NEDIM FILIPOVIĆ-Islamizacija U BIH (Komentar)

Dokazni postupak:
Nedim Filipovi - Islamizacija u Bosni i Hercegovini i

Osmanski feudalizam u Bosni i Hercegovini su falsifikati
Nihada Hasia i Svjetlana Filipovia

Nadan Filipovi

Milan Kundera - Ah, tako je lako otkazati posluh umrlom!

Zato sam napisao ovaj tekst?

Prije svega, dozvolite mi da sam sebi estitam. Proitah sve i ostadoh iv! Nemojte da
bi krenuli mojim putem.

Idemo po redu!

U prvom izdanju Osmanskog feudalizma u Bosni i Hercegovini, te u drugom izdanju
Islamizacije u Bosni i Hercegovini izdavaa Armis Print iz Sarajeva stoji slijedei
tekst: za izdanje na bosanskom: prof.dr.sci. Nadan Filipovi i dr.Svjetlan Filipovi.

Taj pisani navod je potpuna neistina i apsurd, jer svi ozbiljni ljudi dobro znaju da ja
nemam nikakve veze sa ovim kvazinaunim tvorevinama Nihada Hasia, sestria
pokojnog Nedima Filipovia i Svjetlana Filipovia, sina pokojnog Nedima Filipovia. Taj
tandem, koji se moe i nazvati prevarantskim, uzurpirao je pravo da na svoje, nikom
potrebne uratke postave autorsko ime pokojnog Nedima Filipovia. Nakon toga se
jednostavno posluili mojim imenom da i mene upregnu u svoj falsifikatorski
poduhvat. Mislim da e do krajnje odluke o konsekvencama jednog takvog akta ovaj
tekst biti veoma instruktivan za one koji imaju ikakve elje da saznaju neto vie o
tome kako sestri i sin bez imalo milosti i respekta rasprodaju ugled svoga pokojnog
daide i oca, onako kako bi dva piljara na ariji rasprodavala na veliko i na malo
prezrele lubenice koje e ve poslije podne potpuno ukisnuti.

ta je svrha ovog teksta?

Tvrdim da su Prof.dr Nihad Hasi i dr Svjetlan Filipovi tvorci falsifikata Islamizacija u
Bosni i Hercegovini i Osmanski feudalizam u Bosni i Hercegovini koje su pripisali
pokojnom Nedimu Filipoviu. Potrudiu se da itateljima zorno prikaem nakaradnu
pismenost jednog samozvanog profesora emeritusa sa Stockolm Univerziteta i
jednog ljekara, specijaliste interne medicine koji su se usudili izdavati neke naslove
koji ne odgovaraju sadraju i koji su potpuni promaaj. Vidjee se da je pisac uvodnih
dijelova i jednog dodatka koji je nesretno nazvan Suplement u stvarnosti i autor
spomenutih knjiga.

Naime, u knjigama Islamizacija u Bosni i Hercegovini i Osmanski feudalizam u
Bosni i Hercegovini, Nihad Hasi je napisao uvode koje je i potpisao. Nadalje, on je u
knjizi Osmanski feudalizam u Bosni i Hercegovini napisao jedan dodatak koji je
veoma nes(p)retno nazvao Suplement. Nihad Hasi nema vie nikakve mogunosti
negirati svoje autorstvo ta dva uvoda i dodatka koji on naziva Suplement. Nee se
valjda usuditi rei da je ak i te nakaradne uvode i Suplement napisao njegov
pokojni daida. Ovdje se moe primijeniti oba narodna Ne pada snijeg da pokrije
brijeg, ve da svaka zvijer ostavi svoj trag, jer je analizom pomenutih tekstova
Nihada Hasia i uporeivanjem sa tekstovima iz knjige Islamizacija u Bosni i
Hercegovini veoma lako utvrditi da se grozna nepismenost Nihada Hasia,
nepoznavanje osnovnih elemenata metodologije pisanja naunog rada, fraziranje,
jezive stilske figure, silovanje reenice, uasne reenike konstrukcije i stil, sasvim
bespotrebno zapoinjanje reenica sa veznicima ali, jer i drugim, kao epidemija
teke bolesti pojavila u tom takozvanom djelu pokojnog Nedima Filipovia.

Po mom miljenju, spomenuti uvodi i suplement Nihada Hasia bi trebali biti oiti
primjeri uenicima srednjih kola, pa ak i osnovcima kako se ne smije pisati neki
obian tekst, dok bi ti njegovi prilozi bili odlini primjeri studentima historije,
orjentalistike, osmanistike, te svih drugih drutvenih nauka ta je to antinauni,
odnosno izrazito papanski nain pisanja.

To je moja teza koju u dokazivati i argumentirano dokazati.

Uvodne napomene

Hronologija

U Bosanskoj poti, novinama koje izlaze u vedskoj pojavio se 14.04.2006. godine lanak sa
naslovom Knjiga Islamizacija u BiH jedinstven projekt u dijaspori, autora Fikreta Tufeka.
Navodim toj kompletan tekst kao citat.

Knjiga "Islamizacija u BiH"
Jedinstven projekt u "dijaspori"

0HFikret 1HTufek 14/04/2006, vedska (BOSANSKA POTA)

Svjetlan Filipovi Foto:
U Gteborgu i Malmu, 8. i 9. aprila, promovisana je knjiga dr Nedima Filipovia Islamizacija u
BiH, koju je zajedno sa dr Nihadom Hasiem sa Stockholm univerziteta pripremio i predstavio
Nedimov sin Svjetlan.

-Ja sam sa dr Nihadom Hasiem, objanjava Svjetlan, prikupio rukopise moga oca, inae poznatog
orijentaliste (bio profesor na Filosofskom fakultetu u Sarajevu, lan Akademije nauka BiH, jedan
od osnivaa Orijentalnog instituta, preminuo 1974.) i oni su objavljeni u ovoj knjizi. Njena
vrijednost je to je plod naunog istraivanja moga oca koji je proveo dvije godine u Istanbulu, po
godinu u Ankari i Sorboni, te u Veneciji, Zadru, Dubrovniku i drugim mjestima kako bi prikupio
grau vezanu za islamizaciju u BiH. Neki od tekstova su objavljivani u najprestinijim svjetskim
asopisima. Mi smo to skupili i pripremili kao jednu veoma aktuelnu cjelinu, to knjizi daje
posebnu vrijednost. Radimo i dalje na prikupljanju i sreivanju zaostavtine moga oca Nedima i to
emo objaviti u narednim naim izdanjima.

Knjiga e biti predstavljena u Gislavedu 15., Norrkpingu 22. i Borsu 29. aprila, te kasnije u jo
nekim bh. udruenjima.

Kada sam proitao navedeni tekst bio sam zaista zateen i potpuno preneraen. Pored toga to
sam iz tih bosanskih novina koje izlaze u vedskoj saznao da se 22 godine nakon smrti akademika
Nedima Filipovia tampaju neke njegove navodne knjige, zapanjila me je i bahatost neistina koje
su u toj izjavi iznesene.

Naime, ovako je reeno: Ja sam sa dr Nihadom Hasiem, objanjava Svjetlan, prikupio
rukopise moga oca, inae poznatog orijentaliste (bio profesor na Filosofskom fakultetu
u Sarajevu, lan Akademije nauka BiH, jedan od osnivaa Orijentalnog instituta,
preminuo 1974.) i oni su objavljeni u ovoj knjizi.

Uopte ne odgovara istini da su Svjetlan Filipovi i Nihad Hasi, alias Nihad Haas, prikupili rukopise
pokojnog Nedima Filipovia. Da je ta izjava neistinita dobro znaju svi nekadanji saradnici
pokojnog Nedima Filipovia, kao i neki stariji i jo ivi lanovi njegove familije.

Istina je da je Svjetlan Filipovi otuio i u vedsku prenio svu pisanu zaostavtinu pokojnog
Nedima Filipovia koju je on u svojoj oporuci kompletno skupljenu na jednom mjestu, ostavio
Svjetlanu Filipoviu i meni, a kako je izriito naglasio na jednake dijelove. Od tog od mene
otetog dijela ja nisam vidjeo niti jednog papiria, a kamo li i jedne knjige, bar kao simbolike
uspomene na mrtvog oca.

S druge strane, iako je Nedim Filipovi ostavio svu pisanu zaostavtinu svom mlaem sinu
Svjetlanu Filipoviu i meni, nije mu, hvala bogu, palo na pamet nama dvojici ostaviti svoja
autorska prava. Nedim Filipovi vjerovatno nije smatrao da treba nama dvojici ostaviti spomenuta
prava jer ni jedan od nas nije historiar, osmanist, orijentalist, odnosno dovoljno struna osoba za
raspolaganje istim, to nas ne kvalifikuje da ih na svoju ruku prireujemo i to pod njegovim
imenom. I zaista, Nedim Filipovi kao da je predosjeao da bi ta autorska prava mogla biti
zloupotrebljena i da bi se poslije njegove smrti mogle deavati stvari, koje se, uprkos njegovoj
posljednjoj volji, kako svi vidimo i deavaju.

Notorna je istina koja je poznata svim saradnicima Nedima Filipovia, kao i nekolicini naih roaka
iz starije generacije, da je on cijeli svoj ivot prikupljao razliite dokumente, deftere, knjige, i
mikrofilmovane podatke,itd. Upravo zato nema nikakvog logikog uporita tvrdnja da su Svjetlan
Filipovi i Nihad Hasi iste sakupljali poslije njegove smrti. I zaista, zato bi neko ili neka dvojica
imali ikakve potrebe prikupljati ve za Nedimova ivota prikupljene dokumente? Svjetlan Filipovi
ih je jednostavno sve uzeo sebi, te tako samovoljno prisvojio i dio pisane zaostavtine koji mi je
prema Nedimovom testamentu pripadao. Sve te pisane materijale, dokumente, mikrofilmovanu
arhivsku grau,itd., sve to je trebalo biti kulturno-historijsko blago Bosne i Hercegovine, Svjetlan
Filipovi je na samo njemu poznat nain prenio u vedsku. Sada se u vedskoj on i Nihad Hasi
alias Nihad Haas igraju osmanista, te publiciraju svoje, kako ih nazivaju nauno-istraivake
projekte, podmeui autorstvo tih kvazinaunih uradaka pokojnom Nedimu Filipoviu.

To znai da je Svjetlan Filipovi, samim inom otimaine te kompletne Nedimove dokumentacije,
te sada dvadeset i pet godina nakon njegove smrti objavljivanjem nekih Hasievih i svojih
tvorevina pod imenom pokojnika pokazao potpuno nepotivanje ne samo posljednje volje
Nedima Filipovia, ve i samog pokojnika.
Svako zna da je potivanje kulta mrtvih davna civilizacijska tekovina, ako ne i najstariji ljudski
trag. No, kao to svi vidimo, ima osoba koje nemaju ni malo potovanja prema mrtvim, a u ovom
sluaju prema mrtvom ocu i daidi. Kakvo potovanje prema pokojniku imaju, pokazuju grozne
radnje koje oni, sin i sestri vre, i tim neupitno unitavaju ugled i kaljaju asno ime Nedima
Filipovia.

Dr Sigismungd Freud, ali i svaki psihijatar-poetnik bi se najvjerovatnije samo osmjehnuli i
vjerovatno imali jednostavno objanjenje za injenicu da Svjetlan Filipovia ak grijei kad govori
kada je njegov otac umro. On kae da je Nedim Filipovi umro 1974. godine, a to uopte nije
tano. Nedim Filipovi je umro 21. aprila 1984. godine, znai itavih deset godina ranije od godine
koju navodi njegov sin u Bosanskoj Poti. Cilj je jasan. Potisnimo tatu i daidu to dalje od nas,
to dublje u vrijeme, u to dalju prolost, pa emo naa pseudonauna zlodjela jo lake
opravdati.

U istom tekstu Svjetlan Filipovi pie de je njegov otac bio profesor na Filosofskom fakultetu
u Sarajevu, kao i da su Neki od tekstova su objavljivani u najprestinijim svjetskim
asopisima.

To nije tano, jer je pokojni Nedim Filipovi bio profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u
Sarajevu, a koliko je meni poznato niti jedan od tekstova iz fantomske Islamizacije u Bosni i
Hercegovini nije objavljen u najprestinijim svjetskim asopisima. Ako ja nisam u pravu, to
Svjetlan Filipovi lako moe dokazati podastiranjem referenci ili tih tekstova, svakako s navodima
u kojim su to najprestinijim svjetskim asopisima objavljeni.

Svjetlan Filipovi, jedan od autora-prireivaa kae Mi smo to skupili i pripremili kao jednu
veoma aktuelnu cjelinu, to knjizi daje posebnu vrijednost. Radimo i dalje na
prikupljanju i sreivanju zaostavtine moga oca Nedima i to emo objaviti u narednim
naim izdanjima.

On ne govori istinu kada izjavljuje tako neto, jer je pokojni Nedim Filipovi sve za ivota sakupio,
a ono to je bilo pripremljeno za objavljivanje to je za ivota i objavio, a ono to nije bilo
pripremljeno nije ni objavljivao. Naime, jedan autor, ili jedan naunik, sam ili zajedno sa
saradnicima iz odreene nauke ili struke, priprema neki nauni rad ili monografiju za izdavanje. U
ovom sluaju Svjetlan Filipovi bez zazora priznaje da su se on, doktor medicine i jedan fiziar
usudili pripremati naune radove ne samo iz osmanistike, ve iz itavog drugog niza naunih
podruja, za koja oni uopte nemaju nikavog naunog ili strunog temelja ili predznanja.

Kako narod kae Gdje e jezik, neg u upalj zub, Svjetlan Filipovi u istom saoptenju za javnost
kae Knjiga e biti predstavljena u Gislavedu 15., Norrkpingu 22. i Borasu 29. aprila,
te kasnije u jo nekim bh. udruenjima.

Spomenuta knjiga, pod naslovom Islamizacija u Bosni i Hercegovini, kao i druga Nedimova
knjiga takozvani Osmanski feudalizam u Bosni i Hercegovini, nisu imale nikakvo predstavljanje u
BiH, iako su tampane u Bosni. U BiH nije bilo nikakva ni najmanjeg javnog osvrta, eventualne
pohvale, kritike ili prikaza tih nakaradnih uradaka. Te je Nedimove knjige doekala
karakteristina utnja cijelog Sarajeva i Bosne i Hercegovine. Ta je znakovita sarajevska utnja
trebala autorima ovih jadnih uradaka naiaretiti da je bosanska javnost odmah shvatila ta se u
stvarnosti deava. Ljut zbog te utnje bosansko-hercegovake naune i kulturne javnosti jedan od
autora-prireivaa na neukusan i neprimjeren ak nekom koijau, a kamo li samozvanom
profesoru emeritusu Univerziteta u Stockolmu osipa drvlje i kamenje po bosansko-hercegovakoj
javnosti, po osmanistima, po historiarima, paranoidno fantazirajui o nekim teorijama zavjere, a
sve zbog te znakovite utnje, utnje koja mnogo govori, utnje koju ova dvojica kvazinaunih
prevaranata tumae na svoj nain koji je potpuno nepoten.

Meni je, meutim, sasvim jasno da su autori-prireivai krenuli u svoju nemoralnu avanturu sa
ciljem da svoje pisane spirine skrivene iza imena mrtvog Nedima Filipovia prodaju Bosancima u
dijaspori. Hasi i Filipovi su jako dobro shvatili da su ti ljudi eljni i edni literature iji
bombastini naslovi sugeriraju da bi im spomenuta tiva mogla pomoi u malo zakanjelom
sakupljanju spoznaja o bonjako-muslimanskom identitetu. Vjerovatno su zato ta dva prevaranta
svoje promotivne aktivnosti koncentrirali na bosanske klubove u Skandinaviju i na Internet, znajui
da e dijasporci lake odvojiti novac za kupovinu njihovih naunih djela, dok za tako neto
najvei broj naih Bosanaca u domovini zaista nema materijalnih mogunosti.

Ponavljam i naglaavama da u Bosni i Hercegovini nije bilo niti jedne promocije ovih potpuno
blesavih uradaka, kao nikakve zvanine reakcije ili kritike.

Obratio sam se sa mojim reagiranjem Bosanskoj poti, koja ga je i objavila gore navedni tekst
dr Svjetlana Filipovia.

Reagovanje iz Australije

Skrnavljenje imena i djela akademika Nedima Filipovia

Naslov teksta Knjiga Islamizacija u BiH jedinstven projekt u dijaspori (objavljen14. aprila 2006.
u Bosanskoj poti) nije uope prikladan za tekst na iju sadrinu reagiram. Po mome osobnom
miljenju trebalo bi stajati Knjiga Islamizacija u BiH jedinstven projekt zlouporabe imena i
otvorenog pokuaja srozavanja znanstvenog autoriteta pokojnog akademika Nedima Filipovia u
Bosni i Hercegovini, dijaspori, a i u cijelom svijetu.

Zato je spomenuti naslov do ove moje intervencije bio neadekvatan?

Zato to knjiga pretencioznog naslova Islamizacija u Bosni i Hercegovini pokojnog akademika
Nedima Filipovia uope nije njegovo djelo, ve rezultatski tuni amaterski pokuaj dvojice za
osmanistiku potpuno nekompetentnih osoba koje su se drznule tu knjigu podmetnuti javnosti
kao pokojnikovo djelo. Ti samozvani vedski ureivai spomenute knjige dobro su znali da e
svoje djelo jedino uspjeti prodati ako zlouporabe pokojnikovo ime kao autora. Njih dvojica se
nisu usudili potpisati kao stvarni autori tog pisanija, ve su bez imalo srama za autora tog
amaterskog uratka proglasili ve 23 godine mrtvog ovjeka.

Ja sam temeljito prostudirao tu knjigu prof. dr Nihada Hasia, diplomiranog fiziara i dr Svjetlana
Filipovia, lijenika, koji su ovim nazapamenim skrnavljenjem imena i djela pokojnog akademika
Nedima Filipovia ba osvjetlali svoje obraze pred cijelim dunjalukom. Nakon veoma iscrpnih
konsultiranja sa ljudima koji dobro poznaju djelo moga pokojnog oca, te nakon detaljne
usporedbe ovog jada od knjiice sa njegovim kapitano vanim djelom Princ Musa i ejh Bedredin
(Svjetlost, Sarajevo, 1971) dolo se do zakljuka da ovaj pikzibnerski pokuaj tandema fiziar i
lijenik treba bez odlaganja biti izloen sudu eksperata za osmanistiku, te sudu svekolike
bosanske i meunarodne javnosti, a posebice jurisdikciji pred nadlenim Sudom u Bosni i
Hercegovini.

Da su kojim sluajem vajni prireivai imali petlje i usudili se navesti svoja imena kao imena
autora, s napomenom da je taj njihov uradak samo i jedino rezultat koritenja materijala iz
zaostavtine moga oca, ja tada vjerojatno ne bih ni reagirao. No, ovako u svojoj knjizi u kojoj
stalno barataju sa terminima mi smo utvrdili, mi smo zakljuili, mi smatramo, mi vidimo, pri tome
nismo ulazili, stoga smo u tom pogledu zakljuili, na tefter, nai tefteri, kako smo ve ranije
spomenuli, itd. samo slijepcu ne bi bilo jasno da se autori teksta na veoma prefrigan, ali ipak
transparentan nain koriste imenom jednog od neprevazienih intelektualaca kakav je za svog
ivota bio akademik Nedim Filipovi. Nikada moj pokojni otac nije sebe oslovljavao sa Mi. On bi,
da kojim sluajem ne daj boe oivi, zasigurno odmah ponovo naprasno umro kada bi mu u ruke
zapala ta jadna knjiica. Meutim, ako bi prije ponovne smrti imao vremena najvjerojatnije bi
dvojicu vajnih prireivaa priveo k sebi i ni malo njenim ukama i tegljenjem njihovih uiju
nauio ih obadvojicu pravom redu.

To je, meutim, nemogue i sada se ta dva prireivaa kao dvije sarajevske hinje kriju iza imena
mrtvog ovjeka, prodajui te svoje hafifne magle i izmaglice bosanskoj i meunarodnoj javnosti
kao fol originalno djelo pokojnog Nedima Filipovia. Njegovo ime njima dvojici je potrebno samo
kao jako dobro prepoznatljiv i za trite knjigama koristan brand ili label. Ostalo je sve providna
farsa, jad i emer.

Po mome skromnom miljenju, bolje bi bilo za prof. dr Nihada Hasia da je na bolji nain iskoristio
svoj predugi profesorski sta i sve mogunosti koje su mu tijekom tog radnog staa pruene. Da je
sve mogunosti i anse iskoristio on bi ostavio nekog znaajnijeg traga u svojoj znanstvenoj
disciplini, a to je fizika.
Drugi prireiva ima jo dosta vremena da svoje eventualno prisutne znanstvene ambicije
ostvaruje u medicinskoj znanosti. Umjesto da se znanstveno bave fizikom i medicinom, njih
dvojica su ba onako veselo i raspojasano (hop!) uskoili uskospecijalizirana podruja osmanske
povijesti, za to niti jedan nemaju ni formalnih kvalifikacija, a kako uradak pokazuje nemaju ni
smisla za takve prezahtjevne znanstvene projekte.

Poto su ta dvojica ureivaa flagrantno uzurpirali moje pravo, uinit u ama ba sve to je
neophodno da se ovaj raspojasani dvojac privede pravdi, suoenju sa miljenjem
visokokompetentnih eksperata, ali i izloi neophodnoj osudi svekolike javnosti, posebice one
znanstvene.

To u uiniti samo iz jednog jedinog razloga, a to je zatita imena i cjelokupnog djela pokojnog
Nedima Filipovia od ovakvog tipa neviene i krajnje drske zloupotrebe asnog imena pokojnog
znastvenika, koji ovakvo sramoenje i blamiranje niim nije zasluio.

Pripominjem da nemam nakanu dalje polemizirati niti sa jednim od navedenih prireivaa kako u
Bosanskoj poti, tako niti u bilo kojem drugom mediju. To je ispod moje razine kao ozbiljnog
ovjeka i renomiranog znanstvenika, iji se ukupni doprinos meunarodnoj i bivoj jugoslovenskoj
javnosti uvijek moe transparentno dokumentirati i kojim se samo mogu ponositi, a mojim se je
znanstvenim radom i rezultatima tog rada uvijek ponosio i moj pokojni otac.

itatelji Bosanske pote biti e u skoroj budunosti u mogunosti uvidjeti da sam ja u ovom
reagiranju izrekao punu istinu, a obvezujem se poslati Vam kopiju sudske presude i njenog
obrazloenja da je za Vae svekoliko itateljstvo u Skandinaviji objavite kao veoma intersantno
tivo i poduku drugima.

Nadan Filipovi

Ko su stvarni autori-prireivai takozvanih naunih djela pokojnog Nedima Filipovia?

Prof.dr Nihad Hasi, alias Prof.dr Nihad Haas (promijenio je prezime Hasi u Haas - ovo se treba
navesti da u daljem tekstu ne bi dolo do bilo kakve konfuzije ), sestri pokojnog Nedima
Filipovia, bivi je profesor na Odsjeku za fiziku Prirodno-matematikog fakulteta u Sarajevu.
Imenovani je bio jedno kratko vrijeme SDA-ministar kulture i obrazovanja u vladi Bosne i
Hercegovine. Prema verziji iz Stranke demokratske akcije on je jedini ministar tadanje Vlade
Bosne i Hercegovine koji je prvih dana agresije na Bosnu i Hercegovinu, pobjegao iz opkoljenog
Sarajeva pod zaista kominim okolnostima. Da li je to tano treba pitati ljude iz SDA, a ima i
nekoliko ivih svjedoka, kako u Sarajevu, tako i u emigraciji.

Nakon bjekstva iz rata i Bosne navodno je postao profesor emeritus Stockolms Univeziteta (kako
se potpisuje) filozofija nauke i teorija znanosti, te se prije par godina prekvalificirao za eksperta
za osmanistiku. Na slubenoj web-stranici Odjela za filozofiju Univerziteta u Stockholmu on figurira
samo kao researcher ili istraiva, to daje realne osnove za donoenja zakljuka da je
spomenuta osoba samu sebe proglasila za profesora emeritusa na tom prestinom univerzitetu. U
svojim i Svjetlanovim falsifikatima poput seoskog telala najavljuje da e uskoro postati i ekspert za
tasavvuf-islamski misticizam, ekspert za ekonomiku Balkana, ekspert za turske izvore za Kosovsku
bitku, ekspert za srpsko krajite, ekspert za Prvi srpski ustanak, te ekspert za historiju Novog Brda.
Nadalje, Hasi po bosanskim novinama istie da je on Vistiting Professor Harward University,
Vistiting Professor Boston University i Vistiting Professor McGill University na predmetima History
of Science, te guest professor za theory of science and research methodology na Royal Institute of
Technology. No, direktnom provjerom je utvreno da je to samopozlaivanje ovog omnipotentnog
profesora pretovarenog kojekakvim zvanjima samo plod njegove neukrotive mate. Niko na
spomenutim univerzitetima nije mogao potvrditi da oni imaju, niti da su imali takvu veliku
omoguiti visiting profesure bilo kakvom Nihadu Hasii ili Nihadu Haas-u na bilo kojoj od katedri ili
odjela.

Drugi prireiva ovog nauno-istraivakog poduhvata je sin pokojnog Nedima Filipovia, dr
Svjetlan Filipovi, ljekar, specijalist interne medicine. On je, po mom miljenju, mastermind ili
culprit ovog zlodjela uperenog prema mrtvom ovjeku koji nema anse da se brani i odbrani. Dr
Svjetlan Filipovi je radio kao ljekar-specijalist na Klinici za interne bolesti, a pobjegao je ovog rata
iz Sarajeva sa radnog mjesta. Jednostavno je sjeo u transporter UNPROFOR-a, prema ranije
utanaenom dogovoru, a to znaju sve njegove kolege i bivi prijatelji, od kojih je mnogima ostao
duan razliita objanjenja, pa moda i neto drugo. Taj drugi prireiva je kasnije na voleban
naim prenio u vedsku svu pisanu zaostavtinu pokojnog Nedima Filipovia, ponijevi svakako i
moju polovina ostavtine, koju mi je na bezobziran nain oteo.

Ove dvije individue upitnog moralnog habitusa su ekale i ekale, punih dvadeset i jednu godinu
od smrti Nedima Filipovia, te su tek tada smogli dovoljno hrabrosti da krenu u iroku akciju
unitavanja njegovog ugleda.Ta dvojica u sutini kominih kvazinaunika krenuli su objavljivati
sabrana djela Nedima Filipovia, koja je pokojnik prema njihovim navodima ko biva ostavio
prireena za tampu, da bi ih takozvani prireivai, a u stvarnosti autori-prireivai publicirali pod
njegovim uvaenim imenom.

Ovo je, meutim, autorski uradak Dr Nihada Hasia i dr Svjetlana Filipovia koji predstavlja najvei
jad, sramotu i bijedu pisane rijei iz podruja historiografije, a u ovom sluaju osmanistike, ne
samo u Bosni i Hercegovini, ve u njenom cijelom okruju.

Oba spomenuta prireivaa, a u stvarnosti autora grozota koji podmeu mrtvom Nedimu
Filipoviu, stalno ive u vedskoj.

ta sam sa svoje strane pokuao uiniti da bi sprijeio ovo zlodjela samozvanih
autora-prireivaa?

Nakon to je prola faza moje konsterniranosti i zateenosti spomenutim razvojem dogaaja,
odluio sam stupiti u kontakt sa autorima-prireivaima i opomenuti ih da prestanu sa ovim
posthumnim sramoenjem imena pokojnog Nedima Filipovia. Uz pomo mojih vedskih prijatelja
uspio sam se nekako dokopati adrese i broja telefona Dr Nihada Hasia, alias Dr Nihada Haas-a.
No, ak ni moji najuporniji tamnonji poznanici nisu bili u stanju pronai adresu i telefonski broj
Svjetlana Filipovia, jer taj odavno, iz samo njemu poznatih razloga, krije te podatke. Od koga se
krije meni nije jasno, ali je njemu svakako jasno.

Poto sam imao adresu Dr Nihada Hasia ja sam mu poslao jedno pismo, i to uz moju sasvim
dobronamjernu telefonsku najavu.
Pismo sam poslao 24.11.2007. godine, te sam dobio pismenu potvrdu od pote da je isto urueno
gospodinu Nihadu Hasiu. No, nedugo nakon toga, dobio sam preporuenom potom nazad pismo
koje sam poslao. Pismo je bilo otvoreno, to znai da se je Dr Nihad Hasi, alias Dr Nihad Haas
upoznao sa njegovim sadrajem. Vratio je moje pismo, bez rijei svog komentara.

Uvidjevi da nema nita od pokuaja pristojnog komuniciranja sa Dr Nihadom Hasiem, alias Dr
Nihadom Haas-om, odluio sam se obratiti pismom Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i
Hercegovine, tanije akademiku prof.dr Boidaru Matiu, predsjedniku ANUBiH, akademiku prof.dr
Muhamedu Filipoviu, potpredsjedniku ANUBiH i akademiku prof.dr Slobodanu Logi, sekretaru
ANUBiH. Svoj trojici sam poslao preporuena pisma identinog sadraja, te zbog toga prilaem
samo sadraj pisma akademiku Matiu, kao i pismeni odgovor Akademije nauka i umjetnosti
Bosne i Hercegovine.

Prof.Dr Nadan Filipovi
2/37 Flinders Street
Yokine, WA, 6060
Australia
Phones: +61 8 9444 2238; +61 8 9271 2761
Email: nadan@nadanherbcomp.com.au

Akademik Prof.Dr Boo Mati
Predsjednik Akademije nauka
Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine
71000 Sarajevo
Bistrik 7
Bosna i Hercegovina

Izuzetno potovani gospodine Mati,

Ja sam Vam prije svega duan golemu ispriku zbog injenice da e itanje ovog pisma
oduzeti nekoliko minuta Vaeg dragocjenog vremena, kao i unaprijed Vam se zahvaliti
na panji koju ete posvetiti ovom gorkom pismu.

Ja sam stariji sin pokojnog akademika Nedima Filipovia. Zbog toga to ni supruga, a
ni ja nismo mogli dobiti radna mjesta u BiH, emigrirali smo i ivimo i radimo u
Australiji.

Prije nekoliko mjeseci u ruke mi je dospjela jedna "knjigu" za mene preneraujueg
naslova, a to je "Islamizacija u Bosni i Hercegovini", nakladnika "Centar za kulturu i
obrazovanje", Teanj, to je naziv za nekadanji "Narodni univerzitet" u Tenju, a
autor koje je navodno moj pokojni otac. Tu takozvanu knjigu Nedima Filipovia
priredili su samozvani i za povijest, kao i za osmanistiku potpuno anonimni i totalno
nekompetentni prireivai Prof.Dr. Nihad Hasi, profesor emeritus, "filozofija nauke,
teorija znanosti", Stockholms Univesitet, kako je navedeno u toj knjizi" i Dr Svjetlan
Filipovi, lijenik po struci, sa stalnim boravkom u vedskoj, a koji je inae mlai sin
pokojnog Nedima Filipovia.

Nakon osobnog tri puta opetovanog temeljitog uvida u spomenutu knjigu, te nakon
konzultacija sa strunjacima za osmanistiku, doao sam do definitivnog zakljuka da
se uope ne radi o knjizi Nedima Filipovia, ve o potpuno amaterskom uratku
spomenutih samozvanih prireivaa od kojih je stariji fiziar, doktor fizike, bivi
izvanredni profesor na Odjelu za fiziku Prirodoslovno-matematikog fakulteta
Sveuilita u Sarajevu, te bivi politiar, u stvarnosti bivi SDA ministar za za
obrazovanje, nauku, kulturu i fiziku kulturu BiH, a sada u vedskoj "filozof nauke i
teoretiar znanosti", dok je drugi prireiva lijenik. Ta dva samozvana prireivaa
iznenadno su se posvetili osmanistici i bosansko-hercegovakoj povijesti tijekom
Turske vladavine neovateno tiskajui knjigu prije dvadeset i tri godine preminulog
autora" Nedima Filipovia sa naslovom "Islamizacija u Bosni i Hercegovini".

S punom odgovornou tvrdim da spomenuti jadno-tuni uradak nije autorsko djelo
pokojnog akademika Nedima Filipovia, ve je njegovo asno ime zlouporabljeno od
spomenutog ureivakog tandema samo kao brand, label ili zatitni znak, iza kojeg
se kriju prireivai, tonije akteri ovog gnjusnog srozavanja do izlaska ovog djela
neupitnog znanstvenog autoriteta pokojnog Nedima Filipovia. Potpuno je
transparentna injenica da je ime moga pokojnog oca zlouporabljeno samo i jedino u
takozvane komercijalne svrhe, tonije s ciljem da prireivai koji su ujedno i
distributeri spomenutog znanstvenog djela lake raskrme "Islamizaciju", a koja se
inae krmi ponudom od vrata do vrata raznih institucija i pojedinaca, te se moe
naalost kupiti i na plonicima Ferhadije i na sarajevskim i okolosrajevskim pijacama i
takozvanim buvljacima.

Sa indignacijom izjavljujem da su spomenuti prireivai ignorirali injenicu da sam ja
punopravni nasljedni vlasnik intelektualne zaostavtine moga pokojnog oca Nedima
Filipovia, te su na taj nain ovim svojim inom zlouporabe asnog imena akademika
Nedima Filipovia jako natetili njegovom nesumnjivom znanstvenom ugledu. Nisu
pokuali prevariti samo mene, ve pokuavaju prevariti i cjelokupnu bosansko-
hercegovaku javnost, tiskajui neke izvode o procesu islamizacije samo u zvornikom
sandaku koje su "iseprkali" iz obimne dokumentacije pokojnog Nedima Filipovia.
Spomenuta je dokumentacija tijekom moga odsustvovanja iz Sarajeva od mene
ukradena i na voleban nain provercovana u daleku vedsku.

Meutim, ako su pisani materijali, mnotvo knjiga, mikrofilmova, deftera, originalnih
starih dokumenata meni ukradeni, nitko ne moe ukrasti moje nasljedno pravo na
autorstvo moga pokojnog oca, kao i pravo na zatitu njegovog znanstvenog ugleda.

Smatram da se radi o oiglednoj zlouporabi imena pokojnog akademika Nedima
Filipovia, te Vas kao Predsjednika ANUBiH i sve redovite i dopisne lanove elim
obavijestiti da ja sa tim nedjelom spomenutih prireivaa nemam apsolutno nita, te
da u protiv istih podnijeti tubu pred Sudom u Bosni i Hercegovini.

Nadalje mi je namjera obavijestiti ANUBiH da se taj potpuno neodgovorni i nadasve
nemoralni kvazinauenjaki tandem" sprema objaviti jo est kapitalnih djela
pokojnog akademika Nedima Filipovia, a to su: "Osmanski feudalizam u Bosni i
Hercegovini", "Islamska civilizacija", "Islamski misticizam i druge studije", "Albanski
defter", "Gramatika turskog jezika" i "Turska knjievnost, svakako ako taj spisak jo
ne proire.

Poto se radi o jednom flagrantnom blaenju i posthumnom unitavanju ugleda
jednog ozbiljnog znanstvenika kakav je bio pokojni akademik Nedim Filipovi, ja Vas
osobno molim da uinite sa svoje strane sve da se Akademija nauka i umjetnosti
Bosne i Hercegovine potpuno distancira od Nihada Hasia i Svjetlana Filipovia ukoliko
njih dvojica ili jedan od njih pokuaju zatraiti bilo kakovu moralnu ili materijalnu
podrku doma asnih znanstvenika kojem ste Vi na elu.

Ja za svaku rije napisanu u ovom pismu preuzmam potpunu moralnu, materijalnu i
kaznenu odgovornost, te molim da se ovo pismo, ako je to ikako moguno, zavede i
zapremi u Arhiv ANUBiH.

Pismo istog sadraja otposlano je podpredsjedniku ANUBiH akademiku Muhamedu
Filipoviu i tajniku ANUBiH akademiku Slobodanu Logi.

Ja Vas gospodine Matiu lijepo molim da primite moje najsrdanije pozdrave, te da
zavravajui itanje ovog gorkog pisma pokuate pronai barem malo razumijevanja
za njegova opravdano ogorena potpisnika.

Uz izuzetno potovanje,

Nadan Filipovi, Perth, 27. studenog, 2007. godine

Odgovor Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine dobio sam 18.3.2008.
godine. Dajem itateljstvu na uvid to pismo ANUBiH, potpisano od predsjednika
akademika Boidara Matia i od potpredsjednika akademika Muhameda Filipovia.

Postovani g-dine Filipovic,

u prilogu Vam dostavljamo pismo akademika Muhameda Filipovica i akademika Bozidara Matica,
koje je odgovor na Vase pismo koje smo primili 5.12.2007. godine.

Isto pismo smo takodjer poslali na vasu adresu 2/37 Flindres Street, Yokine, WA, 6060 - Australia.

S postovanjem,

Sekretarijat ANUBiH

Broj: 01 01 135 / 08
Sarajevo, 6.3.2008. godine

Potovani gospodine Filipovi,

Sa velikim aljenjem smo primili k znanju sadrinu Vaeg pisma. Svima nama u ANUBIH, osobito
onima koji su poznavali Vaeg cijenjenog oca i suraivali sa pokojnim akademikom profesorom
Nedimom Filipoviem, veoma je ao da se oko njega i njegovog djela javljaju takvi dogaaji i vre
radnje koje nikako ne mogu doprinjeti njegovom velikom ugledu u naunom svijetu i sveopem
potovanju prema njegovoj linosti, ali i, to je takoer veoma vano, adekvatnoj prezentaciji u
naunoj i opoj javnosti njegovog naunog djela, za kojim naa nauka i javnost osjeaju veliku
potrebu. Posebno je svima nama teko da konstatiramo kako izgleda da se u svemu tome radi o
samovoljnim zahvatima nekih osoba u sadrinu djela pokojnog akademika i nestrunim
interpretacijama njegovog veoma vrijednog naunog djela. Da bi neto takvog moglo da se
dogaa sa djelom pokojnog akademika Filipovia, moglo se naslutiti ve kod posthumnog
objavljivanja njegovog navodnog djela posveenog islamizaciji u Bosni i Hercegovini, a u redakciji
nestrunog lica i uz ignoriranje osnovnih zahtjeva objavljivanja jedne istraivake naune
zaostavtine, odnosno nedovrenog istraivakog rada velikog znaenja.
Da je to upravo onako kako su se bojali neki lanovi ANUBiH, pokazalo se kad se pojavila
navedena publikacija koja sadri istraivaki rad ali bez navoenja bilo kakvih arhivskih i drugih
izvora i pratee literature, za koju je poznato da je morala biti veoma obimna.
Sada se pojavljujue izbor iz radova akademika Filipovia kojim se naruava integritet nekih
njegovih ve objavljenih originalnih djela i daju im se metodoloke i historijsko-filozofske
konotacije i intepretacije koje se teko mogu izvoditi iz tih djela.
Ono to cijeli taj sluaj ini utoliko delikatnijim je injenica da sve to ini: vri izbor tekstova,
interpretira i tumai tekstove koji se objavljuju, i pridaje im historiografsko i ope nauno i
kulturno znaenje, lice koje nema nikakve kvalifikacije za neto takvo, posebno za takav rad na
polju osmanske historije i turkologije.
Imajui sve to u vidu, ANUBiH, nema duge solucije nego da se strogo ogradi od
cjelokupnog konteksta situacije koja je nastala, kako u odnosu na privatno-pravne
relacije izmeu nasljednika autorskih prava iza pokojnog Nedima Filipovia, tako i u
odnosu na ouvanje integriteta njegovog djela. ANUBiH ne eli da sa svim tim
radnjama, koje se vre nad djelom naeg pokojnog i uglednog lana, bude i najmanje
povezana.

S potovanjem,

Potpredsjednik ANUBiH, Predsjednik ANUBiH,
Akademik Muhamed Filipovi Akademik Boidar Mati

Nadalje sam se obratio recenzentima, gospoi Dr sc. Behiji Zlatar, direktoru Orijentalnog Instituta
u Sarajevu, te gospodinu Vojislavu Vujanoviu. Istiem da mi je dr sc. Behija Zlatar putem
elektronske pote poslala svoj nemuti odgovor i neubjedljivo opravdavanje, dok se Vojislav
Vujanovi nije udostojio poslati bilo kakav odgovor.

Obratio sam se listu Preporod za koji znam da ga itaju mnoge nae dematlije koje ive u
emigraciji. Poznato mi je da su autori-prireivai priredili promocije samo u bosanskim klubovima i
islamskim zajednicama-dematima diljem vedske. Poto je sada Bosanac ostao samo Bonjak
musliman, jasno mi je da su oni koji su bili muterije za prvi tira Islamizacije, kao i Osmanskog
feudalizma bili ti nai obini - mali ljudi po Skandinaviji, koji su od strane autora-prireivaa
prevareni, ba kao rtve sarajevskih kvazinaunih ibicara. Znajui da mnogi od njih po svojim
dematima itaju Preporod obratio sam se redakciji tog lista sa molbom da objave moje
reagiranje na pojavu knjige Islamizacija u Bosni i Hercegovini. Gospodin Kadribegovi i gospodin
Kova su mi izali u susret, te im ja i danas, kao i ubudue dugujem golemu zahvalnost.

Prilaem kompletan tekst iz Preporoda.

Osvrt na knjigu rahmetli Nedima Filipovia Islamizacija u Bosni i Hercegovini

Prije tri godine, tanije u januaru 2005., pojavila se knjiga rahmetli Nedima Filipovia
Islamizacija u Bosni i Hercegovini. Izdava pomenutog naslova je Centar za kulturu i
obrazovanje Teanj!!! Prireivai spomenute knjige su dr Svjetlan Filipovi, sin Nedima
Filipovia, po profesiji ljekar-specijalist za internu medicinu i prof.dr Nihad Hasi, profesor
emeritus, filozofija nauke, teorija znanosti, Stockolms??? Universitet, sestri Nedima Filipovia.
Recenzenti spomenutog uratka bili su Dr.Behija Zlatar i Vojislav Vujanovi. Knjiga ima 391
stranicu, te uvodnih 12 stranica. Postoji i jedan izdvojeni list zvani ERRATA, sa navedenih samo
50 tamparskih greaka koje su k'o biva promakle prireivaima, recenzentima i lektoru, ako je
bilo ko i lektorirao ovaj tekst. Naime, nigdje u knjizi ne pie da li je tekst prije tampanja
lektoriran. U knjizi nije naveden nikakakav sadraj iste. Knjiga ne sadri niti jednog
literaturnog navoda, niti jedne reference ili fusnote. Uvod i uvodne naznake napisao je prof.dr
Nihad Hasi, do odlaska u vedsku profesor na Odsjeku za fiziku, Prirodno-matematikog fakulteta
Univerziteta u Sarajevu, te jedno vrijeme ministar za obrazovanje, nauku, kulturu i fiziku kulturu
u Vladi SR BiH od 31.januara 1991. godine.

Koliko je meni poznato spomenuta knjiga nije nigdje u Bosni i Hercegovini imala zvaninu
promociju, ali je zato imala vei broj promocija u vedskoj, i to 8. i 9. aprila 2006. godine u
Geteborgu i Malmeu, a kasnije, u Gislavedu, Norrkopingu, Borasu, te potom u jo nekim bh.
udruenjima u Skandinaviji. Kada nai Bonjaci, bili oni u Bosni ili emigraciji, uzmu u ruke knjigu
Islamizacija u Bosni i Hercegovini, naslov im moe snano sugerirati da e iz tog djela doznati
neto vie o idenditetu bosanskih muslimana, te uglavnom iz tih razloga i kupuju takvu ili takve
knjige.

Meutim, svaka knjiga koja izae pred javnost i itateljstvo automatski postaje predmetom ocjene
i procjene te iste javnosti i itateljstva. Poto svi u Bosni o toj papazjaniji mudro ute ja sam se
nakon dueg ekanja odluio analizirati samo mali dio nepismenosti i propusta ove knjige. No, to
u stvarnosti i nije knjiga, ve jedna nezgrapna kolekcija najblae reeno neoprostivih promaaja,
kako pravopisne naravi, tako i sintakse, morfologije reenice, interpunkcije, reda rijei, itd. Takva
grozna knjiga ne prilii uglednom imenu Nedima Filipovia koji je na Ahiret preselio prije 24
godine, a koji je od strane samozvanih prireivaa proglaen njenim autorom. Ta nazovi knjiga
uveliko posthumno rui njegov nesumnjivi nauni ugled koji je svojim radom zaslueno stekao za
ivota. Ovu sramotu rahmetli Nedim Filipovi nije niim zaluio.

Ovakva teka tvrdnja nedvojbeno zahtijeva svoje injenicama argumentirano objanjenje. Za
nadati se je da e mi biti dozvoljena zaista objektivno i dobronamjerno elaboriranje moje tvrdnje
o toj nazovi knjizi o kojoj niko u Bosni i Hercegovini i u inozemstvu nije napisao ili javno izrekao
niti jedne rijei. Pri tome se podrazumijeva da za sve prezentirane navode ja kao pojedinac
preuzimam svaki oblik pune odgovornosti pred naom javnou.
Tvrdim da najmanje 99% stranica ovog potpuno nepismenog prireivakog nedjela, sadri
razliite neoprostive greke koje u potpunosti unitavaju kompletanu sutinu i sadraj ove
knjige. Naime, ne radi se uope o Islamizaciji u Bosni i Hercegovini, ve o trapavom pokuaju
podmetanja nekih elemenata islamizacije u Zvornikom sandaku pod Islamizaciju u Bosni i
Hercegovini, to prireivai na neki naim, dosta zakukuljeno i zamumuljeno i sami priznaju.

Analizirajui dvanaest uvodnih stranica koje je napisao i potpisao prof.dr Nihad Hasi doao sam
do zakljuka da je taj tekst zaista vie nego grozan. To je potpuno nepismen tekst, koji vrvi
nepotrebnim i kontraproduktivnim hiperbolama, ispraznim fraziranjima, kominim verbalnim
akrobacijama, jako loim redom rijei u reenicama, loom sintaksom i morfologijom, mijeanjem
hrvatske i srpske varijante jezika, zapoinjanjem reenica sa veznicima Ali i Jer, za to su oni
nai stari uitelji ne samo davali iste jedinice, ve su neki znali ak i povui za uho uenike niih
razreda osnovne kole koji su takve greke uporno ponavljali.
Zbog nedostatka prostora navest u samo oko 0.05% upeatljivih primjera koji e itateljstvu biti
jasni indikatori o emu se tu sve radi.

Naprimjer, pogledajte ove upeatljive primjere, kao: Stockolms Universitet, "132,22 posto
muslimanskih seoskih domainstava grada Donja Tuzla, 1533,9 primiura, galopirajui ritam
islamizacije, pola para volova, selo od jedne kue, "molekuli cjeline ranijih odnosa", "proslava
Muhamedovog roenja, "2 muezzina vezana uz damiju,Vlasi koji nisu uli u vlaki popis
Vlaha..., najmanje stotina reenica koje poinju rijeima "upada u oi", sumarno uinjeno na
sumaran nain, dinovski rast Sarajeva, nekoliko stotina reenica koje poinju veznicima ali ili
jer, boija knjiga, poslati krstai, instrumenat, pakta conventa, u unutranjem,
endogenom smislu, pod neposrednim oevidijem bosanskih masa, islamizacija daje gotovo
senzacionalne rezultate, da li su u takva sela slati posebni agitatori, islam je kao i svaka religija
totalizantan, vjersko-sektantski sukobi, Ono je stanovalo odjelito, to je sporedan,
adventivan fenomen, prodiranje prema srednjoj Evropi, ima vanjski, egzogeni karakter, Jo od
poetka turske drave ortodoksni, sunitski islam bio je slubena religija te drave, Istina, teite
nae teme nije islamizacija uopte nego u prvom redu islamizacija Vlaha., i tako dalje, i tako
dalje.

Evo za kraj jedne poslastice prireivaa o sutinskom znaenju ustanove dihada iz navodne
knjige Nedima Filipovia. Prireivai su napisali:Tako dolazimo do sutinskog znaenja ustanove
dihada. To je osvajanje koje osigurava vladavinu muslimanske drave nad nemusliamanskim
zemljama.

Od ove potpuno simplificirane i iritirajue definicije dihada mnogim bi se neprofesionalnim
itateljima mogla dii kosa na glavi, a to je i potpuno razumljivo. Prireivai su nam nekako
imperativno i u ministarsko-doktorskom stilu stavili pod nos njihovu definiciju ili diferencijalnu
dijagnozu dihada. Ja sam kao neprofesionalni itatelj do ovog momenta mislio da se dihad
moe definirati i da ga mnogi definiraju kao neto to u sutini nema ba nikakve veze sa fizikim
ratovima i bitkama, nego da dihad predstavlja borbu individualca da se rijei patnje koju sama
egzistencija namee. Dananja nametnuta definicija dihada (a to je fiziki rat sa protivnicima)
pogreno se koristi i jo ee zlorabi u naalost, esto negativnom, pa i politikantskom kontekstu
u globalnom napadu na islam.

Prireivai se arogantno i zaista ignorantski, na jedan potpuno nekompetentan nain utrpavaju u
raspravu o dihadu i svojim pisanjem ine medvjeu uslugu svim muslimanima, a posebno
svojim sunarodnjacima bosanskim muslimanima. Oni ignorantski nonalantno tjeraju etnicima i
velikosrbima vodu na njihiv mlin. I zaista, ovu definiciju e jedva doekati i objeruke prihvatiti
kompletna beogradska arija, SANU, buz-butun srbijanski politiari svih fela i opredjeljenja,
kazavi evo pogledajte svi kako je islamski dihad prije 24 godine definirao ak i pokojni
akademik Nedim Filipovi, autor knjige Islamizacija u Bosni i Hercegovini.

O definiciji dihada se mogu napisati itave knjige, no ja se i ne usuujem davati neko moje
osobno miljenje jer sam u tom podruju potpuni amater. Meutim, poto me je pitanje definicije
dihada pomalo interesiralo i jo me interesira potrudio sam se proitati knjigu Invitation to
Ahmadiyyat, Routledge&Kegan Paul, London, Boston and Henley, 1980, u kojoj na sedam
stranica stoji divan tekst (stranice od 52 do 58) Hazret Mirza Bair-ud-Din Mahmud Ahmad-a, koji
svi zaineresirani za pojam dihada mogu ako hoe proitati, pa e vidjeti kakve glupe definicije
dihada prireivai podmeu itateljima.

Navodne knjige rahmetli Nedima Filipovia pojavljuju se na tritu kao tetrapak mlijeko sa
tvornike trake. Ja jasno i glasno izjavljujem da nemam nikakve veze sa tim samozvanim i oito
nekompetentnim prireivaima te se potpuno distanciram od njihovih nedoputenih,
protivzakonitih i nadasve nemoralnih rabota.

Kao pojedinac smatram svojom dunou informirati nau svekoliku javnost, kako ovu bosansku,
tako i onu emigrantsku, rasutu diljem dunjaluka, da sa tanc-maine samozvanih prireivaa
trebaju uskoro izai Nedimovi (???) Tasavvuf Islamski misticizam, Uticaj islama na tlu Bosne i
Hercegovine, Ekonomika Balkana, Turski izvori za kosovsku bitku, Skopsko krajite,
Odakluk timari u Smederevskom sandaku poslije Beogradskog mira 1793. godine, Iz
problematike Prvog srpskog ustanka, Iz historije Novog Brda, Islamska civilizacija, Islamski
misticizam i druge studije, Albanski defter, Gramatika turskog jezika i Turska knjievnost.

Mogao bi se neko upitati Pa ta je ustvari radio rahmetli Nedim Filipovi? Da li je mogue da je
pisao i pisao, pripremajui materijale za esnaest knjiga, koje sada 24 godine nakon njegove smrti
prireuju neki fiziar i neki lijenik?

