POLITIKA:

1. TA JE POLITIKA: Politika je uzbudljiva, jer se ljudi spore. O i se spore oko to!a kako bi trebalo da "ive. Ko bi trebao #to da dobije$ Kako bi vlast i dru!i resursi trebalo da budu raspore%e i$ &a li bi dru#tvo trebalo da bude zas ova o a surad ji ili a sukobu$ O i se tako%er a sla"u oko to!a kako bi ova pita ja trebalo da budu razru#e a. 'bo! sve! to!, za Aristotela je politika bila kraljevska uka, djelat ost kojo( ljudska bi)a poku#avaju da pobolj#aju svoje "ivote i stvore dobro dru#tvu. Politika je prije sve!a dru#tve a djelat ost. O a je uvijek dijalo!, ikad (o olo!. &E*I+I,A+JE POLITIKE: - svo( aj#ire( z a.e ju, politika je djelat ost kojo( ljudi stvaraju, odr"avaju i (ije jaju op#ta pravila po koji(a "ive. Politika je i akade(ska dis/ipli a. Politika je tako eraskidivo poveza a s pojava(a sukoba i surad je. ,to!a 0a a A!e t de1i i#e politi.ku (o) kao usu!la#e o djelova je. Ovo je razlo! za#to se su#ti o( politike s(atra pro/es u ko(e se razli.iti po!ledi i suprotstavlje i i teresi (e%usob o usa!la#ava ju. Ipak, a politiku je !ledati kao a te" ju za rje#ava je( sukoba e!o postiza je sa(o re#e je, po#to sve sukobe ije (o!u)e razre#iti. Priliko( svako! poku#aja razrje#ava ja z a.e ja poj(a politika eop2od o je pozabaviti se sa dva proble(a. Prvi je ( o#tvo aso/ija/ija koje ova rije. izaziva priliko( svakod ev e upotrebe, dru!i( rije.i(a politika je vi#esloja poja(. &ru!a, jo# ve)a pote#ko)a je da i /ije je i autori e (o!u da se slo"e oko to!a #to spada u dis/ipli u. Politika se de1i i#e a toliko razli.iti a.i a: kao provo%e je (o)i, vr#e je vlasti, kolektiv o do o#e je odluka, raspodjela o!ra i.e i resursa, .i je je prevare i (a ipula/ija itd. POLITIKA KAO -3JET+O,T 4LA&A+JA: Politika ije auka ve) u(jet ost. Ove rije.i je avod o uputio ka /elar 5iz(ark je(a.ko( 6aj2sta!u. O e su se od osile a u(jet ost vlada ja i ko trolira je dru#tva. Ovo je (o"da klasi. a de1i i/ija politike, izvede a iz izvor o! z a.e ja, a kakvo je z a.e je poja( i(ao u a ti.koj 7r.koj. 6ije. politika je izvede a od rije.i polis koja doslov o z a.i !rad8dr"ava. &ru#tvo a ti.ke 7r.ke bilo je podijelje o a veliki broj ezavis i2 !radova8dr"ava, od koji je svaki i(ao poseba siste( vlasti. Tako !ledaju)i, politika (o"e da bude s2va)e a kao poslovi polisa8u stvari o o #to se od osi a polis. Otuda suvre(e i oblik ove de1i i/ije bio bi o o #to se od osi a dr"avu. 'a ljude se ka"e da su u politi/i ukoliko i(aju eku jav u 1u k/iju, ili da ulaze u politiku kada te"e da je stek u. ,2va)a je da se politika svodi a o o #to se ti.e dr"ave. &evid Isto a koji je de1i irao politiku kao autorativ u aloka/iju vrijed osti. Pod ovi( je s(atrao da politika obu2vata razli.ite pro/ese koji(a vlast rea!uje a pritiske dru#tva u /jeli i. ,to!a su autoritativ e vrijed osti o e koje i(aju #iroku podr#ku u dru#tvu. Pre(a to( s2va)a ju politika se povezuje sa prakti. o( politiko(. Od os o sa 1or(al i( odluka(a u uslovlja ja ju pla a djelova ja u zajed i/i. Politika se sto!a vodi u kabi eti(a, skup#ti ski( do(ovi(a, vladi i( (i istarstvi(a i sli. o, i jo(e se bavi veo(a o!ra i.e a i poseb a !rupa ljudi, prije sve!a politi.ari. Po to( s2va)a ju. Poduzet i#tvo, #kole i dru!e obrazov e usta ove, lokal a udru"e ja, porodi/e i sli. o jesu epoliti.ke po#to e u.estvuju u upravlja ju dr"avo(. Tako%er ukoliko opisuje(o politiku sa(o kao djelat ost koja je su#ti ski poveza a sa dr"avo(, zapostavlja(o (e%u arod e, od os o utje.e(o a suvre(e i "ivot. Tako ova de1i i/ija politike predstavlja zaostatak iz vre(e a kad je a/io al a dr"ava (o!la da se s(atra ezavis i( aktero( u svjetskoj politi/i. 3e%uti( ova de1i i/ija (o!la bi jo# vi#e da se o!ra i.i. To se jas o vidi u te" ji da se politika izjed a.i sa partijsko( politiko(. +a os ovu ovo!a z a.e ja, politi.ari su opisa i kao politi.ari, dok su dr"av i slu"be i/i s(atraju epoliti.ari(a. 7ovore)i otvore o a politi.are se .esto !leda kao a dvoli. e osobe "elj e vlasti. Ovako vi%e je po!otovu je postalo uobi.aje o u suvre(e o( periodu, kad je pove)a o prisustvo u (ediji(a jas ije iz ijelo a vidjelo slu.ajeve korup/ije i epo#tova ja, dopri ose)i uspo u a tipolitike. Odbija je ljudi da u.estvuju u (e2a iz(i(a politi.ko! "ivota. Ovako poi(a je politike po ekad se pripisuje djeli(a +ikola 3akijavelija. - stvari ovako e!ativ o poi(a je politike odra"ava liberal e po!lede koji ukazuju a to da pojedi /i !ledaju sopstve e i terese. Pre(a ovo( !ledi#tu politi.ka (o) kvari ti(e #to poti.e o e a vlasti da koriste svoju pozi/iju za li. u

korist, kao i za a o#e je #tete dru!i(a. POLITIKA KAO JA4+I PO,LO4I: &ru!i i #iri ko /ept politike izlazi iz uski2 okvira vladavi e kao o o(e #to se svata kao jav i "ivot ili jav i poslovi. &ru!i( rije.i(a, razlika iz(e%u politi.ko! i epoliti.ko! poklapa se sa podjelo( iz(e%u o o!a #to je u os ovi jav a s1era "ivota. Ovako svata je politike obi. o se povezuje sa !r.ki( 1ilozo1o( Aristotelo(. - politi/i, Aristotel je objavio da je .ovjek po prirodi politi.ka "ivoti ja .i(e je 2tio da ka"e da ljudsko bi)e (o!u da vode dobar "ivot. Pre(a to( !ledi#tu politika je eti.ka djelat ost .iji je /ilj stvara je praved o! dru#tva, a to je o o #to je Aristotel azvao kraljevsko( auko(. 3e%uti(, !dje bi trebalo podvu)i !ra i/u iz(e%u jav o! i privat o! "ivota$ Tradi/io al o razlikova je jav e i privat e s1ere u skladu je sa podjelo( iz(e%u dr"ave i /ivil o! dru#tva. &r"av e i stitu/ije (o!u se s(atrati jav i( jer su od!ovor e za kolektiv u or!a iza/iju "ivota zajed i/e. Osi( to!a, o e se porezo( 1i a /iraju a teret jav osti. +asuprot to(e /ivil o dru#tvo se sastoji od o o! #to je Ed(u d 5erk azvao (ali odredi i stitu/ije kao #to su porodi. e i rodbi ske !rupe, privat i poduzet i/i, si dikati, klubovi, lokal e !rupe i sli. o, koje su privat e po#to su i2 stvorili i 1i a /iraju i2 !ra%a i radi zadovoljava ja svoji2 i teresa, a e i teresa dru#tva u /jeli i. +a os ovu podjele jav o i privat o politika je o!ra i.e a a aktiv osti sa(e dr"ave i obaveze koje jav a tijela ispu javaju a pravi a.i . Alter ativ a podjela a jav o i privat o po ekad se iskazuje a os ovu istra"iva ja razlike iz(e%u politi.ko! i li. o!. Iako se /ivil o dru#tvo (o"e razdvojiti od dr"ave, o o ipak sadr"i iz i stitu/ija za koje se u #ire( s(islu s(atra da su jav e. Jed a od klju. i2 posljedi/a ovo! jeste da se pro#iruje a#e s2va)a je politi.ko!, aru.io ti(e #to se eko o(ija pre(je#ta iz privat e u jav u s1eru. Tvrdi se da e zadire i e treba da zadire u li. e stvari i i stitu/ije. Ovo s2va)a je se apri(jer o!leda u te" ji politi.ara da aprave jas u razliku iz(e%u ji2ovo! pro1esio al o! i li. o! od os o do(a)e! po a#a ja. ,2va)a je politike kao prevas2od o jav e djelat osti prouzrokovalo je i pozitiv e i e!ativ e pretpostavke. Po tradi/iji koja vodi sve do Aristotela politika je s(atra a ple(e ito( aktiv o#)u ba# zbo! je o! jav o! karaktera. Ovo sta ovi#te je jas o zauzela 0a a Are t koja u djelu Polo"aj .ovjeka tvrdi da je politika ajva" iji oblik ljudske djelat osti zato #to uklju.uje (e%usob e od ose slobod i2 i jav i2 !ra%a a. +a taj a.i o a daje s(isao "ivotu i potvr%uje jedi stve ost svako! pojedi /a. Politika kao jav a djelat ost opisiva a je i sasvi( suprot o kao oblik e"elje o! (i#lje ja. Pred ost /ivil o! dru#tva u od osu a dr"avu poseb o su davali liberal i teoreti.ari a os ovu to!a #to privat i "ivot spada u do(e u izbora, li. e slobode i i dividual e od!ovor osti. Pre(a ovo( s2va)a ju politika je eprirod o jed ostav a zato #to sprje.ava ljude da se po a#aju o ako kako bi "eljeli. POLITIKA KAO ,PO6A'-3 I ,-7LA,+O,T: Tre)i ko /ept politike e od osi se toliko a oblast !dje se politika vodi koliko a a.i a koji se od ose odluke. Ta. ije e politiku se !leda kao a poseb o sredstvo za rje#ava je sukoba i to sa!la# o#)u, predusretljivo#)u i pre!ovori(a, prije e!o asilje( i !olo( silo(. Politika dobije ovako z a.e je kada se opisuje kao u(jet ost (o!u)e!. +a pri(jer kad se opi#e re#e je za eku proble( kao politi.ko o o podrazu(ijeva (ir u raspravu suprot o o o(e #to se aziva voj i( re#e ji(a. Jo# jed o( ovako s2va)a je politike (o"e se pratiti u djeli(a Aristotela i poseb o je!ovo uvjerava je da je o o #to je azivao politeja ideala oblik vladavi e, po#to je (je#oviti jer ko(bi ira osobi e aristokra/ije i de(okra/ije. Jeda od vode)i (oder i zastup ika ovo! po!leda je 5er ard Krik i dao je sljede)u de1i i/iju: Politika je aktiv ost kojo( se u okviru odre%e e jedi i/e vlasti , zadovoljavaju razli.iti i teresi ti(e #to se dio vlasti daje ji2ovi( predstav i/i(a, raz(jer o dopri osi bo!atstvu i opsta ku /jelokup e zajed i/e. &akle pre(a ovo( s2va)a ju za politiku je klju.a #iroka raspodjela vlasti. Tako s2va)a je politike odr"ava duboku privr"e ost liberal o8 a/io alisti.ki( a.eli(a. O a se zas iva a .vrstoj vjeri u djelotvor osti raz!ovora i rasprave, kao i u to da je dru#tvo odre%e o ko /e zuso(, a e epo(irljivi( sukobo(. &ru!i( rije.i(a esporazu(i koje postoje (o!u da se rije#e bez pribje!ava ja zastra#iva ju i asilju. Ovako s2va)a je politike je bez ikakve su(lje pozitiv o. Politika svakako ije utopijsko re#e je. Tako se politika (o"e s(atrati /ivilzova o( i /iviliziraju)o( s a!o(. Ljudi bi trebali da budu poti/a i da po#tuju politiku. Kao je o! !lav o! eprijatelja oz a.io je "elju za izvjes o#)u po svaku /ije u. POLITIKA KAO 3O9:

