoda i trita rada. On
opisuje povezanost izmeu kratkoronih kretanja realnog BDP-a i promjena
nezaposlenosti.

3.1 Nezaposlenost i politika

Nezaposlenost je jedna od najvanijih pitanja za glasae. Kada je nezaposlenost
visoka u izbornim godinama, politiari koji su na poloajima esto bivaju
zbaeni s vlasti. Tijekom depresija i recesija, kao 1932., 1960., 1980. i 1992.,
stranke na vlast izgubile su Bijelu kuu.Tako je bilo i u Hrvatskoj 2000.godine.
Nasuprot tome, u godinama rasta s niskom nezaposlenou (kao 1964., 1972.,
1984. i 1996.) politiari na vlasti bili su ponovo izabrani. Pretpostavite da ste
ekonomski savjetnik predsjednici Mary James, koja je upravo izabrana:
Predsjednica James: Nezaposlenost je previsoka. Fiskalnom i monetarnom
politikom elim smanjiti stopu nezaposlenosti sa 7% na 5% do ponovnih izbora.
Koliko brzo gospodarstvo mora rasti tijekom sljedee 4 godine da bi se ispunio
moj cilj?
Glavni ekonomski savjetnik: To moemo izraunati pomou Okunova zakona.
Gospodarstvo mora rasti po stopi rasta potencijalnog BDP-a (za dananji SAD
oko 3% na godinu) i, k tome, dovoljno da bi se stopa nezaposlenosti smanjila za
oko postotnog boda
svake godine. Prosjena godinja stopa rasta BDP-a mora biti 3% za kretanje i
uveava za 1% za smanjivanje nezaposlenosti, stoga moramo ciljati stopu rasta
realnog BDP-a od 4% godinje od izbora.

4. EKONOMSKO OBJANJENJE NEZAPOSLENOSTI

Okrenimo se sada ekonomskoj analizi nezaposlenosti. Neka od vanih pitanja
koja emo obraditi su: Koji su razlozi nezaposlenosti? Kakva je razlika izmeu
dobrovoljne i nedobrovoljne nezaposlenosti? Koji je odnos izmeu razliitih
vrsta nezaposlenosti i poslovnih ciklusa?
4.1 Tri vrste nezaposlenosti

Razvrstavajui strukturu trita rada, ekonomisti prepoznaju tri razliite vrste

nezaposlenosti: neizbjenu, strukturnu i cikliku.
4.1.1 Neizbjena nezaposlenost

Nastaje zbog neprestanog kretnja ljudi u prostoru i u razliitim strukturama ili

kroz razliita razdoblja ivotnog ciklusa. ak kada bi gospodarstvo bilo pri
punoj zaposlenosti (npr. kada studenti trae posao nakon to zavre kolovanje
ili kada roditelji ponovo poinju raditi nakon roenja djeteta. S obzirom na to da
nezaposleni radnici koji to nisu mogli izbjei esto mijenjaju posao ili trae
bolji, esto se smatra da su oni dobrovoljno nezaposleni.
4.1.2 Struktura nezaposlenosti

Ukazuje na nesklad izmeu ponude i potranje za radnicima.. Nesklad se moe

pojaviti iz razloga to se potranja za jednom vrstom rada poveava istodobno
kako se potranja za drugom vrstom smanjuje, a ponude se ne prilagoavaju
brzo. esto se mogu vidjeti strukturne neravnotee izmeu zanimanja ili regija
kako se odreeni sektori razvijaju, a drugi slabe. Na primjer, akutna nestaica
medicinskih sestara pojavila se sredinom 1980-ih jer se broj medicinskih sestara
sporo poveavao, a potranja za njegom bolesnika naglo je rasla zbog starenja
stanovnitva i drugih sila. Tek kada su se plae medicinskih sestara naglo
poveale te se ponuda prilagodila, struktura se nestaica medicinskih sestara
smanjila. Za razliku od toga potranja za rudarima u ugljenokopima
desetljeima je mala zbog pomanjkanja zemljopisne pokretljivosti rada i
kapitala; stope nezaposlenosti u zajednicama kopaa ugljena ostaju visoke i
danas. Tijekom posljednjeg desetljea u europskim su zemljama visoke razine
strukture nezaposlenosti za cijelo gospodarstvo.
9

4.1.3 Ciklika nezaposlenost

Postoji kada je cjelokupna potranja za radom niska. Kako ukupna potronja i

proizvodnja opadaju, nezaposlenost raste doslovno posvuda. Tijekom recesije
1982. godine stopa nezaposlenosti poveala se u 48 do 50drava. Ovaj istodobni
rast nezaposlenosti na mnogim tritima pokazao je da je poveana
nezaposlenost ponajvema ciklika. Slino tome, od recesijskog dna 1991. do
snanog rasta 2000. stopa nezaposlenosti se smanjila u svakoj amerikoj
saveznoj dravi.
4.1.4 Razlika izmeu ciklike i, neizbjene i strukturne nezaposlenosti

Pomae ekonomistima utvrditi neizbjene ili strukturne nezaposlenosti mogu se

pojaviti unato tome to je ukupno trite rada uravnoteeno, na primjer zbog
velikog protoka radnika ili kada se zbog visokih minimalnih nadnica odreene
skupine rtvuju tako da ostaju izvan radne snage. Ciklika nezaposlenost javlja
se tijekom recesije, kada zaposlenost pada kao rezultat neravnotee izmeu
agregatne ponude i potranje.
4.2 Mikroekonomske osnove

Povrinski se uzrok nezaposlenosti ini jasan: previe je radnika u utrci za

premalo radnih mjesta. Ipak, ova jednostavna pojava predstavljala je veliku
zagonetku za ekonomiste 60 godina. Iskustvo pokazuje da cijene rastu ili padaju
radi ienja trita savrene konkurencije. Pri cijeni koja isti trite kupci
dragovoljno kupuju ono to prodavatelji dragovoljno prodaju. Meutim, neto
remeti djelovanje trita rada kada mnoge bolnice trae medicinske sestre i ne
mogu ih nai dok tisue rudara ele raditi vaeu nadnicu, ali ne mogu nai
posao. Slini simptomi neuspjeha trita rada mogu se pronai u svim trinim
gospodarstvima.
Ekonomisti se okreu mikroekonomiji trita rada da im pomogne razumjeti
postojanje nezaposlenosti. Iako se opeprihvaena teorija nije pojavila, mnogi
analitiari vjeruju da se nezaposlenost javlja zbog toga to nadnice nisu dovoljno
fleksibilne da bi istile trita. Kasnije istraujemo zato su nadnice
nefleksibilne i zato nefleksibilne nadnice dovode do nedobrovoljne
nezaposlenosti.
10

4.3 Dobrovoljna i nedobrovoljna nezaposlenost

Ponimo ispitujui uzroke dobrovoljne nezaposlenosti na oglednom tritu rada.