Ostavljam itateljima da sami prosude o emu se ovde u stvari radi. Mislim da je svakom iole
pametnom sasvim jasno da se iza ovih takozvanih knjiga rahmetli Nedima Filipovia skriva jedna
golema i nezapamena, ali sasvim transparentna podvala, zamaskirana velikim rijeima prireivaa
o rahmetliji, i globalna prodaja njihovih alabajzerskih rukotvorina ljudima koji se lijepe na ime
rahmetlije.

No, potencijalni itatelji, bujrum, ko tako neto voli, nek izvoli. Razmislite samo o tome da li svaki
onaj ko nasjedne na ovakav tip podvale i dozvoli se namamiti i kupovati te vedsko-bosanske
ublehe, da li takav ili takvi i sam ili sami uestvuje ili uestvuju na strani visokomoralnih
prireivaa vedsko-bosanske predstave Careva novog ruhai bezdune rasprodaje ugleda
jednog ve 24 godine mrtvog ovjeka.

Sada se ovo deava mrtvom Nedimu Filipoviu, a sutra se mogu pojaviti novi novokomponirani
prireivai koji e na isti nain, ba kao Nedimov sin i sestri, poeti prireivati djela davno umrlih
ljudi i po dunjaluku krmiti njihov ugled i potovana imena. Zar smo mi kao drutvo i narod dotle
doli da ovakve sramote moemo utke dozvoljavati i preko njih prelaziti ba kao da se nita ne
deava?

S potovanjem,

Prof.dr.sci.Nadan Filipovi
Yokine, 6060, Western Australia
AUSTRALIA

Poslao sam pismo jednoj gospoi mr.sc. Veri Vavrici, ekspertu za hrvatski i srpski jezik
s molbom da li bi se prihvatila profesionalnog pregleda i komentiranja knjige
Islamizacija u Bosni i Hercegovini

Evo Vam samo dijela jednog od njenih prvih pisama.

Profesore Filipoviu, najprije se zahvaljujem na lijepim eljama koje ste nam uputili. I
mi vama svima, koji ste brojniji od naeg "trolista", elimo sve najbolje to se moe
poeljeti ljudima dobra srca i plemenitih namjera.

Ne udim se so ste se zgrozili nad onim tekstom, za koji rekoste da je samo dio
floskula i besmislica kojima vrvi djelo priredjivaa djela Vaega cijenjenog oca.
(Zaboravila sam tko je izdao tu knjigu) Teko da bih se upustila u lektoriranje te
"sveope zavrzlame" jer u ivotu nisam srela toliko nelogian, besmislen i totalno
nepismen tekst. Nepoznavanje pravopisnih normi jo je "najbezazlenija" zamjerka,
dok su svi ostali principi jezine strukture kao sintaksa, morfologija, red rijei i
jasnoa stila - izbor izraza, na nedozvoljeno niskoj razini i za obinu pisanu
komunikaciju.

Kau da je stil ovjek. Slaete li se s tim? Vae pismo recenzentima nije polemika , a Vi
se obraate "gospodinu recenzentu" to nekako po mom nije najprikladnije jer je Vae
pismo ozbiljna osuda (kritika) neodgovornog odnosa prema jeziku kojim se recenzenti
slue, a to ide na tetu autoru originala.

Vasa vjerna korespondentica Vera Vavrica

Obratio sam se sa reagiranjem i dnevnom listu Osloboenje sa slijedeim tekstom.

Akademik Nedim Filipovi rasprodaja imena i ugleda mrtvog naunika (Osloboenje,
19 i 26.juna, 2008)

Akademik Nedim Filipovi, poznati orijentalist i historiar-osmanist preminuo je 21. aprila 1984.
godine. Dvadeset i jednu godinu nakon njegove smrti pojavila se u Bosni i Hercegovini njegova
knjiga Islamizacija u Bosni i Hercegovini, a prole godine, nova Nedimova knjiga, sa naslovom
Osmanski feudalizam u Bosni i Hercegovini. U spomenutim naunim djelima jasno su istaknute
naznake da su u pripremi jo mnoge naune knjige iz bogatog posthumnog opusa akademika
Nedima Filipovia.

Niko se nije sjetio upitati kakva je ovo sada hiperprodukcija knjiga pokojnog akademika Nedima
Filipovia, i to toliko godina nakon njegove smrti. Premda to pitanje do sada nije javno
postavljeno, mislim da je osnovni red obavijestiti nau svekoliku javnost o emu se u stvarnosti
radi.

Naime, radi se o nezapamenom pokuaju prevare cijele bosanske javnosti, te nae dijaspore,
posebno u vedskoj. Uopte se ne radi o knjigama pokojnog Nedima Filipovia, ve o uradcima
dvojice varalica i falsifikatora, koji su protivzakonito zloupotrebili ime i ugled akademika Nedima
Filipovia, priivajui ih na svoje kvazi-naune tekstove veoma pretencioznih naslova.

Ko su ti falsifikatori i uzurpatori imena Nedima Filipovia?

To su Nihad Hasi, sestri Nedima Filipovia i Svjetlan Filipovi, sin Nedima Filipovia.

Ko je Nihad Hasi?

Nihad Hasi ili Nihad Haas (napomena da je u vedskoj promijenio prezime) bio je profesor
(mislim vanredni) teorije relativiteta i teorije magnetnih polja na Prirodno-matematskom fakultetu
Univerziteta u Sarajevu, te kasnije kratkotrajni SDA - ministar za obrazovanje, nauku, kulturu i
fiziku kulturu Socijalistike Republike Bosne i Hercegovine, u Vladi koja je formirana 31.januara
1991. im se u Sarajevu i Bosni i Hercegovini zapucalo on je napustio svoju Vladu i svoje kolege,
te pod kominim okolnostima koje su dobro poznate SDA-stranci, pobjegao u Zagreb, a kasnije u
vedsku, gdje sada ivi i ije dravljanstvo posjeduje. U knjizi Islamizacija u Bosni i Hercegovini
Nihad Hasi sebe predstavlja kao jedan od ureivaa tog navodnog kapitalnog djela pokojnog
Nedima Filipovia i to kao profesor emeritus, filozofija nauke, teorija znanosti, Stockolms
Universitet. Vjerovatno je mislio na Stockholms Universitet, ali u knjizi stoji kako je napisano, bez
ikakve kasnije naznake ispravke tog nakaradnog naziva Univerziteta.

Ko je Svjetlan Filipovi?

Svjetlan Filipovi je ljekar specijalist za internu medicinu, koji je radio u Klinikoj bolnicu na
Koevu i koji je u toku rata pobjegao sa svog radnog mjesta i ratnog rasporeda i sada ivi i radi u
Njursektionen/Medicin klin. Universitetssjukhuset (Univerzitetska klinika bolnica) u Orebru,
vedska. Svjetlan Filipovi je cijelu pisanu ostavtinu, koje pola pripada meni, otuio od mene i
bez ikakve moje saglasnosti prenio u vedsku. Tako se to kulturno i nauno blago, koje je moralo
kao dio kulturne batine ostati u Bosni i Hercegovini, sada nalazi u vedskoj, zemlji
novokomponovanog osmanizma, gramatike tuskog jezika, islamskog misticizma i itavog niza
kvazinaunih tema kojim se sada bave spomenute individue.

Samo se po sebi namee pitanje da li Nihad Hasi i Svjetlan Filipovi imaju u svojim
rukama ikakav pravni legitimitet da nagruju potovano ime i unitavaju dignitet
pokojnog akademika Nedima Filipovia?

Nihad Hasi ili Nihad Haas, i Svjetlan Filipovi nemaju nikakvih zakonskih prava da se slue
imenom Nedima Filipovia kao navodnog autora njegovih posthumnih djela, jer pokojnik u svom
testamentu nije nikom ostavio autorska prava da objavljuje neka njegova posthumna djela, pod
njegovim imenom kao autora tih djela.

Takoer se pistavlja pitanje da li su knjige Islamizacija u Bosni i Hercegovini i
Osmanski feudalizam u Bosni i Hercegovini zaista nauna djela Nedima Filipovia?

Ne, to nisu nauna djela Nedima Filipovia, ve su to autorski uradci Dr Nihada Hasia i dr
Svjetlana Filipovia koji predstavlja najvei jad, sramotu i bijedu pisane rijei iz podruja
historiografije, a u ovom sluaju osmanistike, a koji su samo podmetnuti pokojnom Nedimu
Filipoviu.

Moju tvrdnju zasnivam na slijedeoj argumentaciji.

Ako je autor tih knjiga stvarno Nedim Filipovi, koji je inae bio jedan od najpoznatijih lingvista s
podruja bive Jugoslavije, ako ne i ire, postavlja se pitanje kako je on sebi mogao dozvoliti tolike
pogreke u materijalima, za koje prireivai tvrde da su prireeni za publiciranje, doslovno
naglaavajui da je vie djela Nedima Filipovia, tanije rukopisa prireenih za publiciranje, ostalo
iza njega.

S druge strane, Nedimov student, knjievni, pozorini i filmski kritaar Vojislav Vujanovi ovako je
rekao za pismenost Nedima Filipovia Govorio je kao rijeka, bez zastoja, reenicom koja je bila
beskrajno sintaktiki korektna, gotovo sam mogao stavljati i zarez s obzirom na intonativne valere
kojima je vajao svoj govor, inio ga gotovo opipljivim. Svoje razumijevanje jezika kao znanstvenog
ina nisam stjecao kod De Sosira i na predavanjima profesora Jove Vukovia, ve iz ove refleksije
Nedima Filipovia.

Da bi se na ova sva pitanja dali temeljiti i potpuno transparentni odgovori trebalo bi uzeti u
analitiko razmatranje neke naune radove i nauna djela pokojnog Nedima Filipovia i izvriti
uporeivanje tih tekstova pisanih za ivota, sa ove dvije najnovije Nedimove knjige.

Ako naprimjer za usporedbu uzmemo Nedimova djela kao to su Princ Musa i ejh Bedredin,
Pogled na osmanski feudalizam, Specifinost islamizacije u Bosni, Napomene o islamizaciji u
Bosni i Hercegovini u XV vijeku, Osvrt na pitanja islamizacije na Balkanu pod Turcima,
Islamizacija Vlaha u Bosni i Hercegovini u XV i XVI vijeku, itd, jednostavno moemo doi do
zakljuka da se primjeri ovakve vrhunske nepismenosti nigdje ne mogu nai u tim djelima koja je
on pisao za svog ivota. Naime, ako je akademik Nedim Filipovi bio vrhunski lingvista i vie nego
izuzetno pismen ovjek, kako je on mogao postati toliko nepismen 24 godine nakon smrti?

Posebno istiem da u ovoj navodnoj knjizi Nedima Filipovia nazvanoj Islamizacija u Bosni i
Hercegovini nema niti jedne jedine fusnote, niti jedne relevantne reference, niti jednog
navedenog izvora koji bi potkrijepili tvrdnje iznesene u spomenutom tekstu. Slina je situacija i sa
nekoliko radova u knjizi Osmanski feudalizam u Bosni u kojim opet i ponovo nema niti jedne fus-
note, literaturnog navoda ili reference.

Svim njegovim saradnicima, pa i meni koji nemam nikakve veze sa osmanistikom, notorno je
poznata injenica da je Nedim Filipovi za sve svoje tvrdnje i navode uvijek i obavezno imao
navedene fusnote koje su bile jasna potvrda izvora svih njegovih tvrdnji i navoda. U svom prilogu
jedan od Nedimovih brojnih studenata, a danas orijentalist i filolog Nenad Filipovi rekao je i
napisaoVe smo istakli da je djelo Princ Musa i ejh Bedredin popraeno opirnim fusnotama.
Neke od njih dostiu duljinu kraih lanaka. Mnoge od tih fusnota neki bi trino obdareniji
znanstvenik objavio kao pregrt nezavisnih lanaka. Meutim, Nedim Filipovi nije elio svoga
itaoca uskratiti i jednog objanjenja koje mu je mogao ponuditi, sa ciljem da njegov narativ bude
to jasniji i istinski vjerniji.

U tekstu su stalno pomijeane hrvatska i srpska varijanta pisanog jezika, tekst vrvi ogromnim
brojem sadrajnih, pravopisnih greaka, te loe sintakse, oajne morfologije reenice, jako loeg
reda rijei u reenici, loom interpunkcijom, zapoinanjem veoma velikog broja reenica veznicima
ali i jer, itd.itd. U tekstu ima i ne stotine kominih izraza, te uspostavljanja i uvoenja u praksu
i nekih nepoznatih novogovornih rijei. Sve to jasno i nedvosmisleno pokazuje potpunu
nekompetentnost i katastrofalnu nepismenost spomenutih varalica, Nihada Hasia i Svjetlana
Filipovia.

Kakva je reakcija Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine?

Obratio sam se pismom i Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine traei podrku u
raskrinkavanju ovog zloina prema mrtvom ovjeku, akademiku Nedimu Filipoviu.

Akademija mi je poslala svoje miljenje iz kojeg izdvajam najvanije navode.


Sa velikim aljenjem smo primili k znanju sadrinu Vaeg pisma. Svima nama u
ANUBIH, osobito onima koji su poznavali Vaeg cijenjenog oca i suraivali sa
pokojnim akademikom profesorom Nedimom Filipoviem, veoma je ao da se oko
njega i njegovog djela javljaju takvi dogaaji i vre radnje koje nikako ne mogu
doprinjeti njegovom velikom ugledu u naunom svijetu i sveopem potovanju prema
njegovoj linosti, ali i, to je takoer veoma vano, adekvatnoj prezentaciji u naunoj i
opoj javnosti njegovog naunog djela, za kojim naa nauka i javnost osjeaju veliku
potrebu. Posebno je svima nama teko da konstatiramo kako izgleda da se u svemu
tome radi o samovoljnim zahvatima nekih osoba u sadrinu djela pokojnog akademika
i nestrunim interpretacijama njegovog veoma vrijednog naunog djela. Da bi neto
takvog moglo da se dogaa sa djelom pokojnog akademika Filipovia, moglo se
naslutiti ve kod posthumnog objavljivanja njegovog navodnog djela posveenog
islamizaciji u Bosni i Hercegovini, a u redakciji nestrunog lica i uz ignoriranje
osnovnih zahtjeva objavljivanja jedne istraivake naune zaostavtine, odnosno
nedovrenog istraivakog rada velikog znaenja.
Da je to upravo onako kako su se bojali neki lanovi ANUBiH, pokazalo se kad se
pojavila navedena publikacija koja sadri istraivaki rad ali bez navoenja bilo kakvih
arhivskih i drugih izvora i pratee literature, za koju je poznato da je morala biti
veoma obimna.
Sada se pojavljujue izbor iz radova akademika Filipovia kojim se naruava integritet
nekih njegovih ve objavljenih originalnih djela i daju im se metodoloke i historijsko-
filozofske konotacije i intepretacije koje se teko mogu izvoditi iz tih djela.
Ono to cijeli taj sluaj ini utoliko delikatnijim je injenica da sve to ini: vri izbor
tekstova, interpretira i tumai tekstove koji se objavljuju, i pridaje im historiografsko i
ope nauno i kulturno znaenje, lice koje nema nikakve kvalifikacije za neto takvo,
posebno za takav rad na polju osmanske historije i turkologije.

Ja ne mogu izostaviti jo jedan aspekt koji baca puno svjetlo na ovu dvojicu kvazio-osmanista, a u
stvarnosti varalica, Dr Nihada Haasa ili Nihada Hasia i dr Svjetlana Filipovia, sestria i sina
pokojnog Nedima Filipovia

Na koricama knjige ije su autorstvo podmetli Nedimu Filipoviu i kojoj su dali hipertrofirani naslov
Islamizacija u Bosni i Hercegovini nalazi se reprodukcija slike Wassily-a Kandinskog, koju su kao
ilustraciju stavili na knjigu bez suglasnosti nositelja autorskih prava ili agencije koja se brine o
autorskim pravima pokojnog Kandinskog.

Ja sam kontaktirao ameriku agenciju Artists Right Society, i to njenog predsjednika Dr Theodore
H. Feder-a i direktora za odobravanje reprodukcija gospou Janet Hicks, i poslao im fotokopije u
koloru naslovne stranice korica spomenute knjige. Dobio sam jasan odgovor da se prireivai,
odnosno autori tog bijednog uratka nisu niti sjetili, a niti udostojili traiti saglasnost za instaliranje
spomenute reprodukcije na prvu koricu te uasne knjige, to predstavlja isti lopovluk.

Meni su Dr Theodore H. Feder i Janet Hicks napisali da me oslobaaju bilo kakve odgovornosti, a
da e protiv izdavaa i prireivaa poduzeti meunarodnim zakonima predviene korake i
sankcije.

Oigledno ova dvojica prevaranata ne uzurpiraju samo autorska prava mrtvog Nedima Filipovia,
ve ak drsko povrijeuju autorska prava Wassily-a Kandinskog, objavljujui sliku mrtvog slikara
na naslovnoim koricama navodne knjige Nedima Filipovia. Znai, pokrali su jednog mrtvaca, i
zakitili njegovo nauno djelo pokradenom slikom davno umrlog velikog slikara.

Mislim da se radi o takvom stepenu lopovluka, arogancije i ignoriranja svih moralnih normi i
zakonskih propisa, kakav nije opisan u naoj zemlji i njenom okruju.

Za kraj da kaem da imam ve pripremljeno oko 480 stranica teksta sa groznim, bolje reeno
katastrofalnim sutinskim, metodolokim, pravopisnim, stilskim i drugim promaajima ove dvojice
varalica, o ijim aktivnostima e uskoro biti obavijeten Rektor Univerziteta u tokholmu, svi
profesori Filozofskog fakulteta Unoverziteta u tokholmu, vedska akademija nauke, te vedska
lijenika komora.

Od svih bosanskih intelektualaca i od sve nae javnosti, kako u Bosni, tako i u iseljenitvu,
oekujem podrku u raskrinkavanju ove dvojice bezskrupuloznih varalica.

Zaista ne bi smjeli dozvoljavati da se u naoj raspameenoj zemlji, kakva god da je u ovom
momentu, deavaju ovakvi, do sada nikada zapameni uasi. Ovo to se radi od ugleda pokojnog
Nedima Filipovia lako moe postati stimulans drugim varalicama koji e pod imenima naih
potovanih i uvaenih pokojnika tampati njihova sabrana djela i njihove kvazi-posthumne
naune doprinose, te tako unitavati njihov zasluno steeni ugled i kaljati njihova potovana
imena, a u isto vrijeme prodavati maglu naim ljudima u Bosni i dematlijama po dijaspori i ire.

Jadni mi svi kad smo i ovakve bezobrazluke doekali i kad o njima naa javnost uti, a posebno
ute oni kojim je Nedim Filipovi mnogo dao i za ivota nesebino pomogao u njihovom naunom i
strunom usponu.

Vidimo da u Sarajevu besmrtnici bivaju javno ubijeni po drugi put, a da nikom ne pada na pamet
postaviti pitanje kako se takvi zloini i nepotivanje mrtvih olako doputaju. Naime, licemjerno je
da jedna ulica u Sarajevu nosi ime Nedima Filipovia, a u isto vrijeme ni zvaninici, ni ira javnost
ne pridaju ovim grozotama nikakve vanosti.

Prof.dr sc. Nadan Filipovi
Yokine, Western Australia, 6060

Obratio sam se i veoma itanom portalu Sarajevo-X i urednitvo je 7.7.2008. godine objavilo moj
slijedei tekst:

Skandal - Rasprodaja mrtvog akademika

Iz daleke Australije javio nam se prof.dr. Nadan Filipovi, sin davno preminulog naunika Nedima
Filipovia, najveeg strunjaka za osmanski period kojeg je BiH ikada imala. U svome opirnom
tekstu prof.dr. Filipovi pie o tome kako se njegovog mrtvog oca ne ostavlja na miru ni nakon 25
godina od smrti, i to time to se kradu, falsificiraju, ili zloupotrebljavaju njegovo ime i nauni
radovi. I sve to za male pare i slavu kratkog vijeka.

Pie: Prof.dr sci. Nadan Filipovi (Australija)

Milan Kundera - Ah, tako je lako otkazati posluh umrlom!

Akademik Nedim Filipovi umro je 21. aprila 1984. godine. Samo radi podsjeanja navodim da je
on bio poznati historiar-osmanist, profesor orijentalnih jezika na Filozofskom fakultetu u Sarajevu,
redovni lan ANUBiH, njen potpredsjednik, dobitnik najveih drutvenih priznanja, ali uz sve to on
je bio skroman i samozatajan nauni radnik. Bio je i ostao izuzetno potovan ne samo u ANUBiH,
Filozofskom fakultetu gdje je do smrti radio, ve u velikom dijelu naune i kulturne javnosti Bosne
i Hercegovine.Znai, Nedim Filipovi je bio poznati naunik, koji se cijeli ivot bavio samo naukom,
tanije orijentalnim jezicima i osmanistikom, a iz podruja osmanistike je napisao niz znaajnih
naunih radova, meu kojim se istie njegovo kapitalno djelo Princ Musa i ejh Bedredin.

Napad kvazinaune 'elite'

Svi mi znamo da se pisanjem - stvaranjem naunih radova iz historije ili osmanistike obino bave
naunici, odnosno historiari ili osmanisti. Meutim, nigdje nije naglaeno da se osmanistikom ne
mogu baviti i ljudi kojima osmanistika nije struka. No, amaterski i diletantski pokuaji takve vrste
veoma su riskantni za nestrune osobe i esto zavravaju potpunim neuspjehom i pojavom
monstruoznih kvazinaunih umotvorina koje za dugi period zagauju nauni i kulturni okoli. Nije
uopte iznenaujue da nedostatak osnovne pismenosti, nepoznavanje temelja nauke i nejako
znanja iz metodologije naunog rada uvijek ima za posljedicu da u naunim radovima iz historije ili
osmanistike koje piu nekompetentne osobe dolazi do uasnih nakaznosti u primjenjenoj metodici,
pismenosti, stilu, i razliitim drugim aspektima sa kojih se njihov nauni rad moe javno
procjenjivati i ocjenjivati. Kvazinaunike neki ubrajaju u kategoriju, uslovno reeno, normalnih
linosti koje nisu opasne po okolinu. Meutim, ne smije se zaboraviti i smetnuti s uma da
kvazinaunici veoma esto imaju bolestan osjeaj svoje vlastite veliine, samoljubljivosti,
arogancije, patoloke oholosti, uvijek veoma izraene sujetnosti, pa svakako i megalomanski
osjeaj vlastite intelektualne veliine i superiornosti, a to je najopasnije, redovno pate od
neizljeive i strane nekritinosti. I nije sluajno reeno i potvreno da svako posjeduje upravo
onoliko nekritinosti koliko mu nedostaje intelekta i morala.

S druge strane, veina naeg bosanskog naroda, odnosno naih bosanskih ljudi sa golemim
respektom i povjerenjem gleda, odnosno prosto "blehne u one koji su "napirlitani zvunim
titulama i koji se predstavljaju kao veliki naunici. Naalost, opta nauna pismenost u nas je jo
na takvom nivou da je odista jednostavan zadatak kojekakvim pseudonaunim varalicama mnoge
ljude impresionirati kojekakvim knjigama bombastinog sadraja, koji su puni ispraznog fraziranja,
pompeznog kvazinaunog jezika bez smislenog konteksta, efektnih retorikih akrobacija koje se
koriste da bi se stvorio utisak naune superiornosti i istinitosti, te razliitih novogovornih rijei i
druge prirune pirotehnike iz prevarantskih arsenala. Zadatak je varalicama pogotovo olakan
kad kao autora svojih pseudonaunih besmislica zloupotrebe ime jednog davno umrlog naunog
autoriteta, znajui da e im takvo ime predstavljati ne samo dobar marketinki brand ili label,
ve i jednu vrstu zatite od javne kritike i eventualne osude. Naime, veina naeg svijeta duboko
potuje mrtve, pa iako mnogi znaju da se radi o jasnoj prevari i zloupotrebi imena pokojnika,
radije ute, nego da bilo kakvom otvorenom kritikom dotaknu njegovo ime, a to je po mom
miljenju potpuno pogrean adet.

Upravo o jednom takvom kvazinaunom tandemu alternativnih osmanista, a u stvarnosti obinih
prevaranata bie govora u ovom, za iroku javnost veoma informativnom i nadam se pounom
tekstu. Neko bi me mogao zapitati zato sam rekao obinih prevaranata, a ne alternativnih
osmanista? Mislim da u biti jasan ako parafraziram profesora Garretta Fagana koji je rekao da se
varalice u pokeru ne mogu nazvati alternativnim kockarima, tako da se naunim prevarantima ne
smiju priznavati ak ni naslovi, kao naunici-amateri, alternativni naunici, diletanti, itd.

Kako Bosanci falsificiraju nauku

Sada, toliko godina od smrti akademika Nedima Filipovia u Bosni i Hercegovini i inozemstvu
poele su se pojavljivati fantomske naune knjige pokojnog akademika Nedima Filipovia.
Najprije se 2005. godine pojavila takozvana "Islamizacija u Bosni i Hercegovini, a dvije godine
kasnije navodno djelo pokojnog akademika Nedima Filipovia s bombastinim naslovom
"Osmanski feudalizam u Bosni i Hercegovini.

Izdava prvog spomenutog uratka je Centar za obrazovanje i kulturu iz Tenja, a drugog
ArmisPrint iz Sarajeva. Recenzenti oba navodna nauna djela Nedima Filipovia su njegovi bivi
studenti i to dr sc. Behija Zlatar, aktualni direktor Orijentalnog instituta u Sarajevu i Vojislav
Vujanovi, estetiar, knjievni, pozorini i filmski kritiar.

Duboko svjestan svake vrste moje line odgovornosti, kako kaznene, tako moralne i materijalne
glasno i jasno izjavljujem da se radi o najveoj antinaunoj prevari na prostorima Bosne i
Hercegovine i njenog okruenja. Utvrdio sam i sigurno u dokazati da se u stvarnosti radi o
uradcima dvojice vedskih varalica. Jedan od njih je prof.dr Nihad Hasi, bivi vanredni profesor
fizike na Prirodno-matematskom fakultetu u Sarajevu, pisac knjige "Specijalna teorija relativiteta,
te jedno kratko vrijeme SDA-ministar za obrazovanje, nauku, kulturu i fiziku kulturu Bosne i
Hercegovine.

Drugi lan ovog prevarantskog tandema je dr Svjetlan Filipovi, ljekar-specijalist za internu
medicinu, koji je do rata i jedno vrijeme rata radio na Internoj klinici Klinike bolnice Koevo.
Nihad Hasi i Svjetlan Filipovi su dravljani vedske, gdje stalno ive i rade.

No, vratimo se spomenutim knjigama, koje je Nihad Hasi proglasio dijelovima naune trilogije
pokojnog akademika Nedima Filipovia.

Pod punom odgovornou tvrdim da se ne radi niti se moe raditi o naunim djelima pokojnog
Nedima Filipovia. U stvarnosti to sve je najobinije i potpuno nepismeno Smeu dvojice
spomenutih vadskih varalica koji su se drsko usudili zloupotrebiti ime i pokradenu i u
Skandinaviju odnesenu, pisanu ostavtinu jednog velikog naunika. Te dvije individue sada kao
dva vedska stara pijetla kopaju kao na bunjitu po toj pisanoj zaostavtini i kao s tvornike trake
liferuju javnosti navodne knjige Nedima Filipovia.

Antinauka koja ubija nauku

Poto se radi se u uasu nad uasima najprije sam se jednim pismom obratio Akademiji nauka i
umjetnosti Bosne i Hercegovine i zamolio za njihovo struno miljenje. Od Predsjednitva ANUBiH
sam dobio veoma jasan odgovor koji glasi:

"Potovani gospodine Filipovi,

doprinijeti njegovom velikom ugledu u naunom svijetu i sveopem potovanju prema
veoma obimna.


Takav je stav i miljenje Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, pa ako neemo
vjerovati naoj najautoritativnijoj naunoj instituciji, kome emo?

Veoma paljivo sam prostudirao kompletnu "Islamizaciju u Bosni i Hercegovini i do sada sam
uspio pronai na stotine i stotine greaka antinaune, metodoloke, sadrajne, pravopisne i stilske
naravi. Do sada imam zapisano oko 240 stranica greaka iz knjige koja ima 392 stranice. Kada
sam dio knjige Islamizacija u Bosni i Hercegovini poslao na lektoriranje jednoj starijoj gospoi,
profesorici hrvatskog jezika, koja je preko 45 godina provela u svojoj struci i koja je uvaeni
ekspert za lektoriranje svih vrsta tekstova, a posebno naunih, evo odgovora koji sam od nje
dobio:

Profesore Filipoviu,

Ne udim se to ste se zgrozili nad ovim tekstom, za koji rekoste da je samo dio
floskula i besmislica kojima vrvi djelo prireivaa djela Vaega cijenjenog oca. Teko
da bih se upustila u lektoriranje te "sveope zavrzlame" jer u ivotu nisam srela toliko
nelogian, besmislen i totalno nepismen tekst. Nepoznavanje pravopisnih normi jo je
"najbezazlenija" zamjerka, dok su svi ostali principi jezine strukture kao sintaksa,
morfologija, red rijei i jasnoa stila - izbor izraza, na nedozvoljeno niskoj razini i za
obinu pisanu komunikaciju.

S potovanjem, Prof. Vera Vavrica, mr. sci.

Fiziar i ljekar postali osmanisti

to se pak tie "Osmanskog feudalizma u Bosni i Hercegovini pregledao sam samo etrdesetak
uvodnih stranica i "suplement Nihada Hasia i imam zapisano 125 stranica greaka i komentara
uasnih gluposti koje se usudio napisati taj samoproglaeni profesor emeritus filozofije nauke i
teorije znanosti sa Stockolms univerziteta, bivi bosanski univerzitetski profesor fizike i SDA-
ministar za obrazovanje, nauku, kulturu i fiziku kulturu Bosne i Hercegovine, a sada jedna stara
varalica. Hvala bogu da je taj tip na vakat nagario, jer jadna bi nam bila majka da je tako
nepismen i nekritian pobaaj kadrovske politike stranke SDA sluajno ostao da ovdje svojim
budalatinama vedri i oblai tako vane segmente drutvenog ivota kao to su obrazovanje,
nauka, kultura i fizika kultura.

Kao pojedinac smatram svojom dunou informirati nau svekoliku javnost, kako ovu bosansku,
tako i onu emigrantsku, rasutu diljem dunjaluka, da sa tanc-maine samozvanih prireivaa,
kako su sami najavili, trebaju uskoro izai nauni radovi Nedima Filipovia: Uticaj islama na tlu
Bosne i Hercegovine, Ekonomika Balkana, Islamska civilizacija, Islamski misticizam i druge
studije, Albanski defter, Gramatika turskog jezika i Turska knjievnost.

Mogli bi se neki upitati Pa ta je ustvari radio pokojni Nedim Filipovi? Da li je mogue da je pisao
i pisao, pripremajui materijale za desetak svojih kapitalnih naunih djela, koja sada 24 godine
nakon njegove smrti ponovo prireuju neki za osmanistiku potpuno nekompetentni i nepismeni
fiziar i lijenik?

Mogli bi se ti isti ili neki drugi upitati Da li su te knjige imale ikakvu promociju u Bosni i
Hercegovini? Da li je iko napisao i jednu rije u sredstvima javnog informiranja o tom navodnim
naunim djelima?

Odgovori bi bili Nije mogue da je Nedim Filipovi za ivota napisao toliku gomilu naunih djela, a
da ih nije za ivota objavio. Nije bilo niti jedne promocije u Bosni i Hercegovini i niko nije napisao
niti jedne javne rijei o tim antinaunim promaajima.

Opet bi se moglo postaviti pitanje Pa, ko onda kupuje te knjige i gdje se one prodaju?

Odgovor na to pitanje bi glasio: Te, knjige su jedino imale promociju po bosanskim klubovima i
islamskim zajednicama u vedskoj, a kupuju ih pripadnici nae takozvane dijaspore, bolje reeno
emigracije, najpreciznije reeno dematlije koji ive u Skandinaviji. No, te se tune knjige mogu
"pazariti i na trotoarima Ferhadije, na pijacama, te petkom pred nekim sarajevskim damijama.

Da bi se detaljnije osvrnuo na naune, sadrajne, pravopisne i sve ine promaaje ovih
prevarantskih umotvorina trebala bi mi itava knjiga, a takvu knjigu upravo piem. Za tako neto
ne da treba samo puno vremena, ve i elini ivci. Spomenuta knjiga o knjigama ugledae
svjetlo dana na proljee slijedee godine, ba povodom dvadesetpetogodinjice "prve smrti
Nedima Filipovia. Najavljujem da e se raditi o knjizi sa oko dvije stotine stranica teksta, te sa
dodatnim DVD om sa oko 450 do 500 strana na kojim e dobronamjerni naunici koji mi
pomau, kao i najkvalificiraniji lektori izloiti ama ba sve jezive promaaje ovih knjiga, a i drugih
prevarantskih uradaka koje e se najvjerojatnije u meuvremenu pojaviti. Ta knjiga e biti tivo
na kojem emo se detaljnije pozabaviti i likovima i djelima ne samo ove dvojice vedskih
varalica, ve i "vajnih recenzenata koji svog pokojnog profesora prodadoe za po "aku srebrenih
kuda, te izdavaa i odgovornih osoba za izdavae. Ja u dati sve od sebe, a za usluge recenzije
u se obratiti naunicima i lingvistima s najveom reputacijom. Ve su mi nekolicina ponudili svoju
besplatnu pomo.

Ta knjiga nee imati cijene. Ona nee biti komercijale naravi i nee se prodavati, ve e njen
kompletan tira biti usmjeren u arhiv ANUBiH, u Nacionalnu biblioteku, biblioteke fakulteta
drutvenih nauka, drutvene institucije, sve biblioteke, te e biti dostupna svim pojedincima iz
ostataka nae kulturne i naune javnosti. Svakako da e najvei broj primjeraka te knjige dobiti
biblioteka Odsjeka za orijentalnu filologiju, kojeg je jedan od osnivaa bio pokojni akademik Nedim
Filipovi. Ona e biti dosta dobar vodi studentima kao se ne smiju pisati nauna djela iz
osmanistike.

Obratio sam se i Petoj strani svijeta, dosta itanim web-novinama BiH-dijaspore sa slijedeim
tekstim:

Nisam prireiva ni prvog, a ni drugog izdanja Islamizacije u Bosni i Hercegovini,
koja se ibicarski podvaljuju javnosti kao djelo pokojnog akademika Nedima Filipovia

Nadan Filipovi

Obraam se bosanskoj emigraciji i itateljima Pete strane svijeta u vezi sa objavljenim lankom
urednika PSS-e Amira Hotia. Cijenjeni gospodin Hoti je u najboljoj namjeri objavio tekst pod
naslovom Drugo izdanje Islamizacije u Bosni i Hercegovini rahmetli akademika Nedima
Filipovia.

U Hotievom lanku stoji, izmeu ostalog, da sam prireiva drugog izdanja Islamizacije u Bosni
i Hercegovini, iji je navodni autor prof. akademik Nedim Filipovi.

elim odmah demantovati pomenute navode i upozoriti itatelje da prireiva nisam, niti imam
ikakve veze s tim falsifikatom, ije izdanje se moe s pravom nazvati i kriminalnim inom, i za to
e, nadam se, i izdava i druga dvojica sastavljivaa pomenutog djela kad-tad morati snositi
teke posljedice, ali ne samo pred sudom javnosti, kao do sada. Dodau uz to da se nain na koji
ova dvojica nemoralnih tipova tancaju uase zvane knjige Nedima Filipovia moe s pravom
nazvati rasprodajom imena i posthumnim unitavanjem autoriteta ovog orijentaliste, koji je
preminuo prije vie od dvadeset i pet godina, tanije 21. aprila 1984. godine.

Ko stoji iza ovih kvazinaunih (ne)djela ?

Podsjetiu itatelje da je jedan od prireivaa prvog izdanja iste ove knjige, Islamizacija u Bosni i
Hercegovini, kao i druge nevjeto sklepane tandara-mandara knjige Osmanski feudalizam u
Bosni i Hercegovini, dr Nihad Hasi, sa stalnim mjestom boravka u vedskoj , zemlji u kojoj,
uzgred reeno, nosi ime Nihad Haas. U javnosti, ovaj gospodin se predstavlja kao profesor-
emeritus prestinog Univerziteta u tokholmu, za koji on, jadna majko, pie da je Stockolms
Univeristet, te kao redovni profesor filozofije fizike i teorije znanosti i povijesti fizike na
Univerzitetu u Sarajevu, pa dalje kao bilesi Vistiting Professor Harward University, Boston
University i McGill University na predmetima History of Science, guest professor za theory of
science and research methodology na Royal Institute of Technology.

Svako se moe samo zadivljeno upitati: Kad od tolikih obaveza s kraja na kraj Planete, ovaj genij
stie da priredi tolikotomno djelo prof. Nedima Fillipovica?

injenice, meutim, govore sasvim drukije: strune slube Univerziteta Harward, Boston i McGill i
Royal Institute of Technology izriito demantuju gore pomenute navode i tvrde da niko ne poznaje
nikakvog visting profesora Nihada Hasia, kao ni nikakvog visiting profesora Nihada Haas-a.

Na slubenoj web-stranici Univerziteta u Stockholmu moe se samo proitati da je Hass Nihad tek
obini forskare, to znai istraiva (bez radnog mjesta). Nigdje, dakle, nema navoda da je
Nihad Hasi ili da je Nihad Haas profesor-emeritus na Univerzitetu Stockholm. Iako mnoge novine
na hrvatsko-srpsko- bosanskom jeziku prenose ovaj blistavi portret profesora Haasa, pretrpanog
medaljama, diplomama, i titulama svjetskih univerziteta, pomenuti profesor-doktor, meutim,
oito izbjegava da doda svim blistavim titulama i jo jednu vrlo vanu funkciju koju je obavljao.

Mislim da treba navesti da je doktor Hasi ili sada doktor Haas, istina vrlo kratko, tanije do svog
slikovitog bjekstva iz Sarajeva i BiH 1992, obavljao i funkciju ministra za obrazovanje, nauku,
kulturu i fiziku kulturu prve postkomunistike Vlade Bosne i Hercegovine. Na ovu dunost,
postavila ga je 31. decembra 1991. godine njegova tadanja stranka SDA. Normalno, SDA sada
mudro uti o tom katastrofalnom kadrovskom autogolu i izboru ministra koji je punih gaa,
odnosno dimija pobjegao iz Sarajeva izdavi Vladu i Rahmetli Predsjednika BiH Aliju Izetbegovia
pred kojim je poloio ministarsku zakletvu. Mislim da bi osnovni red bi bio da se SDA barem sada,
nakon sedamnaest godina, oglasi o ovom svom ministru-bjeguncu.

Uz pretpostavku da su i autentine sve titule kojima se samotitulira gospodin Haas, a to zaista
nisu, on i dalje ostaje potpuno nestruno lice kad je u pitanju orijentalistika, pa i sama islamizacija
Bosne. Naime, ni jedna diploma i doktorat iz fizike, ni njemu, niti i jednom drugom nauniku, ak i
da je sam Ajntajn u pitanju, ne daje pravo da se bavi ovim, vrlo specifinim i delikatnim
oblastima, kao to su orijentalistika, historija Osmanskog carstva, historija Balkana i Bosne,
osmanistika, a gdje spada i islamizacija openito, i islamizacija Bosne, napose.

Drugi prireiva knjige o Islamizaciji u BiH jest doktor Svjetlan Filipovi, specijalist interne
medicine, koji je do svog naputanja, odnosno bjekstva u transporteru UNHCR-a iz opkoljenog
Sarajeva, radio na Internoj klinici bolnice Koevo. Bjeeci, dakle, bezglavo i panino od etnickih
granata i od sjene ostataka vlastite lijenike savjesti, ostavljajui ranjene, osakaene, iskrvavljene
da se njima bave inozemni lijenici, hrabri doktor Svjetlan je ipak bio sasvim priseban, i nije
smetnuo s uma da u svoje kufere pored lane dijagnoze da boluje od raka, une i onu ogromnu,
pisanu zaostavtinu pokojnog Nedima Filipovia ostavtinu iji sam, uzgred reeno, i sm legalni
nasljednik i prenese je u svoju novu domovinu vedsku, trenutano vodeu zemlju alternativne
fiziko-medicinske osmanistike i orijentalistike.

Ova dva doktora, postaju dakle preko noi, u jednoj dalekoj stranoj zemlji novokomponovani
eksperti za osmanistiku, orijentalistiku, islamski misticizam, gramatiku turskog jezika, tursku
knjievnost, itd , a svoje vlastito autorstvo perfidno podmeu velikom nauniku koji je umro prije
dvadeset i pet godina.

Ve nakon prvog izdanja takozvane Islamizacije u Bosni i Hercegovini, obratio sam se javnosti
u Bosanskoj poti, Osloboenju, Sarajevo-X i Preporodu i pokuao ukazati na falsifikat,
stavivi otvoreno do znanja da lino nisam ni na koji nain ukljuen u taj prevarantski poduhvat.

Obratio sam se i Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, a od predsjednika i
potpredsjenika ove nae najrespektabilnije naune ustanove, dobio odgovor slijedeeg sadraja:

Broj: 01 01 135 / 08
Sarajevo, 6.3.2008. godine


doprinjeti njegovom velikom ugledu u naunom svijetu i sveopem potovanju prema
veoma obimna.

Imajui sve to u vidu, ANUBiH, nema duge solucije nego da se strogo ogradi od
cjelokupnog konteksta situacije koja je nastala, kako u odnosu na privatno-pravne
relacije izmeu nasljednika autorskih prava iza pokojnog Nedima Filipovia, tako i u
odnosu na ouvanje integriteta njegovog djela. ANUBiH ne eli da sa svim tim
radnjama, koje se vre nad djelom naeg pokojnog i uglednog lana, bude i najmanje
povezana.

S potovanjem,

Predsjednik ANUBiH
Akademik Boidar Mati

Potpredsjednik ANUBiH,
Akademik Muhamed Filipovi

Bez obzira na ovo pismo, koje je takoe poznato naoj javnosti, pomenuti polivalentni doktori i
strunjaci, nastavili su sa svojim izdanjima, potpisujui se kao Nedim Filipovi. To se deava i
nakon kritikog teksta prof.dr Jasna ami, dugogodinje saradnice i kolegice pokojnog akademika
Nedima Filipovia, u kome se jasno ita da se njegovom ostavtinom, to jest materijom ove vrste,
moe baviti samo struno lice: orijentalista. I jo ue: turkolog, koji je uz to izuavao i stare
osmanske dokumente, za to je neizostavno potrebno savreno znanje iz arapskog, persijskog,
modernog turskog, staroturskog, srednjeturskog i osmanskog turskog jezika. Potom je potrebno
poznavanje mnogih drugih evropskih jezika, pa znanje iz historije Azijskih zemalja, tekstova na
ujgurskom i agatajskom koji svejdoe o kompleksnosti materije i bogatoj osmanskoj batini,
zatim da je potrebno znati historiju Balkana, sa svim jezicima koji su tad bili u opticaju, od
latinskog, slavjanoserbskog do maarskog i albanskog, da je trebalo biti strunjak za diplomatiku,
izuavati odnose Osmana i njihovih rivala - posebno Mletaka i Austrije (znati znai i njihove jezike
i biti specijaliziran za itanje njihove arhivske grae), znati potom filologiju, ali i modernu
lingvistiku, socijalnu ekonomiju, historiju religija, historiju islama, islamsku civilizaciju, filozofiju
islama, sufizma, dervikih redova, orijentalne i zapadne mistike, neoplatonizma, budizima,
mazedeizma, rabitizma i karaizma, genezu i egzegezu Kurana, imati znanja iz erijata, timarskog
sistema, millet-sistema, i hasova, pa ak i islamske eshatologije, itd

Doktori Nihad Hasi i Svjetlan Filipovi se nisu uopte obazirali ni na otre, strune, ali
istovremeno i zaista dobronamjerne kritike Jasne amic iznesene u tekstu pod naslovom Ko je
autor Islamizacije u Bosni I Hercegovini? Velika neupotrebljiva knjiga, objavljenom u
Osloboenju od 31. jula 2008. godine, gdje gospoa ami upravo ukazuje da je potrebno
poznavati sve gore pomenuto ukoliko se misli pristupiti posthumnom izdanju djela Nedima
Filipovia. Obratiu se profesorici ami za doputenje da se njen tekst objavi i u Petoj strani
svijeta, kako bi javnost dobila sasvim jasnu sliku o ovom izdavakom skandalu, odnosno kako bi
se sama u to uvjerila.

A da bi taj skandal bio jo vei, ovim svjetskim velestrunjacima nije bilo dovoljno da samo budu
falsifikatori, nego su postali i dvostruki falsifikatori, napravivi dakle dvostruki, sudski kanjiv
prekraj. S jedne strane su davno umrlom profesoru Nedimu Filipoviu podvalili i pripisali vlastite
kvazinaune papazjanije, a s druge strane, u taj falsifikat su sad ukljuili i moje ime, pa je,
ponavljam, ova izdavaka prevara stoljea, dobila dimenzije dvostrukog zloinakog ina.

Da budem jasniji: u drugom izdanju Islamizacije Bosne i Hercegovine, izdanje (Armis Print,
Sarajevo, 2009), uz imena ove dvojice varalica iz vedske, pridodato je i moje ime. Doktor Haas
se ovaj put pojavljuje samo kao autor uvodnog dijela, dok je moja malenkost navodni prireiva
ove kvazinaune tvorevine, to sam sasvim sluajno saznao kad je knjiga objavljena.

Neka mi itatelji ne zamjere to u jo jednom naglasiti da je na ovaj nain ne samo sruen ugled
pokojnog akademika Nedima Filipovia, nego je na najpokvarenijo nain meni podmetnuta uloga
glavnog kreatora, odnosno organizatora ovog kriminalnog nedjela.

Napokon, to se tie mog navodnog autorstva u prireivanju kvazinaunih-kvazi-sabranih-kvazi-
djela koja se pripisuju mom ocu Nedimu Filipoviu, nadam se da e se o tome, na zakonom
predvienom mjestu, uskoro imati prilike izjasniti izdavaka kua Armis Print i njen glavni urednik,
Asaf Dani. Ovu dvojicu varalica, meutim, tite vedski pasoi, a jednog od njih i kakvo-takvo
nekadanje pripadnitvo i zasluge za SDA-stranku koja ga je kao svoj najvei i najsramotniji
kadrovski pobaaj postavila na ministarsko mjesto.

I konano, mnogi bi se mogli upitati: Pa ta je ustvari radio rahmetli Nedim Filipovi? Da li je
mogue da je pisao i pisao, pripremajui materijale za desetak knjiga, koje sada 25 godina nakon
njegove smrti prireuju neki potpuno nekompetentni i nepismeni fiziar i lijenik?

Ostavljam itateljima da sami prosude o emu se ovde u stvari radi. Mislim da je svakom iole
pametnom sasvim jasno da se iza ovih takozvanih knjiga rahmetli Nedima Filipovia skriva jedna
golema i nezapamena, ali sasvim transparentna podvala, zamaskirana velikim rijeima prireivaa
o rahmetliji, i globalna prodaja njihovih alabajzerskih rukotvorina ljudima koji se lijepe na ime
rahmetlije.

Da su ovako neto uradili koija ili neki sitni sarajevski piljar i to bi bila velika sramota. A kad
ovakve prevare kreiraju dva mutna tipa, dva najblia srodnika rahmetli Nedima Filipovia, koji kao
krompir na pijaci na veliko prodaju njegovo asno ime i unitavaju njegov za ivota steeni ugled
naunika onda je to stvar koju bi, po mom miljenju, trebali ocijenjivati i njihove kolege sa
Univerziteta u Stockholmu i iz bolnice u Orebru.

Golema je sramota za jednog starijeg ovjeka kakav je Nihad Hasi ili Nihad Haas, te za jednog
ve dosta starog lijenika da su spali na nivo piljara i upustili se u ovakvu besprimjernu prevaru
javnosti i bezobzirno unitavanje naunog renomea mrtvog ovjeka koji se ne moe odbraniti.

Povodom tampanja teksta Islamizacija i europeizacija gospodina Juraja Maria, u kojem se
navodi ime pokojnog Nedima Filipovia, poslao sam moje reagiranje portalu Poskok Info u
formi slijedeeg teksta:

Islamizacija u Bosni i Hercegovini i Osmanski feudalizam u Bosni i Hercegovini
nisu djela pokojnog akademika Nedima Filipovia

Obraam se urednitvu cijenjenog portala Poskok online sa zamolbom da upravo zbog daljeg
pospjeivanja drutvene dekontaminacije objavi moje opservacije u svezi komentara o navodnoj
knjizi pokojnog akademika Nedima Filipovia Islamizacija u Bosni i Hercegovini koja je
spomenuta u kontekstu kolumne Islamizacija i europeizacija gospodina Juraja Maria objavljenoj
8.studenog 2009. godine.

Nemam nakanu komentirati navode iz kolumne cijenjenog gospodina Maria posebice iz razloga
to su svi njegovi navodi, kao i navodi gospodina Dubravka Lovrenovia zasnovani na citiranju
knjige pokojnog akademika Nedima Filipovia koji je umro prije dvadeset i pet godina, tonije 21.
travnja 1984. godine.

Knjiga koja je citirana, Islamizacija u Bosni i Hercegovini, tiskana 2005. godine u prvom izdanju
u Centra za kulturu i obrazovanje u Tenju, a u drugom izdanju 2008. godine u Armis Printu u
Sarajevu, nije djelo Nedima Filipovia, kao to to nije ni navodno Filipovievo djelo Osmanski
feudalizam u Bosni i Hercegovini, tiskano od izdavaa Armis Print u Sarajevu 2007. godine.

U formi ovog skromnog priloga opoj drutvenoj dekontaminaciji elim obavijestiti svekoliku
javnost, a posebice gospodu Dubravka Lovrenovia i Juraja Maria, te svakako itatelje portala
Poskok Online, da se u stvarnosti radi o naivnom i traljavo izvedenom pokuaju prevare, a
istodobno o posthumnom unitavanju ugleda i imena intelektualca i znanstvenika kakav je bio
akademik Nedim Filipovi. Stvarni autori oba spomenuta (ne)djela su dva prevaranta profesor.dr
Nihad Hasi, odnosno osoba poznata i pod alternativnim imenome Nihad Haas, te doktor Svjetlan
Filipovi, lijenik specijalist interne medicine. Navedene, za povijest i osmanistiku potpuno
nekompetentne individue, imaju stalno mjesto boravka u vedskoj kamo su emigrirale tijekom
rata i gdje se sada na veliko bave alternativnom amaterskom osmanistikom.

Moram pripomenuti da je pokojni akademik Nedim Filipovi svoju pisanu zaostavtinu ostavio i
meni na brigu i uvanje, meutim, ista je od mene u mom odsustvu tijekom rata otuena i na
voleban nain prenesena u vedsku, tu zemlju novokomponirane osmanistike i orijentalistike.
Tom pisanom zaostavtinom sada neogranieno raspolau jedan od nasljednika, te Nihad Hasi
alias Nihad Haas, a iste osobe kriju svoje autorstvo nad tim antiznanstvenim uasima prikazujii
sebe samo kao takozvane prireivae, dok su autorstvo podmetnuli svom ocu i ujaku, umrlom
prije etvrt stoljea.

Islamizacija u Bosni iHercegovini ima 391 stranicu, te uvodnih 12 stranica. Postoji i jedan
izdvojeni list zvani ERRATA, sa samo navedenih 50 tiskarskih greaka koje su navodno promakle
prireivaima, recenzentima i lektoru, ako je bilo tko i lektorirao ovaj jezivi tekst. Naime, nigdje u
ovoj tunoj i nikom potrebnoj knjizi ne pie da li je tekst uope lektoriran prije tiskanja iste. U
knjizi nije naveden nikakakav sadraj. Knjiga ne sadri niti jednog jedinog literaturnog
navoda, niti jedne reference ili fusnote.