:etvrta de1i i/ija politike je istovre(e o aj#ira i ajradikal ija. Pre(a ovo( !ledi#tu politika se e s(je#ta u odre%e u s1eru, ve) ad!ledava a djelu u svi( dru#tve i( aktiv osti(a i u svako( djeli)u ljudsko! postoja ja. +a taj a.i politika se vodi a svako( ivou dru#tve o! (e%udjelstva, (o"e se a)i u porodi/i i (e%u (ali( !rupa(a prijatelja, isto tako (e%u a/ija(a i a !lobal o( ivou. - aj#ire( z a.e ju politika se bavi proizvod jo(, raspodjelo( i upotrebo( resursa. - su#ti i politika je (o) sposob osti da se posti! e "elje i /ilj bilo koji( sredstvi(a. +a politiku se z a.i (o"e !ledati kao a borbu za o!ra i.e je resursa, a vlast se (o"e s(atrati sredstvi(a koji(a se ova borba vodi. 3e%u zaposle ike ovo! s2va)a ja (o) spadaju 1e(i istki je i (arksisti. 3oder e 1e(i istki je pokazale su poseb u i teresova je za ideju politi.ko!. ;e e su tradi/io al o bile o!ra i.e e e privat u s1eru postoja ja, u .ije( sredi#tu su porodi/a i obaveze u do(a)i stvu. +asuprot to(e (u#kar/i su uvijek do(i irali klasi. o( politiko( i dru!i( oblasti(a jav o! "ivota. 6adikal e 1e(i istki je su zbo! to!a apravile podjelu a jav o i privat o tvrde)i da je li. o politi.ko. Ovaj slo!a a lijep a.i sa"i(a vjerova je radikal i 1e(i istki ja da o o #to se de#ava u do(a)e(, porodi. o( i li. o( "ivotu jeste potpu o politi.ko. Ovo !ledi#te je sa"eto u k jizi Kejt 3ilet ,eksual a politika u kojoj o a de1i i#e politiku kao od ose koje odre%uje (o), !dje jed a !rupa ljudi ko troli#e dru!u !rupu. Tako (o"e(o re)i da su 1e(i istki je zai teresova e za politiku svakod ev o! "ivota. Pre(a ji(a od osi su u porodi/i, (u"a i "e e, roditelja i dje/e, u istoj (jeri su politi.ari kao i od osi iz(e%u poslodav/a i rad ika ili vlade i !ra%a a. 3arksisti su ter(i politika upotrerebljavali u dva z a.e ja. +a jed o( ivou 3arks je koristio politiku u je o( tradi/io al o( z a.e ju da bi oz a.io dr"av i aparat. - ko(u isti.ko( (a i1estu o je oz a.avao politi.ku (o) kao or!a izova u vlast jed e klase .ije /ilj tra.a je dru!e klase. 'a 3arksa politika je uz pravo i kulturu dio ad!rad je kao potpu o razvoj e. 4jerovao je da je ad!rad ja izrasla iz eko o(ske baze i da je odr"ava. 6adikal e 1e(i istki je s(atraju da je dru#tvo patrijar2al o i da su u je(u "e e siste(ski pod.i je e i zavis e od vlastiti (u#kara/a. 3arksisti su tradi/io al o tvrdili da u kapitalisti.ko( dru#tvu politiku odlikuje eksploata/ija koju bur"oazija obavlja ad proletarijato(. 3e%uti( tako%er je jas o da kada se politika prikazuje kao (o) i do(i a/ija, o a e (ora da se pos(atra kao eizbje" a osobitost dru#tve e stvar osti. *e(i istki je te"e oko .a ju politi.ki polova koje bi bilo dosti! uto stvara je( eseksisti.ko! dru#tva u koje( bi ljudi bili vred ova i e os ovu li. i2 kvaliteta, a e a os ovu pola. 3arksisti vjeruju da )e se klas a politika zavr#iti uspostavlja je( besklas o! ko(u isti.ko! dru#tva. *ILO'O*,KA T6A&I<IJA: O a uklju.uje zaokoplje ost prevas2od o eti.ki(, propisuju)i(, od os o or(ativ i( pita ji(a koja odr"avaju zai tersova ost za o o #to bi trebalo ili (oralo da bude vi#e e!o za o o #to jeste. Plato i Aristotel se obi. o oz a.avaju kao os iva.i ove tradi/ije. Os ov a te(a Plato ova djela bio je poku#aj da se opi#e priroda ideal o! dru#tva. Ova djela su stvorila os ovu za takozva i( tradi/io al i( pristupo( politi/i. O a e (o"e da bude objektiv a u au. o( s(islu, po#to se bavi or(ativ i( pita ji(a, kao #to su: za#to bi trebalo da se pod.i java dr"avi, kako bi arod trebao da bude raspore%e i kakve bi !ra i/e trebalo da i(a li. a sloboda$ E3PI6IJ,AK T6A&I<IJA: E(pirijska tradi/ija vodi porjelko od ajra iji2 da a politi.ke (isli. O a se (o"e a)i u Aristotelovo( poku#aju da klasi1ikuje ustave, u 3akijavelijevo( realisti.ko( prikazu dr"av i#tva, kao i u 3o teskjeovoj so/iolo#koj teoriji o vlati i pravu. E(pirijski pristup politi.koj a alizi karakteri#e poku#aj pru"a ja epristra o! opisa politi.ke stvar osti. Pristup je opisa jer te"i da a alizira i objas i, dok je or(ativ i pristup propisuju)i po#to do osi sudove i dalje preporuke. &o =>. vijeka ove ideje razvile su se u o o #to je postalo poz ato kao pozitiviza(, i telektual i pokret koji se poseb o dovodi u vezu sa djeli(a O!ista Ko ta. Pre(a ovoj doktri i dru#tve e auke, a sa(i( ti( i svi obli/i 1ilozo1sko! istra"iva ja trebalo bi strikt o da se dr"e (etoda prirod i2 auka. 5ez +A-:+A T6A&I<IJA: Prvi teoreti.ar koji je poku#ao da opi#e politiku a au. i a.i bio je Karl 3arks takozva i(

(aterijalisti.ki( ko /epto( 2istorije. 3arks je te"io da otkrije pokreta.ku s a!u 2istorijsko! razvoja. To (u je dalo (o!u) ost da predvi%a budu) ost e os ovu zako a koji su u pro/esu dokaziva ja i(ali isti status. 3etoda au. e a alize astavila se i u =>. vijeku u obliku klasi. e a alize. E tuzijaza( za auku o politi/i vr2u a/ je ipak do"ivio toko( pedeseti i #ezdeseti2 !odi a =>. vijeka i to prije sve!a u ,A&, s pojavo( politi.ke a alize koja se u velikoj (jeri zas ivala a bi2evioriz(u. Po prvi put to je politi/i pru"ilo o o objektiv o i (aterijal e podatke a os ovu koji2 se 2ipoteze (o!u pretvarati. 3e%uti( po.ev#i od #ezdeseti2 !odi a =>. vijeka bi2evioriza( je sve vi#e apada . Prije sve!a tvrdilo se da je bi2evioriza( u z a.aj oj (jeri o!ra i.io oblast politi.ke a alize, o e(o!u)avaju)i da se koristi za o o #to se e (o"e direkt o pos(atrati. O o #to jo# vi#e bri e jeste #to je avelo !e era/iju politolo!a da apusti .itavu tradi/iju or(ativ e politi.ke (isli. Poj(ovi kao: sloboda, jed akost, pravda i pravo po ekad su odba/iva i kao bes(isle i jer se e (o!u e(pirijski provjeriti. PO,LJE&+JA &EA4A+JA: 'rle a, ekolo#ka politika dovela je u pita je a tropo/e tri. o a!la#ava je usta ovlje e politike i dru#tve e teorije, zastupaju)i 2olisti.ke pristupe razu(ijeva ju politike i dru#tva. &A LI I'-:A4A+JE POLITIKE 3O;E &A 5-&E +A-:+O: &a bi se ovo ostvarilo klju. o je pravlje je razlike iz(e%u .i je i/a i vrijed osti. :i je i/e su objektiv e u s(islu da pouzda o i stal o (o!u biti prikaza e i o e su dokazive. 4rijed osti su pak su#ti ski subjektiv e i stvar je (i#lje ja. 5ez obzira a to kako je politika de1i ira a o a se bavi pita ji(a koja se od ose a strukturu dru#tva. To z a.i da )e au. a objektiv ost bez obzira e to koliko istra"iva.ke (etoda pre/iz e u s(islu eutral osti zauvijek ostati edosti" i /ilj politi.ke a alize. To se vidi u la" i( tvrd ja(a o politi.koj eutral osti. POJ3O4I, 3O&ELI I TEO6IJE: Poj(ovi, (odeli i teorije predstavljaju sredstva politi.ke a alize. - politi/i (oraju pa"ljivo da se upotrebljavaju. Poja( op)e ideje o e.e(u obi. o izra"e u jed oj rije.i ili kratkoj re.e i/i. Poja( predstavlja vi#e od od!ovaraju)e! aziva stvari. Tako je i poja( jed akosti pri /ip ili ideal. Ovo se razlikuje od upotrebe ter(i a da bi se reklo da je trka. izjed a.io. +a isti a.i poja( predsjed i#tva e od osi se i a jed o! ko kret o! predsjed ika, ve) prije sve!a a skup ideja o or!a iza/iji izvr# e vlasti. Poj(ovi su sredstva po(o)u koji2 (isli(o, kritikuje(o, raspravlja(o se, obja# java(o i a alizira(o. &a bi s(o s2vatili svijet (ora(o a eki a.i da (u a(et e(o s(isao i to .i i(o stvaraju)i poj(ove. Poj(ovi su z a.i po#ti, o i (o!u da se od ose a veliki broj pred(eta, zapravo e svaki pred(et koji je u skladu sa osobi a(a sa(o op)e ideje. +ije potreb o re)i da se a#e z a je svijeta politike zas iva a razvoju i u apre%iva ju poj(ova koji a( po(a"u da s2vati(o taj svijet. - to( s(islu poj(ovi predstavljaju te(elj ljudsko! z a ja. Poja( revolu/ije (o"e da se s(atra ideal i( tipo( asil e politi.ke pro(je e. 3odeli i teorije su #iri od poj(ova, o i su prije sa.i je i od iza e!o od sa(o jed e ideje. Obi. o se s(atra da (odel e#to predstavlja prije sve!a u s(a je o( obliku. - to( s(islu svr2a (odela jeste da koliko je to !od (o!u)e li.i a ori!i al i pred(et. Poj(ov i (odeli su prevas2od o a ti.ka sredstva, ji2ova vrijed ost je u to(e #to predstavlja i stru(e te po(o)i koji2 se (o"e dati s(isao o o(e #to bi u suprot o( bio ejasa i eor!a izova skup .i je i/a. 3odeli a( po(a"u da ispu i(o o aj zadatak jer isti.e(o s(isao i z a.aj bit i2 e(pirijski2 podataka. Jeda od ajutje/aj iji2 (odela u politi.ko a alizi jeste (odel koji je razvio &evid Isto . Pri(je o( takozva o! siste(a a alize ovi( a(bi/ioz i( (odelo( poku#ava sa da sa objas i /jelokupa politi.ki pro/es. ,iste( predstavlja or!a izova i ili slo"e u /jeli u (e%usob o poveza i2 i zavis i2 dijelova koji .i e jedi stve e titet. Kada je rije. o politi.ko( siste(u postoji veza iz(e%u o o!a #to Isto aziva i piti(a i autputi(a. I puti jed o! politi.ko! siste(a sastoje se od za2tjeva i podr#ke /jelokup e jav osti. Autputi su odluke i ak/ije vlade, uklju.uju)i kreira je politike. +ajz a.aj iji zaklju.ak koji je po udio Isto u svo( (odelu jeste da politi.ki siste( te"i do!ovara.koj rav ote"i. - Isto ovo( (odelu a pri(jer politi.ke partije i i teres e !rupe opisa e su kao .uvari kapitala .ija je os ova ulo!a da re!uli#e ulazak i puta u politi.ki siste(. Isto ov (odel djelova ja (o"e da se opi#e kako i zbo! .e!a politi.ki siste( od!ovaraju a pritiske jav osti. Ter(i i teorija i (odel u politi/i se .esto upotrebljava rav oprav o. I teorije i (odeli su poj(ov e tvorevi e

koje se koriste kao sredstvo politi.ke a alize. Ipak strikt o !leda o teorija je tvrd ja. O a predstavlja siste(ati. o obja# je je skupa e(pirijski2 podataka. +asuprot to(e (odel je sa(o sredstvo za obja# java je. - politi/i se za teorije (o"e re)i da su u (a joj ili ve)oj (jeri isti ite. +arav o teorije i (odeli su .esto (e%usob o poveza i. &oslov o svi poj(ov i i stru(e ti, teorije i (odeli sadr"e skrive e vrijed osti. To je razlo! zbo! koje! je te#ko stvoriti teorije koje su u potpu osti e(pirijske. 3odeli i teorije su tako%er optere)e i jer sadr"e iz pristra osti. Po#to se zas iva a pretpostav/i da su ljudska bi)a u su#ti i sebi. a ili okrut a sebi, vjerojat o i e .udi da su .esto dovodile do politi.ki ko zervativ i2 zaklju.aka o prakti. oj politi/i. ' a.aj iji i stru(e ti politi.ke a alize su o i koji( se bave pita ji(a (o)i i ulo!e dr"ave: pluraliza(, elitiza(, klas a a aliza itd. Paradi!(a je poveza i skup a.ela, doktri a i teorija koje po(a"u strukturira je pro/esa i telektual o! istra"iva ja. - stvari paradi!(a predstavlja obraza/ pre(a ko(e se odvija potra!a za z a je(. Pre(a Ku u, u prirod i( auka(a, u svako( tre utku do(i ira jed a paradi!(a? auka se razvija izo( revolu/ija. Ove paradi!(e se javljaju u vidu #iroki2 dru#tve i2 1ilozo1ija. Oz a.iti ove ideolo!ije kao teorijske paradi!(e, ije arav o isto #to i re)i da su politi.ke a alize u!lav o( !rupe ili klase. Ti(e se prije sve!a isti.e da se politi.ka a aliza obi. o obavlja a os ovu odre%e e ideolo#ke tradi/ije.