Skupina radnika ima raspored ponude rada prikazan kao SS na slici 1. Krivulja
ponude postaje potpuno neelastina pri koliini rada L* , u kojoj su razine
nadnica visoke. L* emo nazvati radnom snagom.
Lijevi prikaz na slici 1 prikazuje obinu sliku ponude i potranje u uvjetima
savrene konkurencije, s trinom ravnoteom u toki E i nadnicom W* . Pri
ravnotei savrene konkurencije, onoj koja isti trite, poduzea dobrovoljno
zapoljavaju sve kvalificirane radnike koji ele raditi samo na viu nadnicu. Ti
su nezaposleni radnici, predstavljeni segmentom EF, dragovoljno nezaposleni u
smislu da su izabrali ne raditi pri trinoj nadnici.
Postojanje dobrovoljne nezaposlenosti ukazuje na esto krivo shvaenu
injenicu : Nezaposlenost moe biti uinkovit ishod u situaciju kada heterogeni
radnici trae i iskuavaju razliite vrste poslova. Dobrovoljno nezaposleni
radnici mogu preferirati dokolicu ili druge aktivnosti naspram poslova pri
postojeoj nadnici, ili mogu biti nisko proizvodni radnici koji preferiraju
umirovljenje ili naknadu za nezaposlene nad slabo plaenim poslom. Postoje
bezbrojni razlozi zato ljudi mogu dobrovoljno izabrati da ne rade pri
postojeim nadnicama, ali bi se oni ipak mogli ubrajati u nezaposlene u
slubenim statistikama.

11

Slika 1.

Sada se vratimo i ponovo proitajmo izjave nezaposlenih radnika. Tko bi

ozbiljno raspravljao o tome jesu li ti radnici dobrovoljno nezaposleni? Zasigurno
ne zvue kao ljudi koji pomno vau vrijednost rada i vrijednost slobodnog
vremena niti nalikuju ljudima koji biraju nezaposlenost dok trae bolji posao.
Jednostavno ne moemo uskladiti iskustva mnogih nezaposlenih radnika s
elegantnom klasinom teorijom dobrovoljne nezaposlenosti. Jedno od
Keynesovih velikih otkria bilo je u tome to je dopustio da injenice izraze
jednu lijepu, ali nevanu teoriju. On je objasnio zato povremeno gledamo
redove nedobrovoljno nezaposlenih, proivljavamo razdoblja u kojima
kvalificirani radnici ne mogu dobiti posao pri postojeim nadnicama.
Klju njegova pristupa bilo je zapaanje da se nadnice ne prilagoavaju radi
uravnoteenja trita rada. Umjesto toga, nadnice su sklone izazvati tromu
reakciju na ekonomske okove. Ako se nadnice ne pokrenu radi uravnoteenja
trita, moe se pojaviti nesrazmjer izmeu onih koji trae posao i slobodnih
radnih mjesta. Taj razmjer moe pokazati uzorak nezaposlenosti koji vidimo
danas. Moemo razumjeti kako nefleksibilne nadnice dovode do nedobrovoljne
nezaposlenosti pomou analize trita rada koje se ne isti, prikazane na slici
31-6(b). Ovdje ekonomski poremeaj ostavlja trite rada previsokoj nadnici.
Cijena rada je na razini W** umjesto na ravnotenoj razini nadnice ili razini
nadnice koja isti trite W*.
Pri previsokim nadnicama postoji vie kvalificiranih radnika koji trae posao
nego to postoji slobodnih mjesta koja trae radnike. Broj radnika koji su voljni
12

raditi pri nadnici W** je toka G na krivulji ponude, ali poduzea ele zaposliti
samo H radnika, kao to pokazuje krivulja potranje. Budui da nadnice
premauju razinu koja isti trite, postoji viak radnika. Nezaposleni radnici
prikazani segmentom isprekidane linije HG nazivaju se nedobrovoljno
nezaposleni, to znai da su oni kvalificirani radnici koji ele raditi za nadnice
koje prevladavaju na tritu, ali ne mogu nai posao. Kada postoji viak
radnika, poduzea e racionirati radna mjesta postavljajui stroe zahtjeve u
strunom pogledu i zaposliti najkvalificiranije ili najiskusnije radnike.
Suprotan sluaj dogaa se kada je nadnica ispod razine koja isti trite, U
gospodarstvu u kojem vlada nestaica rada poslodavci ne mogu pronai
dovoljno radnika kako bi popunili postojea slobodna radna mjesta. Poduzea u
svoje izloge stavljaju natpise trai se pomo, oglaavaju u novinama, dovode
ak i ljude iz drugih gradova.

4.4 Izvori nefleksibilnosti nadnica

Teorija nedobrovoljne nezaposlenosti pretpostavlja da su nadnice nefleksibilne,

a to postavlja sljedee pitanje: Zato se nadnice ne pomiu gore ili dolje radi
ienja trita? Zato trita rada nisu kao aukcijska trita na ito, kukuruz i
obine dionice?
Ta su pitanja najzamrenije nerijeene tajne suvremene ekonomije. Danas bi
rijetki ekonomisti tvrdili da se nadnice brzo kreu ne bi li izbrisale nestaice i
vikove rada. Ipak, ni jedan ne razumije u potpunosti razloge tromog kretanja
nadnica i plaa te stoga moemo pruiti samo nepouzdanu procjenu izvora
nefleksibilnosti nadnica.Od pomoi moe biti razlikovanje aukcijskih i
upravljanih trita. Aukcijsko trite je vrlo organizirano i konkurentno trite
gdje se cijene kreu prema gore ili dolje da bi uravnoteile ponudu i potranju.
Na ikakoj robnoj burzi (Chicago Board of Trede), recimo, cijena tvrde
crvene penice broj 2 isporuene u Kansas City ili obraenih bojler pilia A
klase isporuenih u New York mijenja se svake minute da bi odrazila trine
uvijete trine uvjete koji se ogledaju u estokim nalozima za kupnju ili
prodaju poljoprivrednika, mlinara, tvrtki koje pakiraju robu, trgovaca i
prekupaca.Veina dobara, kao i cjelokupni rad, prodani su na upravljanim
tritima, a ne na konkurencijskim aukcijskim tritima. Nitko ne kvalificira
radnika kao izraivaa internetskih stranica B klase ili asistenta profesora