Uvod i uvodne naznake napisao je prof.dr Nihad Hasi alias Nihad Haas, do odlaska u vedsku
profesor na Odsjeku za fiziku, Prirodno-matematskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, te do
slikovitog bjekstva jedno kratko vrijeme ministar za obrazovanje, nauku, kulturu i fiziku kulturu u
Vladi SR BiH od 31. januara 1991. godine. Sada se isti lano predstavlja kao profesor emeritus
filozofije nauke i teorije znanosti sa Stockolms Universitet-a (Da! Tako pie u knjizi.), te profesor
na sveuilitima Harward, Boston, McGill, te na Royal Institute of Technology.

Normalno i uobiajeno je da svako znanstveno djelo koja izae pred javnost i itateljstvo
automatski postaje predmetom ocjene i procjene te iste javnosti i itateljstva. I laiku e i to nakon
letiminog pregleda biti jasno da Islamizacija u Bosni i nije knjiga, ve jedna nezgrapna
kolekcija, najblae reeno, neoprostivih antiznanstvenih promaaja, nepotivanja osnova
metodologije pisanja znastvenog rada, katastrofalnih pravopisnih pogreaka, uasne sintakse,
morfologije reenice, interpunkcije, reda rijei, itd.

Ovakva teka tvrdnja nedvojbeno zahtijeva svoje injenicama argumentirano objanjenje. Za
nadati se je da e mi biti dozvoljena zaista objektivno i dobronamjerno elaboriranje moje tvrdnje
o toj nazovi knjizi o kojoj niko u Bosni i Hercegovini i u inozemstvu nije napisao ili javno izrekao
niti jedne rijei. Pri tome se podrazumijeva da za sve prezentirane navode ja kao pojedinac
preuzimam svaki oblik pune odgovornosti pred svekolikom javnou i svim pravosudnim
institucijama u svijetu.

Tvrdim da najmanje 99% stranica ovog potpuno nepismenog prireivakog nedjela, sadri
razliite neoprostive i nepopravljive greke koje u potpunosti unitavaju kompletanu sutinu i
sadraj ove knjige. Naime, ne radi se uope o Islamizaciji u Bosni i Hercegovini, ve o
trapavom pokuaju podmetanja nekih elemenata islamizacije u Zvornikom sandaku pod
Islamizaciju u Bosni i Hercegovini, to prireivai na neki nain u svom pisaniju dosta
zakukuljeno i zamumuljeno i sami priznaju.

Analizirajui dvanaest uvodnih stranica koje je napisao i potpisao prof.dr Nihad Hasi, koji se, kako
rekoh, lano predstavlja kitei se perjem profesora emeritusa sa Stockolms University, te
profesora sa Harwarda, Bostona, McGilla, Royal Institute, itd., doao sam do zakljuka da je taj
tekst zaista vie nego grozan. To je potpuno nepismen tekst, koji vrvi nepotrebnim i
kontraproduktivnim hiperbolama, ispraznim fraziranjima, telalskim hvalenjem svog pokojnog
ujaka, kominim verbalnim akrobacijama, jako loim redom rijei u reenicama, loom sintaksom i
morfologijom, mijeanjem hrvatske i srpske varijante jezika, zapoinjanjem stotina i stotina
reenica veznicima ali i jer, za to su oni nai stari uitelji u pukim kolama ne samo davali
iste jedinice, ve su neki znali ak i povui za uho uenike niih razreda koji su takve greke
uporno ponavljali.

Zbog nedostatka prostora navest u samo oko 0.05% upeatljivih primjera koji e itateljstvu biti
jasni indikatori o emu se tu sve radi.

Naprimjer, pogledajte ove grozote, kao: Stockolms Universitet, "132,22 posto muslimanskih
seoskih domainstava grada Donja Tuzla, 1533,9 primiura, galopirajui ritam islamizacije,
pola para volova, selo od jedne kue, "molekuli cjeline ranijih odnosa", "proslava
Muhamedovog roenja, "2 muezzina vezana uz damiju,Vlasi koji nisu uli u vlaki popis
Vlaha..., najmanje stotina reenica koje poinju rijeima "upada u oi", sumarno uinjeno na
sumaran nain, dinovski rast Sarajeva, nekoliko stotina reenica koje poinju veznicima ali ili
jer, boija knjiga, poslati krstai, instrumenat, pakta conventa, u unutranjem,
endogenom smislu, pod neposrednim oevidijem bosanskih masa, islamizacija daje gotovo
senzacionalne rezultate, da li su u takva sela slati posebni agitatori, islam je kao i svaka religija
totalizantan, vjersko-sektantski sukobi, ono je stanovalo odjelito, to je sporedan,
adventivan fenomen, prodiranje prema srednjoj Evropi ima vanjski, egzogeni karakter, jo od
poetka turske drave ortodoksni, sunitski islam bio je slubena religija te drave, Istina, teite
nae teme nije islamizacija uopte nego u prvom redu islamizacija Vlaha., i tako dalje, i tako
dalje.

Knjiga nema niti jedne reference, odnosno literaturnog navoda ili fusnote.

Da ne duim, potpuno je jasno da je ovo nekrofilsko nedjelo proizvedeno u vedskoj amaterskoj
laboratoriji za novokomponovanu osmanistiku vlasnika Nihad Hasi-Nihad Haas & Svjetlan
Filipovi. Za nadati se je da se potovana i iskreno cijenjena gospoda Dubravko Lovrenovi i Juraj
Mari nee naljutiti kada kaem da se njih dvojica uope nisu udubili u tekst navedene knjige
dvojice vedsko-bosanskih varalica koji ugled i ime svog davno preminulog oca i ujaka piljarski na
veliko prodaju kao kakav truli kupus ili proklijali krumpir i proerdavaju ga za aku Judinih kuda
poput pijanih koijaa. Ukoliko gospoda Lovrenovi i Mari zaista ele provjeriti ove moje navode
iza kojih nepokolebljivo i odgovorno stojim mogli bi imati detaljniji uvid u ta nova djela Nedima
Filipovia, koja se kao pakiranja tetrapak mlijeka sa tvornike trake podmeu naivnim laicima po
bosansim, bolje reeno bonjakim klubovima i islamskim zajednicama, ili se ak petkom telale
pred sarajevskim damijama.

Mnogim znanstvenicima u Bosni i ire je poznato da je Nedim Filipovi bio znanstvenik par
exellence, pa ak i do sitniavosti pretjerani perfekcionist u lingvistici i metodologiji znantvenog
rada, to se moe jednostavno utvrditi kad se proitaju njegovi znanstveni radovi koje je napisao i
sam potpisao za svog ivota. Stoga bih lijepo zamolio gospodina Dubravka Lovrenovia da barem
letimino usporedi znanstvene radove koje je Nedim Filipovi publicirao prije smrti sa ovim
antiznanstvenim falsifikatima, pa e mu biti sve jasno.

Na kraju, moe se postaviti pitanje: Da li je zaista ikako moguno da je Nedim Filipovi neumorno
pisao i pisao, stvarao i stvarao, da bi ostavio jednom nedopeenom fiziaru i jednom lijeniku da
oni pod njegovim imenom prireuju ovakva antiznanstvena i potpuno nepismena djela iz
osmanistike, i to ak 25 godina nakon njegove smrti?

Svako iole logian zna odgovor.

Ako se ova dvojica olinjalih prevaranata jo uvijek ne stide zbog ovih nekrofilskih uasa koje
nepokolebljivo produciraju i njima kontaminiraju drutveni okoli, kad-tad e se zbog njihovih
skandaloznih injenja neugodno osjeati njihova djeca i potomstvo.

S potovanjem,

Nadan Filipovi

Yokine, Western Australia, 6060

Na moja reagiranja povodom ovih uasnih zlodjela prema ovjeku koji je umro prije dvadeset i pet
godina i koji nema nikakve anse da odbrani svoje ime i ugled od skrnjavljenja dvojice
kvazinaunih ljeinara, koji zaista samo pokazuju svoje koijake i piljarske sklonosti, a to moe
biti i stvar genetike, tko zna, veoma instruktivnim tesktom se u Osloboenju prole godine
oglasila i profesor dr Jasna ami.

JASNA SAMI

KO JE AUTOR ISLAMIZACIJE U BOSNI I HERCEGOVINI? VELIKA NEUPOTREBLJIVA
KNIGA.

Prof. Nedim Filipovi bio je ne samo erudita, veliki orijenatlist-naunik, nego i duhovit
ovjek, nekad i cinik, koji se u govoru vrlo slikovito izraavao; za njega se moe rei da je bio i
veliki (usmeni) knjievnik ije e maksime i metafore pamtiti oni koji su ga poznavali. Jedna od
takvih slikovitih izreka prof. Filipovia bila je da se na ulici ne moe brijati. Za one koji sluajno
ne shvate ovu metaforu, potcrtajmo je onom poznatijom, koju je profesor takoe citirao: Ne
izvri svoje prljave gae u javnosti!. Ovog mudrog slova, meutim, oito se nije drao profesorov
neak, njegov duhovni nasljednik, i jedan od prireivaa njegovih djela, Dr Nihad Hasi, kada je
pisao svoj tekst, objavljen nedavno u Oslobodjenju pod naslovom Dijaboline obmane
iracionalnog uma (Osloboenje, 24.juli, 2008, KUN ). Ovaj profesor brojnih svjetskih univerziteta,
kako se sam predstavlja u pomenutom tekstu, smetnuo je s uma jo jednu vrlo vanu i banalnu
injenicu: pisui o drugome, ovjek uvijek pie o sebi samom.
Val kvazinaunika, pseudofilozofa, nadrihistoriara, mafioza i genija iz svih oblasti, koji je
zapljusnuo prostore bive Jugoslavije, odnio je u nepovrat mnoge prave znanstvenike i istinske
valere (ponovimo ovo po ko zna koji put, nikad nee izgleda biti dovoljno a ni suvino)! Takvo
stanje pustoi ostavilo je prostora za djelovanje najee polupismenim i poslunim lanovima
etnikih partija. Mnogi istraivai, u koje je drutvo uloilo mnogo sredstava, a koji su sami
dobar dio svog ivota investirali u nauna istraivanja, kao i u izgradnju bive i budue nam
domovine, protjerani iz svojih domova, nisu kasnije nali mjesta u raskomadanoj Bosni, koje
tribalne stranke nastavljaju komadati. Ova samozadovoljna, narcisoidna zemljica oito iz ubijeena
da ima previe strunjaka da bi primila i one bive, posebno ako se oni ne guraju u prvim
redovima, i u prvom safu u, na sva grla ispoljenim, molitvama (koje spadaju sve vie u domen
egzibicionizma, a sve manje su znak stvarne religioznosti). Nadan Filipovi je samo jedan od
mnogobrojnih naunih istraivaa ije su znanje i iskustvo smetali novokomponovanim
autoritetima, i u Banjaluci gdje je radio i odakle je etniki poien devedesetih godina prolog
vijeka, i u Sarajevu, nakon to su granate prestale zasipati ovaj grad; zato je morao po drugi put,
ovaj put nakon rata, napustiti Bosnu. Nije mi poznato u kojoj mjeri se danas bavi naukom, ali
znam da je ne samo ostavio iza sebe zavidne naune istraivake radove iz oblasti hemije, nego je
nedavno objavio i odlian roman, Daida, na kome mu mogu pozavidjeti mnogi, posebno dvorski
pisci s ovih prostora.
S pomenutim talasom samozadovoljstva, samoivosti, nezajaljivosti i gramzljivosti, kao i sa
jedinom stvarnom vaeom ideologijom na ovim prostorima: poslije mene potop, promijenila su
se nesumnjivo i pravila u voenju polemika, a za vrhunac demokratije prihvaena metoda
vrijeanja sagovornika, vrijeanja koje nerijetko prerasta i u direktno pljuvanje i psovke. Mjesto
naunih argumenata, polemiari se koriste rugalicama, mjesto kritike teksta, nerijetko se
ismijavaju tjelesne i duevne nesavrenosti i mane intelektualnog partnera. Time
pseudopolemiari ne kriju pred pravim itaem istinu o njihovoj krajnjoj intelektualnoj nemoi, o
toj dubokoj intelektualnoj impotenciji.

Nije mi ovom prilikom uopte bio cilj polemisati s autorom pomenutog lanka u
Osloboenju, niti davati moralne lekcije profesorima svjetskih sveuilita, ali su se primjedbe
koje sam iznijela same od sebe nametnule nakon proitanog pomenutog teksta koji ostavlja gorak
okus o saznanje da i jedan Harvardski profesor gubi do te mjere dostojanstvo, i mjesto stvarne
retorike koristi stil koji se mirno moe takmiiti sa psovkama. I mjesto da itaocima
argumentovano predoi razloge koji su ga rukovodili u objavljivanju djela Nedima Filipovia i
pokua odbraniti vlastito djelo prireivaa, svestrani fiziar se koristio uglednim listom,
Osloboenjem, za line obraune sa lanovima familije, koje se nikoga, ama ba nikoga ne tiu
kad je u pitanju islamizacija Bosne, skreui na taj nain panju sa sutine stvari , a to je samo
djelo /djela Nedima Filipovia iji je jedan od prireivaa.
Pomenuti tekst u Oslobodjenju prof. Dr N. Hasia nagnao me je da potraim djelo
Nedima Filipovia o kome je u ovom listu tek uzgred bilo rijei, Islamizacija u Bosni i Hercegovini
(Centar za kulturu, Teanj, 2005), kao i ono drugo, pomenuto u istom lanku, Osmanski
feudalizam), i da se pozabavim njima, odnosno da sama provjerim o emu je zapravo rije.
Islamizaciju u Bosni i Hercegovini sam uspjela nai, ali drugo djelo nisam nala u sarajevskim
knjiarama. Zato u ovdje obratiti panju samo na prvo djelo, Islamizaciju u Bosni i Hercegovini.
Dajem sebi za pravo da reagiram na pomenuti tekst budui da sam se na indirektan nain osjetila
i sama prozvanom: bila sam asistenat za turski jezik i knjievnost Prof. Nedima Filipovia, i do
kraja njegovog ivota ostala njegov blizak saradnik, a onda kao vanredni profesor na Odsjeku za
orijentalistiku do 1992, postala i njegov nasljednik. Najzad, kao neko ko se intezivno vie decenija
bavio, i jo uvijek se, iako vie sporadino, bavi istraivakim radom iz oblasti orijentalistike,
osmanistike, i balkansko-bosanske kulturne prolosti, na osnovu historijskih dokumenata, osjeam
profesionalnu dunost da kaem o tom djelu (Islamizacija Bosne i Hercegovine) nekoliko rijei.

Apsolutno je za pohvalu ideja da se posthumno objave preostali rukopisi Nedima Filipovia,
u emu je ovog profesora i akademika sprijeila iznanadna smrt u momentu kad je on jo uvijek
bio u punoj stvaralakoj i naunoj snazi. Ipak, recimo odmah, da nije pretjerano upotrijebiti rije
skandalozno kad je rije o djelu Islamizacija u Bosni i Hercegovini. Iole upuen italac sa pravom
se moe upitati za autentinost tiva koji se pred njim nae. Drugim rijeima, postavlja se pitanje
ko je pravi autor ove velike, opirne knjige, Islamizacije u BiH ? Je li to stvarno Nedim Filipovi,
ili su to u sutini prireivai djela, profesorov sin Svjetlan, i njegov neak Nihad Hasi, professor
emeritus, filozofije nauka, teorija znanosti, Stockolm Univesitet (ovo itamo na poleini korica
pomenute knjige)?

Poznavajui vrlo dobro sve objavljene tekstove prof. Nedima Filipovia, ali i velik broj onih
neobjavljenih, s pravom mogu, kao italac, dovesti u sumnju autentinost objavljenog djela
Islamizacija u Bosni i Hercegovini. Ukoliko je, pak, ovo zbilja djelo Nedima Filipovia, kako nam
sugerie i ime na koricama djela, onda se moe rei da su njegov uspjeni i hvalisavi neak, fiziar
po struci, i njegov sin, medicinar, objavili samo jednu vrstu naune sirovine, potpuno
neobraen nauni materijal, koji je tek ekao da bude uoblien i spreman za tampu; profesor
je moda imao namjeru jednog dana obraditi svoje brojne zabiljeke, a potom ih objaviti kao
nauni rad. Pretpostavati je da jednom Harvardskom profesoru nije bilo nepoznato da se u
ovom obliku ne objavljuju i ne smiju pustiti u tampu djela koja pretenduju da budu nauna. A
uzusi prireivanja i objavljivanja su univerzalni i vae na svim univerzitetima svijeta, pa i na
Harvardskom.
Nemogue je ovdje pominjati sve slovne i gramatike greke, sve stilske i sintaktike
nespretnosti i nepreciznosti kojima obiluje djelo, ali je vano pomenuti da taj mravinjalk jeziko-
stilske konfuznosti ini djelo naprosto neprohodnim, neitkim i neupotrbljivim u bilo koje svrhe.

Nakon jednog veoma dugakog, pseudofilozofskog i didaktikog uvoda u kome nam autor,
fiziar N.Hasic, prizivajui u pomo vlastitu erudiciju, objanjava ta je to znanost povijesti,
openito, a ta kod profesora Nedima Filipovia, napose, a zatim, nakon rezimea cijelog djela
Nedima Filipovia s naslovom Uvodne naznake istog autora, slijedi tekst koji bi trebalo da je
djelo profesora Nedima Filipovia o islamizaciji Bosne i Balkana; ovaj posljedni, podijeljen je u est
poglavlja. Iako naslov djela upuuje na to da je rije o islamizaciji u cijeloj Bosni, ipak se knjiga u
sutini moe svesti samo na islamizaciju Zvornickog sandaka. Poglavlja su nejednake duine, a
najdue, i jedino donekle istinski dokumentovano je poglavlje o Zvornikom sandaku, koje broji
blizu 250 strana teksta od onih 392 stranica, koliko ima knjiga velikog formata, sa prilino
luksuznim, tvrdim povezom (i neprimjerenom ilustracijom pionira modernog slikarstva,
Kandinskog, na koricama knjige - kakve veze ima Kandinski sa islamizacijom, sa Osmanskim
carstvom, sa Orijentom, Balkanom i Bosnom?). Ni jedno poglavlje, meutim, ne sadri fus-note.
Ma kako prof. Filipovi za ivota moda hotimino nije elio odavati javnosti sve izvore kojima se
sluio, direktan sam svjedok da je profesor Filipovi posjedovao sva osmanska-historijska
dokumenta na osnovu kojih je izvodio svoje naune teze i zakljuke. Te dokumente profesor je
uvao u njegovoj radnoj sobi u svom stanu, i to u obliku mikro-filmova, sloenih u posebnim
pretincima jednog ormara. Profesor Nedim Filipovi nije zaboravljao na ovo vano nauno pravilo
potrebe iznoenja fus-nota u cilju ilustracije tuih navoda i pominjanih dokumenata, u cilju
pojanjenja nekih vlastitih navoda i teza, kao i u cilju rastereenja osnovnog teksta.

Zadrzau se ovdje samo na formi objavljenog djela, koje govori o islamizaciji, to je ve
dovoljan razlog da upozorimo na skandal. Pitanja su brojna koja nam se nameu, a izmeu
ostalog i ovo: zato su neki, ogromni pasusi u poglavlju o Zvornikom sandaku, dati u italiku?
Obini italac moe pomisliti da se radi o prevodu odreenog istorijskog dokumenta. U stvari, ne
radi se uopte o prevodima osmanskih dokumenata, niti sidila, niti deftera, niti bilo kojih drugih; i
onaj italac koji ne poznaje stil ovih dokumenata, prepoznae da se ovdje najvie radi o
zabiljekama koje je autor stavljao na papir nakon itanja starih osmanskih manuskripta, ponekad
je to i rezime nekog dokumenta, s komentarom. Tu-i-tamo tek javi se stvarni prevod nekog
osmanskog rukopisa (dat u italiku). Mada su esto citirani brojevi historijskih dokumenta, ne zna
se otkuda su preuzeti, tanije, nemogue je znati gdje se pominjani dokumenti uvaju pod
navedenim brojem. A kao takvi, citati historijskih dokumenata ostaju nekorisni, neupotrebljivi.

Jo jedna stvar bode oi: cijelo djelo je napisano u poznatom stilu podrazumijevanja.
Podrazumijevaju se tu posebno historijski dogaaji, to jest i bitke i ratovi, a svima moraju biti
jasno svi struni termini orijentalnog porijekla, gdje spadaju i nazivi dokumenata kao sto su sidili i
defteri, osmanski historijski dokumenti kojima se najvie sluio Nedim Filipovi pri svom naunom
istraivanju Nigdje objanjenja, pa tako ni o Kandijskom ratu. (Navedimo tek ovaj primjer za
ilustraciju gore reenog.) italac ne zna ak ni vijek, a kamo li datum kada se taj rat vodio,
izmeu koga se vodio, i zato se vodio. Od svega, on, italac, saznae samo da je taj rat dotakao i
Bosnu i ostavio teke posljedice u toj zemlji, a tek nakon govora o tom viedecenijskom ratu iz
17.vijeka, pri dnu stranice, nakon pominjanja drugih velikih ratova koje su Turci vodili sa
tadanjim zapadnim silama, proitae datum kraja ovog rata. Od ovakvih i slinih propusta vrvi
cijela knjiga.
Jo jedna sitnica vie je nego izvjesna: iako je znao upotrebljavati ee hrvatsku
varijantu u pisanju sh. jezika, nekad i istovremeno obje varijante, i istonu i zapadnu (sto se
smatralo dopustivim i dokaz postajanja bosanske varijante zajednikog jezika velikog broja Junih
Slovena zvanog sprskohrvatski), prof. Nedim Filipovi nikad nije pisao istom hrvatinom. Nikad
nije upotrijebio izraz toka niti je za nazive mjeseci koristio hrvatska imena: listopad, prosinac, i
sl., na to nailazimo u pomenutom djelu.
Na kraju knjige nalazi se jedan skromni glosar, pretenciozno naznaen kao Glossarium.
Ovdje se pogotovu ne zna da li je i njegov autor bio prof. Nedim Filipovi ili su to bili sastavljai.
Postoje mnogi razlozi da posumnjamo da je autor ovakvog jednog glosara bio prof.
Filipovi (njegova djela inae imaju tu manu da iz njih izostaje Index imena i pojmova). Bilo kako
bilo, u pomenutom Glossariumu nema svih pojmova koji se pominju u djelu, tj. nema onih
najvanijih, dok su mnogi drugi dati neprecizno.

Neki, nadalje, komentari u knjizi , koji se itaju danas kao profetske izreke, zvue potpuno
neubjedljivo.

Sve ovo i mnogi drugi elementi, dakle, bacaju paljivog itaoca u dilemu i nagone ga na
pitanje: ko je stvarni autor ove velike, neupotrebljive knjige? Da li stvarnim autorom teksta treba
da smatramo akademika Nedima Filipovia (to nije sramota samo za profesora nego i za najveu
naunu ustanovu kojoj je pripadao, Akademiju BiH), ili su jedan fiziar i jedan ljekar, iz rodbinskih
razloga dopustili sebi biti toliko slobodni da objave vlastite interpretacije profesorovih naunih
radova, pripisujui ih slavnom orijentalisti? Ako je tano ovo posljednje, zato se prireivai nisu
sami potpisali i rekli da je djelo tampano na osnovu zabiljeaka profesora Nedima Filipovica ?

Najzad, ako se ve odluilo na tampanje rukopisa prof. Filipovia, onda se moralo pristupiti
kritikom izdanju tih djela, za ta je naravno potrebno mnogo truda i vremena, mnogo znanja,
posebno iz osmanskog, arapskog, persijskog jezika, kao to je potrebna i vjetina itanja tekih
osmanskih manuskripata, ukratko, potrebno je bilo znanje i iskustvo strunih lica. Ma kako prof.
Hasi imao o sebi visoko miljenje, moemo biti vie nego sigurni da on ne zna itati ni sidile ni
deftere, niti bilo koje druge omanske rukopise/dokumente, pa prema tome nije smio ni pomisliti
da pristupiti ovom delikatnom i vanom poslu kao to je objavljivanje djela iz oblasti osmanistike,
u ovom sluaju rukopisa djela profesora Nedima Filipovia. Pravo ime za to je nije hrabrost, nego,
naalost, lamperaj i drskost, da upotrijebim ove eufemizme za onaj uvredljiviji izraz s kojim se
ve mae u arsiji: nauni falsifikat.

Jo bih na kraju rekla da su mi osnovne ideje i podaci do kojih je prof. Filipovi doao i koji su
pomenuti u ovom djelu odavno poznati ; mnoge sam citirala i u svom doktoratu i ostalim
radovima, objavljenim na francuskom i engleskom jeziku; Islamizacija u Bosni, ma kako brojala
mnogo stranica, ne otkriva neto posebno novo u odnosu na ranije profesorove objavljene radove,
koje je, sreom, profesor sam vrlo savjesno pripremao za tampu; to su pitanja koja se openito
odnose na islamizacije Bosne i Balkana, na bogumilstvo, a neto vie nego do sad saznajemo o
masovnom prelasku na islam vlakog-stoarskog stanovnita u Zvornikom sandaku. Ja sam u
svojoj knjizi Bosnie - Pont des deux mondes (ISIS, 1996), pisala o tome da su islamizacija i
srbizacija bosanskog stanovnitva dva gotovo paralelna procesa.
Umjesto izdavanja ovih rukopisa, bolje bi bilo da se poelo sa tampanjem Indeksa imena i
optih pojmova knjige Princ Musa i ejh Bedredin koji smo danima, tanije mjesecima sastavljali,
kad nije bilo kunih kompjutera, kolega Ekrem auevi i ja, a koji smo napokon i prekucali sa
nebrojenog velikog broja fisa. Prolo je mnogo vremena od te nae korisne rabote koju smo inili
iz entuzijazma i potovanja prema djelu naeg profesora. Taj Index imena i pojmova, koji broji na
desetine stranica, nikad, pak, nije tampan, iako je bez njeg gotovo nemogue koristiti to tako
vano djelo, Princ Musa i ejh Bedredin.
Kao asistent prof. Filipovia, priredila sam bila za tampu njegovu gramatiku turskog
modernog jezika, koja se takoe najavljuje u nizu profesorovih djela koja samo to nisu tampana,
a jo kao student, tj. demonstrator, prije nego to u postati asistent, a kasnije i kao asistent
prof. Filipovia, prekucavala sam godinama, gotovo sve do profesorove smrti, kad sam ve bila
docent, sva njegova predavanja iz Islamske civilizacije. Znam tano da prof. Flipovi nije nikad
stigao da ta predavanja ponovo proita i uoblii ih za tampu. Objaviti predavanja iz islamske
civilizacije u istom, sirovom obliku, kao to je uinjeno s Islamizacijom Bosne, a to se najavljuje
tekstu u Osloboenju kao i u knjzi Islamizacija u BiH, bio bi jo jedan izdavaki i nauni skandal
vie.

Zakljuna razmatranja

Objavljivanjem kvazinaunih uradaka Islamizacija u Bosni i Hercegovini i Osmanski feudalizam u
Bosni i Hercegovini sestri i sin pokojnog Nedima Filipovia napravili su zloin nad mrtvim
ovjekom, zloin nezabiljeen u kulturnoj historiji Balkana, pa i ire. Na podmukao, ali potpuno
transparentan nain, podmetnuli su svoje autorstvo spomenutih uradaka pokojnom akademiku
Nedimu Filipoviu, smatrajui da tu prevaru nee nee niko primijetiti. Prodali su ime i ugled svog
oca i daide ba onako kako bi dva piljara naivnim kupcima za sitne pare naveliko prodali gomilu
truhlog, ve uveliko proklijalog krompira. Iako su ta dvojica kvazinaunika pravi don-obrazi i
nemaju nikakva osjeaja i naznaka kajanja, ipak e ostati pisano sjeanje i usmena predaja o
njihovom moralnom jadu i intelektualnoj bijedi. Svojim zlodjelima su sami sebi iskopali smradnu
septiu jamu koju su napunili svojim uratcima i u koju su i sami upali. Zbog ovog svega ta su
uinili i kontinuirano ine pokojnom Nedimu Filipoviu imae se vremena stiditi njihovi potomci.

Svakako treba napomenuti da su njih dvojica imali podijeljene uloge. Po mom miljenju, poznajui
lakomislenost i nekritinost Nihada Hasia, on je na veoma priglup nain dozvolio da ga u ovu
prljavu igru s pokojnikovim imenom i ugledom uvue njegov mlai kompanjon, koji djeluje tiho i
uvijek iz sjene. Ne mogu se nauditi gluposti jednog ovjeka koji je bio kakav-takav univerzitetski
profesor, te jedno kratko vrijeme ak i ministar nauke, obrazovanja i kulture Bosne i Hercegovine!
Nihad Hasi je tokom svog izrazito nauno neproduktivnog ivota imao golemu koliinu vremena i
nebrojene anse, od kojih su mu neke servirane na tanjuru ba od njegovog pokojnog daide
kojeg sada po drugi put sahranjuje. No, i pored tetrijebskog telalenja o svojim svjetskim
profesurama i saradnjom sa nizom nobelaovaca on zaista nije u kondiciji javno prezentirati svoj
nauni curriculum vitae, jer bi taj papir bio tabula rasa. I umjesto da se posveti uivanju u
penzionerskom ivotu taj se nestani stari uputio u ovakvu prljavu igru sa svojim pokojnim
daidom.

Nihada Hasia iskreno alim. Zaista! On je za mene kao neki kvazinauni klovn tuna lica.
Naime, opte je poznata stvar da se taj titulama pretovareni profesor tokom svoje potpuno
impotentne naune karijere mnogo ega bezuspjeno prihvatao. Mijenjao je naune oblasti kao
cigan konje. Fiziku za historiju fizike, pa za filozofiju nauke-teorija znanosti, itd., ali u svojoj
bazinoj struci i profesiji fizici nije postigao nikakva znaajnijeg rezultata. Jadno je kad jedan star
ovjek lijei svoje komplekse i ivotne frustracije sitnopiljarski unitavajui ugled svog pokojnog
daide, kojem je, kako se dobro zna, podosta dugovao za ono do ega je doguran.
No, ne moe se nitko boriti protiv genetike. Geni ostaju, reproduciraju se, i nastavljaju egzistirati u
generacijama koje dolaze. Bjeanje od genetskih predispozicija je isto kao kad neko bjei od
vlastite sjene na sunanu danu. Od gena i genetskih predispozicija se utei ne moe.

Drugom prevarantu, Svjetlanu Filipoviu neka ostanu ove rijei na sjeanje sa eljom da ga kad-
tad o svoj ovoj sramoti detaljnije propituju njegova djeca i svi ljudi koji su potovali pokojnog
Nedima Filipovia. Ko je taj sivi ovjeuljak, najbolje znaju njegove kolege doktori iz Sarajeva i
Travnika.

I za kraj jedna tuna pjesma-rugalica koja se pojavila na webu i koja je u ovoj situaciji dosta
ilustrativna, premda oito nema nikakvih pjesnikih kvaliteta.

vedska balada o islamizaciji

Osmanisti zeleni,
Mi ko vojska prava,
Piemo i rastemo,
Ba ko vedska trava.

Smrt nauki,
Parice u depove,
Pa e i nas, hvala tati
Osmanistom zvati.

Ja sam doktor fizike,
A ja medecine,
Mi veselo tampamo,
Nedimove knjige fine.

Kad usfali recenzija,
Brez itanja, za par stoja,
Tu je mehka teta Behka,
I ko somun ika Voja.

vedskoj osmanistiki,
Sviu bolji dani,
Jerbo nae mudre knjige,
Pue BH-muslimani.

Dajemo i privatne asove,
Iz primjenjene islamizacije,
Navalite uspjeh je garant,
Nae nacijonalne orjentacije.

Talimo rahmetli Nedima,
Telalimo ga i pred damijama,
Po Ferhadiji ga tuimo brez muke,
Morete sve kupit u roaka Zuke.

Postali smo face u cjelom svjetu,
Ima nas bome i na Internetu,
Rasprodajemo ime rahmetli Nedima,
Pa ta tudekarce nemoralno ima?

Navalite osmanizma,
Bujrum vrua misticizma,
Svi u suru, mir, brez vike,
Bie turske gramatike.

Tvoj je dajda, a moj tata,
Ti si sestri, a ja sin,
Rastalismo rahmetliju,
Al je promet pravo fin.

eljni vedske osmanistike,
Ba ko gladno tele vimena,
Ne fermamo zlurade kritike,
Skriveni iza Nedimova imena.

Ja sam emeritus za pisanje,
A ja doktor za s parama,
Mi smo samo prireivai molim,
Pravi autor spava na Barama.

Kad se emeritus raskahari,
Ima nakih to ga rue,
Ja ga vako ljepo tjeim,
Smiri mi se vjerni drue.

Emeritusu uvaj ivce,
Pisanje je ba za tebe,
Nemoj da mi povileni,
Moj pjetliu, moj tetrijebe.

Mudro se je preobuko,
U staricu jadnu nenu,
Hitnu pomo on jamio,
Uteko u pravom trenu.

Moj pjetliu nek utee,
Iz Sarajva ispred rata,
Slavu e nam obezbijedit,
Tebi daida, meni tata.

A ja doktor nagarijo,
U UNPROFOR-transporteru,
Izradio sam sve kolege,
Pa se oni i sad deru.

Moja i ministrova,
Ostade parola,
Magarac je vavijek bio,
Ko se nije mudro skrijo.

Od radosti vedska blista,
Nee ona ostat ista,
Nauku joj sad uzdie,
Nas par turbo-osmanista.

Ne marimo za prijekore,
Nije vano ko hin alje,
Budalesat nastavljamo,
vedski cirkuz ide dalje.

Ko Bosnicu pravo voli,
Plae, tuli, knjige moli,
Svaka knjiga valjat mora,
Jer je piu dva doktora.

Sad Bosanci hajd brez brige,
Vi volite plaho knjige,
Zar bonjaka kua ima,
Sa vitrinom brez Nedima.

Nejma Bonje patrijote,
to ne pazari knjige ote,
Debele su i sve nabas,
Ba sve nabas ko talambas.

ita li hih svaki dan,
Bie bolji musliman,
Pisate su za sejake,
I za stare nene, bake.

Svaki ita, svaki seljak,
More postat nauenjak,
Ne ko doktor prepametan
Taman bistar ko magistar.

Svi ludite od zavisti,
Svima vama bome fiber,
Nedimova atro djela,
Rasprodaje Interliber.

Proletjet e godine,
Doe novo vrijeme,
Unuci e nametnut,
Neke vrue teme.

ta je dedo Nedim imao,
Od naunog rada,
Sjebae mu mrtvom ugled,
Dva iz vedske smrada.

PRILOG povrna analiza teksta knjige Islamizacija u Bosni i Hercegovini

UPOZORENJE!

Oni ljudi koji se ele upustiti u itanje ove povrne analize neka se ne odluuju na taj
riskantani korak ako imaju bilo kakvih sranih problema, visok krvni pritisak, te ako
smatraju da su prosjeno ili iznadprosjeno pismeni. Za bilo kakve posljedice
zdravstvene prirode koje bi bile prouzrokovane ulaskom u ovaj riskantni poduhvat ja
ne mogu snositi nikakve odgovornosti.

Pored toga, nisam imao namjeru igrati ulogu nekog post-festum lektora. Namjera mi
je da temeljito dokumentujem stepen nepismenosti, drskosti, nekritinost i
kvazinaunog jada do kojeg mogu dospjeti neke individue napirlitane pozlatama
kojekakvih hafifnih titula i zvanja.

Sasvim mi je jasno da e ove primjedbe proitati veoma mali broj ljudi, ali i te koji se
eventualno usude otvoriti poklopac ove pravopisne i antinaune septike jame
savjetujem da uza se imaju uvijek ili tablete valiuma ili barem jaku tinkturu
valerijane. Tekst je uasan da uasniji ne moe biti, a posljedica je totalne
nepismenosti i odsustva elementarnih znanja iz metodologije pisanja naunog rada,
samoproglaenih autora-prireivaa Nihada Hasia i Svjetlana Filipovia.

Naglaavam da nisam lingvist po profesiji, te da i moj nivo pismenosti nije za neku
pohvalu. Ja to otvoreno priznajem. Vjerovatno sam napravio odreene propuste
pravopisne naravi. Biu zahvalan svakom dobronamjernom itatelju na kritikama i
primjedbama koje e biti usvojene na taj nain to u moje gramatike i stilske greke
ispraviti.

Naveo sam samo neke od bisera koji su se pojavili u knjigama ije je autorstvo
podmetnuto pokojnom Nedimu Filipoviu. Smatram da je ovom analizom obuhvaeno
samo oko 15% greaka i uasa koji prosto cure iz ovog teksta. Ovaj prilog moe biti
interesantan onim itateljima koji ele vidjeti nivo pismenosti dvojice bosanskih
intelektualaca, jednog koji se samopredstavlja kao profesor emeritus Stockolms
Univerziteta, i jednog ljekara, specijaliste za internu medicinu.

Od rijei do rijei citiram napomenu prireivaa.

Napomena priredjivaa

Islamizacija u Bosni i Hercegovini je prvo posthumno publicirano djelo iz ostavtine rukopisa
Akademika Profesora Nedima Filipovia. Jedan broj poglavlja ove knjige autor je ranije
obljavljivao kao pojedinane znavstvene publikacije. Kako je sam naglaavao, on je obimnom
studijom Islamizacija u Sjeveroistocnoj Bosni-Zvorniki Sandak (8 poglavlje) koju je zavrio
1984. godine, zaokruio svoj opus islamizacije u BiH. Naalost, on nije stigao za ivota realizirati
svoju nakanu da to djelo objavi kao jedinstvenu cjelinu.

Predgovor Nedim Filipovi znanstvenik i intelektualac je tekst koji je objavljen ranije u
publikaciji Akademije Nauka i Umjetnosti BiH "Okrugli sto-Nauno djelo Nedima Filipovia knjiga
CXII O.D.N. knjiga 32, Sarajevo 2000.

Nadamo se da e ostali rukopisi is ostavtine Nedima Filipovia, koje smo takodje pripremili za
tampu, biti uskoro objavljeni. To su:

Osmanski feudalizam U Bosni i Hercegovini
Islamska Civilizacija
Islamski Misticizam i Druge Studije
Albanski defter
Gramatika Turskog Jezika i
Turska Knjievnost

Treba naglasiti das mo sve rukopise priredili u cjelini, bez ikakvih skraenja.

Stockolm, januara 2005 Svjetlan Filipovi
Nihad Hasi

Prim izdav. Svjetlan Filipovi, sin Nedima Filipovia
Nihad Hasi, profesor emeritus, filozofija nauke, teorija znanosti, Stockolms Universitet

Mislim da nikakav komentar ne mogu zasluiti ove budalatine, kao to su: obljavljivao,
znavstvene, Stockolm, filozofija nauke, teorija znanosti, Stockolms Universitet, itd.

Uvod za Islamizaciju u Bosni i Hercegovini, te uvod i supllement za knjigu
Osmanski feudalizam u Bosni i Hercegovini koje je napisao i potpisao prof.dr Nihad
Hasi

Vana napomena prije prelaska na analizu uvoda koji je napisao Nihad Hasi:

U knjigama Islamizacija u Bosni i Hercegovini i Osmanski feudalizam u Bosni i
Hercegovini, Nihad Hasi je napisao uvode koje je i potpisao. Nadalje, on je u knjizi
Osmanski feudalizam u Bosni i Hercegovini napisao jedan dodatak koji je veoma
nesretno nazvao Suplement. Nihad Hasi nema vie nikakve mogunosti negirati
svoje autorstvo ta dva uvoda i dodatka koji on naziva Suplement. Nee se valjda
usuditi rei da je i te njegove nakaradne uvode i Suplement napisao njegov pokojni
daida. Analizom pomenutih tekstova Nihada Hasia i uporeivanjem sa tekstovima iz
knjige Islamizacija u Bosni i Hercegovini veoma je lako utvrditi da se grozna
nepismenost Nihada Hasia, fraziranje, jezive stilske figure, silovanje reenice, uasne
reenike konstrukcije i stil, sasvim bespotrebno zapoinjanje reenica sa veznicima
ali, jer i drugim, kao epidemija teke bolesti pojavila u tom cijelom takozvanom
djelu pokojnog Nedima Filipovia. Uvodi i supllement Nihada Hasia bi trebali biti oiti
primjeri uenicima srednjih kola, pa ak i osnovcima kako se ne smije pisati neki
obian tekst, dok bi ti njegovi prilozi bili odlini primjeri studentima historije,
orjentalistike, osmanistike, te svih drugih drutvenih nauka ta je to antinauni,
odnosno izrazito papanski nain pisanja, te kako se ne smije pisati nauni rad.

Stranica I uvoda koji je napisao Nihad Hasi

U poloaju smo da promotrimo znanstveno djelo Nedima Filipovia sa jedne histo-
rijske distance, intelektualne distance i moralne distance.

Ova reenica ne govori ko je u poloaju promotriti znanstveno djelo Nedima filipovia i to sa tri
distance. Da li pri tome Nihad Hasi misli na sebe i svog ortaka, ili nas itatelje prosto
slatkorijeivo vabi da mi zajedno s autorima-prireivaima promotrimo bajagi znanstveno djelo
Nedima Filipovia?

Rije distanca"se potpuno nepotrebno tri puta ponavlja u jednoj reenici.

Nihad Hasi je ve odavno trebao znati da koritenje direktnog govora nije primjereno tekstu bilo
kakvog naunog rada.

Strunjaci za jezik i stilistiku trebaju ocijeniti adekvatnost glagola "promotriti" u navedenoj
reenici.

Svakako ovo je jedan od prvih dadaizama kojim vrvi ovaj uradak.

Po mom miljenju i ovo je ista frazeologija i nastojanje autora Nihada Hasia da ispadne jako
veleuman.

Nauno djelo Nedima Filipovia kao povijesniara samo po sebi je jedna svojevrsna
snana odbrana povijesti i njene neupitne afirmacije kao znanosti.

Moe se postaviti pitanje zato bi nauno djelo Nedima Filipovia samo po sebi trebalo biti svoje-
vrsna snana odbrana povijesti i njene neupitne afirmacije kao znanosti? Takva hipertrofirana
tvrdnja je trebala biti elaborirana i poduprta vrstim naunim argumentima.

Autor uvoda u ovoj reenici koristi rijei nauka i znanost, te se vidi da mijea hrvatski i srpski
jeziki stil u pisanju, a tako ostaje do kraja ove knjige uasa.

On je pokazao da povijesno istraivanje angaira kritiko-empirike sudove istoriara
kao znanstvenika, pri emu su rigoroznost, kritiki pristup, i kriterij norme dokaza,
empirije i dedukacije u istoj mjeri njegova obaveza kao prirodoslovca.

Jasno se vidi da Nihad Hasi napadno mijea upotrebu hrvatske i srpske jezine varijante.

ta li Nihadu Hasiu znai da povijesno istraivanje angaira empirike sudove
istoriara...? Malo priglupo! Zar ne?

Neprofesionalni itaoci, kategorija koju je, kako e se vidjeti iz teksta, izmislio Nihad Hasi,
mogli bi biti veoma zbunjeni jer iz ove reenice jasno proizilazi da je istoriar istovremeno i
prirodoslovac, odnosno naunik ili strunjak koji se bavi prirodnim naukama. Nedostaje samo
jedno malo i (i prirodoslovca) pa da se doe do malo suvislije reenine konstrukcije.

I danas gotovo da dominiraju kvazimetodologije i teorije saznanja u povijesti koje,
prema rijeima jednog poznatog filozofa, postupaju krajnje primitivno sa filozofskog
i naunog stanovita.

I u ovoj reenici Nihad Hasi mijea hrvatsku i srpsku jeziku varijantu to nije dopustivo u
jednom ozbiljno naunom radu. Nadalje, Nihad Hasi citira rijei jednog poznatog filozofa, ali ne
navodi o kojem se filozofu radi.

Stranica VI uvodni dio

Ipak, moe se rei da je u jednoj takvoj panorami njegov rad spada u duhovne napore
najboljih mislilaca epohe.

Zato sestri misli da se moe rei da rad njegovog daide spada u duhovne napore najboljih
mislilaca epohe? Da li je sestri uopte kvalificiran i nauno legitimiran da telali ovakve
bombastine fraze o svom daidi iji ugled jednog od najboljih mislilaca epohe on uporno
upropatava.

U osnovama svoje metodologije Nedim Filipovi saimao je u jedinstvenu kombinaciju
impozantan empirijski materijal, uz veliku odgovornost prema injenicama, kroz
arhivska i druga istraivanja rijetka po svom opsegu i dubini i sveobuhvatnu
studioznost gotovo matematike preciznosti bez presedana.

Nihade, ne pie se saimao je, ve je saimao.

Moramo se sloiti sa piscem ovog uvoda Nihadom Hasiem kad kae uz veliku odgovornost
prema injenicama, jer Nedim Filipovi nikada nije napisao neku tvrdnju onako ofrlje, ve je
svaku tvrdnju argumentirao injenicama iz izvora, navodei te izvore u obliku fusnota ili
literaturnih navoda.

Ovom frazerskom akrobacijom Nihad je sam sebi dao autogol. Ova Nedimova velika
odgovornost prema injenicama pratie Nihada do kraja ove jezive knjige ukazujui kolika je
velika neodgovornost Nihada Hasia i Svjetlana Filipovia prema injenicama.

Mislim da nije prikladan izraz sveobuhvatnu studioznost gotovo matematike preciznosti
bez presedana, jer nema logike da postoji gotovo matematike preciznosti bez
presedana.

Nadalje, neki od neprofesionalnih itatelja bi se mogao upitati: Otkud Nihadu Hasiu pravo da
gotovo matematiku preciznost studioznost svoga daide ocijenjuje da je bez presedana? Da li je
to pravo sebi uzurpirao samo zato to je sestri pokojnog Nedima Filipovia, ili je on moda
kvalificiran za ocijenjivanje neije studioznosti? Svi mi, manje vie, dobro znamo ta znai izraz
bez presedana, a ja lino smatram da je taj izraz karakteristika hipertrofiranog hvaljenja to
moe imati samo kontraefekt. Na ta pitanja Nihad Hasi bi trebao dati kratke, nefrazerske
odgovore.

Treba samo baciti letimian pogled na njegove fusnote u Princu Musi i ejhu
Badredinu pa vidjeti o emu je ovdje rije. Bez pretjerivanja se moe rei da te
njegove fusnote sadre itave teme, kontekste, materijale za dalje naune analize, itd.

I ova reenica e stalno kao sjena pratiti Nihada Hasia i Svjetlana Filipovia na ovom glibovitom
putu kroz njihovo zlodjela pretenciozno nazvanog Islamizacija u Bosni i Hercegovini, a u kojem
navedeni autori-prireivai nisu naveli niti jedna fusnote, reference ili literaturnog
navoda.

Tim postupkom nastaje mit, na osnovu radikalne i neukidive relativnosti svakog
saznanja.

Ovo je potpuno nepismena i blesava reenica. Mislim da je pisac fantomske knjige Specijalna
teorija relativiteta dodao malo specijalnog zaina relativnosti u ovu reenicu.

Stranica VII uvodni dio

Nedogmatska, kreativna primjena nekih kategorija dijalektikog uma i elemenata
holizma i kontekstualizma predstavlja veliku stvaralaku metodu Nedima Filipovia
kao povijesniara.
I ovo je hipertrofirano fraziranje, a to Nedim Filipovi nije volio. Sada Nedimov sestri, 25 godina
nakon njegove smrti izvodi verbalistike i frazeoloke piruete pred itateljima, postiui samo
kontraefekat.
Tu je Nedim Filipovi bio dijalektiar bez premca.
Ne treba pokojnom Nedimu Filipoviu ovakvo telalsko pretjerivanje njegovog sestria. Nihad Hasi
se ponaa kao piljar na pijanoj tezgi koji svoje prezrele lubenice nastoji prodati hvalei ih derui
se da su bez premca. Da bi se izrekla ovakva hipertrofirana tvrdnja, prema kojoj je Nedim
Filipovi bio dijalektiar bez premca, Nedimov sestri Nihad Hasi se trebao barem malo ograditi.
Naime, kad kae da je Nedim Filipovi bio dijalektiar bez premca, trebao je eksplicitno naglasiti
da se to odnosi na relacije izmeu injenica i interpretacije.

Stranica VIII uvodni dio

Naalost, njegova izvanredna misaona produkcija bila je u svojevrsnom kontrapunktu
sa njegovom slabijom publicistikom propulzijom, s objavljivanjem djela (Vie
njegovih vrlo znaajnih, krupnih naunih djela rukopisa priredjenih za publiciranje,
ostalo je iza njega).
Nihad Hasi telali urbi et orbi da je vie djela njegovog daide, tanije rukopisa prireenih za
publiciranje, ostalo iza njega. Sada, 25 godina nakon Nedimove smrti, pojavie se dva autora-
prireivaa koji eto sada ponovo autorski prireuju djela Nedima Filipovia, a koja je on prema
tvrdnji istih autora-prireivaa, prije svoje smrti ve priredio za publiciranje. Da se samo ponovo
podsjetimo, radi se o sedam naunih djela Nedima Filipovia, a to su Islamizacija u Bosni i
Hercegovini, Osmanski feudalizam u Bosni i Hercegovini, Islamska Civilizacija,
Islamski Misticizam i Druge StudijeAlbanski defter, Gramatika Turskog Jezika i
Turska Knjievnost.

Sada se ta navodna Nedimova djela, 25 godina nakon njegove smrti, pojavljuju na tritu, svakako
pod njegovim imenom kao autora, ali ponovo prireena od autora-prireivaa amatera, od kojih
je jedan po profesiji fiziar, a drugi ljekar. Vidjet ete kako su ti vajni prireivai ponovo priredili
ve od rahmetli Nedima Filipovia prireene rukopise koji su 25 godina negdje vehnuli i ekali da
budu tampani.

Prema autoru-prireivau Nihadu Hasiu proizilazi da je pokojnik bio strasni kolekcionar svojih
vlastitih naunih djela prireenih za publiciranje. Najblae reeno, to je veoma udno.

Postavlja se, meutim, pitanje da li je tandem fiziar-lijenik, a koji jedini ima uvid u intelektuanu
zaostavtinu rahmetli Nedima Filipovia, uopte komepetentan dati procjenu ta je rukopis
prireen za publiciranje, a to nije? Ako su svih tih sedam naunih djela rahmetli Nedima Filipovia
bila prireena za publiciranje prije njegove smrti, ta su onda prireivala ova dva prireivaa-
amatera koji veze blage nemaju sa osmanistikom, a do o grozotama njihove nepismenosti sada ne
govorimo.

Stranica IX uvodni dio

Na kraju, neka mi ne bude zamjeren patos sljedee, posljednje reenice ovdje, kojemu
je teko odoljeti.
Ovo je uasna reenica. Zato ovdje?
Red rijei je takav da izgleda kao da je kombinirao neko potpuno alkoholiziran ili drogiran.
U ovom vremenu, kada se Bosna iHercegovina i njen narod nalaze po ko zna koji put u
jednom kritinom trenutku svoje povijesti i kada su njene duhovne i povijesne snage u
zemlji prignjeene naplavinama najnovijih povijesnih dogaaja i traginih stradanja
bez presedana, a one izvan zemlje razasute po itavoj planeti i ukljuene u tue
misaone pogone, krupna injenica nae duhovne povijesti da je Nedim Filipovi, koji je
tu nedavno meu nama ivio i stvarao, ponikao u ovom narodu ina ovom tlu, moe da
nas bodri, da daje nadu i uliva optimizam.
Ova reenica od 94 rijei, puna je interpunkcijskih greaka i osim to je puna neke kvazipatriotske
patetike i fraza primjerenijih prigodniarskim govorima i arlaukanju narikaa na seoskim
sprovodima, nema ama ba nikakve vrijednosti, niti je trebala imati mjesta u ovom uvodnom
dijelu.
Stavite, molim vas, umjesto imena Nedima Filipovia ime Tito, a umjesto Bosna i Hercegovina
stavite Jugoslavija, pa proitajte. Ovo je nivo frazeologije zamjenika sekretara komunistike partije
nekog zaseoka i to nekih pedesetih ili ezdesetih.