=. 4LA&E, ,I,TE3I, 6E;I3I:

T6A&I<IO+AL+I +A:I+ KLA,I*IKA<IJE: Prije sve!a #to je to vlast i po .e(u se o a razlikuje od politi.ki siste(a ili re"i(a$ Poja( vlasti se od osi e i stitu/io al a pro/ese toko( koji2 se do ose odluke koje se od ose a ve)i broj ljudi i koje su obi. o obvezuju)e. , dru!e stra e politi.ki siste( ili re"i( #iri je poja( koji obu2vata e sa(o (e2a iz(e vlasti i dr"av e i stitu/ije ve) i strukture i pro/ese. - stvari politi.ki siste( je podsiste( ve)e! dru#tve o! siste(a. Politi.ki re"i(i se tako podjed ako djelotvor o (o!u odrediti or!a iza/ijo( privred o! "ivota kao #to su odre%e i pro/esi(a vlada ja preko koji2 1u k/ijo i#u. 6e"i( je dakle siste( vlasti koji opstaje usprkos .i je i/i da se vlade (ije jaju. &ok se vlade (o!u pro(ije iti a izbori(a, re"i(i se (o!u pri(ije iti sa(o spolj o( voj o( i terve /ijo( ili revolu/ijo( u utar ze(lje. 'ATO P6A4I3O KLA,I*IKA<IJE POLITI:KI0 ,I,TE3A: 'a klasi1ika/ijo( politi.ki siste(a proisti.e iz dva razlo!a. Pod jeda , klasi1ika/ija je klju. i po(a!a. za razu(ijeva je politike i vlasti. Kao i u ve)i i dru#tve i2 auka razu(ijeva je politike ajve)i djelo( sti.e se pore%e je po!otovu #to su eksperi(e tal e (etode u!lav o( epri(je ljive. +a pri(jer ije (o!u)e provjeriti eksperi(e to( da li bi re/i(o a ti.ka vlada bila (a je podlo" a i stitu/io al oj blokadi vlasti ako bi apustila podjelu vlasti ili da li bi ko(u iza( ostao u ,,,6 da su re1or(e bile sprovede e !e era/iju ra ije. ,2od o to(e koriste se pore%e je( da bis(o olak#ali izu.ava je pred(eta koji(a se bavi(o. Isti/a je( sli. osti i razlika. Klasi1ikova je siste(a vlasti je tako sa(o sredstvo koje u osi vi#e (etodi. osti i siste(ati. osti u pro/esu pore%e ja. &ru!i razlo! klasi1ikova ja je da se prije a alize olak#a pro/es evolu/ije. Od Aristotela o i koji su poku#ali da tu(a.e politi.ke re"i(e .esto su podjed ako "eljeli da vlast pobolj#aju koliko i da je razu(iju. &ru!i( rije.i(a opis o raz(i#lja je usko je poveza o s or(ativ i( sudovi(a pita ja o o o(e #to jeste poveza o su sa pita ji(a o o o(e #to bi trebalo da bude. Ovaj pro/es (o"e da obu2vata potra!u za ideal i( siste(o( vlasti pa .ak i utopijo(. svo( skro( ije( obliku ova vlast klasi1ika/ije o(o!u)ava da se daju kvalitet e o/je e politi.ki2 struktura i oblika vladavi e. ,vi a.i i klasi1ika/ije i(aju svoje (a e. Prije sve!a kao i kod svi2 a aliti.ki2 sredstava postoji opas ost od pojed ostavljiva ja. Ako klasi1ikuje(o re"i(e pod isti( za!lavlje( isti.e(o ji2ove sli. osti, ali postoji opas ost da za e(ari(o i prekrije(o ji2ove razlike. KLA,I:+E TIPOLI7IJE: Aristotelova klasi1ika/ija iz .etvrto! vijeka zas ivala se a je!ovoj a alizi. Aristotel je s(atrao da se

vladavi e (o!u podijeliti o os ovu dva pita ja: ko vlada i ko i(a koristi od vladavi e. O je s(atrao da vlast (o"e da bude ko /e trira a u ruka(a jed o! pojedi /a, (ale !rupe ili veliko! broja ljudi. Aristotel je "elio da or(ativ o pro/esi oblika vlasti da bi odredio ideal i poredak. Po je(u su tira ija, oli!ar2ija i de(okra/ija bili izopa.e i, od os o iskvare i obli/i vladavi e, !dje pojedi a/, (ala !rupa ili (ase vladaju u svoju korist, pa sa(i( ti( a #tetu dru!i2. +asuprot to(e trebalo je izabrati (o ar2iju, aristokra/iju ili politeju jer u ti( obli/i(a vladavi e pojedi a/, (ala !rupa ili (ase vladaju u korist svi2. Aristotel je pro!lasio tira iju za aj!ori poredak, jer svodi !ra%a e a ivo robova. , dru!e stra e (o ar2ija i aristokra/ija bile su eprakti. e jer su se zas ivale e volji poput bo"a ske. Politeja je pri2va)e a je kao ajpri(e ljiviji poredak. 'ato se zala"e za (je#oviti poredak koji bi ko(bi ovao i ele(e te de(okra/ije i aristokra/ije i !dje bi vlast bila prepu#te a sred joj klasi o i(a koji isu i bo!ati i siro(a# i. TIPOLO7IJA @T6I ,4JETA@: - =>. vijeku 2istorijski do!a%aji po ovo su pro(ije ili os ovu politi.ke klasi1ika/ije. Podijelje i su a dvije vrste re"i(a: de(okratske i totalitar e. 6asla je svijet o to(e da je ovakav pristup ulovlje eprijateljstvi(a 2lad o! rata. To je pove)alo popular ost pristupa zas ova o! a podjeli a tri svijeta A vjerova ju da se politi.ki savez (o"e podijeliti a tri bloka: kapitalisti.ki, ko(u isti.ki i ze(lje u razvoju. Podjela e tri svijeta i(ala je privred u, ideolo#ku, politi.ku i strate#ku di(e ziju. 6e"i(i i dustrijalizova o! zapada bili su prvi po eko o(ski( pokazatelji(a po to(e #to je ji2ovo sta ov i#tvo u"ivalo ajvi#i stepe (asov o! bo!atstva. Ko(u isti.ki re"i(i bili su dru!i po to(e #to su ajve)i( djelo( bili i dustrijalizova i i sposob i da zadovolje os ov e (aterijal e potrebe sta ov i#tva. 'e(lje prvo! i dru!o! svijeta bile su podijelje e i a os ovu o#tro! ideolo#ko! supar i#tva. Prvi svijet privr"e je kapitalisti.ki( a.eli(a kao #to su vrijed osti privred o! poduzet i#tva. &ru!i svijet bio je privr"e ko(u isti.ki( vrijed osti(a kao #to su dru#tve a jed akost, zajed i.ki podu2vati i potreba za /e tral i( pla ira je(. 6e"i(i prvo! svijeta praktikovali su liberal o8de(okratsku politiku. 6e"i(i dru!o! svijeta bili su jed opartijske dr"ave koji(a su vladale ko(u isti.ke partije. 6e"i(i tre)e! svijeta su po pravilu bili autoritar i i ji(a su vladali tradi/io al i (o ar2isti, diktatori ili prosto vojska. +ajte"i udara/ (odelu tri svijeta esu( jivo su a ijele revolu/ije u Isto. oj Evropi 1BCB81BB1. O e su dovele do pada tvrdokor i2 ko(u isti.ki2 re"i(a i otpo.ele pro/es politi.ke liberaliza/ije i re1or(e tr"i#ta. 'APA&+E POLIA60IJE: 'apad e poliar2ije su ekvivale t e re"i(i(a koji su odre%e i kao liberal a de(okra/ije. Iako su poliar2ije ajve)i( djelo( razvijale .i e)i korake ka de(okratiza/iji i liberaliza/iji iz dva razlo!a bolje je koristiti izraz poliar2ija e!o liberal a de(okra/ija. Pod jeda pod liberal o( de(okra/ijo( po ekad se (isli a politi.ki ideal. Pod dva kori#te je poj(a poliar2ije potvr%uje da ovi re"i(i u ( o!o .e(u z a.aj o e uspijevaju da dosti! u de(okra/iju. Ter(i poliar2ija za opisiva je oblika vladavi e prvi su upotrijebili &al i Li dblo( u k jizi Politika, eko o(ija i bla!osta je. Po ovi( autori(a re"i(e zas ova e a poliar2iji odlikuje dvije op)e osobi e. Prvo postoji visok stepe tolera /ije pre(a opozi/iji, koji u aj(a ju ruku ko troli#e sklo ost vlasti ka sa(ovolji. &ru!i oblik poliar2ije jeste stvara je dovolj o #iroki2 (o!u) osti za u.estvova je u politi/i. Ovdje je presuda .i ila/ postoja je redov i2 i tak(i.arski2 izbora koji djeluju kao sredstva koji( arod (ora da ko troli#e i ako je eop2od o za e(ari svoje vladare. Ovako odre%e poja( poliar2ije (o"e se koristiti da oz a.i sve ve)i broj re"i(a #iro( svijeta. 3e%uti( zapad e poliar2ije su jed ostav o i poseb e. +ajpresud iji .i ila/ ovo! aslje%a je liberal i i dividualiza( koji je op)epru2va)e . ,ve zapad e poliar2ije isu iste. +eke od ji2 a!i ju /e traliza/iji i vlasti ve)i e, a dru!e podelje osti i populariz(u. &e(okra/ija ve)i e or!a izova a je oko parla(e ta po takozva o( vest(i stersko( (odelu. +asuprot vest(i stersko( (odelu dru!e zapad e poliar2ije odlikuju vlast kroz siste( vlasti i stra a.ki siste(a. +O4E &E3OK6A<IJE: Po 0a ti !to u talas de(okra/ije po.eo je ru#e je( des i.arski2 diktatura i pado( ko(u iz(a. - to( s(islu (o"e se re)i da je ve)i a biv#i2 ko(u isti.ki2 ze(alja prolazi kroz tra zi/iju koja )e i2 a kraju potpu o izjed a.iti sa zapad i( poliar2ija(a. Postoji razlo! za#to i2 tretira(o kao poseb e siste(e. Pod jeda ji2ovo ko(u isti.ko aslje%e e (o"e se otpisati preko o)i, po!otovo ako je kao #to je to slu.aj u

6usiji, !dje je ko(u iza( trajao preko seda(deset !odi a. Pod dva sa(a tradi/ija oslobodila je s a!e i izazvala proble(e potpu o razli.ite. 'bo! to!a i2 je (o"da bolje klasi1ikovati kao ove de(okra/ije. &ru!a !rupa proble(a proizlazi iz pro/esa provo%e ja tra zi/ije. Tra zi/ija od /e tral o! pla ira ja do kapitaliz(a po a.elu #ok terapije. Posljed ja !rupa proble(a posljedi/a je slabosti dr"av e vlasti. Ovo se ajbolje pokazalo a po ov oj pojavi et i.ki2 i a/io al i2 te zija. 3o!u se odrediti i va" e razlike (e%u postko(u isti.ki( dr"ava(a. +ajz a.aj iji od ji2 je razlika iz(e%u i dustrijski razvije i2 i od zapa je i2 ze(alja. - prvoj !rupi re1or(e tr"i#ta sprovede a je brzo i raz(jer o bez proble(a? u dru!oj bila je sprovede a ili preko volje i epotreb o ili je izazvala ozbilj e politi.ke apetosti. Prva !rupa je volj a i da u%e u Evropsku u iju .i( joj se uka"e prilika pod uslovo( da obezbjedi dalje dokaze o u.vr#)e ju de(okra/ije. I,TO:+OA'IJ,KI 6E;I3I: -spo Isto. e Azije (o!a bi se pokazati kao 2istorijski do!a%aj z a.aj iji .ak i od pada ko(u iz(a. To je dovelo do asta ka ideje da postoji poseba siste( azijski2 vrijed osti. Isto. oazijski re"i(i obi. o i(aju sli. e odlike. Pod jeda vi#e su us(jere i a privred e e!o a politi.ke /iljeve. O i su prevas2od o zai teresova i da postak u rast i obezbjede obilje, a e da uve)aju slobode pojedi /a. ,u#ti ski ova bri!a za postiza je( politi.ki2 /iljeva jas o se vidi u ti!ar eko o(ija(a Isto. e i Ju!oisto. e Azije. Pod dva postoji velika podr#ka jaki( vlada(a. Obi. o se jake vladaju)e stra ke toleri#u, a dr"ava je op#tepo#tova a. Pod tri ovu osobi u prati zajed i.ka priroda aroda da slijede vo%e zbo! ko 1u.ija sko! a!la#ava ja oda osti. ,a zapad e ta.ke !ledi#ta ovo optere)uje isto. oazijske re"i(e prikrive i(, a po ekad i otvore i( autoritariz(o(. +a daju velike z a.aju daju se zajed i/i i dru#tve o( jedi stvu koji je obi. o u sredi# joj ulozi koji i(a porodi/a. 4OJ+I 6E;I3I: 4oj i re"i(i pripadaju #irokoj kate!oriji autoritar i2 siste(a. 4oj i autoritar i re"i(i bili su aj.e#)e u Lati skoj A(eri/i, A1ri/i. 7lav a odlika voj o! re"i(a je ta #to se vode)i polo"aji u vladi odre%uju a os ovu (jesta u voj o( la /u ko(a dova ja. - eki( voj i( re"i(i(a oru"a e s a!e preuzi(aju eposred u ko trolu vlasti. - svo( klasi. o( obliku to je voj a 2u ta koja se aj.e#)e javlja u Ju" oj A1ri/i. O a djeluje kao oblik kolektiv e voj e vlasti .ije je sredi#te u voj oj ko(a di sa.i je oj od o1i/ira koji obi. o predstavljaju tri roda vojske: kop e u, (or ari/u i vazdu2oplovstvo. &ru!i oblik voj o! re"i(a je diktatura jed o! .ovjeka iza ko!a stoji vojska. - ovi( slu.ajevi(a pojedi a/ sti.e vode)i polo"aj u okviru 2u te ili re"i(a .esto za2valjuju)i kultu li. osti os(i#lje o( tako da proizvode kariz(atsku vlast. Pri(jeri za to su pukov ik Papadopulos u 7r.koj. Jo# jeda oblik voj o! re"i(a je o aj u ko(e je oda ost oru"a i2 odlu.uju)i .i ila/ koji odr"ava siste(, dok se voj e vo%e zadovoljavaju ti(e da vuku ko /e iz pozadi e. Ovo se apri(jer do!odilo u 5razilu poslije 1BDE. 3e%uti( takva podjela (o!la bi da postak e usta ovu i predstav i.ku politiku i s(a ji obi( eposred o! (ije#a ja vojske .i(e bi se vre(e o( o2rabrile te" je za poliar2ijo(.