13

ekonomije ranga AAA. Nijedan strunjak ne provodi besane noi pokuavajui

osigurati da su nadnice raunalnog programa ili profesora odreene tono na
razini koja isti trite pri kojoj e kvalificirani radnici biti postavljeni na radna
mjesta.Umjesto toga, veina poduzea administrativno odreuje svoje nadnice i
plae postavljajui pravilnike o platnim razredima, zapoljavajui ljude uz
poetnu razinu nadnice ili plae. Ovi platni razredi uglavnom su fiksni oko
godinu dana, a kada se prilagoavaju, plaa se poveava za sve kategorije. Na
primjer, banka moe imati 15 razliitih kategorija osoblja: tri stupnja za tajnice,
dva stupnja za blagajnike itd. Svake e godine menaderi banke moi odluiti
koliko e poveati nadnice i plae (2003. poveali su ih u prosjeku 3%). Kadto
e se naknada u svakoj kategoriji poveavati za taj postotak; katkad poduzee
moe odluiti pomaknuti neku kategoriju gore ili dolje vie od prosjeka. S
obzirom na postupak odreivanja nadnica i plaa, nema mnogo prostora za vee
prilagodbe kada se poduzea suoavaju s nestaicom ili zasienjem u odreenom
podruju. Osim u iznimnim sluajevima, poduzee e teiti prilagoditi minimum
kvalifikacija potrebnih za radno mjesto prije nego svoje nadnice kada se suoe s
neravnoteom trita rada.
Za sindikalizirana su trita rada obrasci nadnica jo su ukalupljeni. Platni
razredi obino su odreeni za trogodinje ugovorno razdoblje; tijekom toga
vremena nadnice se ne prilagoavaju prekomjernoj ponudi ili potranji u
odreenim podrujima. tovie, sindikalizirani radnici rijetko prihvaaju
smanjenje nadnica ak i kada su mnogi njihovi lanovi nezaposleni.
Da samemo:
Veinom nadnica u Americi i drugim trinim gospodarstvima upravljaju
poduzea ili su one utvrene ugovorima. Nadnice i plae ne odreuju se esto te
se prilagoavaju kako bi odrazile nestaice ili vikove samo za dulje vremensko
razdoblje.
Krenimo korak dalje i upitajmo se koji je ekonomski razlog za tromost nadnica i
plaa. Mnogi ekonomisti vjeruju da se nefleksibilnost pojavljuje zbog trokova
administrativnih naknada (takvi se trokovi nazivaju trokovi jelovnika)
Uzmimo primjer sindikalnih nadnica. Pregovaranje o ugovoru je dugotrajan
postupak koji zahtjeva puno radnikova i menaderova vremena, a ne posjeduje
nikakvim proizvodom. Upravo stoga to je kolektivno pregovaranje tako skupo,
o takvim se sporazumima uglavnom pregovara jednom u 3 godine.
Odreivanje naknada za ne sindikalizirane radnike manje je skupo, ali ipak
zahtjeva oskudno vrijeme menadera i ima vaan uinak na radniki moral.
Svaki put kada se odreuju nadnice ili plae, svaki put kada se mijenjaju ostali
dodaci na plau, raniji ugovori o naknadama takoer se mijenjaju. Neki e
radnici smatrati da su te promjene nepravedne, drugi e se aliti na postupke te
se mogu pokrenuti prigovori.

14

Menaderi ljudskih potencijala zbog toga vie vole sustav u kojem se nadnice ne
prilagoavaju esto i veina radnika poduzea dobiva jednaka poveanja, bez
obzira na uvjete na tritu za razliite vjetine ili kategorije. Taj se sustav
ekonomistima moe initi neuinkovitim zbog toga to ne doputa da savrena
prilagodba nadnica odrazi trinu ponudu i potranju. Meutim, tedi
dragocjeno vrijeme menadmenta i pomae promicanje osjeaja potene igre i
jednakosti u poduzeu. Na kraju, moe biti jeftinije aktivnije novaiti radnike ili
promijeniti traene kvalifikacije nego poremetiti itavu strukturu nadnica u
poduzeu jednostavno zato da bi se zaposlilo nekoliko novih radnika.
Teorija nefleksibilnih nadnica i nedobrovoljne nezaposlenosti
podrazumijeva da sporo prilagoavanje nadnica stvara vikove i manjke na
pojedinanim tritima rada. Trita rada su trita koja se ne iste kratkorono.
Meutim, trita e rada na kraju ipak odgovoriti na trine uvijete kako se
nadnice vrlo traenih zanimanja poveavaju u odnosu na one slabo. Dugorono
vei depovi nezaposlenosti i praznih radnih mjesta tee nestanku kako se
nadnice i zaposlenost prilagoavaju trinim uvjetima. Dugi rok, meutim, moe
trajati mnogo godina i razdoblja nezaposlenosti mogu zato potrajati mnogo
godina.

5. PITANJA TRITA RADA

Analizirajui uzroke nezaposlenosti okreemo se sljedeim vanim pitanjima
dananjih trita rada. Koje e skupine najvjerojatnije biti nezaposlene? Koliko
dugo su nezaposlene? Zato se nezaposlenost u Europi vrtoglavo poveala u
posljednjem desetljeu?
5.1 Tko su nezaposleni?

Moemo utvrditi uvjete na tritu rada usporeujui godine u kojima je

proizvodnja iznad potencijalne (takvo nedavno razdoblje bilo je 1999. 2000.) s
onima dubokih recesija (kako se dogodilo 1982.). Razlike meu njima pokazuju
kako poslovni ciklus utjee na koliinu, izvore, trajanje i raspodjelu
nezaposlenosti.
Tablica 2 prikazuje statistike podatke o nezaposlenosti u godinama
konjunkturnog vrha i dna. Prva dva stupca brojeva su stope nezaposlenosti po
godinama, rasi i spolu. Ovi podaci pokazuju da stopa nezaposlenosti svake
skupine ima tendenciju rasta tijekom recesije. Posljednja dva stupca pokazuju
15

kako je nezaposlenost rasporeena izmeu razliitih skupina; primijetite da se

raspodjela nezaposlenosti meu skupinama mijenja razmjerno malo tijekom
poslovnih ciklusa.

Takoer uoite da su stope nezaposlenosti radnika Nebijelaca obino vie nego

dvostruko vee od stope nezaposlenosti radnika Bijelaca, i u razdobljima dna i u
razdobljima vrha konjunkturnog ciklusa. Do 1970-ih stope su nezaposlenosti
ena u pravilu bile vie od stopa nezaposlenosti mukaraca, ali tijekom
posljednjih dvaju stoljea, stope se nezaposlenosti malo razlikuju po spolu.
Tinejderi, s visokom neizbjenom nezaposlenou, openito imaju stope
nezaposlenosti koje su mnogo vie nego kod odraslih.
5.2 Trajanje nezaposlenosti

Drugo kljuno pitanje odnosi se na trajanje. Koliko je iskustvo nezaposlenosti

dugorono i koliko je ono velika drutvena briga, a koliko kratkorona kada
ljudi brzo mijenjaju radna mjesta?
Slika 3 pokazuje trajanje nezaposlenosti u 2003. godini. Zauujua osobina
amerikih trita rada jest ta da je veliki dio nezaposlenosti kratkotrajan. 2003.
godine jedna treina nezaposlenih radnika bila je bez posla manje od 5 tjedana, a
dugotrajna nezaposlenost bila je razmjerno rijetka.

16

U Europi, uz manju pokretljivost i vee zakonske prepreke ekonomskim

promjenama, dugotrajna nezaposlenost sredinom 1990-ih dosegnula je 50%.
Dugotrajna nezaposlenost predstavlja ozbiljan drutveni problem zato to
sredstva koja su obiteljima raspoloiva njihova uteevina, naknada za
nezaposlene i dobronamjernost jednog prema drugome - poinju nestajati nakon
nekoliko mjeseci.

5.3 Izvori nezaposlenosti

Zato su ljudi nezaposleni? Slika 4 pokazuje da su ljudi odgovorili, kada su

upitali o izvoru svoje nezaposlenosti, sa stajalita recesije 1982. godine i godine
pune nezaposlenosti, 2000.