Stranica XI uvodni dio

"Islamizacija u Bosni i Hercegovini" Nedima Filipovia predstavlja epohalno
znanstveno djelo.
U uvodnim naznakama Nihad Hasi Tvrdi da je "Islamizacija u Bosni i Hercegovini" Nedima
Filipovia predstavlja epohalno znanstveno djelo. Nihad Hasi je trebao obrazloiti tu tvrdnju. Ako
se ta epohalnost odnosi na odsustvo bilo kakvog elementa metodologije pisanja naunog rada, na
strane reenike konstrukcije, jezive novokomponirane rijei i vie hiljada neoprostivih
pravopisnih greaka, onda je on zaista u pravu.
Ovaj istraivaki poduhvat autora odlikuje se ne samo jednom produhovljenom
humanom kulturom, nego i impresivnim empirikim sustavom koji je on izgradio na
povijesnim dokumentima i povijesnim injenicama.
Ovde se koristi jedan hipertrofirani sklop kao jednom produhovljenom humanom
kulturom.
Hajdemo sada pokuati analizirati taj glomazni sklop koji je kao i sve uplje fraze iskoriten samo
kao pirotehniko sredstvo". Naime sasvim je nepotrebna rije "jednom", jer se nije moglo rei
Ovaj istraivaki poduhvat autora odlikuje se ne samo dvije, tri ili vie produhovljenih
humanih kultura..." , te se znai moglo napisati produhovljenom humanom kulturom.
Ta trorijena kombinacija zahtijeva odgovore na odreena pitanja.
Valjda se podrazumijeva da je rije kultura, kada se upotrebi u navedenom kontekstu, ve
produhovljena i humana, te se moe samo raditi o dvostrukoj afirmaciji afirmacije, a to ispada
strano glupo. Kao da je Nihad Hasi napisao "metuzalemski stari starac" ili "novoroena premlada
beba". Kako je knjiga zapoela vidjet e se da tu ima sistema nabacuj to vie fraza i nepotrebnih
dodataka, samo da je autorsko-prireivaka orba masnija".
Dalje se namee pitanje zato je taj empiriki sustav koji je izgradio Nedim Filipovi impresivan?
Da li je moda spomenuti sustav impresivan zato to je toga to Nihad Hasi tvrdi izgraen na
povijesnim dokumentima i povijesnim injenicama? Ako je to objanjavanje impresivnosti
spomenutog sustava, onda to nije nikakvo znastveno utemeljeno objanjenje, jer svaki ozbiljan
historiar svoj sustav bazira na povijesnim dokumentima i povijesnim injenicama, te to
nije nikakvo ekskluzivno pravo, ve samo praksa svakog ozbiljnog historiara.
No vrijeme e pokazati svoje.
ta e vrijeme pokazati svoje, sa No?
Knjigu treba, naprosto, itati strpljivo i paljivo.
Ovom reenicom Nihad Hasi itateljima daje instrukcije kako trebaju itati ovu knjigu. Nihad
Hasi kae da itatelji tu knjigu trebaju itati naprosto strpljivo i paljivo. Eto, ja sam ga
stvarno naprosto posluao. Pitam se, meutim, to li e mu ovaj izraz naprosto u jednoj
kratkoj reenici u kojoj su opet dva zareza sasvim suvina.
No, ispada, po tome, da iznoenje ovih uvodnih naznaka predstavlja svojevrstan
contradictio in adiecto. Ne sasvim.
Boe moj kako je ovo runo napisano. Pogledajte te uvodniareve interpunkcije, obratite panju
na stil pisanja. Kakav je to glagol ispadati u ovako vanom naunom djelu kakvo je
Islamizacija u Bosni i Hercegovini u koju nas Nihad Hasi uvodi bombardujui nas svojim
ispraznim frazama.
Jer, ovdje emo navesti u kratkim naznakama samo nekoliko krupnih rezultata knjige,
na jednostavnoj fenomenolokoj ravni, dostupnoj svakom neprofesionalnom itaocu.
Tanije, izvui emo nekoliko kratkih segmenata, doslovce prema autorovim misaonim
konstrukcijama i njegovoj leksici. Dodue, dodat emo jedan mali pasus o meto-
dologiji, sa gledita teorije socijalnih nauka, ili specifinije, metodolokih problema
povijesti kao znanstvene discipline.
Ostala mi je u uspomeni moja pokojna uiteljica Mila Uzelac koja nas je u niim razredima
osnovne kole uila da po svaku cijenu trebamo izbjegavati zapoinjanje reenica sa veznicima. Ko
je nepotrebno zapoinjao reenicu sa Jer, ali, i, negoli, budui da, ili garantirano je dobijao
jedinicu. Ovdje Nihad Hasi zapoinje reenicu sa veznikom "jer" premda za to zaista nema
nikakve potrebe. Ovo je samo jedan od prvih simptoma njegove hronine bolesti koja se moe
dijagnosticirati kao "sasvim nepotrebno i bezvezno zapoinjanje reenica veznicima", bolesti iji e
se uznapredovali simptomi manifestovati sve vie i vie, kako se budemo pribliavali kraju ovog
uasnog Nedimovog teksta.
Nihad Hasi smatra da je ova knjiga napisana tako da je "dostupna svakom
neprofesionalnom itaocu". To moe biti samo njegovo lino miljenje, ali on ne bi smio
ispustiti iz vida injenicu da nije osoba koja e takvom tvrdnjom automatski uiniti knjigu
dostupnom svakom neprofesionalnom itaocu. Tek nakon zapoinjanja itanja neke knjige itatelj
e sam doi do spoznaje da li je njemu ta knjiga dostupna ili mu je nedostupna. Svaka knjiga koja
se moe kupiti ili posuditi iz biblioteke formalno je dostupna svakom itatelju. Ako itatelj nije u
stanju itati i proitati neku knjigu od poetka do njenog kraja, te ako mu nije jasno o emu se u
nekoj knjizi govori, onda mu je ta knjiga nedostupna i on je nakon nekoliko stranica ostavlja
neproitanu.
Osim toga trebalo bi Nihadu Hasiu postaviti pitanje: Koji su to profesionalni itaoci, a koji
su to neprofesionalni itaoci?
Koliko ja znam nigdje na svijetu ne postoji zanimanje oznaeno kao profesionalni itaoc.
Ukoliko se prihvati ova moja tvrdnja, onda ne postoji ni neki neprofesionalni itaoc.
Vidi se da i u ovim nezgrapnim reenikim sklopovima postoji masa interpunkcijskih pogreaka.
Deifrirajui poruke ovih upljih i nepotrebnih frazerskih akrobacija, ne moe se izbjei primjedba
na direktni govor tipa ovdje "emo navesti, izvui emo, dodat emo" o kojem ne elim
govoriti sa aspekta stilistike, ve samo s napomenom da Nedim Filipovi sebe nije nikada nazivao
"Mi". Jasno je da se ovde koristi plural, a miljenja sam da se moe raditi samo o odabiru autora-
prireivaa. Titulama pretovareni profesor emeritus je trebao ve nauiti da se direktni govor u
pisanju naunog djela treba apsolutno izbjegavati.

Stranica XII uvodni dio

U prvim valovima u Hercegovini naseljavanje Vlaha bilo je toliko veliko da se broj
Vlaha, bilo kao stoara bilo da su postali zemljoradnici, pokazao veim od ostalog
upskog stanovnitva.
Nihad Hasi nije najsrenije formulirao ovu svoju misao. Bez potrebe dva puta ponavlja rije
Vlaha, a i interpunkcija mu i na ovom mjestu nije najjaa taka. Naime, ne moe se nikako
napisati bilo kao stoara bilo da su postali zemljoradnici, ve jedino bilo kao stoara,
bilo da su postali zemljoradnici.

Stranica XIII uvodni dio

Izraunavanjem procenta Vlaha ovog sandaka tokom XVI vijeka, koje je autor izveo
iscrpnim analiziranjem cifara razliitog tipa i po irini i po dubini, ta islamizacija, kako
on kae, "daje gotovo senzacionalne rezultate". Pokazuje se da veinu islamiziranog
stanovnitva u ovom sandaku predstavljaju Vlasi ranije pravoslavne vjere, a tek
svojim malim dijelom katolike vjere. Vrlo masovna islamizacija u Bosanskom
sandaku imala je krajem XVI vijeka ogromne razmjere - muslimansko stanovnitvo
predstavljalo je apsolutnu veinu stanovnitva ovog kraja. Autor analizira osnovne
faktore za to istiui u prvi plan ogromnu vlaku kolonizaciju u ovom sandaku.
Prva reenica ima veoma nesretno izabran red rijei. Nadalje, rezultati nekog sportskog
takmienja mogu biti senzacionalni, ali u jednom naunom djelu nije primjereno koritenje izraza
"daje gotovo senzacionalne rezultate". Baratanje izrazima kao vrlo masovna, ogromni
razmjeri, ogromna vlaka kolonizacija nisu adekvatni i da se radi o prostorima Kine ili Indije,
a pogotovo nisu primjereni kada se govori o nekim procesima islamizacije na jednom limitiranom
zemljopisnom podruju kakvo je Bosna i Hercegovina bila u to doba, pa i danas.
Tu dolazi do dinovskog rasta Sarajeva kao i ostalih manjih gradova, kao posljedica
islamizacije, pri emu je najvei broj islamiziranih poticao od vlakog stanovnitva.
Prvobitni islamizirani sloj upskog seljatva bioje potisnut ili prekriven vlakom
masom.
Koliko god Nihad Hasi, pretovaren gomilom raznoraznih titula imao previsoko miljenje o sebi kao
nauniku, smatram da e se udostojiti dati odgovore na neka pitanja neprofesionalnih italaca
ovog uvoda u grozna batrganja po islamizaciji.
Zapitao bih Nihada Hasia ta njemu znai ono Tu, odnosno zamjeniki prilog koji se odnosi na
mjesto i to upravo na poetku veoma ambiciozno zamiljene reenice? On na ovoj stranici na
nekoliko mjesta ponavlja Tu,Tu,Tu. To bi nekog itatelja moglo neodoljivo asocirati na malog
djeaka koji trei po kui za sobom vue auti svezan na komadu konopa i glasno vie
Tu,Tu,Tu.
Nadalje, ta Nihad Hasi podrazumijeva pod pojmom dinovski rast Sarajeva kao i ostalih
manjih gradova? Proizilazi li iz ove Nihadove reenice da se ne radi samo o dinovskom rastu
Sarajeva, ve i o dinovskom rastu ostalih manjih gradova.
Miljenja sam da Nihad Hasi nije izabrao najbolji pridjev kojim nam pokuava doarati rast
Sarajeva i ostalih manjih gradova. On izgleda zaboravlja da ovaj tekst nije zbirka pria za djecu,
ve je to valjda Nihadov i Svjetlanov nauno-istraivaki projekt kako ga oni bombastino
nazivaju njihovu Islamizacija u Bosni i Hercegovini.
Na ta se moe odnositi izraz dinovski rast?
Na akromegaliju jedno endokrino obolenje, na rast trave na ostrvu Sahalin, na dinovski rast
poliploida i na nita vie.
Mislim da izraz prekriven vlakom masom nije najsretnije izabran.
Govorei o fundamentalnoj drutvenoj ulozi bogumila u poimanju Bosne i njene
autonomnosti i autohtonosti, ime je ono izraavalo specifine interese Bosne, autor
istie snagu ideoloke penetracije bogumilstva meu pristalice i katoike i
pravoslavne vjere.
Zaista ne stoji ime je ono izraavalo, ve je trebalo napisati ime je ona izraavala jer
se to odnosi drutvenu ulogu bogumila. Uloga je imenica enskog roda, a nije, kako Nihad Hasi
misli, srednjeg roda.
No, Nedim Filipovi utvruje slijedeu temeljnu povijesnu istinu: Daljom evolucijom
katolike i pravoslavne crkve u Bosni, naroito poslije poraza bogumilstva i njegovog
potpunog ieavanja u Bosni u toku osmanske vlasti, taj dah se uzgubio u krilu
katolike i pravoslavne konfesije.
Isticanje imenice ieavanja nije sitniavost, ve jo jedan mali primjer lamperaja Nihada
Hasia i Svjetlana Filipovia, autora-prireivaa ovog zlodjela.

Stranica XIV uvodni dio

to se same etnike geneze bosanskih muslimana tie, autor otkriva povijesni znaaj
pitanja kolonizacije Vlaha u Bosni.
Ova reenica nita ne govori. Ona je bez ikakva smisla.
to se orijentalno-muslimanskoga grada tie, on je svojom privredom privlaio
seljake, osobito zanatlije i poduzetne ljude, a svojom diskriminacijom prema kr-
anima koja je poprimala razliite oblike tjeralo ih je da se islamiziraju. Uzgred ree-
no, u pasaima o ranom osnivanju orijentalno-muslimanskih gradova koje su Turci
forsirali ve od svojih prvih upada u Bosnu, autor objanjava ulogu u irenju islamiza-
cije koju su imali inteligencija, duhovni redovi, naroito dervii, te razliite musli-
mansko-orijentalne institucije.
Red rijei u obe reenice je katastrofalno lo. Slaganje vremena je takoe neprimjereno niim
razredima osnovne kole.
Smatram da je potpuno neadekvatan izraz Uzgred reeno i to na poetku reenice koja se
odnosi na veoma vana objanjenja uloge koju su na proces islamizacije imali inteligencija,
duhovni redovi, naroito dervii, te razliite muslimansko-orijentalne institucije.
Po autoru, to je u kulturi koju su muslimanski neofiti, odnosno bosanski muslimani,
batinili iz domae, autohtone sfere i prenosili u sferu islamske civilizacije koju su
prihvatili imalo ogroman znaaj.
Ovo je veoma runa reenica. Nihad Hasi je trebao striktno paziti na red rijei, ali i stil.
Stvari su otile mnogo dalje od toga i znatno su se profinile klasifikacije i metoda i
pristupa u socijalnim znanostima.
Nihad Hasi uvodi u upotrebu glagol profiniti. Mislim da se tu trebao koristiti neki drugi glagol,
kao naprimjer usavriti. Svakako ne treba ovjek biti profesionalni itaoc da bi konstatirao da je i
ova reenica samo dalji prilog ovoj gomili jezivih reenikih sklopova. Kad se na Nihad profini, a
nikad nije kasno, onda e on biti profinjen.

Stranica XV uvodni dio

Njegovo veoma obimno poglavlje islamizacija u sjeveroistonoj Bosni: 'Zvorniki
sandak' gotovo je jedinstven primjer naune preciznosti u svom metodolokom
redukcionizmu. Taj redukcionizam ima, bukvalno, aritmetiku egzaktnost. To je jedno
izvanredno tkanje numerikih parametara, jedna gusta, gotovo neprohodna mrea
strogog prebrojavanja, i itavih aritmetikih slojeva mnogobrojnih preciznih cifara
koje odgovaraju vrlo razliitim kvantitativnim pokazateljima.
Nihad Hasi je trebao objasniti zbog ega smatra je Zvorniki sandak gotovo je jedinstven
primjer naune preciznosti, te zato je to izvanredno tkanje numerikih parametara, a
posebno zato onako glupo koristi rije bukvalno, zato pie "cifara", a ne cifri ili jo bolje reeno
brojeva???
Tu se pojavljuju sinovi, oevi, udovice, samci, neenje, itd.
Ponovo bih zapitao Nihada Hasia zato ne izbjegava tutukanje. ta njemu znai ono Tu,
odnosno zamjeniki prilog koji se odnosi na mjesto i to upravo na poetku jo jedne veoma
ambiciozno zamiljene reenice? On na ovoj stranici na nekoliko mjesta ponavlja Tu,Tu,Tu to
nekoga moe neodoljivo asocirati na jednog ostarjelog i razigranog djeaka koji za sobom vue
auti svezan na komadu konopa i glasno vie Tu,Tu,Tu!.
Nadalje, prosjeni neprofesionalni itaoc mogao bi priupitati emeritusa kako se tu, kao u
nabrajalici, pojavljuju sinovi, oevi, udovice, samci, neenje, itd. Moglo bi takvog
neprofesionalnog itaoca interesirati iji su to sinovi, oevi, udovice, samci, neenje, te zato se
meu svom tom bulumentom pojavljenih sinova, oeva, udovica, samaca i neenja, odjednom
pojavljuje i jedno misteriozno itd? Ne moe to tako profesore emeritusu! Trebate objasniti ta
znai to malo, ali vano itd?
Dodali se tome itava skupina individualnih termina vezanih za pojmove kao to su
zemljite, timar, iftluk, itd. kao i za vrlo razliite odnose oko zemlje kao osnovnog
proizvodnog elementa jedne izrazito agrarne imperije, otvara se pred naim oima
jedna svojevrsna enciklopedinost koncepata i kategorija.
Vidimo da emeritus pie dodali umjesto doda li. Interpunkcija je oigledno jedna od
mnogobrojnih slabih taaka naeg oigledno nepismenog emeritusa. Pa nije on piljar, ili ne daj
boe koija, pa da mu je za takva zanimanja dovoljna ovakva pismenost kakvu nam demonstrira
u njenoj punoj kominoj raskoi. Ipak je on emeritus i visiting profesor na pet-est-sedam
svijetski poznatih univerziteta, pa bi trebao malo popraviti svoju vehdu pismenost. Ima vakta,
nikad nije kasno moj veseli emeritusiu.

Stranica XVI uvodni dio

Bilo kako bilo, italac koji svoj put strpljivo probije kroz sumorni labirint poglavlja o
islamizaciji u sjeveroistonoj Bosni moe mnogo lake dokuiti empiriku uteme-
ljenost razliitih sintetikih sudova koji se pojavljuju u prekrasnom, posljednjem
poglavlju koje se odnosi na korelaciju izmeu islamizacije i iftluenja. To je poglavlje,
na izvjestan nain, kruna autorovih obimnih empirikih istraivanja kroz decenije. Po
svojoj misaonosti i po svojim spoznajama koje virtuozno zalaze u razliite duhovne
sfere: socijalne, povijesne, religiozne, ideoloke, politike, metafizike itd. to je
poglavlje jedno malo remek-djelo intelektualne vieslojnosti i duhovnosti.
Na kraju ovog uvoda u prezamrene labirinte pravopisnih pogreaka Nihada Hasia, te njegove
zaista pregoleme kolekcije katastrofalnih i siledijskih destrukcija svih principa jezike strukture,
kao to su sintaksa, morfologija, red rijei, jasnoa stila, ne mogu a da ne kaem da mi je uvijek
bilo strano zapoinjanje reenice sa Bilo kako bilo. Iz cijelog ovog teksta podloenog temeljitoj
i svakako potrebnoj anatomskoj analizi bie oevidno da Nihad Hasi vrlo rado posee upravo za
poetkom reenice tipa Bilo kako bilo, ba kao da leerno zapoinje neku bajku, djeiju priu ili
basnu, a ne jednu od zakljunih reenica njegovog veleumnog uvoda u navodnu knjigu Nedima
Filipovia Islamizacija u Bosni i Hercegovini. Zaista, kao da i sam Nihad Hasi nekako ublaeno
formulira kazavi italac koji svoj put strpljivo probije kroz sumorni labirint poglavlja o
islamizaciji, ima da se debelo napati dok doe do njegova izlaza ili kraja ovog zaista
unikatnog kvazinaunog priloga. Nihad Hasi, meutim, nastavlja kao neki telal hvaliti nedjelo
autora-prireivaa nonalantno i potpuno nekritiki ispaljuje svoje uobiajene pirotehnike aditive,
kao to su "prekrasno, virtuozno, malo remek-djelo,itd.", a sve po principu "Svaki cigo
svoju ragu hvali", a to bi se ovdje moglo izmijeniti u "Vrli sestri mrtvog daidu hvali".
Moda nije suvino rei ovom prilikom da bi prevoenje ovog djela na engleski jezik
predstavljalo vrijedan poduhvat. Jer, osim doprinosa naoj kulturnoj povijesti, ovaj
znanstveni rezultat Nedima Filipovia zasigurno je zavrijedio da ue u fond nauke u
svijetu koja se odnosi ne samo na probleme koje tretira ova knjiga nego i na feudalnu
povijest Balkana, pa i na povijest osmanskog feudalizma i Osmanskog Carstva
openito.
Nihad Hasi zavrnu reenicu uvodnog dijela zapoinje pomalo enigmatski sa Moda nije
suvino rei.. ostavljajui itateljstvo u dilemi da moda nije suvino rei, ili moda jeste suvino
rei ono to je on zakljuio. Naime, on jasno izraava da bi prevoenje ovog djela na engleski
jezik predstavljalo vrijedan poduhvat. Ja kao itatelj ovog djela, kako ga prepotentno naziva
uvodniar Hasi, smatram da bi trebalo prije svega tekst ovog cjelokupnog uratka dvojice njegovih
autora-prireivaa dati nekom zaista mentalno spremnom lektoru hrvatsko-srpske ili srpsko-
hrvatske jezine varijante da taj ekspert najprije napravi temeljit lektorski dio posla, na koji su
autori-prireivai potpuno zaboravili ili su smatrali da su oni toliko pismeni da im lektor nije uopte
potreban. Ukoliko bi prvi lektor u toku svoga rada izgubio razum i zavrio u ludnici trebalo bi
angairati jo jednog ili dvojicu lektora, jer je lektoriranje ovolikog bezbroja katastrofalnih
pravopisnih pogreaka, i kako rekoh, i destrukcija svih principa jezike strukture, kao to su
sintaksa, morfologija, red rijei, jasnoa stila, pregolem posao za samo jednog lektora.
Konano, kako je uvod zapoeo, tako ga Dr Nihad Hasi i zavrava. Posljednja reenica poinje
njegovim omiljenim i redovito nepotrebno i nakaradno upotrebljenim veznikom Jer. Ta uasna
reenica ima potpuno pogreno postavljen red rijei, a fond nauke u svijetu prelazi kod Dr
Nihada Haia u femininum, jer on kae zavrijedio da ue u fond nauke u svijetu koja se odnosi
ne samo na probleme koje tretira ova knjiga

Primjedbe na samo neke dijelove knjige Osmanski feudalizam u Bosni i Hercegovini
ili Kakvi su uvodi takve su i knjige

Knjigu Osmanski feudalizam u Bosni i Hercegovini bespravno su, odnosno bez ikakvih autorskih
prava, priredili i predali izdavau Armis Print-u, Sarajevo, prof.dr Nihad Hasi, alias Nihad Haas, i
dr Svjetlan Filipovi, ljekar, obadva sa stalnim mjestom boravka u vedskoj.

Recenzenti su, o kakvog li uda, opet nezaobilazni i uvijek za mali honorar upotrebljivi Vojislav
Vujanovi i dr. sci. Behija Zlatar, direktor Orijentalnog instituta u Sarajevu.

Zato sam naglasio o kakvog li uda?

Naime, smatrao sam da su ova dva recenzenta koja su, po mom miljenju, svjesni sauesnici u
ovom zloinu protiv svog pokojnog uitelja Nedima Filipovia, izvukli neku pouku iz konsekvenci
pisanja blanco recenzija za kvazinauni uas zvani Islamizacija u Bosni i Hercegovini. Naime,
nekome ko jedanput pogrijei, moe se i oprostiti, ali ako istu greku ponovi po drugi put, onda se
jasno vidi da ni ona prva greka u stvarnosti nije bila greka, ve je bila namjera, i to plaena
namjera.

Moje je lino miljenje da su spomenute sitnohonorarne individue, odnosno recenzenti za aku
maraka u stvarnosti jadnici jadni, koji glume po Sarajevu neke vajne intelektualce, a kod kojih
se u stvari za par stotina maraka mogu naruiti recenzije, ba kao to se u ainici naruuje
krzatma ili bosanski lonac.

Na unutranjoj naslovnoj strani, na kojoj se nalaze podaci o tim samozvanim prireivaima,
napisana je jedna grozna la, a ta glasi: za izdanje na bosanskom: prof.dr.sci. Nadan
Filipovi i dr.Svjetlan Filipovi .

To je potpuna neistina, jer svi ozbiljni ljudi dobro znaju da ja nemam apsolutno
nikakve veze sa tom dvojicom prevaranata, koji su se bez moje saglasnosti,
jednostavno na svoj uobiajeni prevarantski nain, posluili mojim imenom i
prezimenom, da i mene upregnu u svoj falsifikatorski poduhvat.

Na zadnjoj strani navedeno je da je objavljivanje ove knjige finansijski pomogla Fondacija za
izdavatvo/ Fondacija za nakladnitvo, Sarajevo. Grdne rane moje, za ta naa Drava daje novce!
Ljudi gladuju, a naa bosanska Fondacija za izdavatvo u Sarajevu galantno daje pare kojekakvim
kvazinaunim vagabundima za njihove falsifikate i podmetanja.

Knjiga nema nikakvog sadraja, nema errate, nije navedeno da je lektorirana, a vidjeemo da nije
poduzeto profesionalno lektoriranje, ba kao u sluaju prve grozote Nihada Hasia i Svjetlana
Filipovia, nazvane Islamizacija u Bosni i Hercegovini.

U pismu od 6.marta 2008. godine predsjednitvo Akademije nauka i umjetnosti Bosne i
Hercegovine o ovoj knjizi pokojnog akademika Nedima Filipovia kae Sada se pojavljuje
izbor iz radova akademika Filipovia kojim se naruava integritet nekih njegovih ve
objavljenih originalnih djela i daju im se metodoloke i historijsko-filozofske
konotacije i intepretacije koje se teko mogu izvoditi iz tih djela.

Osvrt na napomene prireivaa Nihada Hasia i Svjetlana Filipovia

Stranica 7.

Veoma je interesantna injenica da ovaj Nihadov i Svjetlanov uradak zapoinje od sedme strane.
Uobiajeno je da svaka knjiga pone od prve strane, ali eto, kod ove dvojice knjiga poine od
sedme stranice.

Osmanski feudalizam u Bosni i Hercegovini je drugo posthumno djelo akademika
prof. Nedima Filipovia.

Pa zar je ovoj reenici potreban ikakav komentar? Ako je Islamizacija u Bosni i Hercegovini prvo
navodno posthumno djelo Ndima Filipovia, treba li se uopte naglaavati da je Osmanski
feudalizam u Bosni i Hercegovini opet posthumno izdano djelo?

Iz miljenja ANUBiH jasno je da je to samo izbor iz nekih ranije objavljenih radova akademika
Nedima Filipovia, te su prireivai trebali, svakako da su imali imalo elementarnog potenja, ovu
knjigu nasloviti: prof.dr Nihad Hasi i dr Svjetlan Filipovi Izbor iz nekih ranije
objavljenih radova pokojnog akademika Nedima Filipovia.

Pretenciozni naslov Osmanski feudalizam u Bosni i Hercegovini trebao bi podrazumijevati
historiju osmanskog feudalizma u Bosni i Hercegovini, no, sadraj ove knjige uopte ne odgovara
tom naslovu, kao to ni naslov uopte ne odgovara sadraju ove nove grozote.

Vano je napomenuti da se meu ranije objavljenim radovima pokojnog Nedima Filipovia, u ovoj
knjizi dvojice varalica nalaze i tri ranije neobjavljivana rada, a to su: rad broj 2. Problemi
feudalne svojine, rad broj 7. Gradovi, te rad broj 11. iftluka dobra u Bosni i
Hercegovini u XV i XVI vijeku.

Izriito NAPOMINJEM da ni kod jednog od gore navedena tri rada nije objavljena niti jedna
referenca, niti jedan izvor, niti jedna fusnota, dok je u svim ranije objavljenim radovima, koje je
napisao i za ivota objavio Nedim Filipovi, navedena kompletna literatura i reference kojim se on
sluio.

U knjizi Nedima Filipovia, Islamski misticizam i druge studije (oko 30 studija), koja
e biti publicirana kao njegovo tree posthumno objavljeno djelo, najvei dio tema
odnosi se ma razliita pitanja u povijesti Osmanske Carevine i osmanskog feudalizma
u naim krajevima.

Vidimo da varalice-prireivai skau sami sebi u usta, jer nam u ovim svojim napomenama
najavljuju da ova knjiga, Osmanski feudalizam u Bosni i Hercegovini, predstavlja samo poetak
izdanja na temu osmanskog feudalizma, te da e itatelji u toj treoj knjizi Nedima Filipovia
naslovljenoj Islamski misticizam i druge studije saznati mnogo vie o osmanskom
feudalizmu, kako prireivai kau, u naim krajevima. Sada, kad trebaju izvarati nau raju, ta
dvojica naturaliziranih veana, od kojih je jedan, grdne rane moje, ak promijenio i svoje
bosansko prezime Hasi u malo europskije ili vedskije prezime Haas, te svoje bive krajeve iz
kojih su obojica u ratu utekla pod svima jasnim okolnostima, nazivaju nai krajevi.

Znai, nastavak Osmanskog feudalizma u Bosni i Hercegovini, slijedi u knjizi Nedima Filipovia
Islamski misticizam i druge studije.

Opravdano se moe postaviti pitanje zato su ova dvojica varalica nazvali tu knjigu Islamski
misticizam i druge studije kad je to nastavak njihovog Osmanskog feudalizma u Bosni i
Hercegovini? Zaista zbunjujue!

Neke od tih studija upotpunjuju, u veoj ili manjoj mjeri, komplementarnost poglavlja
knjige Osmanski feudalizam u Bosni i Hercegovini.

Moe se postaviti pitanje ta uopte znai upotpunjavanje komplementarnosti poglavlja
knjige? Ma Nihadu Hasiu svata na obraz moe stati. On kada lupa, ba pravo lupa. Vidjeli ste i
vidjet ete.

No, nije bilo neophodno da se one uvrste u ovu knjigu.

Ovo je reenica koja slijedi prethodnu, i kako bi se dalo prevesti, autori-prireivai smatraju da te
studije iz budue i najavljene tree knjige Nedima Filipovia, Islamski misticizam i druge studije
nije bilo neophodno uvrstiti u knigu Osmanski feudalizam u Bosni i Hercegovini. Jasno je da
autori-prireivai na jedan arogantan nain odreuju ta treba uvrstiti u jednu, a ta u drugu
knjigu.

Jadna je to osmanistika i jadna je to historija koju piu i ureuju jedan nedokazani i neafirmisani
fiziar i jedan lijenik, a stalno, malo-malo ponavljaju i naglaavaju ovo su knjige Nedima
Filipovia. Ma to su dva kvazinaunika koji iskoritavaju ime i ugled mrtvog akademika Nedima
Filipovia, i koji kao dvije kokoke, ili bolje reeno dvije olinjale hijene eprkaju po bunjitu
Nedimovih dokumanata i prave novokomponovanu vedsku osmanistiku.

Jer, ona obuhvata sve ono najvanije to je autor napisao o ovoj temi.

Ovo je reenica koja se nadovezuje na prethodnu i koja pokazuje da se Nihad Hasi nikad nee
izlijeili od bolesti zvane jeritis, odnosno od bolesnog i sasvim nepotrebnog zapoinjanja
veznikom jer.

Pogledajte ovu nemutu i izgubljenu reenice. Ona tako glupo djeluje i tri u tekstu na ovoj
sedmoj stranici. Naime, nepismeni Nihad Hasi je sasvim nepotrebno rastavio jednu cjelinu u dvije
neprirodne cjeline. Ova reenica bi sasvim normalno zvuala da je povezana sa prethodnom od
koje je nasilno osvojena.

Kako smo naveli u Napomeni u knjizi Islamizacija u Bosni i Hercegovini, prvom
posthumno objavljenom djelu Nedima Filipovia (2005.), bit e, takoe posthumno,
objavljene knjige Albanski defter i Islamska civilizacija. Time e biti zaokrueno
publiciranje znanstvenog djela Nedima Filipovia. Konano, preostaje posthumno
publiciranje knjiga Gramatika tusrkog jezika i Turska knjievnost koje, rezumije
se, predstavljaju zasebnu tematsku cjelinu autorovog opusa.

Vrlo je neoubiajeno, a za ovu dvojicu nepismenih kvazinaunih varalica sasvim je uobiajeno
govoriti u prvom licu mnoine, svakako u aktivnoj formi, samo s ciljem da se istakne njihova
ogromna uloga u objavljivanju knjiga Nedima Filipovi, ije ime prosto guraju na prvu crtu dodira
sa itateljstvo. Svakome iole paljivijem itatelju je potpuno jasno da je ve neukusno
naglaavanje i papagajsko ponavljanje lai da je autor svih ovih prireivakoh vrljotina upravo
pokojni Nedim Filipovi ije ime je u stvarnosti samo reklamni i zatitni znak ovih njihovih
transparentnih prevara.

Nadalje, Nihad Hasi se poinje zafrkavati ili je zaista izuzetno glup. On navodi da je Islamizacija
u Bosni i Hercegovini prvo posthumno objavljeno djelo Nedima Filipovia, iako svi znamo da to
nije istina.

Nihad Hasi dalje najavljuju da e takoer posthumno biti objavljene knjige Nedima Filipovia, a
to e biti Albanski defter i Islamska civilizacija. Nije mi jasno zato se uopte treba
naglaavati da e Albanski defter i Islamska civilizacijabiti takoe posthumno objavljene, a
onda prireivai kau da preostaje posthumno publiciranje knjiga Gramatika turskog jezika i
Turska knjievnost. Naime, ako je prva, navodna knjiga pokojnog Nedima Filipovia,
protivzakonito i uz flagrantnu povredu pokojnikovih autorskih prava, izdana posthumno, valjda se
podrazumijeva da e sva knjige koje se pojave poslije prve, znai druga, trea, etvrta, peta a, itd.
Nedimova knjiga biti objavljene posthumno.

Prireivai piu (2005.), umjesto da su napisali objavljenom 2005. godine.

Nakon svojih kominih akrobacija sa posthumnim objavljivanjem Nihad Hasi kukurie Time e
biti zaokrueno publiciranje znanstvenog djela Nedima Filipovia.

Ovdje treba neto rei o toj prvoj knjizi Islamizacija u Bosni i Hercegovini. Kako je
ona u (tirau od 1.000 primjeraka) rasprodana, i kako se pokazala velika
zainteresovanost za to djelo Nedima Filipovia, pripremili smo za tampanje njeno
drugo izdanje.

Vidimo da je neto ili neko prosto natjerao Nihada Hasia da neto kae o toj prvoj knjizi
Islamizacija u Bosni i Hercegovini, ba po onoj narodnoj Svak' se ee, gdje ga svrbi!.

Ova dvojica prevaranata do granica neukusa stalno naglaavaju da su to djela Nedima Filipovia.
Tu ne treba biti dobar psiholog ili psihijatar, da bi se dijagnosticirali uzroci ovog stalnog
ponavljanja i isticanja da je pokojni Nedim Filipovi stvarni autor ovih jezivih uradaka. Autori-
prireivai, a u stvarnosti autori ovih gomila gluposti, stalno moraju itateljstvu safunjati mozak
papagajskim ponavljanjem imena Nedima Filipovia kao autora. Po njima, niko ne bi po njima
smio ni pomisliti i upitati se: Boe moj, pa ta je radio taj akademik Nedim Filipovi? Jako
je neobino da je on sjedio, pisao i pisao i onda ostavio tolika svoja neobjavljena djela
da ih prireuju jedan fiziar i jedan ljekar. Vjerovatno im je on i ostavio u svom
testamentu autorska prava da ovo rade i to 25 godina nakon njegove smrti.

Vano je da su fiziar i ljekar, kako piu, rasprodali prvi tira od 1,000 primjeraka Islamizacije,
a sada su objavili i drugo izdanje, blago nama itateljima.

Rasprodaja je glagolska imenica izvedena iz glagola rasprodati. Autori-prireivai ponosno
istiu da su napravili rasprodaju ugleda svoga oca i daide rasprodavi 1.000 primjeraka
spomenute knjige. Ba me to podsjea na dvojicu sitnih piljara, koji su iznenada sebi uzurpirali
pravo da se ponu baviti veletrgovinom i da organizuju rasprodaje svoje robe koja se uveliko
poela kvariti. Oni rasprodaju na hiljade uasnih i nikom potrebnih knjiga ije su autorstvo
podmetnuli ovjeku mrtvom ve 25 godina. Rasprodaju njegov za ivota s mukom steeni ugled,
ba kao da prodaju hiljade ve omakalih i prezrelih karpuza, kako je za lubenicu znao rei jedan
piljar koji je na voleban nain zalutao u nau porodicu i koji je iza sebe ostavio prepoznatljiv
genetski i mentalni znak. Treba, meutim, rei da se taj piljar, a koji je prije toga bio koija,
barem nije pokuavao ogledati u nauci, iako je s onim izrazom karpuza moda simboliki dao
naslutiti da e se neko od njegova potomstva na veliko baviti osmanistikom i turkologijom.

Stanica 8.

To je bila pogodna prilika da se uklone izdavaki propusti prvog izdanja do kojih je
dolo, prvenstveno, zbog izvjesnih nesporazuma i neusklaenosti u komunikaciji
prireivai-recenzenti-izdava.

I na ovom mjestu nas Nihad Hasi pokuava nasmijati i to do suza. Proizilazi da je prvo izdanje
imalo izdavakih propusta. Za tone uasa, jezivog pravopisa, budalatina i svih grozota kroz koje
malo ko moe proi, iskljuivo su i jedino odgovorni Nihad Hasi i Svjetlan Filipovi, neznalice koje
se pod stare dane okuavaju kao osmanisti i orijentalisti.

Nadamo se da ta redakcija knjige biti onakva kakvu i zasluuje ovo epohalno djelo
Nedima Filipovia.

O koje li gorke ironije! Najprije dva nekompetentna autora-prireivaa bez ikakvih autorskih prava,
pripreme, odnosno traljavo sklepaju jednu groznu knjigu kojoj dadnu ime Islamizacija u Bosni i
Hercegovini, pa je onda pripiu ovjeku koji je umro prije 25 godina.

Ta uasna knjiga koja nema niti jedne navedene fusnote ili bilo kakve relevantne naune reference
postaje predmet redakcije istih autora-prireivaa, koji svojim pisanjem novokomponovane
osmanistike kao da pljuju ili povraaju po muno stjecanom ugleda pokojnog Nedima Filipovia.
Zamislite, oni se nadaju da e ta redakcija knjige biti onakva kakvu i zasluuje ovo
epohalno djelo Nedima Filipovia. Koje li drskosti? Ti ignoranti se ak usuuju te svoje
kvazinaune i nepismene splaine nazivati epohalnim djelom Nedima Filipovia.

Jedan od propusta u tome izdanju jeste i to to nisu navedeni nosioci autorskog prava
na djela Nedima Filipovia. To su njegovu sinovi: prof.dr.sci. Nadan Filipovi i dr.
Svjetlan Filipovi, spec.int.med.

Ponovo istiem i uporno u isticati da ni dr Svjetlan Filipovi, kao ni ja NEMAMO NIKAKVIH
AUTORSKIH PRAVA na djela Nedima Filipovia, jer ih pokojni Nedim Filipovi nije nikom ni
ostavio. Pogotovo Nihad Hasi, Nedimov sestri, nema autorskih prava, a ponaa se kao da ih
ekskluzivno posjeduje.

Nedim Filipovi kao da je predosjetio ta se moe desiti ako ljudima koji nisu iz struke ostavi
autorska prava, ali nije ni sanjao kakvu e svinjarije s njegovim ugledom i imenom napraviti
njegov mlai sin i njegov sestri, i to ak 25 godina nakon njegove smrti.

Nihad Hasi nekako nevoljko i zamumuljeno zamuckuje da je u njihovom pisaniju zvanom
Islamizacija u Bosni i Hercegovini ima vie propusta. Naime, on jasno priznaje da je bilo vie
propusta kad kae Jedan od propusta... i navodi te lai sa nosiocima autorskih prava, a kao
zmija noge krije sve druge propuste. No, onaj ko ima strpljenja udubiti se u mojih preko 230
strana navoenja sadrajnih, metodolokih, pravopisnih i drugih greaka, znae dobro o kakvim se
katastrofalnim propustima radi.

Bjelodano je jasno da takve grozote nikad ne bi napisao pokojni akademik Nedim Filipovi.

Nadalje, ne pie se u tome izdanju, ve u tom izdanju.

Na kraju ovih prireivakih napomena, pie da je jedan od prireivaa prof.dr.sci Nihad Hasi,
prof.emeritus, Stockholms Universitet.

Mi smo svi vidjeli da je Nihad Hasi u smradu od knjige Islamizacija u Bosni i Hercegovini naveo
da je profesor emeritus na Stockolms Univerzitetu, a sada se ispravio, pa je makar ispravno
napisao ime Univerziteta na kojem je sa svojih sedamdestak u nita sprcanih godina ko biva neki
samoproglaeni profesor emeritus.

Ako neko zaista eli provjeriti da li je Nihad Hasi, tanije Nihad Haas profesor emeritus na
Univerzitetu u tokholmu lako e se uvjeriti da se radi o neistini, jer on je tamo na Departmnent of
Philosophy samo researcher. U tom odjelu Univerziteta u tokholmu postoji samo jedan
professor emeritus a to je Lars Bergstrom.

Vidimo da Nihad Hasi, alias Nihad Haas voli lagati, a narodna poslovica kae Ko lae, taj i
krade. Ova poslovica je u njegovom sluaju sasvim tana jer je isti Hasi, zajedno sa Svjetlanom
Filipoviem, jednostavno ukrao ime svog mrtvog daide da sa njime zakite njhove prevarantske
budalatine.

Stranica 9.

Osvrt na neprimjereni i jako runi uvod Nihada Hasia, naslov kojem je O
Osmanskom feudalizmu u Bosni I Hercegovini Nedima Filipovia

Osmanski feudalizam u Bosni i Hercegovini, jo jedno izuzetno znanstveno djelo
Nedima Filipovia koje se pojavljuje posthumno, zaokruuje svojevrsnu, i po mnogo
emu jedinstvenu trilogiju ovog velikog povjesniara-osmaniste.

Pa valjda je svima jasno da se i drugo izuzetno znanstveno djelo Nedima Filipovia pojavljuje
posthumno. Dobro se zna da je Nedim Filipovi umro prije 25 godina, dobro se zna da je njegova
Islamizacija u Bosni i Hercegovini izdana posthumno, te ne treba papagajiti o tome izrazu
posthumno.

Jasno je da se radi o zbrda-zdola sakupljenoj i bez ikakva reda i rezona nabacanoj gomili od nekih
ranije objavljenih radova Nedima Filipovia. Da ih je Nedim Filipovi imao namjeru publicirati kao
knjigu s pretencioznim naslovom Osmanski feudalizam u Bosni i Hercegovini on bi to i uradio.
Sigurno ne bi ekao da umre, pa da onda jedan olinjali fiziar koji se nije uspio dokazati u svojoj
profesiji, i s njim u kompaniji jedan nemoralni ljekar, reinterpretiraju i izvlae ta je to akademik
Nedim Filipovi ustvari elio napraviti.

To je monumentalna trilogija o Otomanskoj imperiji, kao i otomanskom peridu u
povijesti Bosne i Hercegovine: Princ Musa i ejh Beddredin; Islamizacija u Bosni i
Hercegovini i Osmanski feudalizam u Bosni i Hercegovini.

Monumentalan i besprimjeren je bezobrazluk ove dvojice sitnih varalica koje kasape mrtva
ovjeka, ovjeka koji nema anse da vie ita kae u svoju odbranu.

Kada se u ruke uzme knjiga Nedima Filipovia Princ Musa i ejh Bedredin Svjetlost, Sarajevo,
1971, vidimo prije svega da se ne pie ejh Beddredin, ve ejh Bedredin.

Onaj ko je i letimino proitao to kapitalno djelo Nedima Filipovia, jasno e se uvjeriti da su stil,
metodologija, pristup, pravopis, navoenje fusnota i drugih referenci tog djela, potpuno razliiti od
takozvane Nedimove Islamizacije u Bosni i Hercegovini. Naime, Princ Musa i ejh Bedredin i
Islamizacija u Bosni i Hercegovini su kao nebo i zemlja. Princ Musa i ejh Bedredin je jedno
monumentalno djelo iz osmanistike, kako su ga ocijenili najvei osmanisti svijeta. To djelo Nedim
je pisao i paljivo pripremao dugi niz godina, ali je njime osvjetlao obraz pred cijelim svijetom, i za
ivota sebi podigao spomenik.

S druge strane, Islamizacija u Bosni i Hercegovini je uas nad uasima. To je gomila od 390
stranica pretovarenih budalatina, totalnim promaaja u sadraju i formi, katastrofom od
pravopisa, te opskurnom gomilom Nihadovih upljih fraza bez glave i repa, a svakako bez i jedne
fusnote ili neke druge reference.

O ovom treem stupu te monumentalne trilogije kako je naziva nekritini pokojnikov sestri
Nihad Hasi, alias Nihad Haas, samoproglaeni profesor-emeritus Stockolms Universiteta, donijet
e se zakljuak kasnije.

No, ako se vratimo kompariranju stila, metodologije, pristupa temi, pravopisu, navoenju fusnota i
drugih referenci u prethodno spomenuta dva djela sasvim jer jasno da pokojni Nedim Filipovi nije
pisao i napisao Islamizaciju u Bosni i Hercegovini. Oevidno je to nedjelo dvojice kvazinaunih
varalica, koje su nauni rad u osmanistici zamislili po formuli Nabacimo to vie fraziranja, u
uvodu emo nahvaliti tatu i daidu, nabacimo tekstova iz Nedimovih nepripremljenih zabiljeki o
islamizaciji u Zvornikom sandaku, ukradmo reprodukciju Wassily-a Kandinskog, poaljimo to u
Teanj u Centar za kulturu i obrazovanje kod svog SDA-ovca, podajmo teti Behki i ika Voji po par
stoja kaemova na kafu za na lijepe oi recenziju, i eto mudre knjige o islamizaciji.

Nihade, Nihade! Ako ti misli da se na taj nain prave nauna djela, onda si se ovaj put definitivno
svima razotkrio. Pa ta to radi mrtvom daidi kojeg da nije bilo, ti bi bogme ostao do penzije
docent-emeritus. Jad je ovo to si uradio i sve u uiniti da se i tvoji i potomci tvog kompanjona
stide kada se o ovom skandalu povede rije.

Po svom istraivakom postupku i znanstvenim spoznajama, po svojoj povijesnoj
sintezi, po svojoj intelektualnoj snazi, te po strogosti i sveobuhvatnosti empirikih
osnova njegove metodologije, ovaj znanstveni opus Nedima Filipovia pokazae se
kao epohalno i neponovljivo dostignue ne samo u naoj povijesnoj znanosti, nego i u
naoj cjelokupnoj kulturnoj povijesti.

Ova frazerska pirueta od 49 rijei asocira me na Nihada Hasia kao trgovca lanim persijskim
ilimima na Kapali ariji u Istambulu. Idu ljudi oko Nihadova epenka, a on gromoglasno fali
svoju robu kao originalnu, a dobro zna da se radi o bezvrijednim komadima krpa, koje e kada se
prvi put operu ili ne daj boe izribaju pomijeati boje i biti vrijedni samo bacanja u kontejner za
smee.

Nihad Hasi kae pokazae se kao epohalno i neponovljivo dostignue ne samo u naoj
povijesnoj znanosti, nego i u naoj cjelokupnoj kulturnoj povijesti.

Vidimo da samoproglaeni profesor-emeritus sa Stockolms Univerziteta, nije samo omnipotentni
naunik, fiziar, osmanista, strunjak za islamski misticizam, lingvist, orijentalist i ekspert za
gramatiku turskog jezika, pa bivi ministar kulture i obrazovanja BiH, pa filozof nauke i teoretiar
znanosti, ve je i vra-pogaa, ba kao neki na familijarni Nostradamusi. On nama kae da mi
znamo da e se neto pokazati.

Kako Nihad nekritiki piljarsko-koijaki telali, kako on nabraja, kako on frazira, a sa ciljem da to
bolje nahvali svog pokojnog daidu, da bi preko njega mrtvog, odnosno preko daidina imena ova
dva besprizorna Ostapa Bendera po islamskim zajednicama i bosanskim klubovima po vedskoj, a
preko zastupnika Zuke i po Ferhadiji i pred sarajevskim damijama prodali to vie ovih haram-
knjiga. Ova Nihadova telalska pirotehnika ne zasluuje nikakav komentar.

Takoer, vrijeme e pokazati da ova trilogija ulazi u sam svjetski vrh povijesne
znanosti openito.

Evo opet profesora emeritusa u ulozi vedsko-bosanskog Nostradamusa. On kae da e vrijeme
pokazati da ova trilogija ulazi u sam svjetski vrh povijesne znanosti openito.

Prije svega, ltreba kazati da je lano samopredstavljen kao profesor emeritus sa Stockolms
Univerziteta Nihad Hasi izmislio ovu trilogiju pokojnog Nedima Filipovia.

Ta trilogija ne postoji!

Postoji samo Princ Musa i ejh Bedredin kao dio te izmiljene trilogije, jer Islamizacija u Bosni i
Hercegovini i Osmanski feudalizam u Bosni i Hercegovini, ne mogu biti dijelovi nikakve trilogije,
jer pokojnik nije napisao spomenute gluposti. To su derivati nekih Nedimovih rukopisa i zabiljeki
koje su priredili i napisali Nihad Hasi i Svjetlan Filipovi, koji nemaju ni kvalifikacija, ni
kompetencija, a ni zakonske legitimacije da imenom Nedima Filipovia kite svoje bezvrijedne
uratke.

Nihad Hasi dalje neumorno frazira i kae:

Ono to posebno impresionira u ovom posthumno objedinjenom rezultatu autorovog
viedecenijskog rada jeste organska povezanost, jedinstvena cjelina koju tvore
njegove teme, te duboka, sutinska sinteza koju ostvaruju ova djela.

Nihad nam ne kae koga su on i Svjetlan Filipovi impresionirali ovom izmiljenom trilogijom?
Emeritus je stvarno naivan ako smatra da e ova prevara ba tako lako proi kod ljudi koji dobro
poznaju situaciju sa naunim radom pokojnog Nedima Filipovia. Iz Nihadovih rijei proizilazi da je
Nedim Filipovi radio vie decenija, a da se sad naao on, jedan fiziar koji kao zmija noge krije
svoje rezultate koje je trebao ostvariti u svom vie decenijskom paradiranju pred javnou, da on
sada pie uvode i objanjava svijetu kako e ta vidjeti.

Stranica 10.

Radi se o posebnoj, na prvi pogled ne tako uoljivoj, komplementarnosti sadraja sve
tri toma ove trilogije, kao i o unutarnjoj koherentnosti i konzistentnosti reene
povezanosti tema.

Ova fraza od 27 rijei moe samo nasmijati ak i neprofesionalnog itaoca. Po mom miljenju,
Nihad Hasi je jedan neprevazieni kvazinauni klovn. Njegova izraena nepismenost moe ak i
impresionirati, jer za ovakvo javno prezentiranje nepismenosti on mora imati ogromne koliine
drskosti, arogancije i nekritinosti.

Osvrnimo se na teku bolest Nihadove interpunkcije. Zaista se pitam da li bi neki uenik niih
razreda osnovne kole stavio zarez nako rijei uoljivoj?

Kod Nihada je sve tri toma, a ne sva tri toma te izmiljene trilogije pokojnog Nedima Filipovia.

Znatan dio tih tema kao da se, takorei, prelivaju jedna u drugu, gotovo se
prekrivaju u nekim elementima, kriz sve tri knjige.

Nihad Hasi me na ovom mjestu podsjea na jednog od one dvojice krojaa, varalica iz
Andersenove prie Carevo novo ruho, i to na onoga koji golom caru u lice bestidno lae kako se
na njegovom novom ruhu sve preliva, te kako to isto ruho sve lijepo prekriva. Nihad Hasi se
bjesomuno trudi objasniti itateljima sva ta prelivanja i prekrivanja, ali mi vidimo da se iz
njegovog aijskog kotla u koji drobi li drobi razliite ingredijente i zaine, prelivaju i isplovljavaju
uasne reenice sasvim blesavog sadraja i smisla.