F.POLITI:KE I&EOLO7IJE:

TA JE POLITI:KA I&EOLO7IJA: Ter(i ideolo!ija je 1GBH. skovao 1ra /uski 1ilozo1 &esti de Trasi. -potrebio !a je za oz a.ava je ove euke o ideja(a. LI5E6ALI'A3: ,vako raz(atra je politi.ki2 ideolo!ija (ora da zapo. e liberaliz(o(, jer je o u su#ti i ideolo!ija i dustrijalizova o! zapada i po ekad se opisuje kao (etodolo!ija. Iako sve do po.etka 1B. vijeka liberaliza( ije pojavio kao razvije a politi.ka doktri a, poseb o liberal e teorije i a.ela poseb o su se

razvijale. Liberaliza( je astao kao posljedi/a slo(a 1eudaliz(a i razvoja tr"i# o!, od os o kapitalisti.ko! dru#tva koje !a je za(ije ilo. 6a i liberaliza( je svakako odr"avao te" je rastu)e i dustrijske sred je klase, pa su liberaliza( i kapitaliza( od tada blisko poveza i. +apadao je apsolutiza( i 1eudal e privile!ije, a zastupao ustav u, od os o kas ije predstav i.ku vladu. &o po.etka 1B. vijeka razvije a je poseb a liberal a eko o(ska doktri a koja je uzdizala vrijed osti kapitaliz(a. Kraje( =>. vijeka po.elo je da se razvija oblik so/ijal o! liberaliz(a sa bla!o aklo je i( od oso( pre(a re1or(i so/ijal o! sektora i i terve /ije u eko o(iji. ELE3E+TI LI5E6ALI'3A: I I dividualiza(: I dividualiza( predstavlja os ov o a.elo liberal e ideolo!ije. O odr"ava vjerova je u vr2u ski z a.aj ljudske jedi ke u od osu a dru#tve u !rupu ili kolektiv o tijelo. Ljudsko bi)e se prije sve!a svataju kao i dividue. 'ato je /ilj liberala da stvore dru#tvo u okviru koje! pojedi /i (o!u da se razvijaju i apreduju tako #to )e svako biti u potrazi za ostvariva je( dobra. Ovo je dovelo do asta ka !ledi#ta da je liberaliza( (oral o eutrala , jer uspostavlja skup pravila koja dozvoljavaju pojedi /i(a da do ese sopstve e (oral e odluke. I ,loboda: Li. a sloboda predstavlja sredi# ju vrijed ost liberaliz(a, joj se daje pred ost u od osu a jed akost, pravdu, i autoritet. Ali liberali zastupaju slobodu re!ulira u zako i(a po#to isti.u da sloboda jed o! .ovjeka (o"e da predstavlja opas ost za slobodu dru!i2, od os o postoji (o!u) ost da bude zloupotreblje a. Iz to! razlo!a o i pri2va)aju ideal po ko(e bi svi ljudi trebalo da u"ivaju jed ake (aksi(al e slobode. I 6azu(: Liberali s(atraju da svijet i(a ra/io al u strukturu kojo( se (o"e spoz ati ljudski razu(. Ovako s2va)a je ja.a vjeru liberala u pro/esu i sposob ost ljuski bi)a da po(ire (e%usob e razlike raz!ovoro( i raspravo(, a e krvoproli)i(a i rato(. I Jed akosti: I dividualiza( podrazu(ijeva vjerova je u 1u da(e tal u jed akost svi ljudi su ro%e i jed aki. To se iskazuje u liberal o( zastupa ju jed aki2 prava, a po!otovo u obliku prav e i politi.ke jed akosti. O i podr"avaju jed akost #a si koja svi(a pru"a podjed aku priliku da realizuju svoj razli.it pote /ijal. Liberali sto!a zastupaju a.elo (eritokratije, !dje se pod sposob o#)u, jed ostav o re.e o, s(atra tale t ujedi je s te#ki( rado(. I Tolera /ija: Liberali vjeruju da je tolera /ija uvjere ost ljudi da dozvole dru!i(a da (isle, !ovore i djeluju a a.i koji e odobravaju. O i vjeruju da je populariza( u obliku (oral e, kultur e i politi.ke raz olikosti esu( jivo zdrav? poti.e raspravu i i dividual i apredak. ta vi#e liberali u!lav o( vjeruju da postoji rav ote"a, od os o prav i sklad iz(e%u suprotstavlje i2 po!leda i i teresa i zato obi. o odba/uju ideju erje#ivo( ko 1liktu. I Prista ak: Po liberal o( !ledi#tu vlast i dru#tve i od osi treba da se zas ivaju a prista ku. 4last (ora da po.iva a prista ku o i2 koji(a se vlada. To je doktri a koja poti.e liberale da podr"avaju a.elo predstavlja ja i de(okra/iju. Po to( s2va)a ju vlast proisti.e odozdo i uvijek je zas ova a a le!iti( osti. I Ko stitu/io aliza(: Iako liberali !ledaju a vladu kao a ajz a.aj ije! !ara ta reda i stabil osti u dru#tvu. O i sto!a vjeruju u o!ra i.e u vladu. Ovaj /ilj se posti"e podjelo( vlasti stvara je( siste(a ko trole i rav ote"e iz(e%u razli.iti2 usta ova vlasti i uspostavlja je( kodi1ikova o! od os o pisa o! ustava koji sadr"i povelju o pravi(a s propisa i( od osi(a iz(e%u dr"ave i pojedi /a. KLA,I:+I LI5E6ALI'A3: ,redi# ja te(e klasi. o liberaliz(a jeste da podr"ava kraj i vid i dividualiz(a. Ljudska bi)a se s(atraju za sebi. a i u!lav o( sa(odovolj a stvara ja. Os ovu ovakvo! ato(isti.ko! vi%e ja dru#tva .i i vjerova je u e!ativ u slobodu koja podrazu(ijeva e(ije#a je, od os o odsustvo spolj i2 o!ra i.e ja a(et uti2 pojedi /u. Pre(a rije.i(a To(asa Pej a dr"ava je u" o zlo. O a je u" a jer ako i#ta dru!o uspostavlja red i bezbjed ost i obezbje%uje po#tova je u!ovora. 3e%uti( o a je zlo zbo! to!a #to a(e)e dru#tvu kolektiv u volju i tako o!ra i.ava slobodu i od!ovor ost pojedi /a. Te(elj ovo! sta ov i#tva .i i eko o(ski liberaliza( .vrsta vjera u (e2a iz(a slobod o! tr"i#ta i ajbolje 1u k/io ira je eko o(ije kad se vlada u ju e (ije#a. Tako se s(atra da kapitaliza( obezbje%uje apredak, podr"ava li. u slobodu i obezbje%uje dru#tve o prav u sposob ost.

3O&E6+I LI5E6ALI'A3: 3oder i liberaliza( odlikuje sa bla!o aklo je i( od oso( pre(a dr"av o( i terve /io iz(u. 'aista u ,A& ter(i liberala uvijek podrazu(ijeva podr#ku velikoj vladi, a e (i i(al oj. Ovo pro(atra je je proisteklo iz s2va)a ja da je i dustrijski kapitaliza( proizveo sa(o ove oblike epravde. Pod uti/aje( djela &".,. 3ila takozva i ovi liberaliza( zastupali su #ire pozitiv o vi%e je slobode. Po to( !ledi#tu sloboda e podrazu(ijeva sa(o da .ovjek bude ostavlje a (iru, jer to (o"e da z a.i jedi o slobodu da se u(re od !ladi. Ovo sta ovi#te dalo je os ov za so/ijal i liberaliza(, od os o liberal o bla!osta je. +ji2ova osobitost je pri2va)a je dr"av e i terve /ije. 3oder i liberaliza( apustio je vjeru u kapitaliza( u velikoj (jeri zbo! otkri)a &". 3. Kej za da se rast i apredak (o!u odr"ati sa(o siste(o( upravlja o!, od os o ra!ulisa o! kapitaliz(a u koje( bi klju. a od!ovor ost za eko o(iju bila dodijelje a dr"avi. +ji2ov /ilj je da uzdi! u pojedi /e. +ajutje/aj iji suvre(e i poku#aj da se a.ela liberaliz(a po(ire s politiko( bla!osta ja i redistribu/ije u.i io je &"o 6ols. KO+'E64ATI'A3: Ko zervativ e ideje i doktri e pojavile su se kraje( 1C. i po.etko( 1B. vijeka. O e su bile od!ovor a ubrza e eko o(ske i politi.ke pro(je e koje je u velikoj (jeri sibolizovala 1ra /uska revolu/ija. Poku#avaju)i da odoli pritisku koji doveo do uspo a liberaliza(, so/ijaliza( i a/io aliza(, a ko zervatiza( je stao u odbra u tradi/io al o! dru#tve o! poretka. - ko ti e tal oj Evropi pojavio se ko zervatiza( koje! su oz a.ila djela (islila/a kao #to je ;oze1 de 3ester. Ovaj ko zervatiza( bio je jas o autokratski reak/io ara i odba/io je svaku ideju re1or(e. - velikoj 5rita iji i ,A& razvio se u(jere ije, 1leksibil ije i ko a. o uspje# iji vid ko zervatiz(a koji je obilje"avao vjerova je E(a uela 5erka u pro(je u da bi se sa.uvalo. 4r2u a/ ove tradi/ije u 4elikoj 5rita iji do!odio se toko( pedeseti2 !odi a =>. vijeka kada je ko zervativ a partija pri2vatila poslijerat o ure%e je i a.i ila sopstve u verziju. +ova des i/a je radikal a a tidr"av a i a tipater alisti.ki vid ko zervatiz(a koji se s a" o osla jao a klasi. e liberal e te(e i vrijed osti. ELE3E+TI KO+'E64ATI4I'3A: I Tradi/ija: ,redi# ja te(a ko zervativ e (isli "elja za o.uva je( koja je tijes o poveza a s pri2va)a je( vrijed osti tradi/ije. Pre(a to( svata ju tradi/ija odr"ava sakuplje o z a je pro#losti i usta ove i praksu koje su izdr"ale ispit vre(e a i zato bi trebalo da budu o.uva e za dobro sada# ji2 i budu)i2 !e era/ija. 4rijed ost tradi/ije je i u to( #to podr"ava stabil ost i bezbjed ost. I Pra!(atiza(: Ko zervativ/i su tradi/io al o a!la#avali o!ra i.e ost ljudsko! razu(a koji je posljedi/a beskraj e slo"e osti svijeta u koje( "ivi(o. 'bo! to!a e postoji povjere je u apstrakt e pri /ipe i siste(e (i#lje ja, ve) se a ji2ovo (jesto postavlja vjera u iskustvo, 2istoriju, i prije sve!a pra!(atiza(. 'bo! to!a ko zervativ/i radije opisuju svoja uvjere ja kao a.i raz(i#lja ja ili pristup "ivotu, a e kao ideolo!iju. I +esavr#e ost .ovjeka: Ko zervativ o vi%e je ljudske prirode je izuzet o pesi(isti. o. Po je(u ljudsko bi)a su o!ra i.e a, zavis a i tra"e si!ur ost, privla.e i2 poz ati, isku#e o i isprobava o. Osi( to!a ljudi su (oral o iskvare i: uprlja i sebi. o#)u, po2lepo( i "e%u za (o). Iz to! razlo!a se korije i kri(i ala i ereda alaze u ljudskoj prirodi, a e prirodi dru#tva. I Or!a i/iza(: -(jesto da vide dru#tvo kao proizvod .ovjekovi2 sposob osti, ko zervativ/i su !a tradi/io al o s2vatili kao or!a sku )eliju, Tj. ;ivo bi)e. &ru#tvo je sto!a oblikova o po prirod oj u" osti, s je i( razli.iti( usta ova(a, do os o os ovo( dru#tva koje dopri ose zdravlju i stabil osti u dru#tvu. 'ajed i.ke vrijed osti i zajed i.ka kultura tako%er se s(atraju vital i( za opsta ak zajed i/e i jedi stvo dru#tva. I 0ijerar2ija: Po ko zervativ o( svtava ju u or!a sko( su dru#tvu razli.iti dru#tve i polo"aji status prirod i i eizbje" i. To se o!leda kroz razli.ite ulo!e i od!ovor ost, re/i(o poslodav/a i rad ika, u.itelja i u.e ika, roditelja i dje/e. Po to( !ledi#tu 2ijerar2ija i ejed akost ipak e prouzrokuju sukob jer je dru#tvo poveza o (e%usob i( obaveza(a i od!ovor osti(a. I 4last: Ko zervativ/i u!lav o( s(atraju da se vlast uvijek vr#i odoz!o i da je vodstvo koje pru"a s(jer i podr#ku o i(a koji e posjeduju z a je, iskustvo ili obrazova je da djeluje (udro u sopstve o( i teresu. 4rijed ost vlasti je u to(e #to je izbor dru#tve o! jedi stva, tako #to ljudi ukazuju a to ko su i

#ta se od ji2 o.ekuje. +a taj a.i sloboda (ora da postoji uspored o s od!ovor o#)u. I ,voji a: Ko zervativ/i s(atraju da je vlas i#tvo klju. o zato #to ljudi(a daje si!ur ost i izvjes u ezavis ost od vlasti. ,voji a pak predstavlja osposoblje e ljudske li. osti tako #to ljudi vide sebe u o o( #to posjeduju.