17

Uvijek postoji dio neizbjene nezaposlenosti koji je posljedica promjene

prebivalita ili ivotnog ciklusa preseljenje, ulazak u radnu snagu po prvi put
itd. Najvee promjene u stopi nezaposlenosti tijekom poslovnog ciklusa nastaju
zbog poveanja broja ljudi koji ostaju bez posla. Taj izvor tijekom recesije jako
naraste iz dva razloga: prvo, povea se broj ljudi koji su izgubili posao, a zatim
je potrebno due razdoblje da pronau novi posao.

5.4 Nezaposlenost prema dobi

Kako nezaposlenost varira tijekom ivotnog ciklusa? Tinejderi openito imaju

najviu stopu nezaposlenosti od svih demografskih skupina, a tinejderi nebijelci

18

posljednjih su godina doivjeli stope nezaposlenosti izmeu 30 i 50%. Je li ova

nezaposlenost neizbjena, strukturna ili ciklika?
Noviji dokazi dokazuju da, osobito kod bijelaca, nezaposlenost tinejdera ima
veliku neizbjenu sastavnicu. Tinejderi vrlo esto ulaze i izlaze iz radne snage.
Brzo dobivaju posao i esto ga mijenjaju. Prosjeno trajanje nezaposlenosti
tinejdera tek je polovina trajanja nezaposlenosti odraslih; nasuprot tome,
prosjeno trajanje tipinog zaposlenja je 12 puta dulje za odrasle nego za
tinejdere. Uglavnom polovinu nezaposlenih tinejdera tvore novopridoli,
oni koji nikad prije nisu imali plaeni posao. Sve ove injenice ukazuju na to da
je nezaposlenost tinejdera veim dijelom neizbjena; odnosno, predstavlja
potragu za poslom i protonost potrebnu mladim ljudima da bi otkrili svoje
osobne vjetine i nauili to uope znai raditi.
No, tinejderi na kraju steknu vjetine i radne navike iskusnih radnika. Tablica 5
pokazuje stope nezaposlenosti u razliitoj ivotnoj dobi za bijelce i crnce 2001.
Stjecanje iskustva i osposobljavanje, zajedno s veom eljom i potrebom za
zaposlenjem srednjih godina imaju mnogo nie stope nezaposlenosti od
tinejdera.

5.5 Nezaposlenost tinejdera i manjinskih skupina

19

Dok veina dokaza pokazuje da je nezaposlenost za bijele tinejdere veim

djelom neizbjena, trite rada za afroamerike tinejdere ponaalo se sasvim
drugaije. U prvom desetljeu poslije Drugog svjetskog rata stope
nezaposlenosti crnih i bijelih tinejdera bile su gotovo istovjetne. Od tada su,
meutim, stope nezaposlenosti za crnce tinejdere naglo porasle u odnosu na
stope ostalih skupina dok se njihova stopa udjela u radnoj snazi smanjila. Do
2001. godine 25% crnih tinejdera (16-19 godina starosti) bilo je zaposleno u
usporedbi s 42% bijelih tinejdera. Slika 6 ispod usporeuje stope
nezaposlenosti crnih i bijelih tinejdera te svih mukih bijelih radnika.
Koji je razlog ovoj neobino velikoj razlici u iskustvu manjinskih tinejdera od
iskustva ostalih skupina? Jedno objanjenje moe biti da sile trita rada (kao to
su sustav ili smjetaj radnih mjesta) rade protiv crnih radnika openito. Ovo
tumaenje ne razjanjava itavu priu. Dok su odrasli crni radnici oduvijek bili
pogoeni viim stopama nezaposlenosti od odraslih bijelih radnika zbog niih
razina obrazovanja, slabijih kontakata s ljudima koji mogu pribaviti posao,
manje osposobljavaju uz rad i zbog rasne diskriminacije omjer izmeu stopa
nezaposlenosti crnih i bijelih odraslih radnika nije se poveao od Drugoga
svjetskog rata.

Brojne studije o izvorima rastue stope nezaposlenosti crnih tinejdera nisu dale
nikakva jasna objanjenja tog kretanja. Jedan je od moguih izvora
diskriminacije, ali bi poveanje razlike u nezaposlenosti crnaca i bijelaca
20

zahtijevalo i poveanje rasne diskriminacije i unato poveanoj zakonskoj

zatiti radnika iz manjinskih skupina.
Druga teorija podrazumijeva da visoka minimalna nadnica s rastuim
trokovima dodatnih posebnih pogodnosti iz radnog odnosa moe natjerati u
nezaposlenost nisku proizvodnu nadnicu crnih tinejdera. Promjena odnosa
izmeu minimalne i prosjene nadnice omoguava provjeru od pretpostavke.
1981.1989. omjer izmeu minimalne nadnice i prosjene nadnice u
nepoljoprivrednim poduzeima pao je s 46% na 34%, ali ipak nije dolo do
poboljanja relativnog stanja nezaposlenih crnih tinejdera. injenica da nije
dolo do poboljanja baca sumnju da je glavni krivac za to minimalna nadnica.
Neki konzervativni kritiari suvremene drave blagostanja za visoku
nezaposlenost crnaca okrivljuju kulturnu ovisnost koju pomae dravna pomo
siromanima iako nema vrstih podataka koji bi pokrijepili ovu tvrdnju.
Dovodi li visoka nezaposlenost tinejdera do dugotrajnih teta na tritu rada s
trajno niim razinama vjetina i nadnica? To je pitanje tema za intenzivna
istraivanja koja su u tijeku, a najvjerojatniji odgovor jest: da, pogotovo kada je
rije o tinejderima iz manjinskih skupina. ini se da, ako mladi nisu u stanju
razvijati vjetine uz rad i stav prema radu, zarauju nie nadnice i doivljavaju
viu nezaposlenost kada su stariji. Ovaj zakljuak pokazuje da javna politika ima
vaan udio u osmiljavanju programa za smanjivanje tinejderske
nezaposlenosti meu manjinskim skupinama.

21

6. Kretanje broja nezaposlenih

Prosjean broj nezaposlenih u Hrvatskoj raste umjereno ali
kontinuirano od 1952. godine, kada je bilo 13.576 nezaposlenih, do
otprilike 1989. godine u kojoj je zabiljeeno prosjeno 139.878
nezaposlenih. Tada dolazi do naglog poveanja broja nezaposlenih koje
traje do 1991. godine kada ima prosjeno 253 670 nezaposlenih.
Izmeu 1991. i 1995. godine nastupa razdoblje u kojemu dolazi do pada
nezaposlenosti (prosjeno 240.601 nezaposlenih u 1995. godini).
Meutim, nakon toga ponovno dolazi do naglog rasta. Tako je krajem
2001. godine broj nezaposlenih prema administrativnim izvorima
dosegao 395.141 osoba (slika 7. HZZ, 2002b)

Slika 7: Kretanje broja nezaposlenih osoba od 1952. do 2001. prema prosjenom broju
nezaposlenosti i prema stanju 31.12.