To u rezultatu dovodi do impresivne zaokruenosti.

Mislim da nije primjereno uvodu u kojem uvodniar izvodi svoje cirkuske akrobacije i verbalna,
potpuno nepismena iivljavanja, reenicu zapoinjati sa to u rezultatu. Nadalje, da li bi nas na
previe euforini uvodniar izvolio poastiti objanjenjem te impresivne zaokruenosti. Zaista
je impresivna zaokruenost Nihadove nepismenosti, odsustva svake metodologije u pisanju
naunog, pa i ovog kvazinaunog priloga, kao i mega-doza njegove vrhunske nekritinosti.

Treba dodati, anticipirajui ono to e se vidjeti u skoro vrijeme, da i druge teme iz
ostavtine Nedima Filipovia, ije publiciranje slijedi iza ove knjige, upotpunjuju tu
komplementarnost.

Bez namjere da iznosim primjedbe na strukturu ove reenice, mogu samo rei da Nihad Hasi opet
neto anticipira ta e se vidjeti u skoro vrijeme. Kao da gleda u kristalnu kuglu ili nam
svima gata bacajui grah.

Zadivljujue je kako je Nedim Filipovi svojim znanstveno-istraivakim postupkom
ostvario to jedinstvo, tu cjelinu, tu sintezu, uz takvo bogatstvo sadraja.

Jako je runo to to sestri radi svom mrtvom daidi. Jako je runo ovako nekritiki hvaliti i telaliti
svoga mrtvog daidu u isto komercijane svrhe. Jadno je i to to je Nihad Hasi ipak svjestan da
Islamizacija u Bosni i Hercegovini i Osmanski feudalizam u Bosni i Hercegovini nisu autentina
djela pokojnog Nedima Filipovia. No, tuno je to to je Nihad Hasi po svoj prilici ipak
razoaravajueg nivoa inteligencije, kad moe pomisliti da on i njegov ortak u ovoj nemoralno
raboti mogu varati ba cijeli svijet.

Jer, goleme su dimenzije (i po irini i po dubini) njegove spoznaje o povijesnoj epohi
Otomanskog carstva.

Evo opet znakova Nihadove hronine bolesti zvane jeritis, odnosno prave neukrotive ovisnosti
zapoinjanja reenica veznikom jer.

Naoko, ini se kao da se radi o nekoherentnosti, tematskoj i kronolokoj, odnosno o
neujednaenosti u sadraju i dimenzijama analiza, itd. No, to tako izgleda samo na
prvi pogled, odnosno na povrini fenomena.

Vidimo da nas samoproglaeni profesor emeritus sa Stockolms Univerziteta poduava kako emo
na neto gledati, odnosno kako trebamo neto gledati. On nama objanjava da mi neto ne vidimo
na dobar, odnosno ispravan nain. Mogao bi se on oprobati i kao ljekar-specijalist za
oftalmologiju, jer se jo nije toga igrao.

Stranica 11.

Odgovor nije teko nai kada se ue finije i cjelovitije u njegova djela.

Ja sam do sada mislio da se ulazi u kuu, u trgovinu, u kafanu,itd.
Po prvi put, meutim, nailazim na izraz koji opisuje ulazak u neija djela. Uostalom, kakav je to
finiji i cjelovitiji ulazak u Nedimova djela? Moda bi ova reenica ljepe izgledala da je Nihad
Hasi napisao Odgovor nije teko nai kada se djelu Nedima Filipovia pristupi na jedan suptilniji
nain, svakako sagledavajui ga pri tome u njegovoj cjelovitosti.

Ono to je jo trebalo uiniti u znanstvenom opusu Nedima Filipovia, - jo jedan
korak, vie manje formalno-praktini, tako rei organizirano-publicistiki, koji on nije
stigao napraviti, uinjeno je sada posthumno.

Bez ambicija da nalazim mane ovoj reenici, a posebno njenom redu rijei, stilistici i
interpunkciji, ne mogu a da se ne upitam ta li Nihadu Hasiu znai izraz organizirano-
publicistiki?

Naime, svi znamo da se publicistika (latinski publice: javno) moe definisati kao grana literature
koja se bavi drutvenopolitikim pitanjima u periodinoj tampi i posebnim publikacijama. Za
osobu koja se bavi publicistikom se kae da je publicist, odnosno pisac drutvenopolitikih tema, a
publiciranje podrazumijeva izdavanje nekog knjievnog djela. Nigdje, meutim, nisam uspio
pronai ovaj udni izraz organizirano-publicistiki. Mislim da bi nam Nihad Hasi trebao malo
podrobnije objasniti ta je podrazumijevao pod tom njegovom originalnom kovanicom, koja moda
spada u iroki repertoar njegovog novogovora koji kao sestri-autor-prireiva plasira po ovim
papazjanijama podmetnutim mrtvom ovjeku.

Nije spojiva sa zdravom logikom tvrdnja da Nedim Filipovi nije stigao napraviti taj jo jedan
korak u stvaranju svog znanstvenog opusa.

Niko normalan nee povjerovati u ovo tvrdnju Nihada Hasia, jer sada on i njegov kompanjon u
ovoj prevari Svjetlan Filipovi posthumno i rafalno tampaju est-sedam navodnih naunih djela
Nedima Filipovia. Kao, Nedim Filipovi nije stigao napraviti taj jo jedan korak, ali su ga
njih dvojica stigli napraviti.

Ako bi se povjerovalo u ovu tvrdnju Nihada Hasia neko bi mogao zakljuiti da je pokojni Nedim
Filipovi samo pisao i pisao, stvarao i stvarao, i sve ostavio ovoj dvojici potpuno nekompetentnih i
nelegitimnih varalica da sad oni njegova navodna nauna djela ponovo prireuju po njihovim
metodama i slobodnoj volji, ili kako Nihad Hasi kae organizirano-publicistiki.

Da je ostalo jedno neobjavljeno nauno djelo iz Nedima Filipovia, neko bi Nihadu Hasiu mogao i
povjerovati, ali niko nee progutati tu providnu priu da je pokojni Nadim Filipovi ostavio iza
sebe est ili sedam kapitalnih djela za posthumno organizirano-publicistiko objavljivanje i to 25
godina od njegove smrti.

Trebalo je, naime, tu cjelinu, u njenoj prividnoj nedovrenosti i neorganiziranosti, u
njenoj formalnoj fragmentiranosti u toj disperziji publiciranja radova, tema, naslova,
itd. organizirati u knjigama, u prvom redu u ovom drugom, a djelomino i u prvom
posthumnom tomu ove trilogije, da bi se sasvim jasno vidjela ta cjelina u ovoj
jedinstvenoj, epohalnoj trilogiji.

U ovoj mijeanoj salati od 54 rijei Nihad Hasi nam nastavlja demonstrirati svoju epohalnu
nepismenost. Interpunkcija je jeziva, upotreba crtice kao gramatikog znaka je sasvim
nepotrebna, rijed rijei je uasan, a frazersko telalenje, koje je je kod naeg titulama i zvanjima
napirlitanog uvodniara neizljeivo, rezultiralo je ovom nakaradom koju samo on moe smatrati
reenicom.

Nihad itateljima ponovo objanjava neku prividnu nedovrenost i neorganiziranost, pa
onda formalnu fragmentiranost, pa disperziju publiciranja radova, ali se sam upetlja u
tom svom nastojanju da uini epohalnim tu trilogiju koju su on i Svjetlan Filipovi izmislili.
Ostavljen kao uvodniar na prvoj crti direktnog kontakta sa itateljstvom, Nihad Hasi ne moe
negirati svoju nepismenost, lampavost i konano totalno nepoznavanje ne samo materije o kojoj
nekritiki trabunja, ve i odsustvo elementarnih postulata pisanja jednog teksta koji ima ambiciju
da bude smatran naunim.

Obrisi te trilogije nazirali su se, takorei, ispod reene fragmentiranosti. Ako nekom to
ranije nije izgledalo tako, nemogue je da to sada ne vidi svaki iole paljiv, ozbiljan i
dobronamjeran italac.

Jasno je da Nihad Hasi nikako ne moe bez snanih sugestija. On na ovom mjestu sugerira da su
se ispod reene fragmeniranosti nazirali obrisi neke navodne trilogije pokojnog Nedima Filipovia.
Niko, meutim, nije ba toliko naivan da ne vidi da je Nihad Hasi prvo izmislio neku reenu
fragmentiranost, pa je onda zamislio neku trilogiju pokojnog Nedima Filipovia, a onda je te svoje
fantazije i iluzije sistemom hokus-pokus pretvorio u tako tvrde temelje, te nakon te akrobacije
insistira da je nemogue da to sada ne vidi svaki iole paljiv, ozbiljan i dobronamjeran
italac, kojem (nekom) to ranije nije izgledalo tako.

Pridjevi kao to su paljiv, ozbiljan i dobronamjeran, jasno ukazuju da postoje i nepaljivi,
neozbiljni i nedobronamjerni itaoci, a takvi onda ne vide to to Nihad Hasi navodno vidi.

Milim vas lijepo, da li je mogue rei iole paljiv itaoc, iole ozbiljan itaoc ili iole
dobronamjeran itaoc? Valjda se kae iole paljiviji itaoc, iole ozbiljniji itaoc ili
iole dobronamjerniji itaoc?

Jadna je zemlja Bosna i Hercegovina kad se u njoj ovakav nepismeni lufter uspjeo progurati u
prve politike safove i nakon povrne provjere podobnosti kod svoje stranke SDA, ak postao
ministar nauke, kulture i obrazovanja. Mislim da smo jedno kratko vrijeme imali najnepismenijeg
ministra, i to ministra nauke, kulture i obrazovanja, ali koji se ne moe pohvaliti ama niti jednim
znaajnijim naunim radom, svakako ako u naune radove ta individua ne ubroji ove genijalnosti
koje sada objavljuje iz osmanistike.

Radi se, dakle, o autorovom temeljitom planu, sistematskom programu i
organiziranosti njegovog jedinstvenog sustava istraivanja jedne goleme i cjelovite
znanstvene teme. Jasni su tu njegov motiv, cilj, staza magistrala, a izuzetni su po
svom dosegu rezultati poduhvata ovog velikog povjesniara-mislioca.

Kako se sve vie uputam u analizu ovih besmislenih fraziranja, sve ee pomiljam Boe moj,
pa Nihad Hasi bolje poznaje Nedima Filipovia, i to bolje nego to je za ivota Nedim
poznavao samog sebe.

No, jedno je sigurno. Da je Nihad Hasi ovo sve to potpuno nekritiki i bez ikakve mjere za ukus i
elementarno potivanje mrtvog ovjeka rekao ivom Nedimu Filipoviu ili pred Nedimom
Filipoviem, siguran sam da bi fasovao nekoliko pedagokih uki i bio grubo naruen kao
porodini pjetli, kako smo ga izmeu sebe iz milja i nazivali. On je nas sve znao zabavljati svojim
provalama i budalatinama, a ovo je sada preozbiljno i vie se ne moe uvrstiti u zabavljaki
repertoar ovog ivahnog i uvijek nestanog staria.

Evo jo jedne novogovorne akrobacije koju nam u tekstu plasira ovaj samoproglaeni vedski
profesor emeritus sa Stockolm Univerziteta. On nas upoznaje sa izrazom staza magistrala.
Iz kojih je razloga upotrebio ovaj neobini izraz u ovom kontekstu, valjda je samo jasno gore
spomenutom genijalcu.

Lingvisti bi se mogli dosta pozabaviti sklopovima i stilistikom ovih reenica. Mislim da je dovoljno
iste proitati i samo se utke osmjehnuti, ali od muke pregoleme.

On je to inio dosljedno, uporno, temeljito, strpljivo i kontinuirano kroz decenije, s
nevienim samoprijegorom, jedinstvenim arom i elanom, strastveno usmjeren ka
posve odreenom cilju. I evo, poslije njega, a tu pred nama, iskrsla je ova trilogija u
njenom punom bljetavilu i raskoi.

Mislim da mi nee biti zamjereno kada kaem da, itajui ove akrobacije i fraziranja, sve ee
pomislim Boe dragi, ja mislim da bi jedan dobar kliniki psiholog ili psihijatar trebao protumaiti
sve ove grozne budalatine. Moda, zaista moda, neki bi psiholog ili psihijatar mogao rei Kako
ne vidite da Nihad Hasi u stvari pie sam o sebi? Kako ne vidite da on uiva u vlastitoj frazerskoj
pirotehnici i iluzijama koje sam stvara i onda u njih vjeruje kao u istinu vrijednu opteg divljenja?
Kako ne vidite da on piui ovakve neukusne hiperbole o svom pokojnom daidi ustvari budan
sanja o sebi kao dosljednom, upornom, strpljivom nauniku koji je kontinuirano kroz decenije s
nevienim samoprijegorom, jedinstvenim arom i elanom, strastveno usmjeren ka posve
odreenom cilju, a to su velika ili monumentalna postignua iz fizike ili teorije nauke, ili filozofije
znanosti, ili pak teorije nauke, a moda ak i iz gramatike turskog jezika?

Moda Nihad zna dobro gramatiku turskog jezika, ali hrvatsku, srpsku ili bosansku jadan zaista ne
zna.

Pokuajte da umjesto zamjenica On i njega stavimo ime Nihad Hasi, i neki od nas moemo
zamisliti spomenutog naunika opte prakse, kako ponosno stoji nad svojim vlastitim grobom i
kako sam sebi dri posmrtno slovo. Vjerujem da bi od uzbuenja i dostignutog klimaksa iz tuge za
tim genijalnim naunikom sam gorko zaplakao.

Sve je logino, samo nije logino da je pokojni Nedim Filipovi ostavio est ili sedam svojih
kapitalnih naunih djela, da ih 25 godina nakon njegove smrti ureuju dva nekompetentna autora-
prireivaa. Sve ostalo je uplje fraziranje koje bi trebalo impresionirati itatelje, a moe postii
samo suprotan efekat i izazvati samo osjeaj saaljenja prema autoru ovog uvoda Nihadu Hasiu.
Nije pokojni daida Nedim Filipovi ni za ivota, a pogotovo sada zasluio ovakva neukusna
papagajska pretjerivanja. Ba ovakav stil pretjerivanja i hvalenja pokojnika podsjea na jednog
sitnog piljara koji bez ikakve mjere za ukus hvali svoju davno uvehlu robu izloenu na pijanoj
tezgi.

Kako se manifestira ta cjelovitost? Kako si ti dijelovi povezani? Oni su povezani po
logici autorovog cjelovito organiziranog znanstvenog opusa, po logici njegove
spoznajno-znanstvene metodologije, po njegovom empiriko-indukativnom i
analitiko-deduktivnom logikom sustavu argumentiranja i dokaza, po njegovim
epistemoloko-ontolokim sintezama i generalizacijama i konano, po samoj logici
njegove tematike po sadrajno i konceptualno vrstom okviru autorove oblasti
istraivanja.

Da se je Nihad Hasi obratio za ivota Nedimu Filipoviu i rekao mu u lice ovu reenicu daida bi
mu u afektu pripucao takvu amarinu da bi se naem vrlom emeritusu dobro zamantalo. U ovoj
salati od 57 rijei Nihad nam opet i po ko zna koji put demonstrira svoju neprebolnu sklonost
verbalnoj pirotehnici i ispraznom fraziranju, kao i odsustvo elementarne pismenosti.

On sam sebe propituje i sam sebi daje odgovore, mislei da moe izvarati sve oko sebe. Zaista su
smijeni ovakva negova samopitanja i samoodgovori.

etiri puta ponavljati po, po, po, po moe samo nekritina osoba koja autistiki vjeruje da je
neupitni genijalac. Ma kakvo previsoko miljenje imao ovaj omnipotentni kvazinaunik, on treba
kao Dorian Gray biti svjestan injence da mu je i ova mu je reenica jedan od elemenata njegovog
ogledala u koje e se na kraju ipak morati pogledati.

Nekritini uvodniar Nihad Hasi barata sa izrazom indukativan, signifikantno doprinosei naem
vertigu od ovog uvoda vrtuljka. On enigmatski ubacuje slovo a u rije induktivan oekujui
da e nas sve fascinirati.

Vidi se da Nihad jako voli, a ne zna, koristiti crticu kao gramatiki znak.

U ovom volumenu trilogije otkrivamo ponovo, kao i u prethodne dvije knjige, sve
odlike ovog velikog stvaraoca i njegovih djela u njihovom znanstvenom bogatstvu i
dubini.

Moe se dati prigovor na red rijei u ovoj reenici, kao i na interpunkciju.

Jasno je da su autori-prireivai ove trilogije otkrili i ponovo otkrivaju, ili kako Nihad Hasi pie
otkrivamo ponovo neto to su samo otkrili autori-prireivai. Ova dva nekompetentna i
nelegitimna autora-prireivaa su najprije na brzinu standrljali-smandrljali jednu golemu uasnu
splainu koju su pretenciozno nazvali Islamizacija u Bosni i Hercegovini. Nakon toga su kao
aija velikom kutljaom u knjigu takoe pretenciozno naslovljenu Osmanski feudalizam u Bosni i
Hercegovini udrobili ranije objavljene radove Nedima Filipovia. Nakon toga su udruili
menumentalno i izuzetno vrijedno nauno djelo Princ Musa i ejh Bedredin sa ova svoja dva
jeziva uratka, te su sva tri knjige proglasili trilogijom Nedima Filipovia. Samoproglasivi ta svoja
dva amaterska uratka dijelovima Nedimove trilogije, oni pokojniku kao da pljuju u lice, kao da ga
mrtvo cipelare, odnosno utaju. Oni se toliko drski da pokuavaju prevariti sve oko sebe
utrpavajui svoje alabajzerske umotvorine u takozvanu Nedimovu monumentalnu trilogiju.

Nakon plasiranja svih tih transparentnih lai na pozornicu stupa veliki iluzionist, na neumorni
vedski David Copperfield koji pred nama izvodi svoju taku verbalnog iluzionizma i uvjerava nas
da sad mi vidimo tu monumentalnu trilogiju. Poslije toga se brzo pretvara u jednog provincijskog
aiju koji stoji pred svojom malom ainicom i vue za rukave prolaznike, kretei im u uho Ma,
boni ne bili pogledajte i navalite. Pogledajt kakva mi je roba. Genijalno, analitiki-deduktivno,
koherentno, impresivno, epohalno, monumentalno, neponovljivo dostignua, organski povezano,
bljetavo, raskono.., a ljudi samo brzo prolaze i osmjehuju se.

Stranica 12.

Od poetka do kraja ove stranice Nihad Hasi doivljava jo jedan klimaks samodivljenja i gubi se
u neukusnom fraziranju, koje nije prikladno nekom seoskom uitelju-marksisti, a kamo li
samoproglaenom profesoru emeritusu filozofija nauke teorija znanosti sa Stockolms
Univerziteta. Stoga, ne elei dodatno optereivati ve ovim tunim komentarima optereene
itatelje, navest u samo par egzemplarnih primjera njegova fraziranja.

Impozantan je raspon koji ine njegove teme: vojno-strategijske, politike, dravno-
upravne, materijalno-ekonomske, socijalne; zatim pitanja raslojenosti feudalnog
klasnog drutva sa njegovim socijalnim grupama, klasama, podklasama i slojevima
unutar klasa; razliiti agrarni odnosi, porezi, nameti, davanja; zanatstvo, cehovi,
trgovna, ekonomika; selo, orijentalno-islamski grad, religija, ideologija, kultura,
vjerska inteligencija; vojna organizacija: struktura i strategija, ratovi; politike,
upravljake, duhovne i vjerske strukture i njihove interakcije.

Vala, ako je i od Nihada, previe je! Udrobio je na osmanistiki aija ezdeset i jednu rije u ovu
bezveznu nabrajalicu koja je valjda imala za cilj da nas impresionira mnogobrojnou podruja
koja je njegov pokojni daida nauno obraivao. On nam servira mlaku limunadu, ali bez limuna.
Vidimo da se uhvatio upotrebljavanja take i zareza u ovoj salati od rijei, te je taj
interpunkcijski znak upotrebio ni manje, ni vie nego est puta.

Zna li na nekritini emeritus kada je dozvoljeno koritenje spomenutog interpunkcijskog znaka?
Izgleda da ne zna!

Dozvolie njegova visost, profesor emeritus sa prestinog Stockolms Univerziteta, te
samoproglaeni filozof nauke i teoretiar znanosti, da mu damo samo elementarne instrukcije o
tom interpunkcijskom znaku i njegovoj pravilnoj upotrebi.

Takom i zarezom se odvajaju reenine cjeline u sloenoj reenici koje su jedna s drugom tjenje
povezane nego s reenicama iz drugog dijela iste spomenute reenice. Takom i zarezom se
odvajaju simetrini dijelovi reeninog perioda. Takom i zarezom se katkad odvajajui reenini
dijelovi po srodnosti rijei koje ulaze u njhov sastav.

Ono to predstavlja epohalno dostignue u autorovim djelima jeste to to nam ona
otkrivaju genezu povijesnih sila, pokretake snage povijesti, odreene povijesne
energije tog feudalnog sustava u njegovim unutarnjim i svjetskim kretanjima,
crvenu nit povijesti njenu unutarnju logiku, takorei vieslojnu povijesnu logiku.

Jedinu korist od ovo ispraznog fraziranja u ovoj gomilici od etrdeset i dvije rijei predstavljaju
nove lekcije iz novogovora, te uenje bombastinih novih izraza.

Prije svega, nije na odmet malo pogledati ta bi trebalo znaiti epohalno dostignue?

Znamo da je epoha oznaka za specifian historijski period ili eru, odnosno za jedinicu geoloke
hronologije koje je kraa od perioda, a moe oznaavati i fazu u historiji svemira.

S druge strane dostignue oznaava akt zavravanja neega posebnog pomou svojih
sposobnosti, znanja, itd.

Nadam se da e se mnogi sloiti da su Gutenbergov tiskarski stroj, Teslino otkrie naizmjenine
struje, Einsteinova teorija relativiteta, Internet, itd., epohalna dostignua. Moda je i Nihadova
fantomska Specijalna teorija relativiteta jedno od epohalnih dostignua? Moda i jeste!?
Meutim, svi mi moemo vidjeti samo korice te knjige na Internetu, ali je ne moemo pronai ni u
jednoj biblioteci zemalja nastalih raspadom Jugoslavije, pa ni ire. To je knjiga koje nema. Knjiga
koja je u Sarajevu nastala, ali je poslije toga nestala. Ta je Specijalna teorija relativiteta sigurno
specijalno epohalna, jer ako je Einsteinova teorija relativiteta epohalna, onda mora biti specijalno
epohalna teorija relativiteta Nihada Hasia.

Nije ba prevelika lista epohalnih dostignua, te svrstavanje rezultata nauno-istraivakog rada
pokojnog Nedima Filipovia u epohalna dostignua, zahtijeva mnogo ire i temeljitije objanjenje
od onog da je kod Nedima bilo epohalno njegovo otkrivanje povijesnih sila, pokretake
snage povijesti, povijesne energije, crvene niti povijesti i vieslojne povijesne
logike.

Mislim da je Nihad Hasi trebao objasniti ta on podrazumijeva pod pojmovima povijesnih sila,
pokretake snage povijesti, povijesne energije, crvene niti povijesti i vieslojne
povijesne logike. Naime, ovakve tvrdnje postaju dekadentne kada se ovakve i sline
uzaludnosti i apsurdi koje nam Nihad Hasi servira, ponu prihvaati kao kao neto normalno.

I to je ono to ovog povijesniara ine jedinstvenim, to ga uzdie u sam svjetski vrh i
to ini njegovo djelo epohalnim.

Nihad Hasi najprije na vie mjesta u ovom uvodu, ba kao i uvodu Islamizacije u Bosni i
Hercegovini ugui itatelje svojim hipertrofiranim fraziranjima i pirotehnikim akrobacijama tipa
povijesne sile, pokretake snage povijesti, povijesne energije, crvena nit povijesti i
vieslojna povijesna logika, pa onda na tim hafifnim i nepostojeim temeljima gradi spomenik
svom daidi, kojeg on koji je kao neki fiziar, ministar, filozof nauke, teoretiar znanosti, osmanist-
amater, amater-ekspert za gramatiku turskog jezika, poznavatelj islamskog misticizma, proglaava
jedinstvenim i pripadnikom svjetskog vrha, a njegovo djelo epohalnim.

Naglasimo, on je ovo sve ispitivao u genezi povijesnih procesa, tj. u povijesnosti
fenomena, u totatlitetu i u dinaminoj kompleksnosti, vieslojnosti i polivalentnosti.

Sve ovo postaje neukusno, zaista runo i bez traga pijeteta prema pokojnom Nedimu Filipoviu.
Ovakvo fraziranje ne moe proi ni kod koga. Toliko je to sve tuno i alosno, da ne zasluuje
nikakav ozbiljan komentar.

Stranica 13.

Akademik Enver Redi, govorei o djelu Nedima Filipovia, kae da se tu radi o
voluminoznom i maestralnom opusu utemeljitelja nae moderne osmanistike.
Svrstavajui se u potovaoce njegovog intelektualnog genija, profesor Enver Redi
kae i ovo: Nedim Filipovi bio je historiar-osmanist ije djelo nadilazi okvire
osmanistike, jer po svom misaonom opsegu i dubini otkrivanja zakonitosti odreenih
historijskih kretanja pripada irokoj spoznajnoj sferi drutvenih, kulturnih i
civilizacijskih zbivanja....on je osmanist po predmetu i inspiraciji u kojima se izraava
njegova grandiozna sposobnost i snaga naunika.

Nihad Hasi se trebao udostojiti i citirati porijeklo ovih rijei pokojnog akademika Envera Redia.
Ne vjerujem da je akademik Enver Redi sreo Nihada Hasia na ulici pa mu sve ovo rekao, ili ga
je pozvao u Akademiju na kafu pa mu sve ovo ispriao.

Imam pred sobom knjigu sa naslovom Okrugli sto Nauno djelo Nedima Filipovia,
izdanje ANUBiH, 2000. godine. Naime, 23. novembra 1999. godine Akademija je organizirala jedan
skup posveen uspomeni na njenog lana Nedima Filipovia, a u povodu petnaestogodinjice
njegove smrti. Na tom skupu uee je uzeo i uvaeni akademik Enver Redi, koji je govorio na
temu Prilog razmatranju naunog djela akademika Nedima Filipovia, a integralni tekst njegovog
izlaganja nalazi se u spomenutoj knjizi.

Paljivo sam proitao cijelu knjigu Okrugli sto Nauno djelo Nedima Filipovia, a posebno
paljivo vrlo nadahnuto i kao uvijek odmjereno izlaganje akademika Envera Redia.

Nigdje u tekstu uvaenog akademika Envera Redia nisam uspio pronai da je rekao da se radi o
voluminoznom i maestralnom opusu utemeljitelja nae moderne osmanistike, te ni to
da je Nedim Filipovi bio je historiar-osmanist ije djelo nadilazi okvire osmanistike,
jer po svom misaonom opsegu i dubini otkrivanja zakonitosti odreenih historijskih
kretanja pripada irokoj spoznajnoj sferi drutvenih, kulturnih i civilizacijskih
zbivanja... on je osmanist po predmetu i inspiraciji u kojima se izraava njegova
grandiozna sposobnost i snaga naunika.

Tih reenica navedenih u tekstu Nihada Hasia, a koje on pripisuje pokojnom akademiku Enveru
Rediu jednostavno nema u tekstu izlaganja akademika Redia, a koje je integralno preneseno u
formi teksta u knjizi Okrugli sto Nauno djelo Nedima Filipovia, izdanje ANUBiH, 2000.godine.

Ako je te reenice Nihad Hasi naao u nekom drugom izlaganju akademika Envera Redia o
Nedimu Filipoviu, trebao je citirati odakle je preuzeo te reenice.

Neko bi mogao rei da sitniavim. No, u tome to kaem nema nikakvog sitniavljenja ili
zlonamjernosti, upravo zbog injenice da Nihad Hasi na osnovu tih reenica pokojnog akademika
Envera Redia kae da se on izgovarajui te reenice svrstao u potovaoce njegovog
(Nedimovog) intelektualnog genija.

Mislim da je veoma nekorektno i nekritino, ako ne i bezobrazno, od Nihada Hasia jednu
intelektualnu gromadu kao to je pokojni akademik Enver Redi sam svrstavati u potovaoce
intelektualnog genija njegovog pokojnog daide Nedima Filipovia. Ja se bojim da je to sve na
matoviti samoproglaeni profesor emeritus sa Stockolms Univerziteta lijepo izmislio, i onda
nonalantno priio jo jednom pokojniku, uvaenom akademiku Enveru Rediu. Kad moe
kojekakve svoje kvazinaune splaine priivati svom mrtvom daidi, zato ne bi mogao i lane
izjave pokojnom akademiku Rediu?

Na kraju komentara gore navedenog pasusa iz uvoda Nihada Hasia ne mogu a da ne upitam
zato je izraz potovaoce njegovog intelektualnog genija stavljen u navodne znake.

Unutar njegove svestrane obavijetenosti o istraivanjima u podruju kojim se on bavi
(i ne samo u njemu), posebno impresionira originalnost i snaga njegovih znanstveno
vrsdto utemeljenih kritikih analiza krivih shvaanja, nerazumijevanja i vulgarizacija
sutinskih pitanja, de neispravnih dedukacija, pogrenih rezultata, itd u
radovimarazliitih orijentalista i osmanista, ukljuujui tu i neke autoritete. Radi se
o mnoztvu poznatih povijesniara i na Istoku i na Zapadu, i na Balkanu.

Ako se pogledaju ove tri uzastopne greke vidi se da tekst ovog izlaganja Nihada Hasia nije
lektoriran, jer ovakve, ali i druge pravopisne greke, teko da bi promakle jednom ozbiljnom
lektoru.
No, ta e ozbiljan lektor nedjelima koje piu neozbiljne varalice, koje recenziraju kojekakvi lani
nauenjaci, koje recenziraju recenzenti kojim je dovoljno ispred okica mahnuti sa par stotima
maraka da bi ih napalio, nedjelima koje izdaju kojekakvi dojueranji radniki univerziteti i
samonapuhani provincijski pjesnici za koje politiari misle da su pjesnici, a pjesnici misle da su
politiari, a oni nisu ni jedno, niti drugo.

Oigledno je da su se autori-prireivai ova dva djela Nedima Filipovia kojim Nihad Hasi i njegov
kompanjon u ovoj prevari Svjetlan Filipovi zaokruuju Nedimovu grandioznu trilogiju,
samouvjereno pouzdali u svoju pismenost, pismenost koja se pokazala u svoj svojoj nakaznosti i
bijedi. Trebali su tedjeti na upljem i neukusnom fraziranju i hipertrofiranom hvalenju svoga
pokojnog oca i daide, a posegnuti malo u dep i platiti usluge profesionalnog lektora.

Nadalje, ovi neoprostivi propusti i greke otvaraju pitanje da li su dva vajna recenzenta, a to su
Dr.sci. Behija Zlatar i Vojislav Vujanovi slijepi, ili nisu ni proitali tekst kojem su bili recenzenti?
Ma pred njihovim okicama mahni sa po par stotina markica, i dobie recenziju kakvu eli.
Rasprodaja mrtvaca i nita drugo! Fuj!

Posebno snaan utisak ostavlja, pored raspona, dubine i temeljitih znanja Nedima
Filipovia i njegovih spoznaja u tim pitanjima, i njegova znanstvena objektivnost i
intelektualno potenje bez presedana.

Za ovu reenicu postoje najmanje tri sretnije varijante postavljanja reda rijei i interpunkcije. Radi
se opet o papagajenju i papagajenju, fraziranju i fraziranju, bez kraja i konca.

Nihad Hasi navodi da je intelektualno potenje Nedima Filipovia bilo bez presedana. Mislim da je
to trebao malo objasniti itateljima, ali prije svega sebi samom. Stvarno veoma neukusno i prosto
papanski. ta li ovom nedokuhanom fiziaru znai intelektualno potenje bez presedana?

Razumije se samo po sebi da to nisu kritike radi kritike, nisu nikakve egzibicije, ili,
pak, kritike poticane znanstvenom ili intelektualnom sujetom, subjektivistikim
porivima, frustracijama, i sl.

Pored katastrofalno loe interpunkcije, Nihadu Hasiu se moe zamjeriti zapoinjanje reenice sa
frazom Razumije se samo po sebi. U ozbiljnom tekstu nekog ozbiljnijeg uvoda pisanog za
ozbiljan nauni rad, nita se ne moe razumijevati samo po sebi.

Dobro je da Nihad Hasi kae da to nisu bile nikakve Nedimove egzibicije, jer sve Nedimove
kolege dobro znaju da taj skromni i samozatajni ovjek nikada nije izvodio nikakve verbalne
egzibicije. No, po mom miljenju njegov sestri Nihad Hasi je par exellence verbalni egzibicionist i
nekritini otuni frazer, koji je umislio da moe biti dobar iluzionista koji cijelom svijetu moe
prodati ove svoje hafifne dumine.

ta li Nihadu Hasiu znai ono i sl. na kraju reenice? I da se udostojio napisati i slino i to bi
glupo izgledalo, a ovako to izgleda jo gluplje i jadnije.

To sve bi bilo tako strano znanstvenom karakteru ovog velikog i jedinstvenog
povijesniara.

Zato bi to bilo strano? Bolje da je napisao To sve je bilo strano. U ovakom kontekstu nema
mjesta kondicionalu.

Ne moe Nihad Hasi, a da malo-malo ne poleti kao prase u surutku. Nema malih i jedinstvenih
povijesniara. Zato su mu potrebne stalne afirmacije afirmacije i neukusno kienje prije 25
godina preminulog daide kao novogodinjeg drvceta?

Da li u stvarnosti Nihad Hasi vie pie o sebi, kada ovako pie o Nedimu? Moda je to po onoj
Napirlitajmo mrtvog daidu to vie, proglasimo ga linou epohe, proglasimo ga
genijem, pa emo lake prodati ove svoje splaine pod njegovim imenom, a bogme
smo i mi geniji kad nam je tata i daida genije?

Kasnije se moe hvaliti pred seoskom djecom djelei im Ki-Ki-karamele u Jezeru da je i on genije
i bogme redovni akademik vedske akademije nauka, valjda u Stockolmu.

Stranica 14.

Kada se ta djela opetovano itaju, odnosno iitavaju pomno studiraju, to
konzumira znatno vrijeme, energiju i koncentraciju, otkriva se, svaki put sve vie i
vie, jedno rijetko bogatstvo, otkriva se prava riznica znanstvenih i intelektualnih
spoznaja.

Ova fraza od 36 rijei moe ostaviti utisak na rijetko koga. Jasno se vidi da je uvodniareva
pismenost zaista nakaradna. On nama ovdje objanjava ta je opetovano itanje, ta je
iitavanje, a ta je pomno studiranje. Uvodniar Nihad Hasi, svako malo se zalijee i koristi
crticu kao pravopisni znak. Kako je koristi, svi vidimo.

tavie, otvaraju se itavi novi povijesni prostori, tokovi povijesnih procesa, vieslojne
strukture povijesne logike, naoko skrivenih povijesnih kauzalnih lanaca i odreenih
povijesnih zakonitosti.

Uvodniaru Hassiu se moraju postaviti odreena pitanja. Koji se povijesni prostori otvaraju, koji
se tokovi povijesnih procesa otvaraju, koje se to vieslojne strukture povijesne logike otvaraju, ta
njemu treba znaiti izraz naoko skrivenih povijesnih kauzalnih lanaca? I ovo je samo jedna od
mnogobrojnih Nihadovih praznih fraza, fraza koje asociraju na luftbalone napunjene inertnim
plinom, helijumom. Takvi baloni mogu priutiti mnogo radosti maloj djeci, ali ne pale ak ni kod
neprofesionalnih italaca.

Povrh toga, tim pomnim studiranjem razaznajemo, ili ak jasno spoznajemo itave
sisteme nove dimenzije socijalnih i humanistikih znanosti kroz autorovu znanost
povijesti i unutar njegovog podruja istraivanja.

I ovo je jedna od mnogobrojnih upljih fraza, meutim, pravopisno nekorektno konstruisana.

Korak po korak, otkrivamo svu rasko stvaralatva ovog povijesniara-mislioca,
arobnjaka povijesnih otkria i velikog majstora sinteze.

Evo, razigrani i raspojasani Nihad Hasi pretvori svog mrtvog daidu bilesi i u arobnjaka
povijesnih otkria. Bie Nihadu presuilo vrelo fraziranja, pa se odluio i za ovakve kvalifikacije.

Ono to moe posebno zaokupiti panju ozbiljnog itaoca koji bi se malo posvetio
promiljanju nad analizama Nedima Filipovia jeste da njegov znanstveni postupak u
biti ukazuje na to kako treba studirati povijesnu znanost, pa i sociologiju openito,
koje nazivaju znanostima u razvoju ili nedovrenim znanostima.

Opet se postavlja pitanje Kakvi su to ozbiljni itatelji, a kakvi su to neozbiljni itatelji?

Dobro je da Nihad Hasi kae da neki historiju i sociologiju nazivaju znanostima u razvoju ili
nedovrenim znanostima.

Ja opet znam da ima nekih koji intelektualce opte prakse, koji se bave svim i svaim, a u stvari
niim, nazivaju inteletualcima u razvoju ili nedovrenim intelektualcima.

Njegova spoznajna teorija, dijalektika i ontologija esto su skrivene, prekrivene,
priguene povrinskim slojevima empirije, fenomenologije, epifenomenologije,
injenica, itd. itavog, da tako kaemo, oceana empirije.

ta rei za ovakav nain fraziranja? Nita! Samo se moe slegnuti ramenima i tuno se
osmjehivati. Pitam se zato Nihad Hasi toliko voli koristiti crticu kao pravopisni znak, a nivo
njegovog pravopisnog znanja bio bi komian, da nije tragikomian. Zato li na, raznoraznim
titulama sumnjive validnosti napirlitani uvodniar i biber po pilavu ovih kvaziosmanistikih
budalatina, daje pridjev priguene u navodnim znacima. Poto najavljuje dalje izdavanje knjiga
Nedima Filipovia po sistemu fabrike trake, nije na odmet da se prije buduih kvazinaunih
poduhvata podsjeti barem osnovnih pravila o upotrebi navodnih znaka.

Meu navodnike se stavljaju tue rijei, odnosno neiji upravni govor. Tue se rijei stavljaju
meu navodnike i onda kad ih uklapamo u vlastito izlaganje. Meu navodnike se stavljaju rijei sa
podrugljivim i ironinim smislom. Meu navodnike se stavljaju naslovi kniga, nazivi asopisa,
drutava, ustanova, brodova, hotela i slino.

No, Nedim Filipovi otkriva, iznosi ono to lei ispode te pjene fenomena.

Nihade, kakva pjena bog te ne ubio! Da je ovo iz tvojih usta uo daida Nedim, zna dobro da bi
zapjenio od muke i bijesa, a kad bi te stigao u ganjku znaj da bi dobio nogom u donji dio lea.
Nihade, Nihade! Znam sigurno da bi ti daida pukao nekoliko zvunih klempi kada bi ovo pred njim
bubnuo. Sad si hrabar kad je daida na drugom svijetu. Pred njim si stajao postrojen u red sa
ostalim poslunicima kao mali ukakani mi i dobro si pazio da ne bubne kakvu svoju glupost, jer
ti je nakon emitiranja neke gluposti slijedio prijekor ili kompliment da si samo jedan familijarni
pijetli.

Nihade, Nihade! Meu navodnike se stavljaju tue rijei, odnosno neiji upravni govor. Tue se
rijei stavljaju meu navodnike i onda kad ih uklapamo u vlastito izlaganje. Meu navodnike se
stavljaju rijei sa podrugljivim i ironinim smislom. Meu navodnike se stavljaju naslovi knjiga,
nazivi asopisa, drutava, ustanova, brodova, hotela, i slino.

Ono to moe posebno zaokupiti panju ozbiljnog itaoca koji bi se malo posvetio
promiljanju nad analizama Nedima Filipovia jeste da njegov znanstveni postupak u
biti ukazuje na to kako treba studirati povijesnu znanost, pa i sociologiju openito,
koje nazivaju znanostima u razvoju ili nedovrenim znanostima.

U ovoj nakaradnoj reenici sklepanoj od 45 rijei izuzetno loeg reda rijei i interpunkcije Nihad
Hasi nam servira u navodnim znacima znanosti u razvoju ili nedovrenim znanosti. On
se sada i sam uveliko bavi povijesnom znanou koju je, kako se jasno vidi iz njegove reenice,
uvrstio u znanosti u razvoju ili nedovrene znanosti. Onaj koji se na ovakav nain bavi
znanostima u razvoju ili nedovrenim znanostima jeste samo znanstvenik u razvoju ili
nedovreni znanstvenik.

Nihad Hasi nam sugerira ta moe zaokupiti panju ozbiljnog itaoca. Kategorija ozbiljnog itaoca
imanentno namee postojanje neozbiljnog itaoca. Ako mogu postojati ozbiljni i neozbiljni itaoci,
tako postoje ozbiljni i neozbiljni naunici.

Stranica 15.

Jer, njegova su djela ne samo riznica rezultata i krupnih povijesnih dostignua, nego
ona predstavljaju visoki domet povijesne znanosti u njenoj praktinoj, profesionalnoj
provedbi, u istraivakom radu, a ne u teoriji. U najkraem, ta su djela kao stvorena
za izuavanje metodologije, pa i openito teorije povijesne znanosti.

elim naglasiti da su ova (ne)djela Nihada Hasia i njegova ortaka kao stvorena za izuavanje
kako se ne treba pisati nauni rad i kako se stvaraju nakarade od naunog rada, posebno
kada neke neureene materijale nekog pokojnika preuzmu prireivati i tampati dvojica autora-
prireivaa koji nemaju blage veze sa problematikom, pravopisom i metodologijom naunog rada.

Reklo bi se, ak, kako se u djelima Nedima Filipovia nazire filozofija povijesti kao
ljudskog dogaanja u prolosti i prolaznosti tog dogaanja promatranog univerzalno,
iako unutar autorovog specifinog povijesbog podruja osmanskog feudalizma,
Osmanskog carstva i osmanske povijesti Bosne i Hercegovine.

Evo pred nama jedne mijeane salate od 40 rijei. Grozota se nastavlja istim tempom. Nihad Hasi
nam u ovoj jezivoj konstrukciji demonstrira svoju preraskonu nepismenost i to zaista u punom
sjaju. Uobiajeno je da Nihad Hasi bira najgori red rijei, interpunkcija mu je oajna, te uporno
gura nedopustivu upotrebu crtice kao pravopisnog znaka.

Cijela reenica, koja zapoinje udnim ili zagonetnim Reklo bi se, nije nita drugo do jedna
prazna fraza koju je Nihad Hasi zakukuljio i zamumuljio da to vie svojm mudrou
impresionira skandinavske dematlije koje su glavne lokalne rtve ovih varalica.

Istovremeno, spoznaja tog ljudskog prolaznog dogaanja u njegovim dubokim,
nerijetko nedokuivim dimenzijama, dopire kod njega do dinamike povijesnosti, do
proturijenosti povijesnih kompleksa kompleksa, u njihovim pojavnim oblicima,
prividima i povijesnim sutinama ontologije.

Evo jo jedne frazerske mijeane salate od trideset i dvije rijei i koja moe samo isprepadati i
impresionirati nae starije, slabije obrazovane vedske dematlije pod francuskim kapicama. Takvi
mogu kazati itajui ovakva frazerska podmetanja i akrobacije: Allahu dragi, ja to je ovaj
na zemljak profesor doktor emeritus nabas pametan. Pravi je teletualac. Ne sjedi on
dabe u Stockolmu na Filozofskom fakultetu. Pamet je to ba! Jataradi!

alu na stranu, ali ovo je najobinije fraziranje uz aditive kao ljudskog prolaznog dogaanja,
dinamike povijesnosti, proturijenosti povijesnih kompleksa kompleksa, itd. Te
akrobacije i ongliranja Nihad Hasi moe privremeno prodavati neobrazovanim Bosancima-
dijasporlijama sa mjestom boravka u Skandinaviji, nekim koji se zalete pa kupe ove uase preko
Interneta, i nikom vie.

Jer, on promatra prohujalu realnu socijalnu stvarnost koja ima svoju zakonitost
skrivenu pod pjenom sitne svakodnevne efemernosti.

Evo pred nama opet znakova hronine Hasieve bolesti, a to je neizljeivi jeritis, odnosno sasvim
nepotrebno i veoma runo zapoinjanje reenica sa veznikom jer.

Na stranu fraziranje Nihada Hasia, ali mislim da je on itateljima ostao duan objasniti ta je to
pjena sitne svakodnevne efemernosti, te zato je ba taj izraz primijenio u danom
kontekstu. Naime, taj izraz vie pristaje haiku-poeziji ili nekoj amaterskoj poeziji u prozi, nego li
uvodu u ozbiljno nauno djelo.

Eto otprilike, zato je djelo Nedima Filipovia inspirativno i zato ono moe ponijeti
svojim duhovnim bogatstvom i svojom misaoniu.

Nihad Hasi ba kao da je piljar na pijaci pored Markala, pa kad vaga kae muteriji Eto
otprilike, gospoo!. Kakvo eto otprilike na nesretni i nespretni samoproglaeni profesore
emeritusu filozofije nauke i teorije znanosti na Stockolms univerzitetu. To ti Nihade ostavi kad
sjed'e gdjegod gore u vedskoj u kakav bosanski klub, pa kad se pred dematlijama poslije par
klipaa pive raspitolji i zapone rasipati svoju nepresunu pamet.

S malo interpretativne slobode, moemo rei da onog ko se unese u djelo Nedima
Filipovia, ko mu prie, kako se kae, bona fide, ili, ljepe reeno, u naem jeziku, ko
mu se otvori s draga srca, to djelo opinjava, uznosi, inspirira, poduava i
obogauje.

Ma kakvi su ovo idiotluci? Kakav je ovo nain uvjetovanja kako se treba prii neijem naunom
djelu? Zna olinjala vedska lija da to smea to on ljudima podmee kao nauni rad ne pripada
pokojnom Nedimu Filipoviu, ve su te brljotine njegova nedjela, kao i njegovog sauesnika iz
sjene. Zato on uvjetuje bona fide pristup, ili ljepe reeno da mu se otvori s draga srca, pa
kad se tako prie onda do bajagi Nedimovo djelo opinjava, uznosi, inspirira, poduava i
obogauje.

Ba Nihad Hasi misli da su svi ljudi oko njega budale, a on jedini pametan. Ovakve psihogenetski
transplatirane koijako-piljarske trikove on ne moe prodavati maloj djeci, a kako e taj nestani
stari-allrounder, ekspert za skoro sve na ovom dunjaluku, pokuavati svim ljudima prodati ove
svoje ublehe?

No, nisu ta njegova djela samo za sadanjost i za neka ushienja dananjih ozbiljnih
italaca.

Molim vas pogledajte ove gluposti. Hajde navalite ozbiljni itaoci i ushitite se ovom Nihadovom
pameu i pravopisom!

Ona su jednako tako, moda ak i vie, djela za budue generacije znanstvenika,
povijesniara, istraivaa, studenata, kao i i razliitih tipova ozbiljnih italaca-
neprofesionalaca.

Ba bi ove Nihadove i Svjetlanove grozne tvorevine trebala da jo budu djela za budue
generacije znanstvenika, povijesniara, istraivaa, studenata, kao i i razliitih tipova
ozbiljnih italaca-neprofesionalaca!

Ovde dolazimo do jedne unikatne kategorije, a to su razliitih tipova ozbiljnih italaca-
neprofesionalaca. Nigdje i nikad u svom dugom ivoti, ni na jednom mjestu nisam proitao da
postoje razliiti tipovi ozbiljnih itatelja neprofesionalaca.

im nam Nihad Hasi kae da postoje razliiti tipovi ozbiljnih itatelja
neprofesionalaca, onda se, samo po sebi namee da postoje i razliiti tipovi ozbiljnih
itatelja profesionalaca. Mogao bi nam profesor emeritus sa Stockolms Univerziteta
napisati jednu debelu knjigu u kojoj bi nam tu svoju klasifikaciju malo detaljnije razjasnio.

Bie to, zasigurno, izvori znanja, nadahnua, uenja i studiranja.

Stvarno je krajnja drskost ovog samonametnutog uvodniara Nihada Hasia podmetati ove svoje i
koautorove bljezgarije kao djela za budue generacije znanstvenika, povijesniara,
istraivaa i studenata. Ovo sve to su nam ova dvojica prevaranata servirala samo je jad i
bijeda, odnosno kvazinauna rukotvorina, bez ikakve veze sa zdravom pameu.

Pogledajte tu nakaradnu interpunkciju.

Ovo je jo jedna uplja fraza Nihada Hasia, koji je eto sebi uzeo za pravo govoriti da e ove
njegove i ortakove bljezgarije zasigurno biti izvori znanja, nadahnua, uenja i
studiranja.

Mogao bih se sloiti da ove rukotvorine dvojice vedskih varalica zaista mogu biti izvori
nadahnua, uenja i studiranja. Njihove uasne knjige koje su podmetli mrtvom ovjeku zaista
mogu biti izvori nadahnua drugim koji e se upoznati sa ovim zloinakim inom, da oni tako
neto slino nikad ne naprave.

Nadalje, Nihadove i Svjetlanove pisane bljezgarije zaista mogu biti izvori uenja kako se ne smije
pisati nauni rad ili nauno djelo.
Njihove spirine zaista mogu biti predmet studiranja dokle nisko mogu pasti neki nemoralni tipovi
koji zarad sitnih interesa unitavaju ugled i ime svoga oca i daide, umrlog prije 25 godina. Nikad
ova nedjela Nihada Hasia i Svjetlana Filipovia nee biti izvori znanja, jer se iz gluposti ne stie
nikakvo znanje.

Nije ovdje mjesto da ulazimo ire u temu tzv. zavjere utnje ili zavjere
preutkivanja djela Nedima Filipovia.

Nihad Hasi kao olinjali maor stalno krui oko svoje teorije o sarajevskoj zavjeri utnje koja
se desila nakon izlaska knjiga koje su on i njegov vrli ortak napisali i priili mrtvom Nedimu
Filipoviu. No, to je svima ve sasvim jasno.

Ako pogledamo malo paljivije gornju reenicu ne moemo se oteti utisku da proizilazi da djela
Nedima Filipovia sama ulaze u zavjeru utnje, valjda protiv samih sebe.

Na ovom mjestu poinje jasno izraavanje namjere Nihada Hasia da zbog toga to cijelo Sarajevo
i Bosna i Hercegovina ignorira ove uratke dvojice prevaranata, tom ignoriranju da drugo ime ili
druga imena, kao zavjere utnje, zavjere preutkivanja, zavjera relativiziranja,
zavjera minimiziranja, zavjera otklanjanja zavjera eklektike juhe, itd. On tamo
neke neimenovane i u njegovoj mati generirane zavjerenike eli isprovocirati lijepei im etikete,
no poto nikakvih zavjernika i nema, odnosno ti zavjerenici ne postoje, niko se nije ni mogao javiti
s bilo kakvom reakcijom ili komentarom. Nihadu Hasiu je stvaranje iluzije o kojekakvim
sarajevskim i bosanskim zavjerama protiv navodnih djela pokojnog Nedima Filipovia potrebno
kao mehlem na njegovu ranu neprebolnu upravo zato to je svjestan da su on i njegov
prevarantski ortak prokueni kao par neuspjenih varalica.

O tome e biti vie govora na drugom mjestu.

Nihad Hasi nam stalno govori O tome e biti vie govora na drugom mjestu., no, proe i ova
knjiga dvojice varalica, a on nam nita o tome ne kaza.

Tvorci iracionalistike povijesne literature i proizvoai mitogolema ne razumiju, a
esto i ne ele da razumiju prava znanstvena djela poput djela Nedima Filipovia.