+O4A &E,+I<A: +ova des i/a predstavlja ovi u u ko zervativ oj (isli i (o"e se s(atrati vrsto( ko trarevolu/ije protiv po(jera a ka dr"av o( i terve /io iz(u poslije 1BDE. i #ire je liberal i2, od os o pro!resiv i2 dru#tve i2 vrijed osti. Ideje ove des i/e astale su seda(deseti2 !odi a =>. vijeka kao posljedi/a avod e propasti kej zija ske so/ijalde(okra/ije, koju je oz a.io kraj poslijerat o! bu(a. Ove ideje su ajutje/aj ije bile u 4elikoj 5rita iji i ,A&. Ipak ova des i/a e predstavlja toliko jedi stve u i siste(ati. u 1ilozo1iju koje se obi. o azivaju eoliberaliza( i eoko zervatiza(. +EOLI5E6ALI'A3: +eoliberaliza( je suvre(e ija verzija klasi. e politi.ke eko o(ije koja je razvije a u djeli(a eko o(ista slobod o! tr"i#ta kao #to su *ridri2 0ajek i 3ilto *rid(a i 1ilozo1a 6oberta +izika. +ose)i stubovi eoliberaliz(a se tr"i#te i pojedi a/. Os ov i eoliberal i /ilj je potis uti !ra i/e dr"ave. Po to( !ledi#tu (rtva ruka dr"ave !u#i i i/ijativu i ko.i poduzet i#tvo? vlada bez obzira a to koliko i(a dobre e(jere. Ovo su o!ledala u liberal oj zai teresova osti ove des i/e. -kratko privat o je dobro, jav o je lo#e. Ovakve ideje su poveza e sa kraj i( i dividualiz(o( koji je iskazala 3ar!aret Ta.er u .uve oj izjavi dru#tvo e postoji, ve) sa(o pojedi /i i ji2ove porodi/e. 4jeruje u sa(o po(o), li. u od!ovor ost i poduzet i#tvo. +EOKO+'E64ATI'A3: +eoko zervatiza( pri2vata ko zervativ a dru#tve a a.ela iz =>. vijeka. Ko zervativ a ova des i/a prije sve!a "eli da ob ovi autoritet su!eriraju)i povratak tradi/io al i( vrijed osti(a. ,(atra se da autoritet osi!urava dru#tve u stabil ost tako #to obezbje%uje dis/ipli u i jed akost. ,to!a su eprijatelji eoko zervatiz(a popustljivi i da se svako bavi svoji(. ,ljede)a odlika eoko zervatiz(a je da e!ativ o !leda a pojavu (ultikultur i2 i (ultivjerski2 dru#tava. Ovo sta ov i#tvo se tako%er .esto povezuje s poseb i( obliko( e/io aliz(a koji je podjed ako skepti.a pre(a (ultikulturaliz(u. ,O<IJALI'A3: ,o/ijaliza( ije postao politi.ka doktri a sve do ra o! 1B. vijeka. O se razvio kao reak/ija a pojavu i dustrijsko! kapitaliz(a. ,o/ijaliza( je a po.etku izrazio i teres za atlija koje je u!ro"avalo #ire je 1abri.ke proizvod je. - svo( ajstarije( obliku so/ijaliz(a je u!lav o( bio 1u da(e talisti.ki, utopijski i revolu/io ara . I(ao je za /ilj ukida je kapitalisti.ke eko o(ije zas ova e a tr"i# oj raz(je i. +ajutje/aj iji predstav ik ovo! vida so/ijaliz(a je Karl 3arks .ije su ideje .i ile os ovu ko(u iz(a =>. vijeka. Kraje( 1B. vijeka pojavila se re1or(isti.ka so/ijalisti.ko u.e je koje je za!ovaralo poseb o i teresira je rad i.ke klase u kapitalisti.ko dru#tvo. - je(u se isti.e (o!u) ost (ir o!, postepe o! i le!al o! prelaska u so/ijaliza(. 6e1or(isti.ki so/ijaliza( zas ivao se a dva izvora: 2u(a isti.koj tradi/iji eti.ko! so/ijaliz(a i obliku revizio isti.ko! (arksiz(a. Tako je toko( ve)e! dijela =>. vijeka so/ijalisti.ki pokreti bio podijelje a dva suprotstavlje a tabora. 6evolu/io ira i so/ijalisti koji su slijedili pri(jer Le ji a i bolj#evika azvali su sebe ko(u isti(a, dok su re1or(ski so/ijalisti koji su zastupali vid ustav e politike i pri2vatili so/ijalde(okra/iju. Ovo supar i#tvo ije bilo usredoto.e o sa(o a pita ja ajpriklad iji2 sredstava za ostvariva je so/ijaliz(a. ,o/ijalde(okrate su odba/ili 1u da(e talisti.ka a.ela kao #to su zajed i.ka svoji a, pla ira je i oblikova je so/ijaliz(a. +a kraju =>. vijeka oba oblika so/ijaliz(a su prolazila kroz krize #to je eke podstaklo da pro!lase je!ovu s(rt i asta ak postso/ijalisti.ko! dru#tva.

ELE3E+TI ,O<IJALI'3A: I 'ajed i/a: ,u#ti a so/ijaliz(a je u vo%e ju ljudi kao dru#tve i2 bi)a. Kao #to je pjes ik &"o &o rekao svaki .ovjek je dio ko ti e ta, dio )elije. Ovo se od osi a z a.aj zajed i/e i a!la#ava stepe do koje! je i dividual i ide titet obliko( dru#tve i( (e%udejstvo(. I 5ratstvo: Po#to su ljudi dio .ovje.a stva ji2 povezuje prijateljstvo od os o bratstvo. Ovo je podstaklo so/ijaliste da daju pred ost surad ji u od osu a tak(i.e je. Po to( !ledi#tu surad ja daje ljudi(a (o!u) ost da ujedi e svoje kolektiv e e er!ije i oja.a vezu u okviru zajed i/e. I &ru#tve a jed akost: Jed akost predstavlja os ov u vrijed ost so/ijaliz(a koji se po ekad pokazuje kao oblik e!alitariz(a. ,o/ijalisti poseb o a!la#avaju z a.aj dru#tve e jed akosti, jed akosti rezultata asuprot jed akosti #a si i vjeruje da je je o postoja je ajva" iji !ara t dru#tve e stabil osti. O a tako%er .i i os ovu za u"iva je zako ski2 i politi.ki2 prava. I Potrebe: +aklo ost pre(a jed akosti tako%er je sadr"a a u so/ijalisti.ko( uvjere ju da bi (aterijal a dobra trebalo da bude raspore%e o a os ovu potreba. Klasi. a 1or(ula/ija ovo! a.ela sadr"a a je u 3aksovo( ko(u isti.ko( pri /ipu raspodjele svako pre(a sposob osti(a, svako( pre(a potreba(a. To z a.i da zadovolji os ov e potrebe. +arav o raspodjela pre(a potreba(a za2tjeva da ljudi budu vi#e (otivira i. I &ru#tve a klasa: ,o/ijaliza( se .esto dovodi u vezu s obliko( klas e politike. Kao prvo so/ijalisti su u!lav o( a alizirali dru#tvo a os ovu raspodjele zarade, od os o bo!atstva i tako su vidjeli klasu kao z a.aj u dru#tve u podjelu. Kao dru!o so/ijalisti se obi. o povezuju s i teresi(a rad i.ke klase. 3e%uti( klas e podjele se (o!u prevazi)i, a so/ijalisti.ki /ilj je da izbri#e eko o(ske i dru#tve e ejed akosti. I 'ajed i.ka svoji a: Od os iz(e%u so/ijaliz(a i zajed i.ke svoji e je izuzet o spor o pita je. +eki u joj vide /ilj sa(o so/ijaliz(a, dok je dru!i svate kao puko sredstvo za postiza je #ire jed akosti. ,o/ijalisti zastupaju zajed i.ku svoji u po#to predstavlja sredstvo koji( se povezuju (aterijal i resursi, dok se za privat u svoji u ka"e da poti.e sebi. ost. 3A6K,I'A3: 3arksiza( je kao teorijski siste( predstavljao ajz a.aj iju alter ativu liberal o( ra/io aliz(u koji je u (oder o( periodu do(i irao zapad o( kulturo(. 3arksiza( se s(atrao za ajve)e! eprijatelja zapad o! kapitaliz(a. Ova dvoj ost ukazuje a os ov u pote#ko)u priliko( izu.ava ja (arksiz(a: postoja je razlika iz(e%u (arksiz(a kao dru#tve e 1ilozo1ije i pojave ko(u iz(a =>. vijeka. ,to!a propast ko(u iz(a a kraju =>. vijeka e (ora da z a.i i s(rt (arksiz(a kao politi.ke ideolo!ije. +aprotiv to #to se oslobodio zaostav#ti e le ji iz(a i stalji iz(a (o"e da (u uda2 e svje" "ivot. izvjes oj (jeri proble( proisti.e iz obi(a 3arksovi2 djela koja su eki(a dala povod da !a oz a.e kao eko o(sko! deter(i istu, a dru!i(a kao 2u(a isti.ko! so/ijalistu. Postoji tako%er podjela iz(e%u ji2ovi2 rad i2 i kas iji2 rodova koja se .esto povezuje kao razlika iz(e%u (lado! i zrelo! 3arksa. 3arks je o.i!led o vjerovao da je razvio ovi vid so/ijaliz(a koji je bio au.a . 3arksove ideje i teorije doprele su do #ire publike poslije je!ove s(rti, a aru.ito za2valjuju)i radovi(a je!ovo! "ivot o! surad ika E !elsa. Oblik ortodoks o! (arksiz(a koji je obi. o aziva dijalekti.ki( (aterijalo(. Ovaj vul!ar i (arksiza( je svakako je.e a!la#avao (e2a i/isti.ke teorije i 2istorijski deter(i iza(. ELE3E+TI 3A6K,I'3A: I I dustrijski (aterijaliza(: -!ao i ka(e (arksisti.ke 1ilozo1ije predstavlja o o #to je E !els azvao (aterijalisti.ko svata je 2istorije koje isti.e z a.aj prirod o! "ivota u koji(a ljudi proizvode sredstva za pre"ivljava je. 3arks je s(atrao da eko o(ska baza koja se prevas2od o sastoji od a.i a proizvod je #to avodi a zaklju.ak da se dru#tve i i 2istorijski razvoj (o!ao objas it a os ovu eko o(ski2 i klas i2 .i ila/a. Kas ije su to (arksisti to prikazali kao (e2a i.ki od os koji podrazu(ijeva da epro(je ljivi eko o(ski zako i pokre)u 2istoriju. I &ijalekti.ka pro(je a: ,lediv#i 0e!ela 3arks je vjerovao da je pokreta.ka s a!a 2istorijska pro(je a dijalektika, pro/es (e%udejstva suprotstavlje i2 s a!a. - (aterijalisti.ko( vidu ovaj (odel podrazu(ijeva da su 2istorijske pro(je e posljedi/a u utra# ji2 suprot osti u okviru a.i a proizvod je. I Otu%e je: Otu%e je je sredi# je a.elo u 3arksovi( ra i( radovi(a. To je pro/es u ko(e je