Postoje razlike izmeu podataka o nezaposlenosti dobivenih iz

administrativnih izvora i iz Ankete o radnoj snazi. Prema
administrativnim izvorima (tablica 7.), 2001. godine u Republici
Hrvatskoj bilo je prosjeno 1.728.503 radno aktivnih stanovnika, to je
1,7 % vie nego u 2000. godini. Od toga je 1 348 308 osoba bilo
zaposleno, a 380 195 nezaposleno. Stopa nezaposlenosti u 2001. godini
iznosila je prosjeno 22,0 posto, odnosno bila je za 0,9 % vea nego u
2000. godini. (HZZ, 2002j)

22

Tablica 7. Struktura aktivnog stanovnitva prema administrativnim izvorima, godinji prosjek

2000. i 2001.
2000
1.698.829
1.340.958
357.872
21,1

Aktivno stanovnitvo
Zaposleni
Nezaposleni
Stopa registrirane nezaposlenosti

2001
1.728.503
1.348.308
385.195
22,0

Index
101,7
100,5
106,2
-

Prema Anketi o radnoj snazi broj i struktura aktivnog stanovnitva je

drugaija zbog razliitog definiranja zaposlenog i nezaposlenog
stanovnitva (tablica 8; DZS, 2002a). U drugom polugoditu 2001.
godine prema Anketi je bilo 1.767.000 aktivnih stanovnika, to
predstavlja smanjenje od 6,7 % u odnosu na 2000. godinu. Od toga je
bilo 1.478 zaposlenih i 289.000 nezaposlenih osoba. Stopa
nezaposlenosti krajem 2001. godine prema anketi iznosila je 16,3 %, to
je za 0,7 % posto manje nego u istom razdoblju 2000. godine.
Tablica 8. Struktura aktivnog stanovnitva prema anketi o radnoj snazi

Aktivno stanovnitvo (tis.)

Zaposleni (tis.)
Nezaposleni (tis.)
Stopa aktivnosti * (%)
Stopa zaposlenosti ** (%)
Stopa nezaposlenosti *** (%)

2000./I.
1806
1534
273
50,3
42,8
15,1

2000./II.
1894
1572
322
51,1
42,4
17

2001./I.
1724
1460
264
49
41,5
15,3

2001./II.
1767
1478
289
50,3
42,1
16,3

2002./I.
1794
1521
273
50,9
43,1
15,2

Stopa aktivnosti je postotni udio aktivnog stanovnitva (radne snage) u

radno sposobnom stanovnitvu (sve osobe starije od 15 godina). Stopa
zaposlenosti je postotni udio zaposlenih u radno sposobnom
stanovnitvu. Stopa nezaposlenosti je postotni udio nezaposlenih u
aktivnom stanovnitvu (radnoj snazi).

23

6.1 Sezonske promjene nezaposlenosti i zaposlenosti

Nezaposlenost i zaposlenost se mijenjaju iz mjeseca u mjesec (slika

8.). Glavni razlog tomu je poveanje broja zaposlenih u proljetnim i
ljetnim mjesecima zbog poveanog zapoljavanja u turizmu i prateim
uslunim djelatnostima. Stopa rasta nezaposlenosti je u zimskim
mjesecima pozitivna, odnosno dolazi do poveanja nezaposlenosti.
Nasuprot tomu, u ljetnim mjesecima stopa rasta je negativna, to jest
nezaposlenost se smanjuje (HZZ, 2002j). Izuzetak je srpanj kada se na
Zavod prijavljuje znatan broj uenika i studenata koji su netom zavrili
kolovanje.

Slika 8 : Stope rasta/pada nezaposlenosti po mjesecima u 2001. godini

6.2 Struktura nezaposlenih osoba

Hrvatski Zavod za zapoljavanje vodi evidenciju o strukturi

nezaposlenih prema dobi, spolu, razini obrazovanja, zanimanju,
radnom iskustvu, prebivalitu, ekonomskoj aktivnosti, trajanju
nezaposlenosti, radnoj sposobnosti i temelju prestanka radnog odnosa.
Ti su podaci u nastavku prikazani usporedo s podacima o iroj
populaciji.

24

6.3 Struktura nezaposlenih prema spolu

Od svih nezaposlenih u Hrvatskoj oko 55 % su ene (tablica 9; HZZ,

2002a), dok ih je u ukupnom aktivnom stanovnitvu samo 44,4 % (DZS,
2002a). U odnosu na 2000. godinu, udio ena u prosjenoj godinjoj
nezaposlenosti se poveao sa 52,7 % na 53,5 %, odnosno, prosjena
nezaposlenost ena u 2001. godini poveala se za 7,9 % (HZZ, 2002a).
Taj je trend nastavljen i u 2002. godini (slika 9 ; HZZ, 2002g).

Tablica 9. Broj evidentiranih nezaposlenih ena u 2000. i 2001. godini

2000
Prosjeni broj
Dana 31.12.
Udio ena u nezaposlenosti

188.502
200.652
52,7 %

2001
203.405
214.716
53,5 %

Indeks
(2000.=100)
107,9
107,0
-

Slika 9: Struktura nezaposlenih i aktivnog stanovnitva po spolu

25

6.4 Struktura nezaposlenih prema dobi

Mladi od 20 do 29 godina ine najvei dio nezaposlenih osoba - 33,4 %

(HZZ, 2002a), dok ih je u ukupnom aktivnom stanovnitvu samo 23,1 %
(slika 4.4.; DZS, 2002c). Veinu nezaposlenih u 2001. godini ine osobe
od 20 do 24 godine (72.155), slijede ih osobe od 25 do 29 godina
(54.833; tablica 10.). Meutim, u odnosu na 2000. godinu, u 2001. je
broj nezaposlenih u starijoj skupini (50 i vie godina) porastao za ak
22,5 % - od 10,8 na 12,5%. Istovremeno je za najmlau skupinu (od 15
do 19 godina) zabiljeen pad nezaposlenosti od 4,6% (HZZ, 2002a).

Slika 10. Struktura nezaposlenih i aktivnog stanovnitva po dobi

26

Tablica 10. Struktura nezaposlenih prema dobi u 2000. i 2001. godini

Dob
Od 15 do 19
Od 20 do 24
Od 25 do 29
Od 30 do 34
Od 35 do 39
Od 40 do 44
Od 45 do 49
50 i vie
UKUPNO

Aktivno
stanovnitvo (%)
2,8
10,3
12,8
13,3
14,2
14,6
13,6
18,4
100,0

2000
broj
33.288
69.669
53.372
45.365
42.419
39.462
35.570
38.728
357.871

%
9,3
19,5
14,9
12,7
11,9
11,0
9,9
10,8
100,0

Nezaposleni
2001.
broj
%
31.754
8,4
72.155
19,0
54.833
14,4
45.895
12,1
44.778
11,8
42.131
11,1
41.215
10,8
47.435
12,5
380.195
100,0

Indeks 2001/2000
95,4
103,6
102,7
101,2
105,6
106,8
115,9
122,5
106,2

6.5 Struktura nezaposlenih prema strunoj spremi

Najvei dio nezaposlenih u 2001. godini inili su kvalificirani i

visokokvalificirani radnici (34,3%; tablica 4.5). Slijede osobe sa
srednjom strunom spremom (24,3%) te nekvalificirani radnici (18,7%).
Najmanji je udio nezaposlenosti meu visokom strunom spremom (3,9
%) i viom strunom spremom (3,2%). U usporedbi s prolom godinom,
najvie je povean broj nezaposlenih polukvalificiranih radnika (za
13,1%) i osoba sa srednjom strunom spremom (za 7,8%), a najmanje se
poveao broj nekvalificiranih radnika (za 1,5%; HZZ, 2002a).