Nije potrebno biti dobar psiholog ili psihijatar da se vidi da Nihad Hasi uporno, do krajnjih granica
neukusa, proglaava za prava znanstvena djela. djela Nedima Filipovia, a u stvarnosti vrljotine
i gomile gluposti kojih su autori on i Svjetlan Filipovi. Moj stari veseli i razigrani Nihade i sivi
Svjetlane, ljudi jako dobro vide ta vas dvojica radite od mrtva ovjeka, ali se samo zgraaju i
ute.

Trebao nam je Nihad Hasi konano rei ko su ti tvorci iracionalistike povijesne literature
i proizvoai mitogolema? Ne smije kukavni Nihad Hasi spomenuti niti jedno ime. Kukavica
bio, kao kukavica se dokazao, kukavica jeste, i ostae do kraja svog praznog i neproduktivnog
ivota samo jadna kukavica.

Oni od njih bjee, stvaraju prema njima odbojnost, pa i animozitet i sudjeluju u
politikantsko-intelektualistikoj zavjeri utnje, bolje reeno zavjeri preutkivanja.

Ako je ve bolje reeno zato onda pie o zavjeri utnje, a ne u cijelom tekstu o zavjeri
preutkivanja?

Nikad nisam naiao na pridjev politikantsko-intelektualistiki. Ko god eli napraviti
istraivanje uvjerie se da sam u pravu. To je samo jedan aditiv ovog tipa bolesnog od fraziranja i
umiljene veliine.

Stranica 16.

U najboljem sluaju bave se zavjerom relativiziranja i minimiziranja.

Sada se kod Nihada Hasia zavjera utnje pretvara u zavjeru preutkivanja, a onda se to sve
pretvara u zavjeru relativiziranja i minimiziranja. Sve je to tako konfuzno, prazno i glupo.

Kod takvih kvazi povijesniara esto se radi o oiglednom znanstvenom
nepoznavanju oblasti promatranja, a esto i o nedostatku znanstvenog i
intelektualnog potenja.

Nihad Hasi nema ni miligrama hrabrosti da rekne koji su to kvazi povijesniari? Uostalom, ta
li Nihadu Hasiu znae navodni znaci kada pie kvazi povijesniari.

Mislim da se ovdje ipak radi o takozvanoj autodijagnozi. Svakome ko proita Islamizaciju u
Bosni i Hercegovini i Osmanski feudalizam u Bosni i Hercegovini, bie prije svega kristalno jasno
da autor tih bljezgarija i budalatina nije, niti je i teoretski mogao biti lingvist i naunik kakav je
bio pokojni Nedim Filipovi. Jasno je da su autori Nihad Hasi i njegov kompanjon Svjetlan
Filipovi.

Mogao bi se svako upitati, a mnogi e se i upitati ko je Nihad Hasi i otkud njemu pravo da on
sudi o neijem nedostatku znanstvenog i intelektualnog potenja. Kako moe jedna individua
bez traga ikakva intelektualnog potenja, donositi o nekim drugim, uvijek neimenovanim, takve
presude?

Dilentatizam i podeavanje injenica je prosto nekakav simptom vremena kod nas.

Da li Nihad Hasi kad kae kod nas misli na autore-prireivae, tanije na sebe i svog
kompanjona u ovoj prevarantskoj raboti dr Svjetlana Filipovia? Pa oni su potpuni diletanti za ovo
podruje historije, a ovim svojim nedjelima potpuno su razgolitili taj svoj diletantizam. Boe dragi
kakvim se sve glupostima ova dvojica prevaranata bave. Jeste li ikada uli da se jedan fiziar bavi
osmanistikom? To je isto kao kad bi se neki ljekar specijalist za urologiju bavio trendovima u
svjetskoj arhitekturi, veterinar pisao o najnovijim dostignuima u kvantnoj fizici, piljar pisao
naune radove iz psihijatrije, a koija se bavio historijom Otmanske imperije.

Taj manir, uz nedopustive generalizacije i sinteze ide do bezobzirnosti i bezonosti.

Mislim da ovde nedostaje jedan zarez, premda kod Nihada Hasia obino ima vika zareza po
njegovim reenikim tvorevinama.

Nihad Hasi se usuuje govoriti o bezobzirnosti i bezonosti, a ovo to rade on i njegov ortak u
ovoj podvali, nije nita drugo do bezobzirnot i bezonost.

A tek zlatna eklektika ta farizejska, eklektika kaa koju oni prave!

Na stranu to je interpunkcija u ovoj reenici uasna, pitamo ponovo Nihada Hasia ko su oni i
koje su to njihove farizejske i eklektike kae koje ti neimenovani prave? Nema lani
profesor emeritus petlje jasno napisati na koga misli, ve ovako kao najbijednija kukavica kuka iz
daleke vedske.

Taj je njihov manir bogom dan da se djelo Nedima Filipovia utopi u narodno-
istraivakoj masi radova, imena, doprinosa, itd. irokih narodnih masa osmanista i
orijentalista.

Opet ne znamo ko su to ti oni koje hrabri Nihad Hasi stalno pominje, ali nikad ne imenuje.

Zato nas je obdario uasnom reenicom, sa jo uasnijom interpunkcijom i groznim redom rijei.

Zato Nihad Hasi nije definisao ta podrazumijeva pod pojmom irokih narodnih masa
osmanista i orijentalista.

U jednoj gotovo vojniki poravnatoj liniji, ili u jednoj ravni, ili, naprosto, strpani svi u
jedan eklektiki ko, smjetaju se pregrti istraivaa izjednaenih gotovo po nekom
kolektivistikom principu.

Interpunkcija je uasna, posebno potpuno nezgrapno koritenje crtice kao pravopisnog znaka, a o
redu rijei nije potrebno ni govoriti. I ova kaa od nabacanih rijei samo je prilog hroninom i
bespredmetnom fraziranju Nihada Hasia.

Tu su rame uz rame, minorni i kvalitetni, sitni i osrednji, beznaajni i solidni,
marginalni i Giganti, Velikani i Gorostasi, novokomponirani selektivno iz reda
bivih istaknutih prireivaa.

Red rijei i interpunkcija su grozni, po obiaju. Neto bolje ni ne moemo oekivati od ovako
nepismene individue kao to je Nihad Hasi.

Opet se pojavljuju neki ili oni s ijim upitnim postojanjem Nihad Hasi stalno i uporno
manipulira. Ovo je tako prepotentan i arogantan pristup jednog kvazinaunog pigmejca koji svu
bosansku naunu javnost stavlja u jednu ravan, u jedan ko. Sviju vidi, a svoju prazninu i jad on
uopte ne vidi. Takva doza nekritinosti najee se vidi kod psihopata.

Jer, ne mogu ga ne spomenuti, kad ga je ve bilo, i kad je ve bio poznat kao izuzetan
povijesniar, a bolje bi bilo da ga nikad nije bilo i da Bog nikada nije dao ta i takva
njegova djela.

Evo pred nama opet znakova hronine Hasieve bolesti, a to je jeritis, odnosno sasvim
nepotrebno i veoma runo zapoinjanje reenica sa veznikom jer.

Nikom ne moe biti jasno zato Nihad Hasi za svog pokojnog daidu Nedima Filipovia kae a
bolje bi bilo da ga nikad nije bilo i da Bog nikada nije dao ta i takva njegova djela?

A sada, kad je neoekivano ponovo tu, kao da je uskrsnuo mora ga se pod svaku
cijenu potisnuti, to vie prikriti, minimizirati i marginalizirati.

Nihad Hasi dramatinim rijeima opisuje navodno uskrsnue Nedima Filipovia, i kae svakako u
jako glupom figurativnom stilu kae kad je neoekivano ponovo tu, kao da je uskrsnuo.
Ovo je zaista morbidno kad dvojica varalica uskrsavaju svoga oca i daidu na ovakav besraman
nain. Nihad Hasi i Svjetlan Filipovi telale urbi et orbi da je Nedim Filipovi ponovo tu, da je
uskrsnuo, ali onda odmah poto su uskrsnuli pokojnika ije su ime zloupotrebili i stavili kao ime
autora na svoja glupa izdanja, tule i telale kako neko ili neki nastoje Nedima Filipovia po svaku
cijenu potisnuti, to vie prikriti, minimizirati i marginalizirati. To je reakcija Nihada Hasia na
razumljivu i karakteristinu i znakovitu sarajevsku i bosansku utnju i indiferentnost povodom
pojave dvije uasne antinaune knjige kao to su Islamizacija u Bosni i Hercegovini i Osmanski
feudalizam u Bosni i Hercegovini. On tu znakovitu utnju naziva zavjerom utnje, a trebao bi
biti svjestan da su on i njegov prevarantski kompanjon toliko jasni svim iole obrazovanijim ljudima
u BiH i ire, koji dobro znaju da se radi o splainama dvojice kvazinaunih ljeinara. Nihad
optuuje te sarajevske i bosanske neke da minimiziraju i marginaliziraju pokojnog Nedima
Filipovia, a to uope nije tano. Upravo ga najvie minimiziraju i marginaliziraju Nihad Hasi i
Svjetlan Filipovi, koji su transparentni kreatori nezapamenog zloina prema mrtvom ocu i daidi.

Zato je tu na djelu tiha, na oko nevidljiva, ali perfidno smiljena zavjera
preutkivanja, kao i zavjera otklanjanja potpomognuta reenom zavjerom
eklektike juhe.

Boe moj, ta sve ovaj Nihad Hasi moe izbudalesati. Pogledajte ove reenice koja prije pristaje
jednom bolesniku s akutnim napadajem paranoje, nego, uvjetno reeno, jednom normalnom
ovjeku. Ma kakva bolan ne bio Nihade zavjera preutkivanja, kakva zavjera otklanjanja, kakva
zavjera eklektike juhe! Moj Nihade Hasiu, plitka ti je pamet, kad misli da nas sve moe
uhvatiti na te svoje ublehe, transparentne trikove, ongliranja i glupa fraziranja.

Zadrimo se, na trenutak, na ove dvije metode: preutkivanja i otklanjanja.

Pogledajte naeg profesora emeritusa sa Stockolms Univerziteta! Ako se ikad bude birao
najnepismeniji profesor, mislim da e za prvo mjesto biti jedini pravi favorit upravo totalno
nepismeni Nihad Hasi.

Uz malo spekulacije, moe se naslutiti da se u biti radi o nekoliko varijacija na istu
temu. Jednu bismo mogli nazvati zavjerom abdukcije, podrazumijevajui pod tim
terminom ne jedan specijalan silogozam, nego njegovo ire znaenje: odvraanje,
odvlaenje, odmicanje, i sl.

Kod ovog nestanog intelektualca opte prakse, u dosadanjem teksu bila je prvo aktuelna
zavjera utnje, pa onda zavjera preuivanja, pa je onda dola na red zavjera otlanjanja, pa
onda zavjera eklektike juhe, pa ovdje konano imamo ponovo zavjeru abdukcije, a nju
nam Nihad Hasi velikoduno objanjava i kae da je to u stvari zavjera odvraanja, zavjera
odvlaenja, zavjera odmicanja, i slino.Vidite naeg Nihada Hasia koji se samoproglasio i za
eksperta za zavjere.

Jedna emanacija te abdukcije jeste i krivotvorenje, izvrtanje i zloupotreba nekih
rezultata Nedima Filipovia.

Nihad Hasi optuuje neke imaginarne, neke ustvari nepostojee ljude da su zloupotrebili neke
rezultate Nedima Filipovia.
Poto o tome govori veoma uopteno, njemu nije vjerovati. Pitanje je da li ti neki uopte i
postoje. Ja ne vjerujem da postoje. No, svi mi vidimo da su rezultate pokojnog Nedima Filipovia
jedini zloupotrebili Nihad Hasi i Svjetlan Filipovi, koji su neke Nedimove zabiljeke
pretvorili u rugla zvana Islamizacija u Bosni i Hercegovini i Osmanski feudalizam u Bosni i
Hercegovini.

Ne samo da se tu radi o neshvaanju, nego ak o potpuno suprotnom tumaenju, pa i
okretanju Nedima Filipovia protiv Nedima Filipovia.

Ovo je pravi primjer upljeg fraziranja ovog kvazinaunika. Upravo Nihad Hasi i njegov ortak u
ovom lopovluku okreu ovog svog falsificiranog, a u stvarnosti nepostojeeg uskrslog Nedima
Filipovia protiv onog pravog i velikog Nedima Filipovia, koji je svoju veliinu upornim naunim
radom stekao za svog ivota. Sve ono to je Nedim Filipovi stvarao ova dvojica lopova unitavaju
iz samo njima poznatih, najvjerovatnije samo sitnoiarijskih razloga. Ba kao koija i piljar u
naunom radu.

Tu spada i ubacivanje, u odreenim temama, naroito oko pitanja islamizacije u Bosni
i Hercegovini, kvantitativnih pokazatelja od oka, grubo falsificiranih, kao i
neznanstvena, gotovo prostaka licitacija s tim krivotvorinama.

Pogledajte ovu salatu od 30 rijei. Tu se radi ne samo o oajnom redu rijei, groznoj interpunkciji,
loem stilu, ve i o izmiljotinama, bolesnim umiljanjima, i neuspjenim skrivanjima zloina koji su
naune nevjee Nihad Hasi i Svjetlan Filipovi napravili svom ve 25 godina mrtvom ocu i daidi.
Nihad i Svjetlan i nauka, to je ko bog i dvojica eirija. Ovo ta su uradili fiziar i ljekar, bolje bi
odradio par pismenijih seljaka.

Stranica 17.

Sitne, male, usplahirene eintagsfluge jednodnevne muice, (tako je Nedim
Filipovi uobiavao zvati, izmeu ostalog i prolazne, marginalne znanstvenike i kvazi-
znanstvenike) !

Ne mogu jednodnevne muice biti sitne i velike, pa je stoga sasvim nepotrebno napisano sitne,
male. Ne pie se eintagsfluge, ve se ispravno jedino pie die Eintagsflugen. Imenice u
njemakom jeziku se i u mnoini piu velikim poetnim slovom, a u ovom sluaju mnoina je die
Eitagsfliegen, a ne eintagsfluge. Ne moe Nihad Hasi kazati da je mislio na jedninu, kad se
iz konteksta oigledno vidi da misli na mnoinu, odnosno jednodnevne muice. Povrni i
lampavi ekspert za sve, pa i za elementarno poznavanje njemakog jezika, arogantni Nihad Hasi
na ovaj nain samo pokazuje kolika budaletina ispada.

Glagol zvati, podrazumijeva kad neko nekoga zove, kao naprimjer Nihadeee, ooooj
Nihadeee, ta to bolan ne bio raaaadi mrtvom dajdi!.

Valjda je po Nihadovoj tvrdnji, od ega se ja ograujem, pokojni Nedim Filipovi nazivao
jednodnevnim muicama prolazne, marginalne znanstvenike i kvaziznanstvenike.

Bie mi, nadam se, dozvoljeno jo jednom ukazati na poznatu injenicu, a ta je da se Nedim
Filipovi jako uzdravao dijeljenja ovakvih epiteta koje istie Nihad Hasi. Inae je Nihad Hasi bio,
ostao o ostat e u naoj porodici veoma poznat po svojoj iskriavoj mati i kominim
pretjerivanjima, pa i ovaj komentar o pokojnom Nedimu Filipoviu treba uzeti s rezervom.

Inae, ovo gore navedeno nije reenica, jer se ne uklapa ni u kakvu definiciju reenice. Da je to
neka haiku-poezija ili slobodna poezija u prozi, hajde i nekako, ali u tekstu ovakvog tipa to nije
reenica.

ak je i njihov patriotizam, pravi ili hinjeni, kameleonski ili novopeeni, -
jednodnevan.

Normalno je i samo po sebi razumljivo da ako su ti svi neki neimenovani, a stalno spominjani, po
Nihadu Hasiu jednodnevne muice, onda poto jednodnevne muice ive samo jedan dan,
logino je da je i njihov patriotizam jednodnevan.

Nemoj boga ti Nihade priati o patriotizmu! Poklopi se bolan ne bio po uima i sakrij se u miiju
rupu. Hajde, napii nam jednu uzbudljivu priu o jednom ministru koji zamaskiran u dimije, pod
jamenijom, kao stara nena duturumka bjei im se zapucalo u Sarajevu, i to u hitnoj pomoi. Taj
ministar-pobjegulja koji je par mjeseci prije bjekstva poloio zakletvu kao SDA-ministar bjei sav
ukakan u hitnoj pomoi. Takvi ne trebaju nikom soliti pamet o patriotizmu.

Nihad Hasi obilazi kao maca oko vrue kae i stalno spominje neke one na koje rei i kao
vedski stari zmajek riga vatru, ali nema hrabrosti da spomene niti jedno ime. Valjda Nihad
Hasi ne misli da smo mi svi statisti u njegovom paranoidnom filmu, te se trebamo igrati Emila i
detektiva i nagaati koji su to grozni, runi o odvratni bosanski oni.

Tim zlobnicima veoma pogoduje sadanje stanje stvari i duhova u toj naoj rajskoj
dolini znanosti i znanstvenog morala.

Ko su ti zlobnici? Da li misli na zlobnike iz vedske ili iz Bosne? Kad Nihad Hasi kae naa
rajska dolina, vjerovatno misli na vedsku, jer i on, a i njegov ortak u ovoj nezapamenoj
prevari ive i rade u vedskoj, odakle nam alju u Bosnu i irom svijeta pregrte svoje veleumne
pameti.

Oni su pobornici i prvoborci krojenja podeene povijesti, natimavanja ideologije,
podgrijavanja apologetike, prema potrebama nacionalno-dravnog morala i patriotske
kvaziznanosti.

Pa taj isti SDA-ministar koji je bio prvoborac apologetike, i kojem rahmetli Alija Izetbegovi nije
silazio s usana, koji je papagajio Ma mudar je Alija, ma Nadane nee biti rata, garantiram
ti, ma Alija mi rekao ovo, pa Alija mi kazao ovo, Alija je genije...itd.itd., taj prvoborac
apologetike je prvi nagario iz bosanskog ratnog pakla i kao mi se skrio u vedsku, pa nam sad
svima soli pamet i jezikom kao biem po svima udara, ali imena ne govori.

Otkud u Nihadu Hasiu toliki jed, otkud tolika mrnja?

Vjerovatno je Nihad Hasi kasno shvatio da se strano prevario u procjenama i pobjegao sa
ministarskog poloaja iz Sarajeva, pa sada tuli i kukumavi ba kao neka stara nena u dimijama i
sa tespihom i musafom u rukama. Sada mu je najvjerovatnije muka to nije kao ostali ministri
omastio brkove, te se dokopao privilegija i bogatstava kao sve njegove kolege koje su ostale u
Sarajevu. Zato se i sakrio iza mrtva Nedima Filipovia, pa iz daleke hladne vedske, ba kao neki
zmajek, riga vatru po svim naunicima svoje bive domovine Bosne, lijeei svoje neizljeive
frustracije.

I ova se reenica uklapa u fraziranje Nihada Hasia, zaista svima zamorno fraziranje.

Neka mi bude zamjereno ovo to u rei, ali mene Nihad Hasi zaista podsjea na jednog starog
tetrijeba koji se popeo na visoku granu nekog drveta i pjeva li pjeva, a pjevati ne umije. Svi su
zaepili dobro ui da to krianje ne sluaju, no on se jedini toj svojoj pjesmi divi i misli da e se svi
diviti njegovom nastupu.

Kao po nekom prirodnom zakonu, ili po nekom prikrivenom kauzalnom lancu,
svakako po socijalnoj psihologiji i socijologiji znanstvenog rada, takvo stanje razloga,
uzroka i injenica u jednom opem antropolokom padu, dovodi do enormne
proizvodnje fraza i stereotipa.

Jadno je i tuno kad jedna potpuno nedovrena i zaista ni za ta u nauci kompetentna individua
kao to je Nihad Hasi pone izvoditi ovakve verbalne egzibicije i kada pone dijeliti lekcije o
stanju naunog rada u Bosni i Hercegovini. Ma ta je on to dobra i kvalitetnog napravio i iza sebe
u toj Bosni ostavio, da bi stekao pravo na ovakve diskvalifikacije koje nam kao oputeni vedski
penzioner odailje u Bosnu?

To su nadomjesci istinskim znanjima, dubljim, pravim spoznajama, itd. koji postaju
temeljno orue ili oruje neprofesinalizma, subjektivizma, drskih i nametljivih
apodiktikih sudova, egzibicionizma, kvaziznanstvenih trikova i poigravanja leksikom,
te, konano, najobinijeg arlatanstva.

Interpunkcija i red rijei su oajni. No, neki bi psiholozi ili strunajci za psihijatriju najvjerovatnije
rekli Ovdje Nihad Hasi u stvari pie o samom sebi. I zaista, ta je ovo to on pie ve
obini neprofezionalizam, subjektivizam, drskost, iznoenje apodiktikih stavova, egzibicionizam,
kvazinauno trabunjanje, oajna leksika, te konano, najobinije arlatanstvo.

Kako kae jedan mislilac diletanti, amateri, neprofesionalci, itd. u socijalnim i
humansitikim znanostima i povijesti 'pate' od literaturne fiksacije za povrinu
fenomena.

Nihade, koji mislilac? Da nije taj mislilac jedna nena koja sva ukakana drhui lei na nosilima u
vozilu hitne pomoi?

Za nae lokalne nadriznanstvenike moemo to prevesti u formulu eklektika plus
fraza.

Kad kae nae, misli li Nihad Hasi na njih dvojicu u vedskoj? Na koga on to misli? O kome
govori? Najvjerovatnije o sebi i svom prevarantskom ortaku. Ta dvojica nadriosmanista su ba
osvjetlali obraze i ostae kao nadrinaunici zapameni u kulturnoj i naunoj historiji Bosne i
Hercegovine.

Stranica 18.

Djelo Nedima Filipovia unosi pometnju u reeni soj znanstvenika, kvari im planove,
oteava podeavanje povijesti, pravljenje bajkovite kvazipovijesti, fabriciranje
politikantsko-povijesnih mitova, glorifikacija, krivotvorina, itd.

Ja mislim da je u glavu i psihu Nihada Hasia unesena golema pometnja i da on tom svojom
golemom unutranjom pometnjom unosi jo veu pometnju meu sve itatelje ovih njegovih
novokomponovanih (ne)djela iz osmansitike. Jadno je da sestri do krajnjih granica neukusa
glorificira svog pokojnog daidu, ali to ne radi zbog pokojnog daide, ve samo i iskljuivo zbog
sebe i zbog bolje vlastite zatite.

Nihad kae reeni sloj znanstvenika, a ne kae koji su to znanstvenici. Ovo me podsjea na
one sastanke u mjesnim zajednicama Socijalistikog saveza radnog naroda, kad su kojekakvi
politkomesarii znali drati predavanja u stilu: Drugarice i drugovi, ima nekih drugarica i
drugova koji ne ele dobro naoj socijalistikoj zajednici i bratstvu i jedinstvu. Reene drugarice i
drugovi e biti raskrinkani, a zasada je dovoljno da se sami prepoznaju. Moj vjeito razigrani
Nihade Hasiu, prola su vremena takvog socpartijskog nemutog govora. Oigledni je da ti nema
ni sada testisa, pa ne smije spomenuti ni jedno ime od tih, po tebi, kvaziznanstvenika kojim
djelo Nedima Filipovia unosi pometnju, kvari im planove, oteava podeavanje povijesti, itd.

Zato bi oni najrae, kad bi ikako mogli, izvrili, s velikim uitkom i likovanjem,
intelektualno, znanstveno i moralno ubojstvo post mortem, recimo to tako, tog
nemilog uljeza, nepozvanog ruioca mitova, nepatriotskog povijesniara,
neprijatelja vlastitog naroda, ija se djela ne mogu upregniti u njihova ideoloka
kola.

Evo pred nama Nihadove mijeane salate od 45 nakaradno razbacanih rijei, odnosno oajno
loeg reda rijei i interpunkcije.

Boe moj, kako jedan sestri-zloinac, koji aktivno na potpuno nemoralan i bijedan, a svakako i
protivzakonit nain vri intelektualno, znanstveno i moralno ubojstvo post mortem,
pokuava to svaliti na neke neimenovane, odnosno nepostojee koji kad bi ikako mogli, izvrili, s
velikim uitkom i likovanjem, intelektualno, znanstveno i moralno ubojstvo post mortem, Nedima
Filipovia. Niko to intelektualno, znanstveno i moralno ubojstvo ne izvrava, osim Nihada Hasia i
Svjetlana Filipovia, dvojice novokomponovanih osmanista, pravih vedskih Ostapa Bendera, kojim
je Nedimovo ime samo potrebno da naivnim papcima lake plasiraju svoje pisane bljezgarije.

Kako u takvom soju intelektualaca ima razliitih nostalgiara, moda bi poneko od njih
trebalo da uzdahne i za onim pustim, prohujalim vremenima bunkera za zabranjena
djela i proskribovane autore, a, moda i za zlatnim vremenom druga danova,
dravnih neprijatelja, itd.

Pred nama je reenica koja bi zasluila panju da imamo vremena na bacanje. Mislim da je ovdje
interesantna upotreba veznika a, ispred i iza kojeg stoji zarez!

A to se tie upinjanja ove druine oko obmane tzv. javnog mnijenja (na razliite
naine, pa i metodom da se Vlasi ne dosjete), nije na odmet prisjetiti se jedne misli
Abrahama Lincolna.

Ovo je reenica sa jako loim redom rijei, te sa sasvim nepotrebnom upotrebom zagrada.

Kazao je on (Abraham Lincoln): Vi moete varati (obmanjivati) sve ljude neko
vrijeme. Vi moete varati neke ljude svo vrijeme. Ali, vi ne moete varati sve ljude svo
vrijeme.

Ba to to je davno rekao Abraham Lincoln posebno vrijedi za Nihada Hasia i njegovog
prevarantskog ortaka Svjetlana Filipovia. Pa jasno je kao dan da je ovo zlodjelo upereno samo
protiv golemog ugleda koji je pokojni Nedim Filipovi mukotrpno stjecao cijelog ivota, a sada mu
taj ugled kompletno uruavaju ova dvojica sitnih hohtaplera, stavljajui njegovo potovano ime
kao autora njihovih pisanih budalatina.

Nihade i Svjetlane,
Vi moete varati sve ljude neko vrijeme. Vi moete varati neke ljude svo vrijeme. Ali,
vi ne moete varati sve ljude svo vrijeme.

Inae, govorei sasvim uopeno i bez ikakve persiflae, tvrda je injenica ivota da se
oko istinske veliine i istinskog velikog djela obino uzvrpolje znanstveni i duhovni
liliputanci.

Valjda se pie Liliputanci, a ne liliputanci. U ovoj cijeloj mutnoj igri imamo pred sobom mrtvog
Gulivera, Nedima Filipovia i dva kvazinauna Liliputanca, Nihada Hasia i Svjetlana Filipovia. Ta
dva spomenuta Liliputanca, kao dva bjeloglava supa na bunjitu, eprkaju po Nedimovoj
preostaloj ostavtini, odnosno po ostacima onoga to jo nije rasprodano, te pokuavaju unoviti
ta se jo moe unoviti. Poto su svjesni da njihovo osmanistiko kokodakanje i kukurijekanje
niko iv nee ozbiljno shvatiti, a to se i pokazalo, njih dvojica bez imalo zazora podvaljuju ove
svoje lohotne umotvorine, odnosno bljezgarije, kao djela pokojnog Nedima Filipovia.

Oni, reklo bi se, gotovo instiktivno, po nekom unutarnjem refleksu osjete pravu
veliinu, vrijednost koja ih natkriljuje, pritie i upozorava na njihovu siunost,
netalentiranost i inferiornost.

Pogledajte ovog raskonog reda rijei i divne interpunkcije u ovoj gomilici rijei, koju nepismeni
Nihad Hasi smatra reenicom. Taj jad i ne zaluuje ozbiljan komentar. Osjetili su autori-
prireivai da je pokojni daida i tata prava veliina, odnosno da ima jako ime iza kojeg e se
ta dva Liliputanca skriti. Oni su zasigurno mislili Ma niko se nee usuditi bilo ta rei o
knjigama izdanim kao knjige Nedima Filipovia. Idemo u nau naunu prevaru, a ime
Nedima Filipovia nam je hem zatita, hem emo papcima lake taliti te knjige pod
njegove po islamskim zajednicama i bosanskim klubovima Skandinavije. Jo ako na
akviziter Zuko koju proda po Ferhadiji ili pred sarajevskim damijama, nama puna
aka brade.

Malenkost, neznatnost i beznaajnost liliputanaca openito, simbolizira moralnu i
duhovnu uskou za koju su ti ljudi sposobni.

Ovo je jedna bezvezna, zaista glupa reenica. Kako neko moe biti sposoban za uskou? Ako
je i od nepismenog Nihada Hasia, ba je previe.

Misteriozni Nihad Hasi opet, po ko zna koji put kae ti ljudi. Nema Nihad Hasi petlje
otvoreno rei kome se obraa, ne smije nikog imenovati, prvenstveno zato to je poznata i
dokazana kukavica, a drugi je razlog taj to je on jako dobro svjestan svoje nekompetentnosti i
klizavosti terena po kojem ne da hoda, ve plazi kao ljigavi pu-gola. Zna on dobro da bi
spominjui makar jedno ime nekog bosanskog osmaniste ili orijentaliste riskirao dobivanje javnih
uki. Zato on ostaje u sjeni opteg etiketiranja koje je u stvarnosti samo pirotehnika namjenjena
francuskim zelenkapicama po dematima i bosanskim klubovima Skandinavije.

Ta uskoa moe poraati ljubomoru, zlobu, nevjernost (nelojalnost), nezahvalnost,
zavist, zluradost, intrigu, udnju za mo, i iznad svega, mrnju prema veliini.

Vidimo da Nihad Hasi tvrdi da ta uskoa nekih neimenovanih bosanskih kvazinaunika moe
poraati ljubomoru, zlobu, nevjernost (nelojalnost), nezahvalnost, zavist, zluradost, intrigu,
udnju za mo, i iznad svega, mrnju prema veliini. I slijepcu bi, meutim, bilo jasno da nam
Nihad Hasi, dodue pomalo stidljivo,iareti da ta uskoa moe poraati nevjernost ili
nelojalnost, te nezahvalnost, izmeu svega ostalog navedenoj u ovoj njegovoj polutvrdnji. Poto
samo ui krug ljudi oko nekog mogu biti nevjerni, nelojalni i nezahvalni, najvjerovatnije Nihad
Hasi misli na neke ili sve saradnike pokojnog Nedima Filipovia, znai na saradnike sa Odsjeka za
orijentalne jezike Filozofskog fakulteta u Sarajevu, ili saradnike sa Orijentalnog fakulteta u
Sarajevu. Osim ovog iareta nema nikavog imena, niti spominjanja nemutim jezikom prozvanih
saradnika Nedima Filipovia.

Glagol poraati je potpuno pogreno koriten, ne samo na ovom ve i na drugim mjestima,
kako takozvane Islamizacije u Bosni i Hercegovini, tako i takozvanog Osmanskog feudalizma u
Bosni i Hercegovini. To je jedna vrsta trajnog glagola, jer kad se rekne ena se poraa., to
znai da se neka ena poraa, ali nije jo rodila. Ako ve voli koristiti ove izraze iz porodiljstva,
Nihad Hasi je trebao rei Ta uskoa moe poroditi..., to bi sa stilskog aspekta bilo takoe
dosta loe rjeenje, no ipak mnogo bolje od ovog poraanja Nihada Hasia.

No, nekoliko od gornjih navoda zaista se mogu potpuno opravdano primijeniti na ponaanje
Nihada Hasia i njegovog kompanjona u ovoj nezapamenoj prevari, Svjetlana Filipovia. Njih
dvojica su zaista dva nezahvalna, nelojalna i nevjerna tipa kojim je daida i otac za ivota mnogo
dobra uinio, mnoge za njih neostvarive elje pretvorio u stvarnost, na mnoga politiarska i
doktorska vrata pokucao radi njihovih linih promocija, da je i zbog toga neoprostiva sramota to
ta mu sada mrtvom rade.

Nije teko dokazati da se oko nekih naih nacionalnih povijesniara i kvazi
povijesniara, meu njima i nekih osmanista i orijentalista stvara, zrai, govorei
metaforiki, neko polje neopatriotizma, konformizma, voluntarizma i tzv. wishful
thinking a (bukvalno to znai razmiljanje prema eljama, a u slobodnom
prijevodu graenje kula u zraku).

Ovo je jedna jako loa salata od 48 rijei, a koju nam Nihad Hasi plasira kao reenicu. Pogledajte
samo taj veoma loi red rijei, taj oajni stil, tu jadnu interpunkciju, pa ete se htjeli ili ne htjeli,
ipak sloiti s mojim miljenjem.

Nastavlja Nihad Hasi, za svoje godine i previe nestani vedski zmajek rigati vatru na neke
bosanske nedefinisane nacionalne povijesniare i kvazi-povjesniare, a meu njima i neke
osmaniste i orijentaliste, ali ne kae o kojim se povijesniarima, kvazi-povijesniarima,
osmanistima i orijentalistama radi. Opet nema petlje na isprepadani nauenjak opte prakse
jasno kazati na koje ljude misli, te obrazloiti ta o njima misli i zato tako misli.

Tuno je kad jedan nedovreni fiziar, jedan kukaviki SDA-ministar-pobegulja, jedan
samoproglaeni profesor emeritus Stockolms Univerziteta, filozof nauke, teoretiar znanosti, a
sada novopeeni osmanist, strunjak za islamski misticizam i ekspert za gramatiku turskog jezika
pone dijeliti svim povijesniarima, kvazi-povijesniarima, osmanistima i orijentalistima svoje
hafifne lekcije iz daleke vedske, zemlje novokomponovanog osmanizma i ostalih nauka. Jo
Nihad njima svima priiva graenje kula u zraku, a on sam zaboravlja da je cijeli ivot samo
okolo filozofirao, nije se nikad petljao u svoj posao, te je imao dovoljno vremena graditi svoje
vlastite kule u zraku.

Hvala Nihadu Hasiu na instrukcijama iz engleskog jezika, jer je on nama svima, kao duducima,
objasnio ta to znai izraz wishful thinking. Bravo maestro fraziranja!

To je polje nabijeno glorifikacijama davne prolosti, iluzijama, apoteozama, idilinim
slikama, elegijama i lamentima nad Osmanskim carstvom i naoj feudalnoj prolosti
pod Turcima.

Ovdje Nihad Hasi sam sebi zabija autogol. Naime, ova reenica je njegova tvrdnja, no nije ni
lijepo, ni fino, a ni korektno iznositi ovakve tvrdnje bez i jednog dokaza. Tvrdnja bez dokaza je
najobinija glupost.

Stranica 19.

Da li ovakvi nai tragai za transcendentalnom sreom u prolosti (u bijegu od rune
sadanjosti i neizvjesne budunosti) zaljubljenici u neki bosansko-lajbnicovski
najbolji od svih (prolih) svijetova u izgubljeni raj, predstavljaju veinu ili su u
manjini, teko je rei.

Opet nam je Nihad Hasi servirao mijeanu salatu od 39 rijei, za koju on, jadni nepismeni
teletualac, valjda misli da je reenica i da e nam je prodati pod reenicu. Pogledajte samo taj
nakazni red rijei, taj blesavi stil, tu uasnu interpunkciju, to nedopustivo koritenje crtica kao
pravopisnih znakova. Pa ovako traljavo ne piu ni djeca u etvrtom razredu osnovne kole.

Opet u misteriju zaogrnuti vedski samoproglaeni filozof nauke i teoretiar znanosti sa
Stockolms Univerziteta spominje neke nae tragae, no po starom obiaju bez ikakvih imena.

No, to uopte nije vano.

Pa to je onda to sve spominjao kad to uopte nije vano.

U toj indoktrinaciji, ako je ima, mogua je pojava dva specifina fenomena: prvi,
stvaranje lanog konfora due kroz neto to se zove security of illusions
sigurnost koju stvara iluzija (kao mogui obrambeni mehanizam u sivoj i neizvjesnoj
sadanjosti), i drugi fenomen, koji, zapravo izlazi iz prvog, - living in denial ivei u
odricanju (odbijanju, odbacivanju) realnosti ivota i realnih slika i povijesne prolosti i
sadanjosti, - slika bez mistifikacija i glorifikacija, tj. bez bijega od realistikih
pristupa toj povijesti.

Evo jedne goleme mjeane salate od 79 rijei, salate koju jedino njen kreator Nihad Hasi moe
smatrati reenicom. Pogledajte samo tog uasa od reda rijei, stila, interpunkcije, upotrebe crtice
kao pravopisnnog znaka, itd. Ovakve stvari servirati u takozvanoj knjizi pokojnog Nedima
Filipovia moe samo bezobrazna osoba bez minimuma osnovnih moralnih naela, ali koja je sav
svoj prazni ivot provela u sigurnosti svojih iluzija.

Pogledajmo kako nam Nihad Hasi prevodi izraz security of illusions. On kae da je to sigurnost
koju stvara iluzija, a u stvarnosti je to sigurnost koju stvaraju iluzije. Nihad Hasi izgleda kao da
ivi u living in denial, odnosno u odricanju (odbijanju, odbacivanju) realnosti ivota i realnih
slika.

Radi se, dakle, o bjeanju od samospoznaje i samokritike kao samosvijesti, i od
kritikih povijesnih pristupa bez samoobmana, krivih slika, krivotvorina, itd.

Nihad Hasi je sada postao psiholog ili se igra psihijatra. On ima sestru vrhunskog neuropsihijatra,
pa je moda od nje napabirio nekih mrvica, no, to mu ne daje pravo donoenja optubi, presuda,
dijagnoza, itd. Moda on to iz nekog kutka samokritine podsvijesti ipak govori o samom sebi.
Najbolje bi mu bilo da to ee sjedi kod svoje sestre i dugo, dugo razgovara s njom.

Moe se, drugim rijeima, govoriti o proizvoaima obnovljenih iluzija, nazovimo ih
tako, te o tvorcima novih modernih iluzija, oploenih nadriznanstvenim
podeavanjima i krivotvorinama, otkrivanjem novih izvora i slino.

Nastavlja se dociranje iz klinike psihologije ili psihijatrije. ta o tome rei? Ovakve budalatine
niko ozbiljan nee komentariusati. No, opet moram prigovoriti na lamperaj u sklapanju reenica,
odsustvo elementarnog poznavanja pravila redanja rijei, slabo, bolje reeno oajno poznavanje
pravila interpunkcije, a da o stilistici i ne govorim.

To sve ide, ruku pod ruku, sa gaenjem po racionalnosti, po znanosti i po
intelektualnom potenju.

Ko najvie govori o potenju? Kae se u narodu: lopovi i kurve, a svi vidimo da o intelektualnom
potenju malo-malo pa neto kae i Nihad Hasi. Ko se izgazio po mrtvom daidi i ocu, po
racionalnosti, po znanosti i po intelektualnom potenju ve Nihad Hasi i Svjetlan Filipovi u
Islamizaciji uBosni i Hercegovini i sada ovdje u Osmanskom feudalizmu u Bosni i Hercegovini.

Pa nam profesor emeritus, filozof nauke i teoretiar znanosti sa Stockolms Univerziteta lansira
frazu To sve ide, ruku pod ruku, ba kao da smo krenuli na sarajevsko korzo. Ba prikladna
fraza za jedan ozbiljan nauni rad ove dvojice varalica.

Stoga ispada prirodno da se raspaljuje animozitet prema beskompromisnom
realizmu i znanstvenom potenju pravih povijesnih djela i visoko etinih tenji za
otkrivanjem istina povijesti.

Opet Nihad Hasi, kao da ga neto u dubini podsvjesti svrbi, pa se zbog toga stalno ee,
spominje znanstveno potenje pravih povijesnih djela. Prava povijesna djela u svom
temelju imaju znanstveno potenje, no ovakva kvazinauna (ne)djela spadaju u kategoriju
oigledne i potpuno transparentne prevare, te se u takvim sluajevima ne moe govoriti o
znanstvenom potenju pravih povijesnih djela, o kojem Nihad Hasi stano tuli.

Nihad Hasi veoma esto koristi glagol ispada, no taj glagol zaista nije prikladan ovakvom tipu
tekstova, kao ni imenu ve 25 godina mrtvog Nedima Filipovia kojeg su autorom ovih bljezgarija
proglasili dvojica varalica.

Posao ovim proizvoaima mitova i samoobmana olakan je stanjem stvari i duhova u
gluhoj znanstvenoj provinciji bez pravog protoka ideja i ljudi, bez modernih
znanstveno-metodolokih disciplina, bez internacionalizacije znanosti i meunarodnih
znanstvenih sustava vrjednovanja, itd.

U cijelom ovom napadu na neke povijesniare, na neke osmaniste, na neke orijentaliste u
Sarajevu i Bosni i Hercegovini, mi stalno ostajemo zakinuti za istinu, a to su imena ljudi na koje
Nihad Hasi nemuto cilja.

ta li je Nihad Hasi to postigao u bilo kakvoj nauci, a bavio se je svim i svaim, kao to se i sad
bavi a u stvarnosti (niim), da bi ba on imao pravo dijeliti i ovako uoptene lekcije i najrunije
etiketirati neke imaginarne ljude i neke sredine. On neke, malte ne sve, ako ne i sve bosanske
povijesniare proglaava proizvoaima mitova i samoobmana, a Bosnu i Hercegovinu
gluhom znanstvenom provincijom bez pravog protoka ideja i ljudi, bez modernih
znanstveno-metodolokih disciplina, bez internacionalizacije znanosti i meunarodnih
znanstvenih sustava vrjednovanja, itd.
Da je to rekao jedan Ivo Andri, ija je ljubav prema Bosni bila svima jasna, pa i od njega bi
tako neto bilo sramota. No, kada to rekne jedan nauni anonimus, individua bez ikakve naune
legitimacije, jedan nepismeni svatar i samoproglaeni nauenjak opte prakse to je zaista samo
smijeno, bijedno i jadno.

Sve je to dramatino pogorano opom materijalnom mizerijom, bijedom socijalne
psihologije, degeneracijom znanstvenog morala, silnim odljevom mladih, sposobnih i
talentiranih buduih znanstvenika, itd.

O kakvom to znanstvenom moralu govori Nihad Hasi? Pa nema goreg primjera degeneracije
znanstvenog morala, nego kad jedan fiziar i jedan ljekar ponu pisati knjige iz osmanistike, a te
svoje bljezgarije onda prikae ovjeku koji je umro prije 25 godina.

Stranica 20.

Zato olako iskrsavaju kao veliki podobni osmanisti i drugi znanstvenici i istraivai
iz prolosti, uz pomo raznih kvaziznanstvenih marifetluka i krivotvorina u selekciji
zasnovanoj na jednom poremeenom sustavu vrjednovanja, ili, u biti, bez ikakvog
sustava.

Ovo je jako loa reenica, u kojoj je stil oajan, loa je interpunkcija, a red rijei je takav da se
normalnom itatelju podie kosa na glavi.

Kad ve govori o iskrsavanju velikih podobnih osmanista Nihad Hasi bi nama svima
trebao objasniti kako su to on i njegov sauesnik u ovoj prevari Svjetlan Filipovi odjednom iskrsli
u osmanistici. Koliko ja znam, niti jedan od njih se nije nikad bavio historijom, a kamo li
osmanistikom. Uostalom, ta dva prevaranta i nemaju nikakve kvalifikacije ili naune legitimacije
koja bi im dozvoljavala pisanje knjiga iz osmanistike, knjiga koje su u stvarnosti samo obini, kako
Nihad Hasi kae kvaziznanstveni marifetluci i krivotvorine.

Njegov izuzetni talent povijesniara-mislioca, njegova sposobnost za dublje spoznaje
(visok nivo apstraktnog miljenja je jedan od elemenata te sposobnosti), oituje se,
izmeu ostalog i u osjeaju za bitno, sutinsko, i odluujue i njihovo razluivanje od
marginalnog, efemernog.

Ova emeritusova mijeana salata od 37 zbrda-zdola nabacanih rijei ima jako lou interpunkciju i
stil. Svakom ko ima elementarni osjeaj za mjeru zaista je degutantno kada vidi ove sve bezbrojne
epitete kojim sestri kiti svog, prije 25 godina preminulog daidu. On od Nedima Filipovia stvara
neku vrstu osmanistikog i naunog kulta linosti. Najalosnija je injenica u svemu tome to je
Nedim Filipovi proveo cijeli svoj ivot povuen u sjenu, samozatajan, samokritian, odmjeren, te
nikad nije volio pretjerivanja ovakog tipa koji nam namee Nihad Hasi.

U biti se tu radi o smislu za dosezanje kategorija dijalektikog uma, tj. spoznaja
fenomena i procesa u njihovoj genezi povijesnosti, u njihovoj kompleksnosti, u
njihovoj dinamikoj pokretljivosti, u njihovom totalitetu tzv. kompleksu kompleksa i
u njihovim protivrijenostima.

Ovo fraziranje pomou 38 rijei podsjea na cirkusko ongliranje. Nije ni malo neobino isprazno
papgajsko ponavljanje neeg to je ve nekoliko puta reeno.

Stranica 21.

U svemu tome implicirana je njegova centralna kategorija povijesnosti, kao temeljna
karakteristika vanjske, ospoljene, fenomenoloki pojednostavljene povijesne
kronologije, povijesnog kretanja.

I na ovom mjestu moemo se diviti ovom upljem fraziranju Nihada Hasia. Svata pria, a ispod
toga je samo praznina i tuga.

Zato je Nedim Filipovi mogao tako maestralno, misaono nedostino otkriti, prikazati i
protumaiti uspon, trajanje, poetak padanja i dugo, muno propadanje Osmanske
imperije, kao i povijesni hod osmanske Bosne i Hercegovine.

Ko je Nihad Hasi da za nekog naunika, bilo pokojnog ili ivog iznosi tvrdnje da je neto radio
misaono nedostino. Nema nieg u nauci to je misaono nedostino. Da mu se Nedim
Filipovi kojim sluajem ukae, nek zna Nihad Hasi da bi mu daida svezao nekoliko zvunih
amara zbog ovakvih hipertrofiranih komplimentiranja, a onda bi mu dao nogom u zadnji dio lea.

Opet nam Nihad Hasi namee svoju tvrdnju da je Nedim Filipovi maestralno, misaono
nedostino otkrio, prikazao i protumaio uspon, trajanje, poetak padanja i dugo, muno
propadanje Osmanske imperije. To jednostavno nije tano.

Pokazae se kad li tad li, da to niko nije uspio prije njega ni poslije njega, raunajui
tu i poznate svjetske autoritete u povijesti Osmanske imperije.

Opet nauni pikzibner Nihad Hasi uzima sebi pravo komentirati ta je pokojni Nedim Filipovi
uradio i kako je to uradio. Ko je Nihad Hasi da on arbitrira i komparira ivotno djelo Nedima
Filipovia sa postignuima drugih naunika-osmanista, tvrdei da to niko nije uspio prije
njega ni poslije njega, raunajui tu i poznate svjetske autoritete u povijesti
Osmanske imperije. Takve izjave su pravi bezobrazluk i krajnje su neukusne.

Da je Nihad Hasi napisao Ja, Nedimov sestri lino smatram da je moj daida bio
nenadmaan u otkrivanju pokretakih snaga povijesti i smatram da to niko nije uspio
prije mog rahmetli daide, raunajui tu i poznate svjetske autoritete u povijesti
Osmanske imperije, mnogi bi se osmjehnuli ili glasno nasmijali i samo odmahnuli rukom, to
prevedeno znai: Ma pustite ljudi kukurikanje tog olinjalig pjetla!

Kakav je to izraz kad li tad li? Ja smatram da je taj izraz primjereniji nekoj arijskoj diskusiji
u birtiji ili ainici, no nije prikladan za neto to ima pretenzije biti nauno djelo.

Svakako treba istaknuti jako lou interpunkciju.

Naime, rei emo neo o tekim, tee prohodnim poglavljima, kako smo ih nazvali
u izlaganju u knjizi Islamizacija u Bosni I Hercgovini.

Ovo neo mala je greka, ali puno malih greaka puno i kae. Jasno je da su se autori-
prireivai nekritiki pouzdali u svoju pismenost, koja se pokazuje kao izraena i arogantna
nepismenost. Lektor nije uradio svoj posao, te su ovakve i druge grozne pravopisne greke
posljedica autorsko-prireivakog izbjegavanja lektora.

U jednom zahtjevnom puteestviju kroz te pedantne analize otkriva se reeni
kuriozitet.

Nihad Hasi koristi izraz puteestvije, mada pod navodnim znakovima, a i ne znam zato po
navodnim znacima? Takoe koristi izraz kuriozitet pod navodnim znakovima. Nije mi jasno u
kojem kontekstu koristi izraz puteestvije?

Pa nastavlja:

Pravednije bi to bilo nazvati fascinantnim fenomenom.

Nije mi jasno otkud Nihadu Hasiu pravo, da kuriozitet iz gore navedene raenice u slijedeoj
reenici naziva fascinantnim fenomenom, napisavi da bi to bilo pravednije.

To mi uopte nije logino. Naime, obadvije reenice, kao uostalom sav tekst ovog tunog uvodnog
dijela, i jo tunijeg dodatka ovoj sramotnoj knjizi koju su napisali potpuno nepismeni autori-
prireivai . Zaista je nespojivo sa zdravom pameu u drugoj reenici napisati ta bi bilo
pravednije.

Izraz fascinantni fenomen prikladniji je naprimjer nekoj televizijskoj reportai o erupciji nekog
vulkana, o polaganju jaja kornjaa s Galapagosa, o cvjetanju treanja u Japanu, itd.

U govoru o otkrivanju i otkrivau pokretakih snaga povijesti, snaga koje Nihad Hasi
nije ni pokuao definisati, ovaj hipertrifirani i vie pirotehniki izraz uopte nije primjeren.

Evo o emu se radi. Ako se ta poglavlja iitavaju, uz dobro strpljenje, volju i
koncentraciju, poslije drugog-treeg itanja ponu se otvarati neoekivani vidici, koji
kao da su do tada bili skriveni, zaklonjeni pjenom, bolje reeno gustom umom
empirije. Na kraju te isplative golgote, otkriva se, reklo bi se, odjednom, jedna
bogata panorama spoznaja. Pravi su to biseri vjetine kojom autor izvlai te
spoznaje ispod tekih naslaga povijesne fenomenologije.

Ovde Nihad Hasi opet ponavlja instrukcije itateljima kako trebaju itati ovaj njegov i Svjetlanov
Osmanski feudalizam u Bosni i Hercegovini. Veoma sline naputke davao nam je ovaj
prevarant i u njihovoj knjizi Islamizacija u Bosni i Hercegovini.

Nihad Hasi nam veoma sugestivno utuvljuje u glavu, ba kao neki petorazredni hipnotizer koji
gostuje samo i iskljuivo po selima i pred seoskom publikom, da e se poeti pred naim oima
poslije drugog-treeg itanja otvarati neoekivani vidici, svakako samo ako se ta
poglavlja iitavaju, uz dobro strpljenje, volju i koncentraciju.

Znai, Nihad Hasi nama uvjetuje nain kako emo i koliko puta itati ove njegove bljezgarije.
Moramo djelo proitati dva do tri puta, ali se prije toga moramo naoruati strpljenjem, voljom i
koncentracijom. Tek tada emo dospjeti do neke italake nirvane ili psihodelikog stanja, kada
e nam se pred oima poeti otvarati neoekivani vidici.

Polazei od predpostavke da e se nai neko ko e mu povjerovati, ta ili taj bi mu mogli postaviti
slijedee pitanje Potovani profesore emeritusu filozofije nauke i teorije znanosti sa
Stockolms Univerziteta, Vi kaete da e se nakon dva do tri itanja, uz dobro
strpljenje, volju i koncentraciju, poeti pred naim oima otvarati neoekivani vidici.
Pitam Vas ta se podraumijeva pod izrazom poeti, jer to poinjanje moe kod
nekoga trajati jako, jako dugo, a kod nekog krae. Kada emo imati zavrnu sliku tih
neoekivanih vidika nakon tog poinjanja?

Na to bi pitanje profesor emeritus sa Stockolms Univerziteta malo tee odgovorio.