rad i#tvo u kapitaliz(u svede o a puku robu, a rad postaje deperso alizova a aktiv ost. Po to( svata ju rad i/i su otu%e i od proizvoda sopstve o! rada. I Klas a borba: Os ov a protivre. ost kapitalisti.ko! dru#tva poti.e od postoja ja privat e svoji e. O a dovodi do podjele a bur"oaziju, od os o kapitalisti.ku klasu, a to su vlas i/i sredstava za proizvod ju. 5ur"oazija je vladaju)a klasa. O a e sa(o da i(a eko o(ske (o)i zbo! bo!atstva koji( raspola"e ve) u"iva i politi.ku i idealisti.ku privile!iju. I &odat e vrijed osti: Od os iz(e%u bur"oazije i proletarijata je epo(irljiv sukob koji proizlazi iz .i je i/e da je proletarijat u kapitaliz(u uvijek i siste(atski eksplatisa . To z a.i da trka za pro1ito( a!o i kapitalisti.ka preduze)a da izvuku dodat u vrijed ost iz rad ika. Kapitaliza( je zbo! to!a po prirodi estabila jer proletarijat e (o"e zauvijek da pri2vata eksploata/iju. I Proleterska revolu/ija: 3arks je vjerovao da je kapitaliza( osu%e a propast i da je proletarijat je!ov !robar. Po je(u kapitaliza( )e pro)i kroz sve ozbilj e krize preko(jer e proizvod je #to )e dovesti do stvara ja revolu/io ar e klas e svijesti proletarijata. 3arks je pro!lasio proletersku revolu/iju za i(ovi u .iji je /ilj preuzi(a je ko trole ad sredstvi(a za proizvod ju. Kas ije je ipak raz(atrao (o!u) ost (ir o! prelaska u so/ijaliza(. I Ko(u iza(: 3arks je predvidio da )e s proletersko( revolu/ijo( zapo.eti prelaziti so/ijalisti.ki period u koje( )e biti eop2od a diktatura proletarijata. 3e%uti( kako klas e suprot osti budu astajale i kad asta e isti sko ko(u isti.ko dru#tvo ova proleterska dr"ava )e jed ostav o odu(rijeti. Ti(e )e se oko .ati pret2istorija .ovjeka i o(o!u)iti ljudski( bi)i(a da po prvi put uti.u a svoju sudbi u i ostvare svoj potpu i pote /ijal. O6TO&OK,+I KO3-+I'A3: 3arksiza( je eraskidivo poveza sa iskustvo( sovjetsko! ko(u iz(a i poseb o sa dopri oso( prva dva sovjetska lidera Le ji a i ,talji a. Otuda ko(u iza( =>. vijeka (o"e ajbolje da se razu(ije u vidu (arksiz(a8le ji iz(a, od os o kao ortodoks i (arksiza( iz(je je sukobo( le ji isti.ki2 teorija i doktri a. Os ov i Le ji ov dopri os (arksiz(u bila je je!ova teorija o revolu/io ar oj partiji. O a je odr"avala Le ji ov stra2 od proletarijata, zavede i bur"oaski( ideja(a i uvjere ji(a. 'ato je bila potreb a revolu/io ar a partija aoru"a a (arksiz(o( koja bi slu"ila kao ava !ard a rat a klasa. To je trebalo da bude partija ovo! tipa e (asov a ve) .vrsto poveza a partija pro1esio al i2 revolu/io ara. +ji2ova or!a iza/ija trebalo je da bude zas ova a a a.elu de(okratsko! /e traliz(a, vjerova ju u slobodu rasprave i jedi stvo ak/ija. Tako je 5olj#evi.ka partija pro(ije ila i(e u Ko(u isti.ku partiju. 3e%uti( vi#e od 5olj#evi.ke revolu/ije 1B1G a ,,,6 je utje/ala ,talji ova dru!a revolu/ija trideseti2 !odi a. Toko( preoblikova ja sovjetsko! dru#tva, ,talji je stvorio (odel ortodoks o! ko(u iz(a koji je poslije 1BDE. slijedile Ki a, ,jever a Koreja i Kuba, kao i dr"ave #iro( Isto. e Evrope. ,talji ove pro(je e su u velikoj (jeri bile posljedi/a je!ove ajva" ije ideolo#ke doktri e so/ijaliz(a u jed oj dr"avi. O o #to bi se (o!lo azvati eko o(ski( stalji iz(o( zapo.elo je ostvariva je( prvo! Peto!odi# je! pla a 1B=C. ,vu resursi su stavlje i pod ko trolu dr"ave i uspostavlje je siste( /e tral o! pla ira ja koji( je upravljao &r"av i ko(itet za pla ira je. +i ,talji ove politi.ke pro(je e isu bile (a je dra(ati. e. - stvari ,talji je pretvorio ,,,6 u totalitar u doktri u koja je djelovala po(o)u siste(atske pret je. Iako ajokrut ije odlike ortodoks o! ko(u iz(a isu pre"ivjele ,talji ovu s(rt 1BEF. os ova a a.ela le ji isti.ke partije tvrdo!lavo su se odupirale re1or(a(a. Ovo je pokazalo 7orba.ovljev pro/es re1or(i perestrojka. 3O&E6+I 3A6K,I'A3: ,lo"e iji i suptil iji vid (arksiz(a razvije je u 'apad oj Evropi. ,2va)a je sovjetsko! (arksiz(a, a zapad i (arksiza( je u!lav o( bio pod utje/aje( 0e!elovi2 ideja i a!laska a .ovjeka kao stvarao/a koji se alazi u raz i( 3arksovi( radovi(a. &ru!i( rije.i(a za ljudska bi)a se s(atra da stvaraju 2istoriju. 'apad i (arksisti su uspjeli da se oslobode kruto! oklopa baza8 ad!rad je. +ji2ove ideje se zato po ekad azivaju eo(arksiza( #to ukazuje a odbija je da se klas a borba vidi kao po.etak i kraj dru#tve e a alize. 3a%arski (arksista Jor% Lukas bio je jeda od prvi2 koji je predstavio (arksiza( kao 2u(a isti.ku 1ilozo1iju. O je a!la#avao pro/es postvare ja koji( kapitaliza( de2u(a izuje rad ike svode)i i2 a pasiv e objekte. A to ijo 7ra(#i ukazuje da se kapitaliza( odr"ava e sa(o eko o(sko( do(i a/ijo( ve) i politi.ki( i kulturolo#ki( .i je i/a(a. O je ovo azvao ideolo#ko( 2e!e(o ijo(. Jas iji 2e!elija ski oblik (arksiz(a razvila je takozva a *ra k1urtska #kola.

*AI'A3: &ok liberaliza(, ko zervatiza( i so/ijaliza( predstavljaju ideolo!iju 1B. vijeka, a 1a#iza( je dijete =>. vijeka. +e bi2 rekli da je o spe/i1i. o (e%u arod a pojava. Iako se 1a#isti.ka uvjere ja (o!u pro(atrati sve do kas o! 1B. vijeka, a ji2 je poz avao i uobli.io Prvi svjetski rat. &va os ov a pojav a oblika 1a#iz(a bili su: 3usloi ijeva 1a#isti.ka doktri a u Italiji i 0itlerova a/io alisti.ka doktri a u +je(a.koj. Obli/i eo1a#iz(a i eo a/io aliz(a po ovo su se pojavili u posljed ji( !odi a(a =>. vijeka koriste)i privred u krizu i politi.ku estabil ost poslije propasti ko(u iz(a. *a#iza( je po ( o!o .e(u predstavljao pobu u protiv ideja i vrijed osti koje su do(i irale zapad o politi.ko( (i#lje ju poslije *ra /uske revolu/ije. 4rijed osti kao #to su ra/io al ost, apredak, sloboda i jed akost bile su odba.e e u i(e borbe, vodstva, (o)i, 2eroiz(a i rata. - to( s(islu 1a#iza( je i(ao a tikarakter. -!lav o( je de1i ira o i( .e(u se suprotstavlja: o je oblik a tikapitaliz(a, a tiliberaliz(a, a tii dividualiz(a, a tiko(u iz(a itd. *a#isti.ki ideal jeste ovi .ovjek 2eroj ko!a pokre)u du" osti, .ast i po"rtvova ost, spre(a da "rtvuje svoj "ivot za slavu a/ije ili rase i da se pod.i java vr2ov o( vo%i. 3e%uti( isu svi 1a#isti raz(i#ljali a isti a.i . talija ski 1a#iza( je u su#ti i bio kraj i oblik etatiz(a zas ova a bespo!ovor o( po#tova ju i oda osti totalitar oj dr"avi. , dru!e stra e je(a.ki a/io also/ijaliza( u!lav o( se zas ivao a rasiz(u. +je!ove dvije os ov e teorije bile su arijevstvoi s a"a oblik a tise(itiz(a. A+A60I'A3: 3e%u politi.ki( ideolo!ija(a a ar2iza( predstavlja izuzetak po to(e #to ijed a a ar2isti.ka partija ije uspjela da osvoji vlast, bar e a a/io al o( ivou. A a2ist.ke ideje i dalje obo!a)uju politi.ku raspravu ti(e #to dovede u pita je ko ve /io al a ubje%e ja da su pravo, vlada i dr"ava po"elj i ili epo"elj i. ,redi# ji (otiv a ar2iz(a je vjerova je da je politi.ka vlast u svi( je i( obli/i(a, a aro.ito u obliku dr"ave zla i epotreb a. 3e%uti( a ar2isti.ka aklo ost pre(a dru#tvu bez dr"ave, a re!uli#u (e%usob e od ose sporazu(o( i surad jo( zas ova i( a slobod oj volji, razvije a je iz dvije suprotstavlje e tradi/ije: liberal i i dividualiza( i so/ijalisti.ko! ko(u iz(a. A ar2iza( se tako (o"e oz a.it kao to.ka prelaska liberaliz(a i so/ijaliz(a. 'a razliku od liberala, i dividualisti.ki a ar2isti kao #to je 4ilija( 7odvi vjerovali su da bi sloboda ra/io al a ljudska bi)a bila u sta ju da re!uliraju (e%usob e od ose (ir o i spo ta o. 3oder i i dividualisti obi. o su se pozivali a tr"i#te da bi objas ili kako bi dru#tvo bilo re!ulira o kada e bi postojala dr"av a vlast, razvijaju)i tako vid kapitaliz(a. 6asprostra je ija a ar2isti.ka tradi/ija zas iva se (e%uti( a so/ijalisti.ki( ideja(a poput zajed i/e, surad je, jed akosti i zajed i.ke svoji e. *ra /uski a ar2ista Pjer8;oze1 Prudo razvio je a ovi( os ova(a takozva i (utualiza(, uvjere je da su (ale zajed i/e ezavis i seljaka i za atlija sposob e da re!uli#u svoje "ivote siste(o( praved e i jed ake raz(je e. &ru!i a ar2isti kao #to je 6us Pjotor Kropotki razvili su oblik a ar2oko(u iz(a .ija su os ov a a.ela zajed i.ka svoji a. *E3I+I'A3: Iako su 1e(i isti.ke teorije bile izra"e e i u dru#tvi(a kao #to je drev a Ki a, ji2 ije podr"avala razvoj a politi.ka teorija. Ipak do pojave "e evsko! poretka za dodjeljiva je( prava !lasa .etrdeseti2 i pedeseti2 !odi a 1B. vijeka u obliku takozva o! prvo! talasa 1e(i iz(a, a 1e(i isti.ke ideje isu i(ale #iri odjek. ,a uvo%e je( prava !lasa za "e e po.etko( =>. vijeka u ve)i i zapad i2 ze(alja "e ski pokret je ostao bez os ov o! /ilja. &ru!i talas 1e(i iz(a pojavio se #ezdeseti2 !odi a =>. vijeka. O je istakao radikal ije po ekad revolu/io ira e za2vate za2tjeve rastu)e! pokreta za oslobo%e je "e a. Os ov e teze 1e(i iz(a su da dru#tvo karakteri#e erav oprav ost (e%u polovi(a. Postoje aj(a je tri suprotstavlje e 1e(i isti.ke tradi/ije. Liberal e 1e(i istki je poku#ale su da svate "e sku po.i je ost a os ovu ejed ake raspodjele prava i #a si u dru#tvu. Ovaj 1e(i iza( jed aki prava je u su#ti i re1or(isti.ki. O se vi#e bavi re1or(o( jed e s1ere e!o preoblikova je( privat o! od os o porodi. o! "ivota. +asuprot to(e so/ijalisti.ke 1e(i istki je su obi. o a!la#avale vezu iz(e%u po.i je osti "e a i kapitalisti.ko! a.i a proizvod je. 3e%uti( poseb ost dru!o! talasa 1e(i iz(a prevas2od o proisti.e iz pojave 1e(i isti.ke kritike koja ije ukore je a u ko ve /io al i( politi.ki( doktri a(a. 6adikal e 1e(i istki je vjeruju da je podjela (e%u polovi(a politi.ki z a.aj i ajva" ija podjela u dru#tvu. Po ji(a

sva dru#tva ekada# ja i sada# ja oz a.ava partija. O e tako isti.u potrebu za seksual o( revolu/ijo( koja bi poseb o preoblikovala li. i, porodi. i i do(a)i "ivot. 'ato je karakteristi.a slo!a radikal i 1e(i istki ja li. o je politi.ko. 4JE6,KI *-&A3E+TALI'A3: 6eli!ija i politika se preklapaju u ( o!o ta.aka. Eti.ki so/ijaliza( je a pri(jer postao sastav i dio razli.iti vjerski2 doktri a, dopr jev#i asta ku 2ri#)a stva i isla(sko! so/ijaliz(a. Protesta tiza( je doveo do oblikova ja ideja o sa(o(otivisa oj i i dividual oj od!ovor osti. 4jerski 1uda(e taliza( se ipak razlikuje po to( #to pos(atra politiku kao seku dar e u od osu a objavlje u isti u vjerske doktri e. ,a to! !ledi#ta politi.ki i dru#tve i "ivot trebalo bi da bude or!a izova a os ovu isti ski( vjerski( a.eli(a. Po#to je takva a.ela (o!u)e razviti u potpu po!led a svijet, vjerski 1u da(e taliza( se opravda o (o"e s(atrati ideolo!ijo(. Postoje dva suprotstavlje a obja# je ja. Jeda prikazuje 1u da(e taliza( prije sve!a kao skreta je a (oder u i sekularizova u kulturu. &ru!o isti.e da 1u da(e taliza( i(a traja z a.aj i da je posljedi/a euspje2a seksualiz(a. Obli/i vjersko! 1u da(e taliz(a pojavili su se u raz i( dijelovi(a svijeta. - ,A& seda(deseti2 !odi a =>. vijeka po.eo da raste z a.aj 2ri#)a sko! 1u da(e taliz(a kao posljedi/a pojave ove 2r#)a ske des i/e koja se zala"e za zabra u abortusa. Politi.ki !leda o ajz a.aj iji (oder i 1u da(e taliza( bez ikakve su(lje je isla(ski. Postao je poz at za2valjuju)i Ira skoj revolu/iji koja dovodi do stvara ja prve svjetske isla(ske dr"ave. 'ati( se postepe o #iri a 5alka sko( istoku, u ,jever oj A1ri/i i u dijelovi(a Azije. Isla(ski 1u da(e taliza( poseb o je bio uspje#a u iskaziva ju te" ji !radske siroti je u ze(lja(a u razvoju .esto bile privu.e e so/ijaliz(o(, bilo u isla(sko( ili (arksisti.ko8le ji isti.ko( obliku.