Tablica 11. Struktura nezaposlenih prema strunoj spremi u 2000. i 2001. godini

Struna sprema
VSS
VS
SSS
KV; VKV
PKV; NSS
NKV
UKUPNO

Aktivno
stanovnitvo (%)*
12,1
5,2
23,7
37,0
22,0
100,0

2000
broj
%
14.221
4,0
11.238
3,1
85.517
23,9
124.385
34,8
52.436
14,7
70.074
19,6
357.871
100,0

Nezaposleni
2001.
broj
%
15.007
3,9
12.063
3,2
92.211
24,3
130.484
34,3
59.310
15,6
71.120
18,7
380.195
100,0

Indeks 2001/2000
105,5
107,3
107,8
104,9
113,1
101,5
106,2

Zbog donekle razliite klasifikacije nije mogua direktna usporedba

aktivnog stanovnitva i nezaposlenih po svim kategorijama strune
spreme. Udio nezaposlenih KV, VKV, PKV i NSS znaajno je vei od
udjela tih radnika u aktivnom stanovnitvu (slika 4.5; DZS, 2002c). Udio
visokoobrazovanih osoba meu nezaposlenima znaajno je manji od
njihovog udjela u aktivnom stanovntitvu. Visoko obrazovanje, dakle,
jo uvijek relativno dobro "titi" od nezaposlenosti.

27

Slika 11. Struktura nezaposlenih i aktivnog stanovnitva po strunoj spremi

6.6 Struktura nezaposlenih prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD)

Najvie nezaposlenih u 2001. godini bilo je u preraivakoj industriji

(26,3%) (HZZ, 2002a; tablica 12). Slijedi djelatnost trgovine na malo i
veliko (19,1 %), hoteli i restorani (14,5%) i graevinarstvo (9,9%). U tim
je djelatnostima broj nezaposlenih ujedno znatno vei nego to bi se to
oekivalo prema broju zaposlenih u tim djelatnostima (DZS, 2002d;
slika 12.). Najmanje je nezaposlenih bilo u djelatnostima ribarstva (0,2
%) te izvanteritorijalnim organizacijama i tijelima (0,2%), ali te
djelatnosti i zapoljavaju najmanji broj radnika. U odnosu na
prethodnu godinu najvie je povean priliv u registriranu nezaposlenost
iz privatnih kuanstava sa zaposlenim osobljem (ak 47,5%) i javne
uprave (19,2 %; HZZ, 2002a).

28

Tablica 12. Struktura nezaposlenih prema djelatnosti prethodnog zaposlenja u 2000. i 2001.
godini

Djelatnost

Poljoprivreda i umarstvo
Ribarstvo
Rudarstvo i vaenje
Preraivaka industrija
Opskrba el. energijom, plinom i vodom
Graevinarstvo
Trgovina na veliko i malo
Hoteli i restorani
Prijevoz, skladitenje i veze
Financijsko posredovanje
Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje
Javna uprava i obrana, obavezno
obrazovanje
Obrazovanje
Zdravstvena zatita i socijalna skrb
Ostale drutv, socijalne i osobne usl.
djel.
Privatna kuanstva sa zaposl. osobljem
Izvanteritorijalne organizacije i tijela
UKUPNO

Zaposleni (%)

12,2
0,3
0,4
20,4
1,8
6,6
13,8
5,7
7,4
2,3
5,3
8,6
5,7
5,8
3,6
0,2
0,0
100

2000
broj

12.150
497
1.078
72.586
1.252
28.312
52.277
38.721
11.606
3.110
12.647
6.418
5.688
6.886
12.310
7.391
489
273.418

4,4
0,2
0,4
26,5
0,5
10,4
19,1
14,2
4,2
1,1
4,6
2,3
2,1
2,5
4,5
2,7
0,2
100

Nezaposleni
2001.
broj
%

12.103
529
995
75.717
1.289
28.506
55.112
41.900
11.487
3.028
12.653
7.652
6.045
6.755
13.151
10.902
470
288.294

4,2
0,2
0,3
26,3
0,4
9,9
19,1
14,5
4,0
1,1
4,4
2,7
2,1
2,3
4,6
3,8
0,2
100

Indeks 2001/2000

99,6
106,4
92,3
104,3
103,0
100,7
105,4
108,2
99,0
97,4
100,0
119,2
106,3
98,1
106,8
147,5
96,1
.

Izvori: DZS, 2002d; HZZ, 2002a.

29

Slika 12. Struktura nezaposlenih i zaposlenih prema djelatnosti prethodnog zaposlenja (samo za
nezaposlene s radnim iskustvom)

30

6.7 Struktura nezaposlenih prema upanijama

Prosjean broj nezaposlenih je 2001. godine bio najvei u Gradu

Zagrebu gdje je bilo 51 045 nezaposlenih (tablica 13. HZZ, 2002i). Ipak,
postotak nezaposlenih je u toj upaniji najmanji (manje od 15%), jer je
broj aktivnih stanovnika (zbroj zaposlenih i nezaposlenih) ovdje vrlo
velik (DZS, 2002b). To se vidi i iz odnosa udjela nezaposlenih i udjela
aktivnih stanovnika po upanijama, prikazanog na slici 13. Po broju
nezaposlenih iza Grada Zagreba slijedi Splitsko-dalmatinska upanija sa
48.640 nezaposlenih koja je po stopi nezaposlenosti na osmom mjestu s
neto iznad 30% nezaposlenih. Na treem mjestu je Zadarska upanija
koja ima oko 35% nezaposlenih i na estom je mjestu po stopi
nezaposlenosti. Najmanji broj nezaposlenih ima Liko-senjska upanija
koja se po postotku ubraja u upanije sa srednje velikom
nezaposlenou. To je posljedica malog broja aktivnog stanovnitva u
toj upaniji. Meimurska upanija pripada upanijama s najmanjom
nezaposlenou i po broju (7917) i po stopi nezaposlenosti (manje od
20%).

31

Slika 13: Nezaposleni i aktivno stanovnitvo po upanijama DZS, 2002b; HZZ, 2002i

Stope nezaposlenosti su najvie u Vukovarsko-srijemskoj, ibenskoj i

Brodsko-posavskoj upaniji. Relativno najmanje stope nezaposlenosti su
u Gradu Zagrebu, Istarskoj, Varadinskoj, Koprivniko-krievakoj,
Meimurskoj, Krapinsko-zagorskoj i Primorsko-goranskoj upaniji.