Ima jo jedno pitanje u vezi sa gore navedenim lupetanjima i ispraznim fraziranjima, a to je ta
za Nihada Hasia znai pojam ISPLATIVA GOLGOTA? Koliko znam, Nihad Hasi je prvi hrabro
uveo izraz isplativa golgota u osmanistiku. Meutim, poto ve postoji isplativa golgota,
mora postojati i neisplativa golgota.

Nadalje, nigdje nisam uspio pronai izraz bogata panorama spoznaja, ali ni panorama
spoznaja.

O pismenosti Nihada Hasia ne treba troiti rijei.

Stranica 22.

Poglavlje Vlasi i uspostava timarskog sistema u Bosni i Hercegovini, takoer je
kuriozitet za sebe. U tom tekom pogavlju ove knjige, nabijenom svakovrsnom
empirikom graom, otkriva se, nakon nekoliko itanja, jedan svojevrstan fenomen.
Tu se, uz odreeni potroeni trud i koncentraciju, otvara neobian pogled na neto
to bi se moglo nazvati, u metafori, laboratorij, radionica, i slino, povijesnih
materijala, energija, sila. U tom prostoru, ispod kore, kao da sve kljua,
vrije, kuha, napinje se. Tu su itave dinamike slike, povijesna dogaanja i
povijesne uskovitlane sile, u kojim su glavni akteri Vlasi po kapom Osmanske
imperije.Tu se prekrasno vidi, kao rijetko gdje, kako je ta imperija manipulirala s tim
Vlasima, kojim I kakvim metodama, vide se njihove mnogobrojne relacije, njihova
raslojavanja, itd. Tu je Nedim Filipovi virtuozno, ispod teke, umarajue faktografije,
rastvorio prostor jedne izuzetno strukturirane analize stanja injenica, stvari i
duhova (nekih elemenata socijane psihologije kako bi se to danas zvalo) kod Vlaha
u tom periodu. Tu se otkrivaju itavi slojevi socijalne razuenosti na poleini
strategije, dravnih interesa, politike i ideologije te imperije i tog feudalizma. Ovakvi i
slini metodi otkrivanja ispod teksta to je jedna tema za sebe. Toliko o ovome.

U ovom pasusu radi se o jezivo looj interpunkciji, to je za ovog nestanog staria sasvim
normalan vid pisanja. Teko je na njega bilo utjecati kad je bio mlai, a sad ne vrijedi ni
pokuavati. Za njega smo mi svi nepismeni, a on je pismen.

Pogledajte malo paljivije i vidjet ete da u ovom pasusu pet reenica poinje sa prijedlogom tu.
Znai pet puta tu, jest jednako tu-tu-tu-tu-tu!!! Ba kao kad se mala djeca igraju vonje autiima
pa viu tu-tu-tu-tu-tu!!!

Opet je Nihad Hasi otkrio jedan svojevrstan fenomen. On taj svoj jedan svojevrstan
fenomen opisuje kao laboratorij, radionicu, i slino, povijesnih materijala, energija, sila,
a u tom prostoru, ispod kore, kao da sve kljua, vrije, kuha, napinje se, tu su itave
dinamike slike, povijesna dogaanja i povijesne uskovitlane sile, tu se otkrivaju itavi slojevi
socijalne razuenosti na poleini strategije, dravnih interesa, politike i ideologije te imperije i tog
feudalizma.

Divno objanjenje jednog svojevrsnog fenomena.

Za svakog je to tutukanje samo jedno pirotehniko fraziranje, jer ovakvi komentari zasluuju samo
prezriv osmijeh i ignoriranje napora ovog starog varalice.

I na kraju, Nihad Hasi, ve pomalo iscrpljen od ovog crescenda fraziranja, valjda uz uzdah kae
Toliko o ovome. Znai, izbudalee se i izfrazira do iivljavanja, pa onda lijepo napie
Toliko o ovome.

Stranica 23.

Fraziranje, fraza (u prenesenom smislu) kao i l'art pour l'art tuice, da ih tako
nazovemo (dakle, one koje su same sebi svrha) bili su strani njegovom intelektualnom
biu.

Ako su fraziranje i fraze bili strani intelektualnom biu Nedima Filipovia, boga mi njegov sestri ne
moe bez upljih fraza i upljeg fraziranja.

Isprazan, kitnjast govor, kakav obino sakriva prazninu i nedostatak prave supstance,
on nije podnosio.

Pogledajmo ovaj katastrofalno loi red rijei! Komentar je suvian, zar ne? Valjda se kae
skrivati, a ne sakrivati. Potpuno se slaem sa Nihadom Hasiem da pokojni Nedim Filipovi
nije podnosio ispraz, kitnjast govor, kakav obino skriva prazninu i nedostatak prave supstance.
Vidimo da Nihad Hasi jako dobro zna ta njegov daida Nedim Filipovi za ivota nije podnosio,
pa se on sada kad daide nema da mu pripuca koju zvunu amarinu, popeo na najviu granu
vie sviju nas pa kao tetrijeb samo udario po ispraznom i ko fol kitnjastom govoru. To bi bilo
smijeno da se radi o ovom olinjalom i nepismenom klovnu, ali poto se radi o mrtvom Nedimu
Filipoviu, to je sve zaista bljutavo, preruno i tragino.

U svojoj rjeitosti on je krt, ekonomian u izrazu, u frazi, to, na oko, djeluje
paradoksalno.

Izgleda da Nihad Hasi nije voljeo interpunkciju jo u osnovnoj koli, kada se i ue osnovna pravila
pravopisa. Kako je pokojni Nedim Filipovi, kako njegov sestri kae bio ekonomian u izrazu,
tako Nihad Hasi nije ni malo ekonomian u izrazu. On se divi svojim frazerskim piruetama,
svojim akrobacijama, bljesku lane pirotehnike, svojoj praznini, a svakako pri tome mislei da je
on neupitni genije. Tako je uvijek o sebi mislio, a mi smo se oko njega smijuljili i govorili Ma
pustite Nihada, naeg familijarnog pjetlia! Naalost, niko ga nije na vakat sprijeavao, pa evo
vidite ta napravi jedan umiljeni genije, a u stvarnosti stari raspjevani porodini pjetli, kako su
ga i Nedim i Zaim Filipovi, njegove daide obiavali nazivati.

Nedim Filipovi nije volio da ga zovu eruditom ili elokventnim govornikom. Imao
je, ak, izvjestan animozitet prema tim kvalifikacijama.

Opet se manifestuje stara bolest Nihada Hasia, a to je oajno nepoznavanje elementarnih pravila
interpunkcije.

Glagol zvati je povezan sa dozivanjem, kao naprimjer Oj Nihade, ima li u pripremi kakve
nove pametne Nedimove knjige iz vedske?

Kad ovjek proita prvu reenicu to mu moe izgledati da pokojni Nedim Filipovi nije volio da ga
neko, naprimjer na ulici, zove Hej, erudita! ili Hej elokventni govornie!. Mislim da je trebalo
napisati smatraju ili nazivaju, a ne zovu.

Nihad nam svima dalje mudruje da je pokojni Nedim Filipovi imao, ak, izvjestan animozitet
prema tim kvalifikacijama.

Ja sam do sada smatrao da kad neko neto ne voli, da taj ima izvjestan stepen animoziteta prema
tome to ne voli. No, za Nihada Hasia je to u neku ruku pravo malo iznenaenje, jer on koristi
rije ak koja to njegovo iznenaenje naglaava.

O, kako bi Nihad Hasi volio da ga nazivaju eruditom i elokventnim govornikom.

Eto i sestri Nihad Hasi priznaje da on dobro zna da njegov pokojni daida nije volio glorificiranja
i pretjerivanja, a premda to jako dobro zna, sada posthumno kiti pokojnika kojekakvim
hipertrofilarnim bliskoroakim komplimentima i neumjesnim laudama.

Njegov jezik, njegov govor je oslikavao ono to je izviralo iz njegove misli. Stoga su
snaga i ljepota njegove retorike bili samo izraz snage i emocionalnosti njegove misli.

Zato retorika sa navodnim znakovima? Sve u svemu, i ovo je samo isprazno fraziranje Nihada
Hasia.

Stranica 24.

Kako smo ve naveli, Nedim Filipovi imao je odbojnost prema razmetljivom govoru,
prema pretjeranoj upotrebi citata, mudrih latinskih fraza, itd., iako je on bio
hodajua riznica jezinog blaga.

Ne moe izdrati Nihad Hasi da sebe i svog prevarantskog ortaka stalno ne istie. to mu treba
ono Kako smo ve naveli, kad je daleko primjerenije kazati Kako je ve navedeno.

Opet Nihad Hasi sam sebe eksponira kao ispraznog frazera, jer kae da je Nedim Filipovi imao
odbojnost prema razmetljivom govoru, prema pretjeranoj upotrebi citata, mudrih latinskih fraza,
itd., a on upravo boluje od stalne upotrebe razmetljivog govora i fraziranja.

Jer, on je bio znanstvenik od posredovanog govora i diskrecije u izrazu, bez potrebe za
suvie eksplicitnim govorom i za krupnim, visokozvunim rijeima.

Evo pred nama opet znakova Hasieve hronine bolesti, a to je jeritis, odnosno sasvim
nepotrebno i veoma runo zapoinjanje reenica sa veznikom jer. Opet se, po ko zna koji put,
potvruje da Nihad Hasi u svojim tekstovima upravo forsira sve ono to Nedim Filipovi nije volio.

Na problem fraze neposredno se nadovezuje pitanje retorike povrnosti (priroda te
povrnosti je tema za sebe). Neki autori smatraju da se tu obino radi o ljudima koji
su zarobljeni golim rijeima, koji su intoksicirani frazama, ili su, pak, po svojoj
endogenosti treberi, tj. oni koji se ne otiskuju u vlastite misli, vlastite ideje, vlastitu
kreativnost, itd.

Mislim da je svakom jasno da je sam autor ovog glupog i nepismenog teksta Nihad Hasi
zarobljenik svojih golih i besmislenih rijei, da je intoksiciran frazama, te spada po svojoj
endogenosti u klasu trebera, to jest onih koji se ne otiskuju u vlastite misli, vlastite ideje,
vlastitu kreativnost. Nije bolje mogao naslikati sam sebe, slikajui te neke osmaniste,
orijentaliste i povijesniare u Bosni i Hercegovini.

Jer, ak i govor i jezik naitanosti, erudicije, vjetih aforizama, semantikih
dosjetki, kitnjastog vokabulara, vjetih kompilatorskih sklopki, itd, sa gledita
istinskog sadraja promatranog u odnosu na realne, temeljne probleme jesu samo
pregrt golih fraza.

Evo pred nama opet znakova Hasieve hronine bolesti, a to je jeritis, odnosno sasvim
nepotrebno i veoma runo zapoinjanje reenica sa veznikom jer. Pogledajte paljivije ovu
groznu interpunkciju, te koritenje sastavno-rastavne crtice kao pravopisnog znaka.

Nihad Hasi je u Islamizaciji u Bosni i Hercegovini i u Osmanskom fedalizmu u Bosni i
Hercegovini nedvojbeno pokazao svoje goleme sklonost ispraznom fraziranju, te svoju groznu
nepismenost koje bi se svako normalan stidio. Umjesto da se taj blefer pogleda u ogledalo i
povue u mir penzionerskog ivota, ili da barem limitira svoje prevarantske akcije na vedsku, on
hrabro, bezobrazno i apsolutno nekritiki dijeli lekcije i lijepi etikete drugim ljudima, koji ga mogu,
svaki ponaosob, staviti u mali dep, kada se govori o nauci i naunim rezultatima.

Kod ljudi-frazera u povijesnoj znanosti, kod pretencioznih i nametljivih
nadripovijesniara i samozvanih naunika imamo posla s mjeavinom , konfuzijom
apstraktnih fraza sa konkretnim elementima, momentima, ili, drugim rijeima,
gemitom pompeznih svjetsko-povijesnih zahvata i aktuelnog lokalnog esto
trivijalno, pukokolskog materijala udbenikih kompilacija.

Ovaj Nihadov gemit od etrdeset i jedne rijei ima jako lou reeninu strukturu, lou
interpunkciju, te opetovano i nepotrebno koritenje crtice u interpunkciji. Ova i sline podrugljive
reenice mnogo vie govore o samom Nihadu Hasiu, o njegovoj nepismenosti, o njegovoj
potpunoj nekompetentnosti u podruju historije i osmanistike, o njegovoj nekompetentnosti u
metodologiji pisanja naunog rada. Ovakva rugla od reenica faktiki govore o Nihadu Hasiu kao
frazeru, pretencioznom i nametljivom nadrihistoriaru i samozvanom nauniku opte prakse, koji
se neuspjeno oprobao u fizici, pa u politici, pa u filozofiji nauke, pa u teoriji znanosti, a uskoro e
postati i ekspert za islamski misticizam, kao i za gramatiku turskog jezika.

Uenici osnovne kole znaju da se crta ili crtica koriste kao pravopisni znak izmeu brojeva i stoje
umjesto prijedloga do, kao naprimjer August enoa (1838 1881), ili svaki dan na radnom
mjestu prepjeai 6-12 kilometara.

Crticom se oznaava udaljenost izmeu dva mjesta u prostoru, kao naprimjer Izmeu Sarajeva i
Zenice svaki dan saobraa 25 40 autobusa.

Crticom se povezuju dva ili vie imanakojaoznaavaju tako tijesno vezane pojmove da oni na neki
nain ine jedan pojam. Naprimjer Gledali smo utakmicu Sarajevo- eljezniar

Crtica se kao pravopisni znak koristi izmeu polusloenica i izmeu dvostrukih prezimena, kao
naprimjer, radio-aparat ili gospoa Mahira Klepi Sarajli.

Nadalje, crtica se koristi kao pravopisni znak u sloenici kojoj je prvi dio broj koji se pie arapskom
brojkom, kao naprimejr 70-godinjak, te uz skraenice kojim se dodaju nastavci, kao naprimjer,
uee u NOB-u, u izdanju ANUBiH-a, itd.

Ovi sluajevi, kako Nihad Hasi veoma esto koristi crtice kao pravopisne znake, nisu po pravilima
pravopisa. Moda on nama namee neki svoj novi pravopis, no mi taj pravopis neemo prihvatiti.
Taj pravopis jednog nepismenog kvazinaunika i stare varalice ostavljamo samo njemu na
upotrebu.

Stranica 25.

No, takvi besserwisseri najee nisu ni svjesni kako kod njih sve postaje gola fraza,
isprazna kontemplacija i neznanstveno, pa i protuznanstveno domiljanje.

Nihad Hasi koristi njemaki izraz der Besserwisser i pie besserwisseri, a to nije
dopustivo tako pisati. Morao je napisati Besserwisser-i, te barem jedan put pravilno upotrebiti
crticu kao pravopisni znak. Cijelu reenicu Nihad Hasi moe bez ikakva zazora primijeniti na sebe,
jer je on po mom miljenju pravi nadrihistoriar i kvazinaunik, pravi na bosansko-vedski
Besserwisser, jedna kompletna neznalica koja misli da je unikatna sveznalica, a u stvarnosti je
jedna individua koja nema ni mrve elementarnog morala, jedan napuhani luftbalon koji nije ni u
emu u ivotu uspjeo, pa na njegovu veliku alost, nee uspjeti ni u ovakvom nainu prevare.

Pa Nihad nonalantno nastavlja:

Oni sami postaju jedna golema fraza personifikacija fraze.

Ovo zaista moe vrijediti za Nihada Hasia, koji opet nepotrebno i nepravilno koristi crticu kao
pravopisni znak.

Jer, on ne proputa nita.

Evo pred nama opet znakova hronine Hasieve bolesti, a to je jeritis, odnosno sasvim
nepotrebno i veoma runo zapoinjanje reenica sa veznikom jer, ako se ove zbrkane rijei
uopte mogu smatrati reenicom.

Stoga je on, kao autor jedan bogati, raskoni izvor izvora, referenci,
obavijetenosti, itd.

Boe moj koliko neko moe biti glup pa misliti da su svi oko njega glupi, a on jedini pametan.
Poto Nihad Hasi kad kae on misli na svog pokojnog daidu Nedima Filipovia, podsjeam ga
na Islamizaciju u Bosni i Hercegovini i tri poglavlja, odnosno tri do sada neobjavljena rada u
Osmanskom feudalizmu u Bosni i Hercegovini u kojim nije navedena niti jedna jedina referenca.
To je contradictio in adjecto, gdje je Nihad Hasi polupao lonie ili sam sebi zabio autogol.
Nihad tvrdi da je njegov pokojni daida bio jedan bogati, raskoni izvor izvora, referenci,
obavijetenosti, itd. Svako ko je poznavao pokojnog Nedima Filipovia dobro zna kakav je bila
njegova temeljitost, te kakva je bila njegova stroga panja usmjerena na najkorektnije navoenje
izvora, referenci, fusnota, itd. Ne treba nama jedan tip kao to je potpuno nekompetentni Nihad
Hasi soliti pamet o Nedimu Filipoviu. Pitam dakle stvarne autore ovih naunih uasa, ovog
besprimjerenog kvazinaunog horora, ove najuasnije prevare i post mortem unitavanja ugleda
jednog velikama osmanistike i orijentalistike, kako e objasniti taj potpuni nedostatak svih izvora,
referenci, ili fusnota, kako god hoete, u Islamizaciji u Bosni i Hercegovini i u tri spomenuta
rada.

Postavio bih glavu na panj da mi je ta dvojica s uivanjem odsijeku, ako bi i Nihad Hasi ili, ne daj
boe, njegov ortak Svjetlan Filipovia dali suvisli odgovor na ovo pitanje, koje je pitanje svih
pitanja.

Sasvim je bjelodano da pokojni Nedim Filipovi uopte nije autor niti uasne Islamizacije u Bosni i
Hercegovini, niti groznog Osmanskog feudalizma u Bosni i Hercegovini. Svakom treba biti jasno
da su autori dvojica varalica i to potpuno nepismeni Nihad Hasi i Svjetlan Filipovi, koji je ovog
olinjalog kvazinaunika opte prakse lukavo pustio da se popne na najvie grane i da nam odozgo,
kao ocvali tetrijeb, docira o osmanistici, islamskom misticizmu, gramatici turskog jezika, itd. Jasno
je da je Nihad samo lutak na koncu sivog doktora. Svjetlanov Pinokio!

Opet nepismenjak Nihad Hasi, koji u stvarnosti i jeste samo ekspert za totalnu nepismenost,
nepravilno koristi crticu kao pravopisni znak.

Fascinirajua je volumimoznost tih materijala tih izvora, u njegovoj ostavtini sva
ta enormna povijesna graa: popisni i drugi defteri, filmovi dokumanata, arhivske
grae, kanun-name, kadijski registri, sudske isprave, lenske diplome, razna druge
isprave, osmanske kronike i drugi povijesni izvori.

Svako ko ima elementarno znanje pravopisa primjetie katastrofalno lou interpunkciju u ovoj
nezgrapnoj reenici. Pogledajmo samo ponovno i uporno pogreno koritenje crtice kao
pravopisnog znaka.

Nihad Hasi kokodae o fascinirajuoj voluminoznosti razliitih materijala u ostavtini Nedima
Filipovia. Za njega je naime fascinantno kako je njegov taldija u ovom zloinu protiv mrtvog
oca i daide uspio pokrasti sve te materijale i provercovati ih iz Bosne i Hercegovine u vedsku,
zemlju novokomponovanog osmanizma. Sram da ga bude kad ovo pria, jer tim priznaje da su
ova dvojica prevaranata imali i imaju sve materijale u rukama, pred svojim nosevima, a ostavili su
svoja nedjela Islamizaciju u Bosni i Hercegovini, i tri rada iz groznog Osmanskog feudalizma u
Bosni i Hercegovini bez ijedne reference, citata, izvora ili fusnote.

To su zaista potpuno nekompetentne osobe za nauni rad.

Stranica 26.

Nihad Hasi pie Istambula, umjesto Istanbula...

Trebao bi taj veliki i svestrani nauenjak Nihad Hasi znati ime glavnog grada te Otomanske
imperije o kojoj pie ovakve debele knjige, svakako sakriven iza imena svog pokojnog daide
Nedima Filipovia.

Vrijeme e pokazati (prevoenjem njegovih djela) da povijesno-znanstveni poduhvat
Nedima Filipovia nadrasta djela poznatih autora u svijetu u ovoj oblasti istraivanja,
po snazi, dubini i dosegu njegove sinteze, po jedinstvenoj metodologiji koja je
obogaena dijalektikim umom, po duhovnom bogatstvu njegovog znanstvenog
postupka, i po domaaju njegovih znanstvenih rezultata, utemeljenih na izuzetnom
bogatstvu povijesne grae (izvora).

Ova isprazna papagajska frazetina od 55 rijei zasluuje niz primjedbi. Ve smo se navikli da su
veoma rijetke, ak raritetne reenice Nihada Hasia bez groznih greaka u interpunkciji, redu
rijei, stilu, itd.

U ovoj porciji salate od rijei ovaj kvazinaunik bulazni da e vrijeme pokazati (prevoenjem
njegovih knjiga) da je Nedim Filipovi bio to i to, pa to i to, pohvala do pohvale, kakve nisu bile
dodjeljivane ni Mao Ce Tung-u (Mao Zedong-u), Staljinu, Titu, itd.

Ma kakvo prevoenje, ljudi moji!

Da bi neko nauno djelo bilo prevedeno na strani jezik, ono mora biti savreno korektno napisano
na svom maternjem jeziku. Poto se ovde radi o dva grozna uratka potpuno nepismenih Nihada
Hasia i Svjetlana Filipovia niti e biti prevoenja, niti e biti daljih njihovih izdanja i skrivanja iza
imena Nedima Filipovia, svakako ako je ovoj dvojici ostalo i zrnce razuma u glavama.

Nihad Hasi svog mrtvog daidu Nedima Filipovia telali ba po onoj Svaki cigo svoju ragu
hvali. To sve izgleda zaista grozno i ve poprima elemente morbidnosti.

S druge strane gledano taj olinjali licemjer podmee pod ime Nedima Filipovia jednu itavu
takozvanu Islamizaciju u Bosni i Hercegovini bez i jedne jedine reference, fusnote ili izvora.
Premda se u uvodnom dijelu slinog uratka s pretencioznim imenom Osmanski feudalizam u
Bosni i Hercegovini Nihad Hasi pravda i pokuava te grozne propuste svaliti na izdavaa i
recenzente, u spomenutoj knjizi ove dvojice varalica nalaze se tri nauna rada Nedima Filipovia,
svakako bez i jedne jedine reference.

Znai, licemjer Nihad Hasi farizejski hvali li hvali svog pokojnog daidu, te posebno istie
domaaj njegovih znanstvenih rezultata, utemeljenih na izuzetnom bogatstvu povijesne grae
(izvora), a sam nije u stanju napisati makar lanu knjigu Nedima Filipovia, gdje bi barem
formalno zadovoljio osnovne principe metodologije naunog rada, a to izmeu ostalog
podrazumijeva i navoenje referenci, izvora, fusnota, itd.

Stoga to djelo zauzima posebno mjesto u doprinosu svjetskoj povijesnoj znanosti u
pitanjima Osmanske imperije i osmanskog feudalizma. Znanstveni opus Nedima
Filipovia krupna je injenica naeg kulturnog nasljea. Njegove spoznaje, njegova
otkria prolosti to je naslijee koje pripada budunosti.

Sestri ne prestaje kokodakati ba kao stara koko koja je snijela jaje. Ovo njegovo fraziranje
odavno je odvratno ve svakom normalnom, odnosno svakom ko ostane normalan nakon
studiranja njegovih blesavih uvoda i njegovog suplementa.
Tano je da su djela Nedima Filipovia, koja je on napisao i objavio za ivota, zaista krupan
doprinos historiji Osmanske carevine, ali ove bljezgarije koje Nihad Hasi i njegov ortak nasilno
pokuavaju prodati kao njegova posthumno objavljena djela, i to po svaku cijenu kao vrape pod
golupe ili kao testise po bubrege, zacijelo e zauzeti posebno mjesto u doprinosu scjetskom
katalogu glupih pokuaja prevare i to kao jedna nova verzija Careva novog ruha.

Stranica 537.

Primjedbe na Suplement na kraju knjige

Nihad Hasi

Povijesna znanost, Marx i azijski nain proizvodnje

Kao malo dijete zadivjeno sam gledao Nihada Hasia kako po sarajevskom korzu pod rukom
upadljivo nosa Marxov Kapital, koji mu je bio dugo vremena omiljena literatura. Tek kasnije,
kako sam odrastao, shvatio sam da se taj naunik opte prakse bavi svim i svaim, a najmanje
fizikom. Marksizam je, naime, samo jedna od tema interesiranja ovog uvijek ivahnog i nadasve
radoznalog profesora emeritusa Stockolms univerziteta.

Stvar je ukusa, ali mnogi drugi bi ovo dodatno poglavlje nazvali Dodatak, Zavrne napomene
uvodniara, Prilog ili ba ako bi morali napisali bi Supplement, a rijetko bi ko napisao
Suplement.

Ne mogu a ne napomenuti da mi Nihad Hasi izgleda kao neki samozvani i potpuno ilegalni sam
kod sebe podstanar u ovim novokomponovanim djelima Nedima Filipovia. On je uvijek
nezaobilazni uvodniar, on je glorifikator koji do krajnjih granica neukusa hvali i telali svog mrtvog
dajdu ba kao mrtvu kravu od koje je napravio nedosuenu suduku. Svako malo na veseli
allrounder die koijako-piljarsku halabuku i galamu, njemu genetski ni malo stranu, a samo zato
da on i njegov sauesnik, sakriveni iza golemog autoriteta Nedima Filipovia, lake svom
skandinavskom publikumu, posjetiteljima bosanskih klubova i dematlijama po islamskim
zajednicama rasprodaju voljenog i potovanog pokojnika.

Spomenutim uvodnim dijelovima i ovim suplementom Nihad Hasi se ba bez ikakva pitanja
tako bezobzirno i bezobrazno pojavljuje kao neki posthumni business-manager pokojnog Nedima
Filipovia. On, bez imalo doze kritinosti, pie budalaste uvode i jo blesavije zavrne napomene.
Sami ete se uvjeriti u to ta je ovaj prevarantski tandem napravio davi u tampu Islamizaciju u
Bosni i Hercegovini. Ta uasna knjiga predstavlja najgoru kloaku nepismenosti, a mislim da je
unikatno nauno djelo iz historije koje nema niti jedne reference, fusnote ili bilo kakvog
literaturnog navoda. Ta dva prevaranta su potpuno su bespravno, poto ne posjeduju nikakva
autorska prava, proglasili ovu svoju splainu od knjige Nedimovom Islamizacijom u Bosni i
Hercegovini, a u stvari radi se o njihovim nekompetentnim lutanjima po nekim dokumentima iz
pokradene ostavtine pokojnog Nedima Filipovia koji su se doticali procesa islamizacije samo u
Zvornikom sandaku. I sada u ovoj treoj knjizi Nedimove trilogije, kako su ove varalice nazvali
ove svoje splaine, bezobzirno ih nadovezujui na Nedimovo kapitalno i stvarno ivotno djelo
Princ Musa i ejh Bedredin, dolazi do izraaja potpuna nekompetentnost Nihada Hasia i
njegovog ortaka. Naime, taj je drski dvojac ieprkao stare, ve objavljene radove Nedima
Filipovia, te su te tekstove samo nabacali u jednu knjigu od ak 559 strana, a koju su
pretenciozno nazvali Osmanski feudalizam u Bosni i Hercegovini. Svakom razumnom je jasno da
su naslovi Islamizacija u Bosni i Hercegovini i Osmanski feudalizam u Bosni i Hercegovini
potpuno neadekvatni stvarnom sadraju tih knjiga.

Naprimjer, u knjizi koja je priivena mrtvom Nedimu Filipoviu, a kojoj su ove varalice dale
naslov Osmanski feudalizam u Bosni i Hercegovini nalaze se Nedimovi nauni radovi ve
objavljeni u periodu od predavne 1952-e godine, pa sve do 1982-te godine.
Umjesto da tu zbirku ranije objavljenih radova autori-prireivai naslove Zbirka nekih ranije
objavljenih radova pokojnog akademika Nedima Filipovia, oni su na najbezobrazniji nain toj
knjizi dali bombastini naslov Osmanski feudalizam u Bosni i Hercegovini.

Tako proizilazi da je pokojni akademik Nedim Filipovi 1971. godine objavio svoje kapitalno djelo
Princ Musa i ejh Bedredin, a da je drugo djelo iz Nedimove trilogije Islamizaciju u Bosni i
Hercegovini objavljeno 2005. godine (znai 21 godinu nakon Nedimove smrti), a tree djelo iz te
Nedimove trilogije Osmanski feudalizam u Bosni i Hercegovini objavljeno je 2007. godine
(znai 23 godine nakon Nedimove smrti).

Svakom normalnom sve je potpuno jasno!

Napominjem da su autori-prireivai nakon objavljivanja uasa od Islamizacije u Bosni i
Hercegovini bili izloeni opravdanim kritikama i prigovorima zbog niza nedopustivih propusta. Svi
ti propusti su zaista grozni i neprimjereni ljudima koji su zavrili fakultete i koji sebe smatraju
intelektualcima. Tako se u uvodnom dijelu Osmanskog feudalizma u Bosni i Hercegovini jedan
od autora-prireivaa Nihad Hasi pravda i sve svaljuje na izdavake propuste, te obeava da se
to nee ponoviti.

O ljudi moji, o kakvom se licemjeru radi!

Nedimov sestri i sin su sebi umislili da mogu opet i dalje uporno varati sve oko sebe. Naime, ova
dva drznika bez ikakva traga potovanja prema pokojnom Nedimu Filipoviu, utrpavaju tri
navodno njegova ranije neobjavljena rada meu spomenute ranije objavljene radove.

To su: Problemi feudalne svojine (39 68), Gradovi (321-337) i iftluka dobra u
Bosni i Hercegovini u XV i XVI vijeku (401 409).

Niti jedan od spomenutih radova NEMA NITI JEDNE REFERENCE, NITI JEDNE FUSNOTE,
NITI JEDNOG LITERATURNOG NAVODA.

Sada se samo po sebi nameu odreena pitanja na koje bi autori-prireivai morali dati odgovore.

Kako je mogue da se u svim ranije objavljenim radovima koje je zaista napisao Nedim Filipovi, a
koje su drski autori-prireivai strpali u ovu nazovi knjigu, nalazi bogatstvo izvora i relevantnih
fusnota, a u ova tri ranije neobjavljena rada Nedima Filipovia nema niti jednog literaturnog
navoda?

Da li je moda Nedim Filipovi u svojoj oporuci ostavio u amanet Nihadu Hasiu i Svjetlanu
Filipoviu odluku da svi radovi objavljeni poslije njegove smrti ne sadre niti jednu referencu i
izvor?

Takvog naloga pokojnog Nedima Filipovia nema u njegovoj oporuci, ba kao to nigdje nema
navoda da on bilo kome ostavlja autorska prava da se neko moe ili neki mogu ovako bezobzirno
poigravati i cirkusati sa njegovim neospornim naunim ugledom koji je stekao za svog ivota, te sa
njegovom ostavtinom, kao to se poigravaju i cirkusaju njegov nekritini sestri i nemoralni sin.

Radovi bez referenci, bez ijednog literaturnog navoda ili fusnota NISU RADOVI
NEDIMA FILIPOVIA, ve falsifikati Nihada Hasia i Svjetlana Filipovia. Svakom ko se
imalo udubi o ove knjige to je sasvim jasno. Na koga li e ovaj tandem varalica dalje
svaljivati svoje grozne propuste?

Slijede neki povrni osvrti na Suplement Nihada Hasia.

Stranica 537.

Naveli smo tamo da su u takvim podjelama (marksisti nemarksisti) stvari otile
mnogo dalje.

Pogledajte ovaj uasni red rijei. Vidimo da autori-prireivai istiu sebe piui Naveli smo
tamo..., umjesto da napiu Navedeno je na tom i tom mjestu...

Pokazalo se meutim, u vremenu od pojave ove kjnige do publiciranja ovog, kako smo
ga nazvali treeg toma trilogije Nedima Filipovia, de je potrebno detaljnije objasniti
ovu frazu stvari su otile mnogi dalje.

Uas se nastavlja, a i ta bi se dalje i moglo oekivati nakon ovog dugog putaovanja kroz pustinju
neznanja, nepismenosti i arogancije. Vidimo da su autori-prireivai, a u stvarnosti dvojica
prevaranata, napisali kako smo ga nazvali treeg toma trilogije Nedima Filipovia, i
time jasno dali svima na znanje da su njih dvojica proglasili ove svoje jezive uratke dijelovima
trilogije Nedima Filipovia, utrpavajui meu te svoje potpuno bezvrijedne kvaziosmanistike
defekacije i najvee djelo Nedima Filipovia, a to je Princ Musa i ejh Bedredin.

ta na to sve rei, ve Najvei nivo drskosti i bezobrazluka.

Jednostavno zato to je potreba za suvie eksplicitnim jezikom i gdje treba i gdje ne
treba, vrlo esto odlika odreenih psiho-mentalnih struktura i provincijalnih sredina.

Ne ulazei u posebno komentarisanje ovog fraziranja, te u lou interpunkciju, mogu samo rei da
se Nihad Hasi na ovom mjestu ponovo igra psihijatra jer govori o odlikama odreenih psiho-
mentalnih struktura i provincijalnih sredina. On, sada kao samoproglaeni psihijatar
trabunja o nekim odreenim psiho-mentalnim strukturama i provincijalnim sredinama, a nema
petlje kazati o kojim se to strukturama i sredinama radi. Naime, pojam psiho-mentalna
struktura vie je vezana za psiho-mentalnu strukturu pojedinca, nego li za zajednice i vee grupe.
Zato ovaj na nestako, koji u sve udara, ne bude barem jedan trenutak samokritian, pa razmisli
o svojoj psiho-mentalnoj strukturi, prije nego to pone svoje somnambulske dijagnoze dijeliti
pojedincina i grupama ljudi.

Ako misli na Bosnu i na Sarajevo, kad kae provincijalnih sredina, a misli na Bosnu i
Sarajevo, tada bi trebao sebe upitati zato je proveo svojih ezdesetak godina u Sarajevu kao
provincijalnoj sredini. Bilo mu je lijepo sjediti u toj, kako on olako kae, provincijalnoj sredini,
kao univerzitetski profesor i kao SDA-ministar. Nakon to je iz te provincijalne sredine pobjegao
glavom bez obzira 1992. godine i de facto i de iure izdao Bosnu i Hercegovinu, pljunuo na svoju
ministarsku zakletvu i razoarao svoje kolege politiare iz tadanje vlade, on sada svima u Bosni
bezobrazno dijeli lekcije iz daleke vedske, te postavlja svima dijagnoze, a ne vidi svoju groznu i
nemoralnu rabotu sa ugledom i imenom svog pokojnog daide Nedima Filipovia, bez kojeg ne bi
nita napravio u svom inae praznom ivotu.

Toj potrebi kod nas je blizak i afinitet za krupne rijei, visokozvune fraze za
pompoznost oko trivijalnosti, kao i jaka skolonost hiperboli.

Kad kau kod nas Nihad Hasi i Svjetlan Filipovi jedino mogu misliti na sebe same i ni na koga
drugog.

Ovdje emo dotai u kratkim crtama, vie u formi naznaka, kao i nekih poduih citata,
situiranost, da tako kaemo, Marxovih ideja u filozofiji povijesti i u shvaanju
znanosti povijesti i njene metodologije.

Ne elim komentarisati strukturu ove mijeane salate od trideset i dvije rijei, razbacanih kao
sijeno po livadi. No, evo vidimo da na raspirlitani Nihad nije vie samo fiziar i doktor, osmanist,
historiar, socijalni psihijatr, ekspert za islamski misticizam i gramatiku turskog jezika, ve je i
strunjak za marksizam. I ovo je samo prilog hipertofiranom fraziranju i doivljavanja klimaksa
uivanja u ljepotama vlastitih pirotehnikih akrobacija.

Trebalo bi oekivati da u tom pogledu neke stvari postanu mnogo jasnije i onim
neupuenim i zaputenim, i starim i novim povijesniarima novih izvora a starih
shema, koji su zazidani u svojim predilekcijama.

Evo i u ovoj salati od 33 rijei Nihad Hasi nam filozofira o neupuenim i zaputenim i starim
i novim povijesniarima koji su zazidani u svojim predilekcijama.

Jadna majko, ko se naao da dijeli lekcije o neupuenosti. Lekcije i dijagnoze nama svima dijeli
jedan nedovreni tip koji je mnogo ta u ivotu zapoinjao, ali ni u emu nije uspio poluiti
znaajnije rezultate. Umjesto da u starake ruke konano jednom uzme pravopis bosanskog,
srpskog ili hrvatskog jezika, pa da se dobro potrudi postati malo pismeniji, ovaj bezobraznik se
usuuje baviti kvaziosmanistikom i lansirati pod uvaenim imenom pokojnog Nedima Filipovia
prevarantske uase kakva su Islamizacija u Bosni i Hercegovini i Osmanski feudalizam u Bosni i
Hercegovini.

No, mi ne znamo kakvi e jo osmanistiki pisani monstrumi izai iz ove vedsko-bosanske
laboratorije uasa.

Zadrimo se, najprije, malo na gleditima Erica Hobsbawna (Iz knjige E.Hobsbawn,
On History, London, 1998.).

Pogledajte ovaj nakaradni red rijei, pogledajte ovu zaista jezivu interpunkciju. Da, da! Niste se
prevarili! Eto tako pie jedan samoproglaeni vedski profesor emeritus sa Stockolms
Univerziteta, bivi vanredni profesor Univerziteta u Sarajevu, bivi SDA-ministar nauke, kulture i
obrazovanja BiH. Nadalje, on nonalantno zaboravlja navesti izdavaa knjige koju pominje, a
navoenje izdavaa nije dunost, ve je obaveza svakog ko ima namjeru pisati ozbiljniji nauni
tekst. No, kad je Nihad Hasi u pitanju, ozbiljnost je misaona imenica.

Stranica 538.

Kako ovaj krupni povjesniar vidi marksizam u povijesnoj znanosti?

Pitam se kakvi su to krupni povesniari? Naime, nakon paljive pretrage utvrdio sam da niko
ne koristi izraze kao krupni povijesniar, krupni historiar, krupni istoriar, itd. Moda je u
psihogenetskom kodu Nihada Hasia ostalo neto piljarsko, pa na erudita opte prakse
nestano poistovjeuje povijesniare sa krompirima, jer se kae krupni krompiri, ali krompiri i
povijesniari nemaju nikakve veze jedni s drugim. Nije narod sluajno rekao to je krompir
krupnji, to je seljak gluplji!, a ja bi to malkice izmijenio kazavi to je povijesniar
krupnji, to je Nihad gluplji.

Uz to, oni, i bilo koji slini njima, ne bi smjeli, po njemu, biti prosuivani politikim
etiketama koje im se priivaju.

Pogledajmo samo ovaj uas od interpunkcije i reda rijei. Ovo je jedan od primjera uenicima
osnovne kole kako se nipoto ne smiju pisati reenice.

Stranica 539.

Poznato je da je najvei doprinos pozitivizmu u pribliavanju povijesti, koliko-toliko,
statusu znanosti, ili barem blie njemu, bio u uvoenju pojmova, metoda i modela iz
prirodnih znanosti u socijalne znanosti i povijest, do one mjere do koje se to moglo
uiniti.

Ovo je jedna Nihadova mijeana salata od etrdeset i jedne rijei. Pogledajte taj grozni red rijei,
tu interpunkciju, tu morfologiju, pa e vam biti jasno o kojoj se koliini pismenosti, odnosno
nepismenosti radi.

On je zasigurno odbio (disclaimed) originalnost (prvenstvo, vlastiti izum) u uvoenju
pojma klase i klasne borbe u povijest, no, uzalud.

Evo nam Nihad Hasi objanjava da se glagol odbiti na engleskom kae disclaim, pa vidimo u
gornjoj reanici da pie On je zasigurno odbio (disclaimed)....

Kad neko kae zasigurno, on izraava da je skoro siguran u ono to izraava, ali nije potpuno
siguran.

Kad pogledamo pravo znaenje glagola disclaim vidimo da se on moe prevesti sa: odrei se,
napustiti, zatajiti, zanijekati, ne priznati, zabaciti, ali nigdje nisam naao da disclaim znai
odbiti.

Glagol odbiti se na engleski jezik moe prevesti, kao: refuse, decline, reject, throw out, deny,
itd.

Pogledajte samo red rijei i interpunkciju u ovoj nazovi reenici.

Loe je to se odreeni metodoloki elementi podvode, posve ignorantski i neuko, pod
marksizam, naravno, u pejorativnom smislu, i pri tom, to je jo gore, kroje se od tih
elemenata politike i ideoloke etikete.

Evo pred nama jedne salate od 34 rijei. Mislim da niko ne bi mogao napraviti gori red rijei i
intepunkciju, od ovog reda rijei, stila i interpunkcije koju nam pod nos gura Nihad Hasi, koji sve
kolege povijesniare u Bosni i Hercegovini nadobudno i potpuno nekritino, ali sasvim otvoreno
vrijea i dijeli im uke. On okolo riga svoj jad i jed, a sve dobro skriven iza imena svog daide,
pokojnog Nedima Filipovia. Taj prevarant, zajedno sa svojim taldijom u krmljenju imena i
ugleda pokojnog akademika Nedima Filipovia, ba kao Ostap Bender sa svojim bliznacem
Ostapom Benderom varaju jadne, polupismene dematlije po Skandinaviji, a preko svojih
predstavnika Zuka i naivne etae po Ferhadiji ili dematlije koji dolaze u sarajevske damije, a
posebno petkom kad je vrijeme dumi. Tad im je promet najbolji.

Svi oni meu njima koji su imali bilo kakvu naklonost prema vlastitoj vjeri i religioznoj
misli openito, a da ne govorimo o pravim vjernicima, nosili su prirodan gnjev i
resantiman prema marksistiko-komunistikoj ideologiji i odgovarajuem reimu, jer
im je ta ideologija htjela oduzeti i Boga i religiju (tzv. religijske slobode su neto
posve drugo u ovom kontekstu).

Ova gomila od 56 razbacanih rijei koju jedino njen tvorac Nihad Hasi smatra reenicom, jeste
sve, ali nije reenica. Pogledajte samo taj nesretno i nespretno izabrani red rijei i tu oajnu
interpunkciju pa ete se sloiti s mojim rijeima.

Kada se kae pravi vjernici, to imanentno namee postojanje krivih vjernika!

Vidimo da nihad Hasi tvrdi da su ti ljudi nosili prirodan gnjev i resantiman prema marksistiko-
komunistikoj ideologiji i nekom odgovarajuam reimu.

Gdje su oni nosili taj prirodni gnjev i resantiman. Ako su ga nosili u sebi, to je Nihad Hasi trebao
naglasiti, jer neko se moe upitati kako su, gdje i kome nosili taj prirodni gnjev i resantiman. Kako
ideologija moe oduzeti Boga i religiju? Valjda Boga i religiju mogu pokuati minorizirati nositelji
neke ideologije.

Stranica 540.

Da kaemo uzgred, u jednoj irokoj lepezi, nazovimo ih, reimskih ateizama, nala
se i jedna vedska u kojoj je ateizam u marksistikoj tradiciji njihove
socijaldemokratije uao u temelje kolskog sustava.

Nalo bi se podosta prigovora redu rijei i interpunkciji ove gomilice Nihadovih lupetanja, no za
detaljne analize bi dobrom lektoru-profesionalcu trebalo preko hiljadu stranica teksta. Kada kae
jedna vedska Nihad Hasi to kae sasvim oputeno, ali sasvim nepotrebno jer je mogao rei
samo i vedska.

Nadalje, na koja je to vrata marksizam uao u temelje vedskog kolskog sustava? Valjda je
marksizam ugraen u temelje vedskog kolskog sustava. Trebao nam je to i objasniti.
Dalo bi se postaviti mnotvo pitanja o toj olako izreenoj tvrdnji Nihada Hasia o marksistikoj
tradiciji vedske socijaldemokratije, o vedskoj kao zemlji reimskih ateizama, no ta emo
pitanja postaviti njegovim vedskim kolegama, da onda oni od svog kolege Nihada Hasia,
samoproglaenog profesora emeritiusa Stockolms univerziteta filozofije nauke i teorije znanosti
zatrae detaljnija objanjenja po tom pitanju. Uostalom, kakve veze ima ateizam u vedskom
kolskom sustavu sa osmanskim feudalizmom u Bosni i Hercegovini?

Marksisti su, dakle, pokuali oduzeti svima, bez izuzetka, i Boga i religiju, ali i vjeru i
nadu, uvodei vjeru u svijetlu budunost osloboenu od Boga (marksistiki
profetizam) i nadu u besklasno drutvo i totalni kolektivizam.

Evo opet pred nama jedne mijeane salate od 35 rijei, koju njen tvorac, sada ekspert za
marksizam, smatra reenicom. Pogledajte samo tu nakaznu interpunkciju i uasni red rijei.

Vano je te neke stvari naglasiti post festum u naoj sredini.

Ostavi li se na stranu lo red rijei u ovoj reenici, moe se postaviti pitanje ta Nihadu Hasiu
znai izraz naa sredina ili naoj sredini? Najvjerovatnije on misli na vedsku, sredinu u
kojoj on trenutano ive i gdje e ostati ivjeti. Ne misli Nihad valjda na Bosnu i Hercegovinu, jer
to za njega ne moe biti naa sredina, jer je ta karikatura ljudskog lika pobjegla iz te iste
njihove sredine, a po kojoj sada pljuje.

Jer, na reenoj osnovi, na tom povijesnom negativnom naslijeu, prave se kod nas
parcijalne diskvalifikacije tzv. marksistike znanosti.

Svakom je sada jasno da to vedski zmajek Nihad Hasi riga vatru i svoj neskriveni jed po Bosni
i Hercegovini. Vidimo opet i ponovo znakove neizljeive bolesti zvane jeritis, odnosno veoma
estog zapoinjanja reenica veznkom jer.

Nije mi jasno zato Nihad Hasi, malo-malo, vadi iz svog raskonog vokabulara izraz reena
osnova? Taj se izraz uopte ne koristi i nije prikladan ovakvim uvodima u suplementima.

Koje je to povijesno negativno naslijee? Valjda se pie negativno povijesno naslijee,
a ne povijesno negativno naslijee?

Stranica 541.

No, sigurno je da ima poneto od toga u endogenosti njihove znanstvene
metodologije, kao i u njihovoj intelektualnoj i psihomentalnoj konstituciji, to
pojedine znanstvenike vodi na onu njihovu ravan.

Nihad Hasi je samog sebe postavio u kategoriju nedodirljivih, onih uzvienih koji sa svog visokog
pijedestala daju rune epitete o intelektualnim i psihomentalnim konstitucijama svih
povijesniara, osmanista i orijentalista po Bosni i Hercegovini. No, Nihad Hasi je jedan ostarjeli i
od stalnog fraziranja izlizani narcis, koji, otkad znam za njega, ima izuzetno visoko, ali potpuno
nekritino miljenje o svojim osobnim sposobnostima i hroninim svatarenjima. Naime, Nihad
Hasi je kao jedna nestana pelica, koja leta od cvijeta do cvijeta, od cvijeta fizike, pa onda do
cvijeta politike, pa cvijeta filozofije nauke, pa cvijeta teorije znanosti, pa cvijeta marksizma, pa
cvijeta osmanistike, pa cvijeta gramatike turskog jezika, pa cvijeta islamskog misticizma. Samo je,
meutim, privid da se radi o nestanoj pelici. U stvarnosti, radi se o jednom hroninom trutu, koji
je sam sebe proglasio veleumnim naunikom opte prakse i koji svima oko sebe dijeli hiperkritike
uke.

ta je to sve vrijedno, krupno kod Marxa, ta tu nije vrijedno? ta je ono to se
etiketira kao marksistiko a to uopte nije? Ili, ta su trajni doprinosi, a ta pogreke
kod Marxa?

Pogledajmo kakva pitanja postavlja marksist Nihad Hasi. Pogledajmo pismenost tih pitanja, a
posebno interpunkciju.
Sada e nama svima Nihad Hasi lijepo, na tenane, odgovoriti na ova teka pitanja, jer on sve na
ovom svijetu skor sve zna, samo jo prouava kompleksnu formulu tamjana!

Bilo bi nemogue, a reklo bi se i besmisleno, uputati se ovdje u tu teku temu koja,
ionako, izlazi izvan okvira naeg razmatranja.

Sada se Nihad Hasi, prije skoka u tumaenje istog marksizma i njegova utjecaja na historiju, kao
malo neka i ograuje, ali nee odoliti da u tom objanjavanju pokae rasko i pirotehniku svoje
ogromne pameti. No, prije itavog ovog mudrovanja, pisanja, prireivanja, objanjavanja i on i
njegov sauesnik su trebali napraviti barem estomjeseni repetitorij pravopisa, a ne kao dva
nepismena papana ulijetati u podruje za koje nemaju ni elementarnog obrazovanja i kredibiliteta.
Nekritinost je jedna od najbitnijih odlika glupaka, a to se pravilo, svakako uvezano s potpunim
odsustvom elementarnog morala i osjeaja, potvrdilo i ovaj put.

Stranica 543.

Na 543-goj stranici Nihad Hasi vatreno citira Hobsbawna, te je to toliko zamorno upljiranje da
jednostavno nisam imao energije toj stranici posvetiti vie panje. Zaboga, nisam ja ovjek od
elika.

Dakle, metodologija ovog nenadmanog povijesniara ostvarila je jedinstvenu
znanstvenu panoramu Otomanske imperije.

Evo, vidimo da je metodologija ostvarila jedinstvenu znanstvenu panoramu Otomanske
imperije!

Mnogi od nas znaju da je panorama jedan iroki pogled na jedan fiziki prostor. Pojam panorama
moe se odnositi i na iroki ugao predstavljanja tog pogleda, posebice u slikarstvu, crtanju,
fotografiji i filmu. Znai, ovu jedinstvenu panoramu Otomanske imperije ostvarila je metodologija,
a ne nenadmani povijesniar Nedim Filipovi. Ja kao njegov sin imam valjda pravo rei, a to
jako dobro zna i Nedimov sestri Nihad Hasi, da se pokojni Nedim jeio kad bi neko u njegovom
prisustvu poeo razbacivanje ovakvim i slinim hiperbolama. Koliko puta je i drugim i meni govorio
da niko nije nenadmaan i nenadomjestiv, a sada ga njegov sestri proglaava nenadmanim
povijesniarom. Pokuajte na pretraivau kao to je Google potraiti izraz nenadmani
povijesniar, nenadmani historiar ili nenadmani istoriar. Sva tri rezultata e biti nula, jer
niko pametan nee jednog povijesniara proglasiti nenadmanim. Uostalom, ko je Nihad Hasi da
svog daidu ovako sileijski proglaava nenadmanim povijesniarem? Koje to kvalifikacije ima
Nihad Hasi da svom daidi pripisuje navedene hipertrofirane komplimente. Sve je to u stilu one
Daida mi je nenadmani genije, a i ja sam bogme tu negdje blizu njega!!!

O kakvoj jedinstvenoj panorami Otomanske imperije bulazni Nihad Hasi? E, moj
neprevazieni genije opte prakse, genije koji jsi poesto uveseljavao cijelu nau porodicu, a sada
uveseljava cijeli dunjaluk, o kakvoj to jedinstvenoj panorami govori?

Nedim Filipovi se nije bavio cijelom povijeu Otomanske imperije. Istina je da je on bio jedan od
najboljih poznavatelja povijesti spomenute imperije, ali se nauno bavio nekim dijelovima te
povijesti. Zato se nikako ne moe govoriti ni o kakvoj povijesnoj panorami Otomanske imperije.

Danas su povijesna istraivanja, ako su istinski profesionalna, odgovorna i temeljita,
zatrpana, gotovo prekrivena i potisnuta masovnom produkcijom sitnih i jeftinih
proizvoda.