D. &E3OK6ATIJA:

&E*I+I,A+JE &E3OK6ATIJE: Porijeklo aziva de(okra/ija se"e od a ti.ke 7r.ke. &e(okra/ija je astala od !r.ke rije.i kratos, koja z a.i vlast, od os o vladavi a. &akle o a z a.i vladavi a aroda. +o jed ostav o s2va)a je vladavi e aroda e)e as daleko dovesti. Proble( sa de(okra/ijo( jeste ba# je a popular ost koja je dovela u pita je z a.aj politi.ko! poj(a. Po rije.i(a 5er arda Krika de(okra/ija je (o"da ajbes(isle ija rije. u svijetu jav i2 poslova. 6ije. de(okra/ija se iz(e%u ostali2 prepisuju sljede)a z a.e ja: siste( vladavi e siro(a# i2 i (ar!i al i2, oblik vladavi e u koje( arod direkt o i stal o upravlja sobo( bez potrebe, dru#tvo zas ova o a jed aki( #a sa(a, siste( so/ijal e za#tite, siste( vladavi e koji #titi prava i i terese, sredstvo za zauzi(a je jav i2 polo"aja, siste( vladavi e koji slu"i i teresi(a aroda. TA JE +A6O&: Jeda od os ov i2 obilje"ja de(okra/ije jeste a.elo politi.ke jed akosti. -kratko tko .i i arod$ +a prvi po!led od!ovor je jed ostava : de(os od os o arod, a bez su(lje od osi se a sve ljude. - stvar osti pak svaki de(okra/ki siste( je po ekad ozbilj o o!ra i.e . 6a i !r.ki pis/i su rije. de(os upotrijebili da

oz a.e ( o#tvo od os o siro(a# e i (asu koja ije posjedovala svoji u. &e(okra/ija dakle ije podrazu(ijevala politi.ku jed akost ve) aklo ost pre(a siro(a# i(a. - !radovi(a8dr"ava(a politi.ka parti/ipa/ija bila je o!ra i.e a a (ali dio sta ov i#tva: (u#kar/e8!ra%a e starije od dvadeset !odi a i isklju.ivala je "e e, robove stra /e. O!ra i.e ja prava !lasa postojala su u ve)i i zapad i2 dr"ava i aj.e#)e su se zas ivala a isklju.iva je( "e a. - 4elikoj 5rita iji op)e pravo !lasa ije uvede o sve do 1B=C. kada su "e e dobile potpu o !lasa.ko pravo. - ,A& se to do!odilo tek po.etko( #ezdeseti2 !odi a =>. vijeka. - vi/arskoj je pak op)e pravo !lasa usta ovlje o 1BG1. - svi( de(okra/ki( siste(i(a i dalje postoji z a.aj o a.elo isklju.iva ja dje/e iz politike. 7odi e za sti/a je pu oljestva se razlikuju i kre)u se od 1E do =1. Iako je pri2va)e o da se pod arodo( podrazu(ijeva doslov o svi pu oljet i !ra%a i, a poja( se (o"e tu(a.it a veliki broj razli.iti a.i a. +arod se a pri(jer (o"e s(atrati za jedi stve o tijelo koje povezuje zajed i.ki od os o kolektiv i i teresi. Iz ovo! !ledi#ta proisti.e (odel de(okra/ije koji se kao 6usova teorija odre%e a u sljede)e( odjeljku uspore%iva ja a op)e( od os o zajed i.ku, a e a privat u volju svako! pojedi /a. 3e%uti( ovo (o"e da izopa.i de(okra/iju i vladavi u ve)i e. Ko a. o za arod se (o"e s(atrati skup slobod i2 i jed aki2 pojedi a/a. +A KOJI +A:I+ 5I +A6O& T6E5AO &A 4LA&A: 4e)i a svata ja de(okra/ije zas iva se a a.elu vladavi e aroda. Pod ovi( se podrazu(ijeva da ljudi vladaju sobo(8da u.estvuju u do o#e ju klju. i2 odluka. 3e%uti( ovo u.estvova je se javlja u veliko( broju oblika. - direkt oj de(okra/iji arod a parti/ipa/ija z a.i eposred o i stal o u.estvova je u do o#e ju odluka i to a re1ere du(i(a, (asov i( okuplja ji(a. &ru!a.iji i .e#)i oblik de(okratske parti/ipa/ije jeste .i !lasa ja koji je os ov o obilje"je o o! #to se obi. o aziva predstav i.ka de(okra/ija. Postoje i (odeli de(okra/ije koji se zas ivaju a a.elu vladavi e za arod. +aj!rotesk iji pri(jer predstavljaju takozva e totalitar e de(okra/ije koje su se razvile pod 1a#isti.ki( doktori(a 3usoli ije( i 0itlero(. Po ji(a ovi re"i(i se de(okratski zato #to vo%a i jedi o vo%a izra"ava prave i terese aroda. - takvi( slu.ajevi(a vladavi a aroda ije z a.ila i#ta. Ovo se po ekad oz a.ava kao plebis/itar a de(okra/ija. Iako se pokazuje da su totalitar e de(okra/ije karikatura i o e ukazuju a suprotstavlje ost iz(e%u vladavi e aroda i vladavi e korist aroda.

7&JE ,- 76A+I<E +A6O&+E 4LA&A4I+E: Po#to s(o utvrdili #to je arod i a koji a.i bi trebalo da vlada, eop2od o je da se odrede !ra i/e te vladavi e. 3odeli de(okra/ije koji se zas ivaju a liberal o( i dividualiz(u obi. o podrazu(ijevaju da de(okra/ije bude o!ra i.e a a politi.ki "ivot. Pre(a to( sta ovi#tu svr2a de(okra/ije je da eki( obliko( erod e parti/ipa/ije usta ovi zako ski okvir. &e(okratska ru#e ja su dakle od!ovaraju)a sa(o za pita ja koja se poseb o od ose a zajed i/u. +ije euobi.aje o da se ovaj stra2 od de(okra/ije o!leda u odbija ju je o! direkt o! parti/iparor o! oblika. ,o/ijalisti i radikal i de(okrati (e%uti( .esto zastupaju alter ativ o !ledi#te. - radikal oj de(okra/iji vladavi a aroda se a s(atra sredstvo( za uspostavlja ja okvira u koje( pojedi /i (o!u da se bave svi( poslovi(a ve) op)i( a.elo( pri(je jiva i( a sve. +arodu se prepisuje os ov a pravo da u.estvuje u do o#e ju bilo koje odluke koja uti.e a ji2ov "ivot !dje je de(okra/ija jed ostav o kolektiv i pro/es koji( se to posti"e. -(jesto pri2vat ja sa(o politi.ke de(okra/ije so/ijalisti se tako zala"u za so/ijal u od os o i dustrijsku de(okra/iju. ,li. o to(e 1e(i istki je za2tijevaju de(okratiza/iju porodi. o! "ivota koji podrazu(ijeva pravo svi2 da u.estvuju u odlu.iva ju u porodi. oj od os o privat oj s1eri. &I6EKT+A I P6E,TA4+I:KA &E3OK6A<IJA: &irekt a de(okra/ija zas iva se a direkt o( i stal o( u.estvova ju !ra%a a u vr#e ju vlasti. +a taj a.i direkt a de(okra/ija bri#e razliku iz(e%u vlade i o i2 koji(a se vlada, kao i iz(e%u dr"ave i /ivil o! dru#tva, a to je siste( arod e sa(ouprave. O a je ostvare a u a ti.koj Ati i kao oblik vladavi e kroz (asov a okuplja ja. &obre stra e direkt e de(okra/ije su sljede)e: pove)ava ko trolu !ra%a a, stvara bolje obavje#taj e i politi.ki zrelije !ra%a e, pru"a jav osti da iska"u svoje po!lede i i teresova ja,

obezbje%uje le!iti( ost vladavi e. Predstav i.ka de(okra/ija predstavlja o!ra i.e i posreda oblik de(okra/ije. O!ra i.e a je jer u.estvova je aroda u vlada ju rijetko i kratko i svede o a .i !lasa ja svaki2 ekoliko !odi a. Ovaj oblik vlasti je de(okratski sa(o dotle dok predstavlja je o(o!u)ava vezu iz(e%u vlasti i o i2 koji(a se vlada #to se po ekad izra"ava u ko /eptu izbora (a datara. &obre stra e predstav i.ke de(okra/ije su sljede)e: o(o!u)ava prakti.a oblik de(okra/ije, obi. e !ra%a e osloba%a tereta do o#e ja odluka, dovodi do to!a da vlast bude u ruka(a o i2 koji i(aju bolje obrazova je, odr"ava stabil ost ti(e #to obi. o !ra%a e udaljava od politike. KO6PO6ATI4I'A3: Korporativiza( poti.e od 1a#isti.ke Italije koja je poku#ala da ujedi je e upravlja.ke i rad ike uklju.i u pro/es vladavi e i stvori takozva u korporatisti.ku dr"avu. Teoreti.ari korporativiz(a su (e%uti( ukazali a sli. e pojave u ajrazvije iji( dr"ava(a svijeta koje su u obliku eokorporativiz(a ili liberal o! korporativiz(a do ijele asta ku iza tripartit i2 vlada. O e upravljaju preko or!a iza/ija koje dr"av i( slu"be i/i(a, !rupa(a poslodava/a i si dikati(a o(o!u)avaju da se (e%usob o direkt o do!ovaraju. Ova te" ja je da se eko o(ski i teresi uklju.e u vladu u velikoj (jeri. Kada je vlada poku#ala da re!uli#e privred i "ivot i pru"i sve ve)i broj jav i2 uslu!a, postojala je sve o.i!led ija potreba za i stitu/io al i( ure%iva je( koje bi obezbjedili surad ju i podr#ku predstav ika ajz a.aj iji2 eko o(ski2 i teresa. -.i je i su poku#aji da se eko o(ska politika stavi va do(eta dr"av o! i terve /io iz(a i uti/aj korporativiz(a je z a.aj o opao. Kada je rije. o de(okra/ko( pro/esu z a.aj korporativiz(a je izuzet o velik. +eki kao brita ski so/ijalisti tvrde da o o(o!u)ava oblik 1u k/io al e repreze ta/ije. Tako o o #to se aziva korporativ i pluraliza( pokazuje tripartit ost kao (e2a iza( po(o)i koje! se ajz a.aj ije !rupe i i teresi u dru#tvu tak(i.e za oblikova je vladi e politike. 4e)i a a aliti.ara ipak s(atra da je korporativiza( velika pred ja de(okra/ije. Kao prvo od je!a i(aju korist sa(o o e !rupe koji(a je dodjelje prili!%e pristup vladi. Kao dru!o korporativiza( vi#e radi u korist dr"ave a!o ajz a.aj iji2 eko o(ski2 i teresa. E. &6;A4A:

TA JE &6;A4A: Ter(i dr"ava koristi se za oz a.ava je izuzet o veliko! broja stvari: skup i stitu/ija, teritorijal e jedi i/e, 1ilozo1ske ideje. &r"ava se svata e tri veo(a razli.ita a.i a: idealisti.ka, 1u k/io al o i or!a iza/io a. Idealisti.ki pristup ajjas ije se o!leda u djeli(a 0e!ela. O je izdvojio tri (o(e ta dru#tve o! "ivota: porodi/a, /ivil o dru#tvo i dr"ava. Tvrdio je da u porodi/i djeluje poseba altruiza( koji poti.e ljude da za dobro svoje dje/e za e(are sopstve e i terese. +asuprot to(e /ivil o dru#tvo je s1era u iverzal o! e!oiz(a u koje( pojedi /i sopstve i i teres stavljaju ispred i teresa dru!i2. 0e!el je s2vatio dr"avu kao eti.ku zajed i/u zas ova u a (e%usob i( si(patija(a. Eu k/io alisti.ki pristup dr"avi uspore%uje se a ulo!u, od os o svr2u dr"av i2 usta ova. ,vakako ajva" ija ulo!a dr"ave je o.uva je dru#tve o! poretka. Takav pristup su pri2vatili suvre(e i (arksisti koji su dr"avu prije sve!a vidjeli kao (e2a iza( za ubla"ava je dru#tve i2 sukoba. ,laba stra a 1u k/ijoalisti.ko! s2va)a ja dr"ave jeste #to te"i da sa sa(o( dr"avo( pove"u bilo koju i stitu/iju koja odr"ava red. Or!a iza/io o sta ovi#te odre%uje dr"avu kao aparat vlasti u aj#ire( z a.aju skup i stitu/ija koje su o.ito jav e sa(i( ti( #to su od!ovor e za kolektiv o or!a izova je dru#tve o! "ivota. 4rijed ost ove de1i i/ije je u to(e #to pravi jas u razliku iz(e%u dr"ave i /ivil o! dru#tva. &r"ava se sastoji od razli.iti i stitu/ija vlasti: birokra/ije, vojske, poli/ije, sudova, siste(a so/ijal e za#tite. +a os ovu to!a (o"e se odrediti porijeklo (oder e dr"ave astale u evropsko( siste(u /e tralizova e vlasti 1E. i 1H. vijeka. tovi#e or!a iza/io i pristup a( dozvoljava da raz(atra(o pove)a je ili s(a je je dr"ave u s(islu pro#iriva ja ili su"ava ja je i2 od!ovor osti. +a os ovu to!a (o!u)e je razlikovat pet klju. i2 obilje"ja dr"ave: I &r"ava je suvre(e a. O a vr#i apsolut u vlast jer se alazi iz ad svi2 udru"e ja i !rupa. To(as 0ops izrazio je ovu ideju tako #to je opisao dr"avu kao Levijata . I &r"av e usta ove su o.i!led o jav e za razliku od prav i2 i stitu/ija /ivil o! dru#tva. Jav a tijela su od!ovor a za do o#e je i sprovedu kolektiv i2 odluka, dok prav e postoje da bi se zadovoljili pojedi a. i

i teresi. I &r"ava je izraz le!iti( osti. +je e odluke se obi. o pri2va)aju kao obvezuju)e po#to se tvrdi da su do ijete u jav o( i teresu ili za op)e dobro. I &r"ava je sredstvo do(i a/ije. &r"av u vlast podr"ava sila: dr"ava (ora da posjeduje (o) da bi osi!urala po#tova je zako a i kaz ila o e koji !a kr#e. I &r"ava je teritorijal a aso/ija/ija. +je a adle" ost je !eo!ra1ski odre%e a i obu2vata sve o e koji "ive u okviru dr"av i2 !ra i/a bez obzira a to da li su je i !ra%a i ili e. 3e%uti( ajz a.aj ija je o a razlika koja postoji iz(e%u dr"ave i vlade. &va ter(i a koji se .esto rav oprav o koriste. Ova razlika e(a sa(o akade(sko z a.e je ve) se od osi a sa(o su#ti u ideje o o!ra i.e oj i ustav oj vladi. Os ov e razlike iz(e%u vlade i dr"ave su: I &r"ava je #ira od vlade. O a je #iroka aso/ija/ija koja obu2vata sve ustav e jav o! do(e a. I &r"ava je e titet koji traje, a (o!lo bi se re)i vje. i e titet. 4lada je privre(e a , vade dolaze i odlaze. I 4lada je sredstvo po(o)u koje! dr"ava vlast djeluje. Priliko( do o#e ja i provo%e ja dr"av e politike i vlada je (ozak dr"ave. I &r"ava vr#i bezli. u vlast. 'aposle i u dr"av i( tijeli(a a !a"uju se i obu.avaju a birokratski a.i . I &r"ava (akar u teoriji predstavlja epro(je ljive i terese dru#tva, op)e dobro od os o volju. 4lada pak izra"ava poseb e i terese.