32

Tablica13. Nezaposleni po upanijama u 2001. i 2002. godini

upanija
Zagrebaka
Krapinsko-zagorska
Sisako-moslavaka
Karlovaka
Varadinska
Koprivniko-krievaka
Bjelovarsko-bilogorska
Primorsko-goranska
Liko-senjska
Virovitiko-podravska
Poeko-slavonska
Brodsko-posavska
Zadarska
Osjeko-baranjska
ibensko-kninska
Vukovarsko-srijemska
Splitsko-dalmatinska
Istarska
Dubrovako-neretvanska
Meimurska
Grad Zagreb
UKUPNO

Aktivno
stanovnitvo (%)
7,4
3,6
3,9
3,2
4,2
2,9
3,3
7,2
1,1
2,0
1,8
3,7
3,3
7,1
2,3
4,2
9,9
4,9
2,7
3,1
18,2
100

Nezaposleni
2000
2001.
Indeks 2001/2000
broj
%
broj
%
17.412 4,9 19.915 5,2
114,4
8.284
2,3
8702
2,3
105
16.951 4,7 19.919 5,2
117,5
15.447 4,3 16.283 4,3
105,4
12.338 3,4 12.201 3,2
98,9
8.204
2,3
8.634
2,3
105,2
13.616 3,8 14.039 3,7
103,1
22.899 6,4 23.007 6,1
100,5
3.982
1,1
4.173
1,1
104,8
8.946
2,5
9.917
2,6
110,9
6.857
1,9
7.340
1,9
107
18.153 5,1 18.747 4,9
103,3
15.478 4,3 15.994 4,2
103,3
33.051 9,2 35.158 9,2
106,4
13.171 3,7 13.989 3,7
106,2
21.624 6,0 23.118 6,1
106,9
46.939 13,1 48.640 12,8
103,6
11.446 3,2 11.105 2,9
97
10.300 2,9 10.354 2,7
100,5
8.230
2,3
7.917
2,1
96,2
44.543 12,4 51.045 13,4
114,6
357.872 100 380.197 100
106,2

33

6.8 Struktura nezaposlenih prema stau

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapoljavanje (prema DZS, 2001),

najvie nezaposlenih nema nikakvog radnog iskustva (28%; slika 9). Do
jedne godine staa ima daljnjih 12 posto nezaposlenih. Oko 30 posto
nezaposlenih ima od jedne do 10 godina staa, 16 posto od 10 do 20, a
13 posto nezaposlenih ima ima 20 i vie godina staa.

6.9 Struktura nezaposlenih prema duini ekanja na zaposlenje

Veina trenutno nezaposlenih eka na zaposlenje manje od godine dana

(48%; slika 14). Od toga, dvije treine eka na posao do est mjeseci.
Oko 20% nezaposlenih eka na posao od jedne do dvije godine, 11% od
dvije do tri godine, a 21% nezaposlenih eka posao ve vie od tri
godine (HZZ, prema DZS 2001).

Slika 14: Struktura nezaposlenih po duljini ekanja na zaposlenje (Izvor: HZZ, prema DZS, 2001)

34

6.10 Primanje novane naknade

Samo mali broj nezaposlenih prima novanu naknadu (slika 15). Dok je
1991. godine novanu naknadu primalo ak 30 posto nezaposlenih, broj
takvih odnosa naglo se smanjio tijekom rata (samo 10% 1993. godine),
dok se posljednjih godina zadrava na oko 18 posto nezaposlenih (HZZ,
prema DZS 2001).

Slika 15: Udio nezaposlenih osoba . primatelja novane naknade, od 1991. do 2000. (Izvor:
HZZ)

35

6.11 Nezaposlenost krajem 2002

U ljeto 2002. javile su se nade da se trend rasta broja nezaposlenih prema administrativnim izvorima - zaustavlja, pa ak i da mijenja
smjer. Prve naznake desile su se krajem srpnja 2002. kada je nakon
deset godina zabiljeen pad nezaposlenosti u odnosu na lipanj - iako
samo za 0,6%. Do tada je bilo uobiajeno da "u srpnju evidentirana
nezaposlenost poinje rasti zbog poveanog priliva u evidenciju Zavoda
osoba koje su zavrile redovito kolovanje" (HZZ, 2002d). Ipak, u
odnosu na srpanj 2001. nezaposlenost je u srpnju 2002. porasla za
4,1%. Trend je nastavljen u kolovozu 2002. godine, kada je u odnosu na
srpanj zabiljeen pad od 0,8% iako je petnaestogodinji prosjek
promjene nezaposlenosti od srpnja na kolovoz +0,3%. Kao
najvjerojatniji razlog za ovakav produeni trend pada nezaposlenosti
navedena je produena turistika sezona (HZZ, 2002e). U rujnu 2002.
godine podaci su bili jo optimistiniji: ne samo da je zabiljeen pad
nezaposlenosti u odnosu na kolovoz (za 1,0%), nego je zabiljeen i pad
nezaposlenosti u odnosu na rujan 2001. godine (za 0,2%; HZZ, 2002f). U
listopadu 2002. godine nezaposlenost u odnosu na rujan ponovno je
smanjena za 0,2 posto, a u odnosu na listopad 2001. godine za 2,2
%
(HZZ, 2002h).
Razlozi promjene broja nezaposlenih mogu se podijeliti u dvije osnovne
skupine: (1) manji broj novoprijavljenih u evidenciju nezaposlenih i (2)
povean broj izlazaka iz evidencije nezaposlenih (prema HZZ, 2002f).
U listopadu 2002. godine bilo je 10,6% manje novoprijavljenih u
evidenciju nezaposlenih u odnosu na rujan 2002. godine i 33,6% manje
u odnosu na listopad 2001. godine. Dio ovog smanjenja rezultat je
produene turistike sezone - do listopada 2002. godine u evidenciju se
vratilo samo 33% sezonskih radnika. Dio je meutim uzrokovan
promjenom sustava. Prijava na Zavod vie nije uvjet za dobivanje
zdravstvenog osiguranja, pa HZZ pretpostavlja da se dio mladih vie ne
prijavljuje odmah nakon zavretka kolovanja (Crnkovi-Pozai, 2002;
prema HINA, 2002). Nadalje, u skladu sa nedavno doneenim Zakonom
o posredovanju pri zapoljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti
(Narodne novine, 32/02.) u HZZ-u se od rujna 2002. godine vodi
statistika nove kategorije osoba na tritu rada, takozvanog traitelja
zaposlenja. To su osobe koje se mogu javiti Zavodu radi promjene
zaposlenja, odnosno posredovanja, savjetovanja i informiranja, bez
obveze redovnog javljanja. Potkraj listopada bilo je 4.827 traitelja

36

zaposlenja (prema HZZ, 2002h). Uglavnom su to mlade osobe srednje

strune spreme koje na ovaj nain nemaju status nezaposlene osobe.
Kao jedan od moguih uzroka poveanog broja izlazaka iz evidencije
nezaposlenih navodio se porast broja zapoljavanja. Tako je u rujnu
2002. godine zamijeen znatan porast broja zaposlenih iz evidencije
Zavoda - ak 53,9% vie u odnosu na kolovoz, i 38,5% vie u odnosu na
rujan 2001. godine. Na alost, ovaj se trend nije nastavio u listopadu
kada je u odnosu na rujan dolo do pada od 30,6%, a u odnosu na
listopad 2001. godine do pada od 28,8%(HZZ, 2002h). Mogui razlog je
injenica da je 2976 ili 18,6% svih zaposlenih u rujnu 2002. godine
"nastalo" samo "uslijed poveane aurnosti unosa putem kontrole
zapoljavanja u mirovinskom osiguranju" (HZZ, 2002f). Drugi uzrok
poveanog broja izlazaka iz evidencije nezaposlenih proizlazi iz
promjene zakonskih odredbi. Novim Zakonom o posredovanju pri
zapoljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (Narodne novine,
32/02.) izmeu ostalog su postroeni kriteriji evidentiranja
nezaposlenih. Sada se nezaposlena osoba brie iz evidencije ukoliko se
dva na mjeseca za redom nije prijavila na Zavod bez valjanog
obrazloenja. U listopadu je osoba izbrisanih na taj nainosoba bilo ak
7.741. Daljnje 1034 osobe su u tom mjesecu izbrisane zbog toga to
nisu aktivno traile posao i/ili nisu bile raspoloive za rad. U listopadu
su ukupno izbrisane 11.022 osobe, odnosno 14,3% vie nego u rujnu
2002. godine (HZZ, 2002h).
Zbog svega navedenog, vrlo je teko zakljuiti koliko je zabiljeeno
smanjenje nezaposlenosti rezultat poveane gospodarske aktivnosti,
odnosno poveanog broja radnih mjesta, a koliko posljedica promjena
zakona i sustava. HZZ procjenjuje da je u rujnu 2002. godine oko 6615
nezaposlenih izalo iz evidencije samo zbog zakonskih i sustavnih
promjena. Kad se na temelju tog podatka korigiraju slubene brojke o
broju nezaposlenih u rujnu (slika 16.), optimistine procjene o
zaustavljanju pa ak i o promjeni trenda rasta nezaposlenosti pokazuju
se najvjerojatnije preuranjenima.

37

Slika 16.: Promjena broja nezaposlenih po mjesecima od 2000-2002 g. i procjena broja

nezaposlenih u rujnu 2002. bez utjecaja zakonskih i sustavnih promjena

38

7. Nezaposlenost u RH u 2009.godini
Krajem oujka na Hr.zavodu za zapoljavanje (HZZ) bilo je 267.244 nezaposlenih
osoba.To je 1,7% vie nego u veljai te 4,6% vie nego u oujku 2008.godine.To je
negativna promjena u kretanju nezaposlenosti,jer se zadnjih godina nezaposlenost u
oujku redovito smanjivala.Ove godine se u evidenciju nezaposlenih prijavilo 19.866
osoba.ak 70% ih je na evidenciju zavoda dolo izravno s radnog mjesta.Nezaposlenost
je u oujku poveana u svim upanijama u odnosu na veljau,osim u Liko-Senjskoj i
Virovitiko-Podravskoj.
Nezaposlenost i zapoljavanje u veljai i oujku 2009. godine

Veljaa
2009.

Indeks
III. 2009.
II. 2009.

Oujak
2009.

Nezaposlene osobe

262.821

267.244

101,7

Nezaposlene ene

160.374

162.196

101,1

Osobe koje prvi put

trae zaposlenje

45.721

45.862

100,3

Novoprijavljene osobe

21.669

19.866

91,7

Zaposlene osobe s
evidencije nezaposlenih

7.069

8.774

124,1

Brisani iz evidencije iz
ostalih razloga

6.070

6.669

109,9

Nezaposleni hrvatski
branitelji

21.830

22.243

101,9

Korisnici novane
naknade

69.930

71.863

102,8

9.846

13.061

132,7

Prijavljena slobodna
radna mjesta

39

7.1 NEZAPOSLENOST I ZAPOLJAVANJE U OUJKU 2009. GODINE

Koncem oujka 2009. godine na evidenciji Hrvatskog zavoda za zapoljavanje Podrune slube Kutina
evidentirano je 4.437 nezaposlenih osoba. U odnosu na prethodni mjesec (veljaa 4.279) nezaposlenost je
porasla za 3,7%. Porast nezaposlenosti uvjetovan je prijavom 406 novih nezaposlenih osoba u oujku.
Najee su se prijavljivali po isteku radnog odnosa na odreeno vrijeme te zbog smanjenja obima posla.
Navedeno je uzrokovalo i poveanje broja korisnika novane naknade pri Zavodu za 3,4%. Najvie
novoprijavljenih dolazi iz preraivake industrije, graevinarstva i djelatnosti trgovina. Najvee poveanje
zabiljeeno je u Ispostavi Kutina (Grad Kutina) gdje je evidentirano 1.759 nezaposlenih osoba u odnosu na
veljau to je poveanje za 5,9%. U Ispostavi Popovaa (opine Popovaa i Velika Ludina) evidentirano je 1.048
osoba poveanje za 1,5%, a u Ispostavi Novska (Grad Novska i opine Lipovljani i Jasenovac) evidentirano je
1.630 nezaposlenih osoba poveanje za 2,8%.
Na evidenciji Zavoda za zapoljavanje PS Kutina u oujku bilo je:

648 osoba bez kole i sa nezavrenom O (14,6%)

1.131 osoba sa zavrenom O (25,5%)
1.460 osoba sa srednjom kolom do 3 godine i kolom za KV/VKV radnike (32,9%)
970 osoba sa srednjom kolom u trajanju od 4 i vie godina (21,9%)
100 osoba sa zavrenom gimnazijom (2,2%)
83 osoba s viom kolom (1,9%)
45 osoba s fakultetima i akademijama (1,0%)

Prema pojedinanim steenim zvanjima najvie nezaposlenih na evidenciji Zavoda su ekonomisti SSS,
prodavai, krojai, maturanti gimnazije i frizeri.
Na evidenciju Zavoda za zapoljavanje u oujku prijavljeno je 406 nezaposlenih osoba. Njih 277 dolazi izravno
iz radnog odnosa.
ene u ukupnoj nezaposlenosti za izvjetajni mjesec ine 63,8% dok na nivou upanije iznosi 60,4%. Na
podruju Ispostave Novska postotak nezaposlenih ena iznosi 66,4%, na podruju Ispostave Kutina 63,3%, a na
podruju Ispostave Popovaa 60,9%.
Prema dobnoj strukturi najvie je zastupljeno osoba izmeu 20 i 24 godina starosti (714), izmeu 25 i 29 godina
(656) te osoba izmeu 30 i 34 godina starosti (562).
U ukupnom broju evidentiranih nezaposlenih osoba u oujku 2009. godine na podruju Podrune slube Kutina
evidentiran je 381 hrvatski branitelj.

7.1.1

Zapoljavanje na naem podruju

Tijekom oujka 2009. godine poslodavci su prijavili 93 potrebe za radnicima (slobodna radna mjesta).

40

Prema zanimanjima traeni su drvopreraivaki radnici, prodavai, konobari i pomoni konobari, instalater
grijanja i klimatizacije, blagajnici, radnici u odravanju, frizeri, komercijalisti, diplomirani socijalni radnici,
profesori engleskog jezika, profesori tjelesne i zdravstvene kulture, profesori matematike, profesori njemakog
jezika, profesor strojarstva, diplomirani tehnolog stoarstva, doktor medicine ginekolog i opstetriar, uitelj
osoba s oteenjem sluha, uitelj hrvatskog jezika.
Iz evidencije Hrvatskog zavoda za zapoljavanje, Podrune slube Kutina zaposleno je 109 osoba. Na odreeno
vrijeme zaposlilo se 88 osoba, a na neodreeno 21 osoba.
U oujku se najvie zapoljavalo u graevinarstvu, obrazovanju, djelatnosti pruanja smjetaja
hrane i preraivakoj industriji.

i usluivanja

41