PL-6ALI,TI:KA &6;A4A: Pluralisti.ka teorija dr"ave i(a liberal o porijeklo. O a poti.e iz uvjere ja da dr"ava u dru#tvu djeluje kao sudija. &r"ava se (o"e za e(ariti sa(o ako se pos(atra kao epristrasta sudija sposoba da se suprotstavi aktual oj vlasti. Porijeklo ove teorije je u djeli(a teoreti.ara dru#tve o! u!ovora To(asa 0opsa i &"o Loka iz 1G. vijaka. Klju. o pita je koji( su se ovi (islio/i bavili su os ov e politi.ke obli!a/ije po koji(a su pojedi /i obavez i da se pod.i javaju dr"avi i da je po#tuju. Tvrdili su da je dr"ava proistekla iz dobrovolj o! sporazu(a od os o dru#tve o u!ovora. Kad a(a dr"ave pojedi /i zloupotrebljavaju, iskori#tavaju jed i dru!e, a kada dr"ava postoji red i /ivilizova "ivot su obezbje%e i i sloboda za#ti)e a. Po Lokovi( rije.i(a ta(o !dje e(a zako a, a(a slobode. Pre(a liberal oj teoriji dr"ava je s2va)e a kao eutral i arbitar iz(e%u suprotstavlje i2 !rupa i pojedi a/a u dru#tvu. O a je sudija koji je u sta ju da za#titi svako! !ra%a i a od zloupotrebe su!ra%a a. Kao teorija dru#tva pluraliza( je sta ovi#te da je u liberal i( de(okra/ija(a (o) #iroko i rav o(jer o raspore%e a. Kao teorija dr"ave o u os ovi i(a ideju da je dr"ava atural a zato #to je otvore a pre(a razli.iti( !rupa(a, i teresi(a i svi( dru#tve i( klasa(a. Ovo !ledi#te polazi od dvije os ov e pretpostavke. Prva je da je dr"ava u su#ti i po.i je a vladi. &ru!a pretpostavka je da je de(okratski pro/es z a.aja i djelotvora . &r"ava (o"e da odre%uje svoje poseb e i terese. KAPITALI,TI:KA &6;A4A: 3arksisti.ko s2va)a je kapitalisti.ke dr"ave pru"a jed u alter ativu pluralisti.ko( vo%e ju dr"ave kao eutral o! sudije. Ovo !ledi#te se prije sve!a zas iva a klasi. oj 1or(ula/iji da je dr"ava sa(o i stru(e t klas e represije, a dr"ava proisti.e iz klas o! siste(a i a izvrsta a.i !a odr"ava. +ejasa je od os iz(e%u baze i ad!rad je od os o u ovo( slu.aju iz(e%u dr"ave i kapitalisti.ko! a.i a proizvod je. Izvr# a vlast (oder e dr"ave ije i#ta dru!o do odbor za upravlja je zajed i.ki( poslovi(a .itave bur"oazije. - teorija(a se isti.e da se dr"ava (o"e razu(jet sa(o u ko tekstu ejed ake klas e (o)i i da proisti.e iz kapitalisti.ko! dru#tva i odr"ava !a tako #to djeluje kao i stru(e t represije do(i a te klase ili suptil ije kao (e2a iza( po(o)u koje! se ubla"uju klas e suprot osti. 3arksov stav pre(a dr"avi ije bio u potpu osti e!ativa . &iktatura proletarijata s(atra se sredstvo( za#tite rezultata revolu/ije jer sprje.ava ko trarevolu/iju. Ali 3arks ije s2vatio dr"avu kao eop2od u ili traj u dru#tve u 1or(a/iju. Toko( #ezdeseti2 i ra i2 seda(deseti2 !odi a =>. vijeka (arksisti.ka rasprava o dr"avi do(i irali su suprotstavlje a sta ovi#ta. - je o( sredi#tu bila su razli.ita vi%e ja dr"ave. 3iliba d je opisao dr"avu kao sredstvo od os o i stru(e t vladaju)e klase isti.u)i koliko dr"av a elita esraz(jer o poti.e iz redova privile!ova i2 i posred ika. &akle aklo ost dr"ave pre(a kapitaliz(u proizlazi iz

preklapa ja dru#tve o! poretka, s jed e stra e jav i2 slu"be ika i dru!i2 jav i2 zva i. ika, a s dru!e stra e ba kara, poslov i2 i i dustrijski lidera. &ru!i( re.e o obije !rupe te"e da predstavljaju kapitalisti.ku klasu. O i sve vi#e pos(atraju dr"avu kao tere a koje( se vodi borba iz(e%u i teresa, !rupa i klasa #to se poseb o jas o o!leda u strate#ko( pristupu dr"avi. &6;A4A LE4IJATA+: Predstava o dr"avi kao Levijata u suvre(e oj politi/i se vezuje za ovu des i/u. Ovo !ledi#te poti.e od ra o!, od os o klasi. o! liberaliz(a i poseb o od radikal o! oblika i dividualiz(a. To poti.e iz uvjere ja da je dr"ava parazitska izrasli a koja predstavlja opas ost i za i dividual u slobodu i za eko o(sku si!ur ost. -(jesto da bude apristrasa sudija kako isti.u pluralisti o a je sujet a dadilja koja o.aj i.ki te"i da se (ije#a u svaki aspekt ljudsko! "ivota. Os ov a odlika ovo! po!leda jeste da dr"ava pro(ovi#e i teres koji se razlikuje od i teresa dru#tva i da o i izazivaju eobuzda porast ulo!e, od os o od!ovor osti sa(e dr"ave. +ova des i/a tvrdi da izbor o tak(i.e je posti.e politi.are da ad(a#e jed i dru!e u obe)ava ju pove)a e potro# je i velikodu# iji2 vladi i2 pro!ra(a i e obaziru)i se a du!oro. u #tetu koju takve politike (o!u da a esu privredi pove)a je( poreza, ve)o( i 1la/ijo( i isti/a je( i vesti/ija. Tako z a.i da dr"ava do(i ira ad vlado(. Ipak o o u .e(u se ova dva po!leda razlikuju jeste s2va)a je i teresa koji(a dr"av i aparat se slu"i. PAT6IJA0AL+A &6;A4A: ,uvre(e o raz(atra je patrijar2al e dr"ave (ora da uz(e u obzir 1e(i isti.ke teorije. *e(i istki je obi. o isu s(atrale prirodu dr"av e (o)u za sredi# je politi.ko pita je, ve) su davale pred ost dublji( struktura(a (o)i (u#kara/a koja je ko /e trira a u i stitu/ija(a poput porodi/e i privred o! siste(a. O e s(atraju da je dr"ava pristra a u korist (u#kara/a ukoliko je "e a(a uskra)e o zako ska i politi.ka jed akost, a aro.ito pravo !lasa. 'bo! to!a liberal e 1e(i istki je vjeruju da sve !rupe i(aju pote /ijal o jed ak pristup dr"av oj (o)i i da o a (o"e epristra o da bude iskori#te a za podr#ku pravde i op)e! dobra. ,to!a su liberal e 1e(i istki je obi. o pozitiv o !ledale a dr"avu, /je e)i dr"av u i terve /iju za sredstvo koji( se ukida ejed akost (e%u polovi(a i u apre%uje ulo!a "e a. 3e%uti( e!ativ ije vi%e je dr"ave razvile su radikal e 1e(i istki je koje tvrde da (o) dr"ave odr"ava dublju strukturu represije u obliku patrijar2ata. 6azvije a su dva razli.ita sta ovi#ta8i stru(e talisti.ko i strukturalisti.ko. I stru(e talisti s(atraju dr"avu za (alo vi#e od sredstva koje (u#kar/i koriste za odbra u svoji2 i teresa i odr"ava je strukture patrijar2ata. -vjeravaju da se patrijar2at odr"ava za2valjuju)i podjeli dru#tva a razli.ite s1ere "ivota8jav o i privat o. ,trukturalisti prije sve!a isti.u stepe do koje! se i stitu/ije zas ivaju a patrijar2al o( siste(u. -LO7A &6;A4E: 6azli.ite obavje#taj e (o)i dr"ave i(aju uti/ao a odre%iva je je e "elje e ulo!e od os o od!ovor osti. Po ( o!o .e(u ovo su pita ja oko koji2 se vodi izbor a politika i tak(i.e je partije. Postoji duboko esla!a je oko to!a kakvu ulo!u dr"ava ta. o treba da i(a, a sa(i( ti( i oko od!ovaraju)e rav ote"e iz(e%u je i /ivil o! dru#tva. 6azli.iti obli/i dr"ave koji su se razvili su: (i i(al a, razvoj a, so/ijalde(okratska, kolektivisti.ka i totalitar a dr"ava. 3I+I3AL+A &6;A4A: 3i i(al a dr"ava je ideal klasi. i2 liberala .iji je /ilj da obezbijedi ajve)u (o!u)u slobodu za pojedi /a. Ovo !ledi#te poti.e iz teorije dru#tve o! u!ovora, ali je ipak razvila u su#ti i e!ativ o s2vata je dr"ave. Pre(a je(u vrijed ost dr"ave je u je oj sposob osti da o!ra i.i ljudsko po a#a je i tako sprije.i pojedi /e da aru#avaju prava i slobode dru!i2. &r"ava je sa(o za#tit o tijelo .ija je os ov a ulo!a da obezbjedi okvir (ira i dru#tve o! reda u ko(e )e !ra%a i "ivjeti a a.i koji s(atraju ajbolji(. 'bo! to!a (i i(al a dr"ava i(a tri os ov e 1u k/ije. Prije sve!a postoji redi odr"ava ja u utra# je! reda. *ru!o obezbje%uje po#tova je u!ovora od os o dobrovolj i2 sporazu(a koje su sklopili !ra%a i i tre)e pru"a za#titu od apada spolja. Eko o(ska ulo!a dr"ave treba da se svede a dvije 1u k/ije: odr"ava ja

stabil o! sredstva raz(je e od os o .vrsto! ov/a i podr#ku ko kure /iji ko trolo( (o opola, odre%iva je( /ije a itd. 6A'4OJ+A &6;A4A: +ajbolji 2istorijski pri(jer (i i(al i2 dr"ava su ze(lje kao #to su 4elika 5rita ija i ,A& a po.etku i dustrijaliza/ije u 1B. vijeku. - Japa u i +je(a.koj o a je od sa(o! po.etka pri2vatila aktiv iju razvoj u ulo!u. 6azvoj a dr"ava i terve i#e u privred o( "ivotu sa /ilje( da podr"i i dustrijski rast i privred i razvoj. Ovo se ikako e (o"e poistovjetit s poku#aje( da se tr"i#te za(je i so/ijalisti.ki( siste(i(a pla ira ja i ko trole, ve) prete"e da se uspostavi razlika iz(e%u dr"ave i i stitu/ija ajz a.aj i2 eko o(ski2 i stitu/ija u .ijoj os ovi se .esto alaze ko zervativ i i a/io alisti.ki prioriteti. Klasi.a pri(jer razvoj e dr"ave je Japa . Od edav o eko o(ska !lobaliza/ija dopri ijela je asta ku tak(i.arski2 dr"ava. +ji2ova ulo!a je da u uslovi(a pove)a e (e%u arod e ko kure /ije razviju strate!ije a/io al o! apredak.

7LO5ALI'A<IJA: Pro/es !lobaliza/ije vjerojat o je ajz a.aj i pret ja dr"avi ili (akar a/io al oj dr"avi. -op#te !lobaliza/ija je pro/es u ko(e do!a%aji i odluke do ijete u jed o( djelu svijeta uti.u a ljude u dru!o( djelu. Jeda od je i2 pojav i2 odluka je asta ak !lobal e eko o(ije u kojoj je svakoj ze(lji postalo z at o te"e ako e i e(o!u)e da upravlja (e%u arod i( kreta ji(a kapitala. Posljedi/e ovo! pro/esa za dr"avu su dra(ati. e. +a pri(jer to z a.i da dr"ave i(aju o!ra i.e e (o!u) osti da upravljaju eko o(ski( "ivoto( i obezbjede op)i apredak zato #to su a/io al e eko o(ske strate!ije.

,o/ijalde(okratska dr"ava je dr"ava koja "eli privred u i eko o(sku jed akost svi2 pojedi a/a. Kolektivisti.ka dr"ava ko(a dira u s1eri eko o(ije u dr"avi. Totalitar a dr"ava je dr"ava koja ko troli#e sve s1ere dru#tva. +e(a privat o! po#to je sve jav o.