Evo, vidimo da nam veleumni Nihad Hasi servira jo jednu od svojih mnogobrojnih premudrih
konstatacija o povijesnim istraivanjima. Nihad Hasi, ba kao piljar koji nam podvaljuje truhlo
voe, podvaljuje jednu svoju optu konstataciju, ba kao da lamentira nad sudbinom svjetskih
povijesnih istraivanja.
U njemu ima neto piljarsko, a i neto koijako, neto to je moda nauio, u djetinjstvu poprimio
i duboko u svoju provincijalnu usku duu urezao, a to su podvikivanja Navali narode! Jo malo pa
nestalo! Eha, Hista, iha, Curik, itd. itd.. I ako je od Nihada Hasia, zaista je previe. Pa nisu
itatelji konji upregnuti u njegove koije izgraene od somnambulskih snova, da on kao koija
pucka kandijom i izdaje nam svoje koijake naredbe, kako da vozimo kroz ove njegove
budalatine.

Nihad Hasi jako voli afirmaciju afirmacije.

Kakva su to po Nihadu Hasiu profesionalna povijesna istraivanja, koja su odgovorna i
temeljita? Svako neodgovorno i netemeljito povijesno istraivanje ne moe biti profesionalno,
ve totalno amatersko, ba kao to su ovi pretuni uratci Nihada Hasia i Svjetlana Filipovia.

To je, naprosto, prava poplava, nazovimo to uslovno, znanstvene supkulture i
znanstvenog unda.

Moj Nihade, pa ta je onda ovo to vas dvojica varalica radite?

Ovo to vas dvojica piete i nama svima podvaljujete nije samo znanstveni und, ve je ovo i
najgori pravopisni und, te besprimjereni nemoralni kvazinauni und vas dvojice vedskih
prevaranata. Usput da kaem da ak nije dostojno jednog, pa makar i samoproglaenog profesora
emeritusa i to sa Stockolms Univerziteta pisati supkultura, umjesto subkultura.

Mnogo je tu kart robe s lanim, krajnje pretencioznim etiketama.

Nihad Hasi zakljuuje da je tu, a ne navodi gdje, u povijesnim istraivanjima, mnogo kart
robe s lanim, krajnje pretencioznim etiketama. Odlino je to rekao, ali je prilikom pisanja ove
reenice potpuno zaboravio da e se i ta reenica, ba kao bumerang okrenuti protiv njega i
njegovog ortaka.

ta su Islamizacija u Bosni i Hercegovini i Osmanski feudalizam u Bosni i Hercegovini nego
najgora vrsta kvazinaunog karta, odnosno, kako Nihad Hasi veleumno kae kart - robe s
lanim, krajnje pretencioznim etiketama. Na tim kart - knjigama ime pokojnog Nedima
Filipovia nije nita drugo do komercijalna etiketa, koja treba posluiti samo jednoj svrsi, a to je
to laka prodaja ove prevare.

Iako taj mali dio moe biti vaan, pa i vitalan, te majstorski obraen, ili, pak, u nekom
malom (povijesno) vremenskom intervalu, takav mehanistiki manir, bez
fundamentalnih ontolokih kategorija povijesnosti geneze, totaliteta dinamikih
kompleksa u njihovoj procesualnosti, te kategorija sadraj forma privid, sluajnost
i nunost, vjerovatnost i sigurnost, itd. moe dati samo neke mahanistike
nagovjetaje povijesnih primjena i sl.

Evo pred nama jedne velike porcije mjeane salate napravljene od 58 rijei. Nema onoga ko e
proitati Islamizaciju u Bosni i Hercegovini i ovaj trei dio takozvane Nedimove trilogije,
odnosno Osmanski feudalizam u Bosni i Hercegovini i kazati da je Nihad Hasi pismen ili
polupismen. Naime, Nihad Hasi uporno i uporno pokazuje raskonost svoje nepismenosti. Pitam
se, boe moj, kako je taj potpuno nepismeni ovjeuljak mogao biti univerzitetski profesor u
Sarajevu, te kako se uspio dokopati SDA-ministarskog mjesta i to za nauku, kulturu i obrazovanje
u BiH?

Pogledajmo ovu Nihadovu reenicu i obratimo samo malu panju na red rijei i interpunkciju.
Vidimo da kod Nihada uvijek ima zareza ili zapeta vika, i to za izvoz ili za bacanje. On i njegov
sauesnik u ovom antiintelektualnom kasapljenju ugleda ve 25 godina mrtvog ovjeka, toliki su
ignoranti da svjesno nisu dali ove tekstove na lektoriranje, jer bi im jedan profesionalni lektor
svata rekao u lice. No, oni su toliki narcisi koji se bezumno drsko uputaju u pisanje zahtjevnih
tekstova, a bez elementarnih znanja pravopisa. Gornja reenica je eklatantan primjer oajne
interpunkcije, te sasvim nepravilne upotrebe zareza i crtice kao pravopisnih znakova.

Kae Hobsbawn: Marx ostaje sutinska (essential) osnova bilo kakvog adekvatnog
studiranja pojijesti, jer- do sada - on je jedini pokuao formulirati metodoloki pristup
povijesnosti kao cjeline (as a whole) i razmatrati i objanjavati itav proces ljudske
socijalne evolucije.

ta kazati o ovom jadnom citiranju Hobsbawn-a? Vratiti Nihada Hasia u osnovnu kolu da naui
osnove pravopisa, a da nam se ovde ne pravi Englez. Kad on pie Kae Hobsbawn, nekom
neupuenom bi se moglo uiniti da su Nihad i Hobsbawn kafanski jarani, pa sjede, lagano cugaju i
mezete, pa Nihad kao da pie Kae Mujo....

Boga mi, ako budemo puno itali ove Nihadove akrobacije, moe nas on nauiti i malo engleskog.
Vidimo da nam objanjava da se sutinski na engleskom kae essential, a cjelina as a whole.
Moe se ovaj nedovreni svatar gaati znanjima engleskog, jer je taj isti luftika za vrijeme
komunista, zahvaljujui upravo pokojnom daidi Nedimu Filipoviu i njegovim intervencijama kod
onih gore drugova iz CK (na engleskom sikej), pokupio nekoliko stipendija i proveo dosta
vremena u Engleskoj i Americi, svakako bez ikakva konkretnog rezultata, osim da mu stranjica
vidi svijeta i da se kasnije moe puhati tim referencama.

Uostalom, zato Nihad Filipovi krije svoju profesionalnu i naunu biografiju? Odgovor je jasan.
Nema on ta pokazati osim svoje praznine. Da je, meutim, nogomet fraziranje Nihad Hasi bi
imao mjesta u Premier Ligi Engleske, kao i u Bundesligi.

ta tek da se radi sa naim loim povjesniarima, kvazipovjesniarima i samozvanim
povjesniarima arlatanima koji djeluju kao samoproglaeni ideolozi nacionalne
iskljuivosti, nacionalne supremacije, patriotskog podeavanja povijesti, retrogradnih
ideja i ciljeva, itd.?

Nihad Hasi se pita ta raditi sa naim loim povjesniarima, kvazipovjesniarima i
samozvanim povjesniarima arlatanima...?

On, koji je najeklatantniji primjer kvazipovjesniara i samozvanog povijesniara arlatana, ba i
upravo ovaj olinjali bezbraznik postavlja takvo pitanje! O tempora, o mores! Ovo je jedna od
najveih drskosti koje sam u ivotu proitao ili se sa njima na bilo koji nain susreo. Ovaj
pirotehniar fraziranja, ovaj koji zajedno sa svojim ortakom jo jednom sahranjuje ve mrtvog
Nedima Filipovia, on se naao da kritizira bosanske historiare.
A moda ja i grijeim? Moda je mislio na svoje domovinske vedske historiare. Ako je mislio na
vedske historiare, ja sam duan ispriku.

Stranica 545.

Ali oni nisu usamljeni.

Evo nam opet simptoma jedne od kroninih bolesti Nihada Hasia, a to je alitis, ili bolesno i
bespotrebno zapoinjanje reenice sa rastavnim veznikom ali. Ovo je ba prava reenica. Zar
nije?

Moemo nabaciti, samo uzgred, slijedee.

Evo nam se profesor emeritus sa Stockolms Univerziteta poeo i nabacivati. Ovakva
oputenost i ignorancija ba oslikava Nihada Hasia kako sjedi u kafani na Babia bai ili u
ainici kod Hadibajria, pa se zafrkava i okolosjedeem publikumu kae E, sau ja vama raja
nabaciti mrven moje prave nauke.

Jer, on se odnosi na osnove i valjanost naih fundamentalnih ideja.

Evo nam opet simptoma jedne od hroninih bolesti Nihada Hasia, a to je jeritis, ili bolesno i
bespotrebno zapoinjanje reenice sa veznikom jer. Reenica je uas jedan!

Goleme li ironije, reklo bi se ak i groteske, oko naih dananjih ljubitelja priivanja
politikih i ideolokih etiketa. Nekadanji tihi protivnici, pa i rtve propale ideologije,
kao i neki njeni nekadanji vatreni podravaoci kameleonski prevrtljivci, gue se
danas u novoj ideologiji. Ovdje se prvenstveno misli na novu felu glorifikatora, krojaa
povijesti i stratega nove patriotske svijesti i novog socijalnog bia. To su, uglavnom
glorifikatori nacionalne povijesti, vlastite etnike geneze, Otomanske imperije,
izgubljenog feudalnog raja.

Nihad Hasi je kao neka mala fabrikica ili barem manufakturica zareza ili zapeta. Nikad kod njega
nema manjka tih pravopisnih znakova, ali uvijek ima vika.

On se naao govoriti o glorifikatorima, a ovo ta on radi svom pokojnom daidi ta je drugo nego
neukusna glorifikacija. On govori o krojaima povijesti, a sam se proglasio osmanistom koji sada
kroji osmansku povijest u Bosni i Hercegovini, svakako u zajednici s onim svojim ortakom
Svjetlanom Filipoviem, koji djeluje samo iz sjene, dok je glavni tetrijeb olinjali Nihad Hasi, koji
e u konanici pokusati najvie kritike i prezira.

On, koji je kao SDA-ministar u Vladi BiH pod kominim okolnostima nagario iz Sarajeva im je
zapucalo, ba on nema nikakvo pravo govoriti o patriotskoj svijesti.

Dananje neoideoloko etiketiranje je hinjsko, skriveno, jadno, mizerno, kukaviko i
farizejski se najee skriva pod platom lanih razloga, uzroka i tumaenja.

Svi ovi epiteti, odnosno pridjevi koje Nihad Hasi pripisuje nekim tamo neimenovanim u Bosni i
Hercegovini, najbolje odgovaraju njemu i njegovim nekrofilskim rabotama sa imenom mrtvog
Nedima Filipovia. To to rade njegov sestri i njegov sin upravo je nemoralno, protivzakonito,
hinjsko, skriveno, jadno, mizerno, kukaviko i farizejski se najee skriva pod platom lane
brige za neobjavljena djela pokojnika, a u stvarnosti se radi o golemoj, ali transparentnoj
prevari dvojice kvaziintelektualnih ljeinara.

Stranica 547.

Kako dalje navodi ovaj autor, umjesto kaosa subjektivistikih koncepcija
sloboda,individualnost, nacija, religija koje idealistiki povjesniari
arbitrarno izabiru kao svoj kriterij, marksistika znanost povijesti ulazi u tzv. socijalnu
strukturu.

Vidimo simptome stare i neizljeive pravopisne bolesti, a to je vrlo esto pogrean red rijei u
reenicama. Nikako se ne smije napisati Kako dalje navodi ovaj autor...,, ve je trebalo
napisati Kako spomenuti autor dalje navodi.... Pogledajte navodnih znaka kod rijei
sloboda. Umjesto da napie sloboda, Nihad Hasi pie 'sloboda, to je bez ikakve veze s
pravopisnim pravilima.

Stranica 548.

Sada se, moda, ini posve suvinim istaknuti kako se, i u ovom kontekstu, moe
vidjeti, implicite (ako ne i posve eksplicite), izuzetna vrijednost metodologije Nedima
Filipovia i njegova talentiranost u savremenoj filozofiji povijesne znanosti.

Evo, opet imamo pred sobom jednu tipinu reenicu Nihada Hasia, punu vika zareza, i to mase
zareza. On zaista nema pojma s interpunkcijom, ali i sa ostalim osnovnim pravilima pravopisa.
Njegov je pravopis, s osnovnokolskog aspekta, za istu jedinicu. A mrtvog daidu telali li telali,
ba kao neki papak-piljar koji sjedi kraj puta i prodaje glavice kupusa s traktorske prikolice.

Moda je, takoer, nepotrebno izvui u prvi plan grotesknost pozicija onih naih
osmanista i povjesniara novopeenih patriotskih nauenjaka kojima ne meka ta
Filipovieva metodologija, odnosno tetni miris Marxa u njoj.

Nihad Hasi je bio, jeste i ostae jedna potpuno nekritina osoba. On okolo svima dijeli epitete,
vrijea, omalovaava, a ne vidi svoju minornost i prazninu. Njegova nekritinost je u stvarnosti
njegova jedina preostala vrsta zatita i nain izbjegavanja da se pogleda u ogledalo i upita Pa
ko sam ja? U ta sam potroio ovih sedamdeset i kusur godina ivota? Da li sam ja
nogometa Karajica? Da li je stvarno pjevaica Elvira Voa rezala veme zbog mene?
Da li sam ja stvarno spavao s obje pjevaice iz Duo Hani? Da li sam ja naunik
fiziar? Koje sam naune radove iz fizike u toku karijere objavio? Da li ja laem samog
sebe i svu okolinu tvrdei da sam profesor emeritus Stockolms Univerziteta i to za
filozofiju nauke i teoriju znanosti? Da li sam morao onako kukaviki pobjei iz
Sarajeva i izdati sve svoje kolege, lanove Vlade BiH? ta ja ovo radim mom dobrom
daidi koji mi je uvijek bio podrka i moj Pigmalion? Imam li ja uopte karaktera i
morala? Na ta sam ja u stvari spao, da se ovako star provaljujem i igram osmaniste i
velikog povjesniara?

Suoavanje sa samim sobom bilo bi previe bolno, a poto se radi o razmaenoj kukavici, on to
nikad nee uraditi, ve e i dalje pothranjivati svoju nekritinost, jer bez nje bi bio uniten.

Od stranice 549 do stranice 556 Nihad Hasi vileni i citira kojekakve marksiste i antimarksiste, te
tim citatima zaista nisam imao volje posveivatiu panju.

Stranica 556.

Jer, on je tako snano, iroko i empiriki izvanredno utemeljeno istraio Osmansku
carevinu i njen feudalizam te otkrio jasno i nepobitno ta je to bilo imanentno u
povijesnoj genezi turskog feudalizma to se pokazalo slabo i to ga je nuno dovelo do
pada, poraza pred europskim feudalizmom i konanog sloma.

Evo nam opet simptoma jedne od kroninih bolesti Nihada Hasia, a to je jeritis, ili bolesno i
bespotrebno zapoinjanje reenice sa veznikom jer. Nihad Hasi je od poetka do kraja pisanja
dva dijela trilogije Nedima Filipovia ostao konsekventno nepismeni frazer. I u ovoj mjeanoj
salati od 50 nabacanih rijei, on uporno tvrdi da je Nedim Filipovi istraio Osmansku
carevinu. To uopte nije tano. Istina jeste da je Nedim Filipovi bio izvanredan poznavatelj
historije Osmanske carevine, no on se bavio istraivanjima procesa islamizacije na podruju Bosne
i Hercegovine, kao i perioda pobuna u Rumeliji, te ulogama princa Muse i ejha Bedredina u
historiji te carevine.

Zato to djelo ima svjetsko povijesni znaaj u smislu svog priloga znanstveno
kulturnoj riznici Europe i vaneuropskih zemalja.

Postavljam pitanje ko je u stvari Nihad Hasi da se on usuuje ak i procenjivati svjetsko
povijesni znaaj ovog tunog knjiurka, kojeg su sklepali on i njegov ortak Svjetlan Filipovi u ovoj
nezapamenoj prevari, ubacivi u tu njihovu knjigu nekoliko ranije objavljenih radova pokojnog
Nedima Filipovia, ali i tri neobjavljena rada. Ta tri ranije neobjavljena rada nemaju u svom sklopu
niti jedne reference, izvora ili fusnote, to ova dva prevaranta vie nee moi objasniti i vaditi se
na izdavake propuste, kao to su nevjeto pokuali u sluaju jezive knjige Islamizacija u Bosni i
Hercegovini.

Nekritini Nihad Hasi utrpao je djelo svoga daide, a ustvari svoj amaterski i bljutavi uradak
pretencioznog naslova Osmanski feudalizam u Bosni i Hercegovini ak u kulturnu riznicu
Europe i vaneuropskih zemalja.

Ove hafifne maglice i dumine Nihad Hasi i Svjetlan Filipovi mogu jo jedino neko vrijeme
prodavati po vedskoj naim dematlijama po bosanskim klubovima i islamskim zajednicama, a u
Sarajevu i BiH su se toliko isprovaljivali da se na njihov raun zbijaju ale i piu aljive pjesmice-
rugalice. Njihove alabajzerske rukotvorine niko ozbiljan nee uzeti u ruku, a da ne govorimo o
bilo kakvom prikazu, kritici, promociji, itd. To vidi i Nihad Hasi, pa paranoino optuuje cijelo
Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu za zavjeru preutkivanja i za jo niz kojekakvih zavjera.

Stranica 557.

Oni, naprosto, spadaju pod rubriku onog to je Nedim Filipovi zvao eintagsfluge.

Potpuno nepismeni Nihad Hasi, koji jako voli zareze ili zapete, koji stalno ponavlja razred iz
pravopisa, nas stalno malo po malo poduava stranim jezicima, ije raskono znanje nesebino
sije oko sebe. On bi, meutim, propao i iz njemakog jezika, jer oigledno jo ne zna da se sve
imenice u njemakom jeziku piu velikim slovom, pa i kad su u mnoini. Stoga je trebao napisati
Eintagsflugen, a ne eintagsfluge. Valjda je Nedim Filipovi neke ljude nazivao
Eintagsflugen, ali ih nije nazivao eintagsfluge.

A djelo Nedima Filipovia sa svojim trajnim vrijednostima, s blagoslovom Marxa ili bez
njega, s bilo ijim blagoslovom ili bez njega, ostaje ono to jeste trajno.

Ah, neka te Nihade Hasiu, da te nema trebalo bi te izmisliti!

Nihad Hasi zavrava i ovo svoje djelo fraziranjem o svom velikom daidi iza ijeg imena su se ove
dvije vedske lije dobro sakrile, pa misle da ih nee smjeti niko barnuti. Jedino s im se slaem s
Nihadom Hasiem je ova zadnja reenica, prema kojoj djelo Nedima Filipovia ono to jeste
trajno, ali ja u dodati samo , to djelo je trajno popljuvano i osramoeno i to od njegova
najmlaeg pohlepnog i vjeno gladnog sina i njegovog sestria, Nedimovog i naeg familijarnog
pjetlia.

Analiza promaaja u knjizi Islamizacija u Bosni i Hercegovini ije su autorstvo
autori-prireivai podmetnuli pokojnom Nedimu Filipoviu
Stranica 3.
Nosilac tih akcija bilo je Skopsko krajite kojim je upravljao Ishak-beg, a zatim nejgov
sin Isa-beg.
Nemogue je objaviti neku knjigu a da se ne potkrade poneka sitna greka. Zato i postoje lektori
koji temeljito pregledaju cijeli tekst prije nego to bude odtampan. Preveliki broj greaka u obje
Nihadove i Svjetlanove knjige ukazuju da se oni nisu udostojili angairati pravog lektora. Pa valjda
je daida i otac zasluio da se angaira iskusan lektor na tekstovima koji nose njegovo uvaeno
ime.
Na mjestu kasnijeg Sarajeva u to je doba postojao mali trg Trgovite. Na tom teritoriju
nema spahijskih lena, tu su samo timari posadnika tvrave Hodidjeda, a ostali di
pripada Isa-begovu hasu.
Dvije uzastopne reenice su zapoete sa prijedlogom Na. Jedno Na plus drugo Na jest
jednako nana. Moda je to ona nana duturumka iz hitne pomoi?
Nihade, Nihade! Ne kae se, bolan ne bio, tvrave Hodidjeda, ve tvrave Hodidjed.
Moda decenij kasnije osniva se Zvorniki sandak, koji nije postojao prije 1477., kada
se Zvornik s okolicom nalazio jo u sastavu Smederevskog sandaka. Najranija vijest o
Zvornikom sandaku potjee s kraja svibnja ili poetka lipnja god 1483.
Autori nam nekako enigmatski kau Moda, a da se nisu udostojili dati fusnotu, izvor ili
referencu. Nikad Nedim Filipovi nije koristio hrvatske nazive za kalendarske mjesece.

Stranica 4.

U Hercegovoj zemlji bile su nahije Trebinje i Popovo vjerojatno na poetku 1471.
ustupljene Hercegovu sinu KOJEM, ali su u listopadu 1476. ponovo pod turskom
vlau.
Red rijei je uasno lo.
Prijelazom na redovnu organizaciju nije se u osnovnim crtama izmijenila organizacija
ovih triju sandaka.
Nedim Filipovi nije koristio izraz prijelaz. Dva puta se ponavlja rije organizacija.
Usporedo s pojaanom islamizacijom i potrebama sudske vlasti osnivani su u toku 15.
vijeka novi kadiluci, a neki su ukidani.
Nedim Filipovi nije nikad koristio izraz usporedo.
ini se da ni seljatvo nije bilo zadovoljno Turcima.
Kome se ini da seljatvo nije bilo zadovoljno Turcima?
Udara u oi prilino malen procenat islamizacije u prvom deceniju turske vlasti u
Bosni.
Nihad jako voli kazati upada u oi, ali eto, ponekad mu neto udara u oi.
U prvoj polovini 16. st. Dolazi u Bosni do naglog irenja turske vlasti koje se uglavnom
podudara sa sandakbegovanjem poznatog turskog namjesnika u Bosanskom
sandaku Husrev-bega.
Red rijei je jako lo. Nigdje nisam mogao pronai glagol sandakbegovati, ili imenicu
sandakbegovanje. Evo nam autori pored serviranja novokomponovane islamizacije serviraju i
svoje novokomponovane rijei.

Stranica 5.

Poslije osvojenja Bihaa 1592. osnovan je Bihaki sandak na teritoriju izmeu donjeg
toka rijeke Une, Kupe i Korane.
Imenica osvojenje se koristi oko osamdeset puta rijee od imenice osvajanje. Nedim Filipovi
nikad nije izgovorio rije osvojenje.
U 16. st. Stvara se jo jedan oblik organizacije za obranu zemlje.
Nedim Filipovi nikad nije izgovorio rije obrana.
Oni su na svojem teritoriju imali svoju vojsku.
O, kako veleumna reenica. Ba interesantno! Oni su na svojem teritoriju imali svoju vojsku. Bravo
autori!
Prema podacima o Gradikoj kapetaniji, vidi se da su se u prvo vrijeme na poloaj
kapetana dovodili predstavnici znaajnijih feudalnih porodica.
Autori tvrde da su se na poloaj kapetana dovodili predstavnici znaajnijih feudalnih porodica.
Bolje bi bilo da su umjesto glagola dovoditi iskoristili glagol postavljati i to u formi pasiva.
Moda bi bolje bilo napisati: Prema podacima o Gradikoj kapetaniji na poetku su na poloaje
kapetana postavljani predstavnici znaajnijih feudalnih porodica.
Kad autori na poetak reenice postave Prema podacima o... svi itatelji su sigurni da postoje
podaci o toj injenici koja je iznesena u formi neupitne tvrdnje. Slijedi razoarenje jer autori ne
daju fusnotu i ne navode izvor tog podatka. Bez navoenja fusnote ili izvora ova tvrdnja je uplja
pria i nita vie.

Stranica 6.

Za Gradiku kapetaniju zna se da je neko vrijeme bila pod upravom nekoliko lanova
kue Malkoa.
I ovdje nema nikakve relevantne reference.
Nihade, Nihade! Bolan ne bio, kako ti pie reenice u ovom budalesanju koje ste prehrabro
proglasili vaim nauno-istraivakim projektom. Pogledaj emeritusiu ono zna se i stidi se.
Beglerbeg Hasan-paa, obavijeten da je svrgnut i osuen na smrt, skrivao se 1634.
neko vrijeme u Sarajevu, a onda je pobjegao u umu. R-je li izaao iz ume, koja uma
Pobjee beglerbeg Hasan-paa u umu. Moe biti da se prepao Nihada i Svjetlana pa utekao iz ove
jezive knjige. Autori nas ne obavijetavaju da li je ikad izaao iz ume, a mi ostajemo zakinuti jer
ne znamo Hasan-painu sudbinu u toj mranoj bosanskoj umi, a koja je moda i slina naoj
sudbini u ovoj mranoj praumi kvazinauke i nepismenosti.

Stranica 7.

Godine 1641. iznosio je godinji zakup skela u Zadru i ibeniku 18 tovara aki, to
ukazuje, unato znatnom padu vrijednosti ake, na vrlo opsean i iv promet na tim
dvjema skelama. O ivom prometu na splitskoj skeli svjedoi jedan, svakako
pretjeran, podatak turskog pisca iz god. 1639. prema kome je dravna blagajna u Bo-
sni imala od splitske skele godinji prihod od 50 tovara aki.
Red rijei u obe reenice je vie nego li grozan. Ovako ne bi u birtiji pisao pijani koija, niti jedan
piljar-prodava lubenica nakon napornog pazarnog dana, a ovako pie jedan bivi univerzitetski
profesor i (zamislite) bivi ministar nauke, kulture i obrazovanja Bosne i Hercegovine.
Ako pisac teksta kae da o neemu "svakako pretjeran, podatak turskog pisca iz god.
1639." itatelji moraju vjerovati autoru na asnu pisanu rije, jer on kao referencu ili fusnotu
uopte ne navodi podatak o kojem se turskom piscu radi, ali kae da je podatak iz 1639. godine.
Poto autori znaju godinu kada je podatak zapisan, vjerovatno znaju i podatak, ali ga samo iz
njima poznatih razloga ne navode.
Navoenje referenci, izvora ili fusnota obaveza je autora, ali vidimo da on to u cijelom ovom
njegovom uratku stalno izbjegava. Oni ak kau da je taj podatak, koji oni znaju i imaju, a mi ga
moemo samo sanjati, "svakako pretjeran". To moe jedino znaiti da autori ovog uratka imaju
pravo na kritiku turskog pisca podatka iz 1639. godine, a mi nemamo pravo znati nita ni o
podatku, a ni o piscu ili autoru tog podatka. Zaista je ovo neki novi misteriozni pristup naunom
radu u podruju osmanistike. Autori kau "prema kome", ali poto podatak nije ivo bie, onda
treba napisati prema kojem.
O prometu na zadarskoj skeli poslije Kandijskog rata govori podatak da je godinje na
tu skelu prispijevalo 20.000 do 30.000 volova. I promet sa Anconom bio je iv. Ancona
je godinje uvozila iz Bosne oko 700 tovara voska, 600 bala sahtijana (marokena),
3.000 bala volovskih koa i 6.000 tovara vune. Ali za izbijanja velikog rata (1683.-99.)
bosanska trgovina dolaje u vrlo teak poloaj.
Nihadu Hasiu u njegovom sauesniku moramo opet vjerovati na asnu pisanu rije. Oni opet
ljubomorno od itatelja svoga sumornog uratka kriju podatak koji samo njima dvojici "govori" o
volovima, tovarima voska, balama volovske koe i tovarima vune. Prije svega, u ozbiljno naunom
tekstu neki podatak nikada ne govori, ve ukazuje, pokazuje, svjedoi, itd.
Dvije uzastopne reenice u navedenom pasusu zapoete su veznicima. Grozno, da groznije ne
moe biti. Svakom ko proe horor itanja ovog priglupog uratka, koji Nihad Hasi i njegov
sauesnik hrabro nazivaju nauno-istraivakim projektom", pa se onda kao dvije lukave vedske
lije sakriju iza imena pokojnog Nedima Filipovia kojem muki pripisuju autorstvo ovog uasa,
mogu se nametnuti tri osnovna pitanja.
Prvo pitanje bi moglo glasiti: Kako je bilo mogue da Nedim Filipovi napie ovako
nepismen tekst?".
Drugo pitanje bi moglo glasiti: "Da li su prireivai ovog uratka uope pomislili tekst prije
tampanja dati nekom iskusnom lektoru?"
Tree pitanje bi moglo glasiti: "Da li su recenzenti, tanije Dr Behija Zlatar, aktuelni i po
svemu doivotni direktor Orijentalnog instituta u Sarajevu i Vojislav Vujanovi uope
proitali spomenuti uradak?"

Stranica 8.

Pitanje feudalne svojine u Osmanskoj Imperiji od velikog je znaaja, ne samo za
istorijski razvoj turskog naroda nego i za istorijski razvitak naroda koji su bili obuh-
vaeni Osmanskim Carstvom. S druge strane, ovo pitanje je od velikog interesa kako
za istoriju civilizacije uopte, tako i za istoriju zemljine svojine u njenoj svjetskoj
evoluciji. Osmanski Turci su dio velikih oguskih masa koje su bile sastavni dio
ogromnog turskog etnosa koji je i drutveno i dravotvorno i kulturno rano stupio na
pozornicu svjetskih zbivanja. Tu se prije svega misli na istoriju azijskog kontinenta
koji je bio pozornica vrlo stare historije i bogatih civilizacijskih cjelina. Sa tog
kontinenta doli su i indoevropljani, pa je i njihova historija u starijem dijelu vezana
za ovaj kontinent. Odvajanje indoevropskih plemena svojim znatnijim dijelom i
prelazak na evropski kontinent otvorio je novu epohu u istoriji ovjeanstva. Ta
plemena, izdiferencirana u tri osnovne grupe: germansku, romansku i slavensku,
imala su jo druge frakcije, kao grku, koja e u istoriji evropskog kontinenta odigrati
magistralnu ulogu.
Nihad Hasi i njegov sauesnik u ovom pasusu sedam puta piu "istorija", a dva puta
"historija". Od poetka njihovog uratka oni mijeaju istoriju, historiju i povijest, kao i druge rijei
iz hrvatskog i srpskog jezika. To nije nikad radio pokojni Nedim Filipovi.
Magistralan znai majstorski. Mislim da "magistralan" nije adekvatan izraz u posljednjoj reenici
gornjeg pasusa. Autori u gornjem pasusu piu u prezentu o tim davnim dogaajima. Inae sve
ovo zvui kao bubnjanje "golemog, ali upljeg timpana", a u stvari je to fraziranje i bezvezno
lupetanje dvojice vedskih entuzijasta.
Red rijei je po obiaju vie nego li lo. Nije navedena nikakva referenca ili podatak.

Stranica 10.

Ovdje se ne moe ulaziti u analizu uzroka, ali se moe nai formulacija koja to
objanjava.
Ovo je jedna zaista interesantna reenica koja bi moda trebala ui u pravopise i gramatike kao
primjer izrazito nereenine reenice. Premda je ta "reenica" u direktnom kontekstu sa dvije
prethodno analizirane reenice ona nema ama ba nikakve veze sa tim reenicama. itatelju
ostaje preteak zadatak da odgonetne zato se ovdje ne moe ulaziti u analizu uzroka (kojih
uzroka i ega?), a opte se moe nai formulacija koja to (ta?) objanjava. Zaista je teko dokuiti
ta su autori imali namjeru kazati. Zato se ne moe ulaziti u analizu uzroka neega to nam je
svima nepoznato, te zato se opet moe nai formulacija koja to (a ne znamo ta) objanjava.
Misteriozno da misterioznije ne moe biti.

Stranica 11.

Neki naunici su iz sekundamog stvorili izvor, odnosno motivaciju za dravnu svojinu
nad zemljom u injenici da drava nadzire i odrava sistem navodnjavanja u
prvobitnim optinama koje ine glavnu eliju agrarnog drutva. Meutim, ta postavka
nije tana, jer ono to je sekundamo postaje primarno, tj. izlazi da drava zato to na-
vodnjava zemlju ima na nju svojinu. Naprotiv, drava ima svojinu na zemlju zato to li
prvom redu osigurava zatitu proizvodnje, raspodjelu prizvoda, titi ivot drutva, a
navodnjavanje je i tehniki i prirodni put odravanja zemlje u suhoj klimi.
U ovom pasusu uvodniar Nihad Hasi nas je opet na svoj "pitijski nain" obdario kompliciranom
enigmatikom. On kae "neki naunici", je samo njemu i njegovu sauesniku izgleda jasno koji su
ti naunici, koji su iz "sekundarnog stvorili izvor". Stvarno teko da e bilo kome biti jasno iz ega
sekundarnog su neki naunici stvorili izvor. Iz izvora neto izvire, a nikom ne moe biti jasno ta to
izvire iz ovog izvora koji nam podmeu Nihad Hasi i Svjetlan Filipovi. Cijela prva "reenica" je
totalno konfuzna i zaista nita ne govori, premda sam ja posluao njenog tvorca i itao sam je
onako kako nas je Nihad Hasi poduio kako treba itati ovu knjigu, znai "naprosto strpljivo i
paljivo". Vjerujte da sam ovu reenicu proitao vie puta i to jako strpljivo i jako paljivo, ali ipak
nisam dokuio njen smisao i poruku. Nakon toga Nihad Hasi kae da ta postavka nije tana i
objanjava itateljima zato nije tana. Njegovo objanjenje itatelja jo vie udaljava od bilo
kakvog razjanjenja.

Stranica 12.

Zbog svoje specifine izvornosti koja se fundamentalno razlikuje od evropskih ko-
rijena razvitka, azijski nain proizvodnje u svim svojim varijantama bio je i ostao
predmet diskusije, u tom smislu to se od strane jednih naunika proglaava za jednu
varijantu ili subvarijantu feudalizma, a od drugih za varijantu, odnosno za specifian
vid robovlasnitva.
Bez aspiracija bilo ta rei o ovoj nakaznoj reenikoj konstrukciji bez glave i repa usudio bih se
upitati Nihada Hasia ta njemu znai izraz "jednih naunika"?

Stranica 13.

Mora se rei da za razliku od mnogo ranijeg slinog razvitka u evropskoj istoriji, koji
stoji u znaku provale germanskih i slavenskih varvara, provala tursko-mongolskih
varvara imala je daleko negativnije posljedice nego isti fenomen u Evropi.
Ovo je jo jedna od groznih reeninih konstrukcija, a takvih, ali i mnogo gorih ne da ima na
stotine, ve na hiljade u ovom nauno-istraivakom projektu, kako ga spomenuti doktor i
njegov sauesnik drsko nazivaju. Naime, mora se samo umrijeti, a ostalo se nita ne mora. Zato
Nihad Hasi namee itateljima da se neto mora rei?

Stranica 14.

Iz ovoga se vidi da su kategorije erazi urijje i erazi haradije u potiskivanju i da njih u
ovoj prelaznoj etapi nadomjetaju dva oblika svojine: ikta' timar i erazi divani. Uz to
pada u oi da u maloazijskoj seldukoj carevini znatno mjesto zauzima mulk svojina i
mulk timar. Vidi se tendencija da se zemlja iz dravne svojine prenese u privatnu.
Takav proces je potpuno kontradiktoran azijskom nainu proizvodnje, ali se takav
fenomenalizam zapaa u istoriji azijske zemljine svojine, koji se redovno, npr. u Kini,
zavrava time da se takva zemljina svojina sama unitava na takav nain to njeni
gospodari redovno ustupaju svoja privatna imanja dravi u zamjenu za visoke funkcije
i poloaje. To svodi mulk timar u okvire azijskog naina proizvodnje, jer njega vlasnik
zadrava, ne to je to njegova svojina, nego zato to je to nagrada za njegovu dravnu
slubu. Ovakvo stanje stvari u maloazijskoj seldukoj dravi vodilo je slabljenju ove
drave i jaanju graninih bejlika. Takva situacija e ojaati tradiciju azijskog naina
proizvodnje u njegovom integralnom vidu i vodie reduciranju klasinih oblika urijske
i haradke zemlje i raanju mirijske zemlje kao integralne osnove osmanskog
timarskog sistema koji se moe smatrati kao zavrni, potpuno zreli oblik sistema koji
je zasnovan na ideji timara.
Puno bi se vremena i prostora utroilo na pravopisnu i leksiku analizu ovih reenikih
konglomerata, te u panju usresrediti na upotrebe izraza vidi se, pada u oi, u
potiskivanju, fenomenalizam, te upotrebe futura, kao i izrazu raanje mirijske
zemlje.
Nihad Hasi u ovom pasusu hrabro, kao kamikaza, pravi usporedbe Osmanske carevine sa Kinom,
ali i pored svih tih njegovih upljih fraza, runih reenica, loe interpunkcije i odsustva svake
odgovornosti za napisani tekst, ipak nigdje, kao ni u cijeloj knjizi, ne navodi niti jednu relevantnu
reference, historijski izvor ili fusnotu kojim bi potkrijepio sve te svoje silne tvrdnje i hipoteze koje
isisava kao iz malog prsta.

Stranica 15.

Iz istorije Azije vidi se da su uvijek nomadsko-stoarski narodi osvjeavali sistem
azijskog naina proizvodnje. Jer, u stvari, kao izvorni nain proizvodnje koji je nastao
iz plemenske svojine na zemlju, on je svoj vrhunac redovno nalazio u posljednjoj fazi
stoarstva.
Nihad Hasi nas poduava da se iz istorije Azije vidi da su uvijek nomadsko-stoarski narodi
osvjeavali sistem azijskog naina proizvodnje. Sada se neko od itatelja moe upitati da li je
Nihad Hasi to vidio iz neke knjige, iz djela nekog autora ili vie autora, ili je to njegova
nonalantno plasirana tvrdnja zasnovana na istoriji Azije kakvu je on zamilja.
Glagol osvjeavati nije najadekvatniji za stilistiku nauno-istraivakog projekta, kako ga Nihad
Hasi i njegov sauesnik nazivaju. Boza nas moe osvjeavati, vjetri nas moe osvjeavati na
vruem danu, sladoled nas moe osvjeavati, itd. Nomadsko-stoarski narodi, meutim, zaista ne
mogu nikoga i nita osvjeavati. Opet se u drugoj reenici javljaju sve uestaliji simptomi
hroninog oboljenja Nihada Hasia koji zaista padne u depresiju ako barem na svakoj stranici ovog
pretunog uratka reenicu nepotrebno ne zapone sa nekim veznikom. Pogledajte molim vas ovo
Jer sa zarezom!!! Pa to jer nema ama ba nikakve veze sa prethodnom reenicom, ali ni sa
reenicom kojoj se na poetku nalazi. Bez potrebe da ukazujem na uasan red rijei u tim
takozvanim i potpuno nerazumljivim reenicama bez ikakva smisla, istiem da je Nihad Hasi
trebao podrobno objasniti termin "posljednja faza stoarstva".

Stranica 16.

Stoga nije udo to se klasini osmanski timar poeo razvijati paralalno sa
uspostavom osmanskog bejlika, pokazujui neke crte koje su ga vodile ispred timara u
seldukoj dravi i pomenutim bejlicima. Temeljna karakteristika tursko-osmanskog
timara jeste to to je njegovu osnovu predstavljala mirijska zemlja, tj. takva zemlja u
kojoj integralno vlasnitvo nad zemljom pripada dravi, bilo o kakvom timaru se
radilo, s obzirom na njegovog vlasnika i veliinu. Turske hronike donose podatke da je
takvo stanje uspostavljeno pred Osmanom, ali je sigurno da je on postojao i pred
Orhanom.
Zaista treba biti naoruan jakim ivcima debelim kao eline sajle da bi se sve ovo itanje i
povrna analiza izdrali. Stvarno "bode oi" poetak "Stoga nije udo", jer takav poetak bi bio
primjeren nekom kolokvijalnom beletristikom tekstu ili nekoj bajci, kao naprimjer "Alisa u zemlji
udesa" ili ovoj novoj bajci " Nihad Hasi i Svjetlan Filipovi u zemlji osmanskih udesa". Takav
poetak reenice zaista nije primjeren u jednom tekstu koji je od strane prireivaa, a u stvari
pravih autora, olako i hrabro nazvan "na nauno-istraivai projekat".
E moj pokojni Nedime, da Ti je ustati pa proitati ove budalatine to si ko biva Ti napisao.
Vjerovatno bi Tvoj komentar bio "Moj Nadane, nale se koijako-piljarske svinje, tamo
gdje nisu bile."
Kod Nihada Hasia ak i osmanski timar moe "pokazivati neke crte koje su ga vodile
ispred timara". Pokazivati neke crte moe uiteljica u prvom razredu osnovne kole, kada
prvaiima pokazuje tanke i debele crte. Nadalje neke crte moe pokazati neki karakter, no timar
zaista ne moe pokazati neke crte. Eto, kod Nihada Hasia moe ak i timar pokazati neke crte, i
to ba one "koje su ga vodile ispred timara". Kako ove reenice nisu dijelovi nekih kominih
pria, ve su dijelovi jednog pretencioznog i veoma ambicioznog nauno-istraivakog projekta
Nihada Hasia i njegovog sauesnika, ja to kao itatelj mogu zamisliti na slijedei nain. Ja to
vidim kao jedan klasini osmanski timar koji pokazuje neke crte, a te crte ga vode ispred timara u
seldukoj dravi i pomenutim bejlicima. Ide jedan timar ispred drugog timara, a ovog vode neke
crte koje on pokazuje.
Nadalje Nihad Hasi kae da "Turske hronike donose podatke" da je takvo stanje
uspostavljeno pred Osmanom, ali je sigurno da je on postojao i pred Orhanom.
Hajde da ne cjepidlaim i insistiram na izrazu gdje hronike donose podatke, ali moram Nihada
Hasia upozoriti da je takvo stanje" samo srednjeg roda, a on ga pretvara u muki rod. Kako
neko moe shvatiti da se to stanje uspostavljalo neposredno pred licima sultana Osmana, a da je
ono postojalo i pred licem sultana Orhana.
Nihad Hasi i njegov sauesnik kao da su se zarekli ljubomornoo uvati fusnote ili bilo kakve
naznake spomenutih turskih hronika koje samo njima donose podatke, a nama je itateljima ovog
veleumnog uratka oigledno samo onako uzgredno spomenutim podacima strogo zabranjen
pristup.

Stranica 17.

S druge strane, vrlo je vanu ulogu odigrala injenica da se turski feudalizam temeljio
na sasvim drugim osnovama nego evropski feudalizam, turski spahija bio je
funkcioner turske drave, pa je na osnovu toga dobijao leno. Stoga je turski
feudalizam neka vrsta parafeudalizma (znai da je samo po povrinskom izgledu
feudalizam, a ne po strukturi). Stoga je uivanje timara od strane turskih ratnika,
vojnih funkcionera i neke vrste administrativnih civilnih funkcionera bilo ogranieno
na ivotni vijek uivaoca, a njegove kompetencije nisu bile strukturno utemeljene na
uivanom posjedu. Jer, taj posjed nije bio njegova oevina nego dravno dobro, pa su
drutveno-pravne i ideoloke konsekvence odnosa feudalac-seljak bile posve
drugaije nego u evropskom feudalizmu.
Nihad Hasi zapoinje dvije uzastopne reenicu sa "Stoga je", a jednu reenicu napadno poinje
sa "Jer," premda za tako neto nema nikakve potrebe.
Prva reenica je uasna upravo zato to tu nedostaje jedno "jer je" (nego evropski feudalizam, jer
je turski spahija...), ali moda je upravo to vano "jer" Nihad Hasi ukinuo da bi sa Jer" potpuno
nonalantno zapoeo zadnju reenicu gornjeg pasusa. On u ovom pasusu tvrdi da turski
feudalizam i nije bio feudalizam ve da je bio "neka vrsta parafeudalizma" ili kako Nihad Hasi
tvrdi znai da je samo po povrinskom izgledu feudalizam, a ne po strukturi".
Pa gdje e nas sve zajedno to odvesti? Do sada je to bio feudalizam, pa je sada parafeudalizam,
pa e u daljem tekstu opet biti feudalizam. Najblae reeno sve je to jako udno.
Ali, progres je vukla nazad vrlo snana komponenta radne rente.
Nihad Hasi ne moe izdrati a da svako malo ne zapone neku od svojih reenica sa veznikom.
To je jae od njega.
Ova reenica nema ama ba nikave veze sa prethodnom reenicom, pogotovo nikakve veze da tu
treba neko posebno naglaavanje neke razliitosti. Kada ovo proitamo moemo zamisliti progres
koji uri naprijed, a snana komponenta radne rente ga vue nazad. Vrlo slikovito, zar ne? Pitam
se zato Nihad Hasi nije jednostavno napisao Meutim, svaki progres je uveliko usporavala
snana komponenta radne rente.

Vrijeme je da se ve na poetku jasno rasisti ova masovna, bolje reeno epidemijska upotreba
veznika ali i jer za zapoinjanje bezbrojnih reenica u ovom tunom prireivakom uratku.

Naime, prema strogim pravilima normativne gramatike,veznici ili konjunkcije posebna su vrsta
rijei koje povezuju rijei, fraze i reenice. Prema svojoj funkciji mogu bit sastavni ili kopulativni,
rastavni ili disjunktivni, suprotni ili adverzativni, uzroni ili kauzalni, vremenski ili temporalni, itd.
Svi veznici imaju prvenstveno elementarnu vezniku ulogu, ali ponekad i stilistiku ulogu, koja se
smatra "pjesnikom slobodom", svakako samo kad doe do odstupanja od norme.

Evo nekoliko najjednostavnijih primjera upotrebe veznika "ali".
Oito da se prireivai ele ozbiljno baviti osmanistikom, ali izgleda da nisu svjesni da za tako
neto treba biti elementarno pismen.

To drugim rijeima znai da se prireivai ele baviti osmanistikom, ali izgleda da oni nisu svjesni
da za tako neto treba biti elementarno pismen i poznavati barem osnovna pravila metodologije
pisanja naunog rada.

U ovom sluaju radi se o "pravoj" suprotnosti, pa se ispred veznika "ali" pie zarez.

Postoji i tzv."prividna" suprotnost kad se zarez ne pie, ali to nas ovaj puta ne zanima.

U principu veznikom "ali" ne moe zapoeti reenica kad se radi o neutralnom, objektivnom,
informativnom tekstu, a pogotovu naunom tekstu.

Mjesto veznika ali trebaju se koristiti izrazi nasuprot tome, unato tome ili usprkos tome.

Naprimjer: Usprkos silnom nastojanju, projekt im je propao, to odgovara ovome: Silno su
nastojali, ali projekt im je propao.

U dijalogu kao to je ovaj, moe se pojavit ovakva konstrukcija: Ali zaboga prestanite blatiti
mrtvog ovjeka! ili:

Ali to je previe, previe je!

U ovim emotivnim iskazima veznikom "ali" na poetku reenice potencira se govornikovo
suprotstavljanje reenom ili uinjenom.

Suprotnim veznikom "ali" povezuju se dvije proste reenice suprotnog znaenja u jednu slozenu
recenicu. Veznik ali po pravilu ne stoji na poetku reenice.

Uzroni veznik "jer" povezuje glavnu i uzronu reenicu u jednu sloenu reenicu, pri emu je
radnja glavne reenice posljedica vrenja radnje u zavisnoj reenici.

Evo primjera: Upropastili su Nedimove zabiljeke jer su nepismeni amateri.

U ovakvu redoslijedu reenica (glavna, pa zavisna), ne stavlja se zarez.

Navedena reenica drugim rijeima znai: Prireivai su nepismeni amateri i zato su upropastili
Nedimove zabiljeke.

U zavisno sloenim reenicama postoji i takozvana inverzija kad zavisna reenica doe na prvo
mjesto, a glavna iza nje.

U naem sluaju glavna reenica je Upropastili su Nedimove zabiljeke. Zavisna reenica je
Prireivai su nepismeni amateri.

Ako se eli izvriti iverzija i zavisnu reenicu staviti na prvo mjesto, obavezno se mora promijeniti
veznik "jer" u neki drugi uzroni veznik, naprimjer u "budui da" ili u "kako".

Naa e prvotna reenica u inverznom obliku glasiti: Budui da su nepismeni amateri, upropastili
su Nedimove zabiljeke. ili; "Kako su nepismeni amateri, upropastili su Nedimove zabiljeke.

I jo neto , sada se ove reenice odvajaju zarezom.

Ne treba ni spominjati kako bi naa reenica u inverznom obliku bila jezivo nakaradna s veznikom
"jer" na poetku, a to se isto odnosi i na zapoinjanje reenice sa veznikom ali.

Stranica 18.

Kao posljedica toga, ve sredinom 16. v. vide se znaci krize mirijske zemljine svojine i
timarskog sistema. Jer, sutina takve ekonomike je upravo u tome da ona reprodukuje
u beskraj postojee odnose i da gui sve fenomene progresa koji bi vrtuljak takve
proizvodnje prevazili i stvorili nov ekonomski kompleks.

Nihad Hasi po ko zna koji put opetuje svoju hroninu posesivnost ka sasvim nepotrebnoj upotrebi
veznika za zapoinjanje reenice. Kada pogledamo, nema ba nikakve veze prva i druga reenica.
Veznik Jer upotrebljen je samo iz razloga koji su poznati jedino Nihadu Hasiu. Ima jedno
suvino "da", jer spomenuti doktor nauka i bivi ministar pored svih katastrofalnih greaka jako
voli i "dadaizme".

Nije mi jasno zato prireiva korsti rije "vrtuljak? Ta je rije adekvatnija za luna-parkove, male
putujue cirkuse, seoske vaare i kojekave panaure, ali nije za jedan ozbiljan nauni tekst.

Moda je trebao kazati "spirala.

Tako su, naroito u drugoj polovini 16. v., mnogobrojni predstavnici znatnih porodica
(vezirski sinovi, sinovi beglerbega i sandakbega, muteferrike, aui i razne elebije)
dobivali zeamete i krupne timare i to redovno sa najboljom zemljom.

Ba jednog prosjenog itatelja moe interesirati kakve su to znatne porodice? Da je napisano
"znaajnih porodica, hajde i nekako, ali ovako to izgleda strano nezgrapno i glupo.

Stranica 19.

To je imalo za posljedicu da je izbor o nainu i vrstama obrade zemlje, i agrarnih
kultura, ostajao van kompetencije spahija i svodio se na umijeanost i dobru volju
seljaka.

Autori-prireivai su bili duni objasniti ta podrazumijevaju pod pojmom umijeanost i dobru
volju seljaka? Nikom od itatelja ne moe biti jasno u ta su se seljaci umijeali i zato su bili
dobre volje.

U BiH bilo je tako mnogo objekata takve line svojine da su gdjekada svojim
prihodima inili pretean dio prihoda rente nekog spahije.

to li autori-prireivai povezuju pojam Bosna i Hercegovina koji nonalantno donose kao
skraenicu BiH, kad Bosna i Hercegovina tada nije egzistirala ni kao geopolitiki pojam, a niti kao
jedan sandak?

Drugim rijeima, posjednik iftluka u onosu na zemlju i objekte koji se nalaze na njoj
potisnuo je seljaka i zauzeo njegovo mjesto, a seljak je ostao samo kao privatni
posjednik svoje radne snage. Drugim rijeima, izmeu seljaka i spahije na ijem se
timaru seljak nalazi interkalirali su se posjednici iftlukakoji u odnosu na seljaka
preuzimaju ulogu posjednika timara, a u odnosu na posjednika timara (u odnosu na
preuzimanje obaveza), preuzimaju ulogu seljaka, odnosno preuzimaju davanje rente.

Autori-prireivai dvije uzastopne reenice zapoinju sa drugim rijeima. Zato tako piu, to je
samo njima jasno.

Mislim da nisu najsretnije izabrali glagol interkalirati, jer se taj glagol i imenica interkaliranje
obino ne koriste u naunim tekstovima iz historije ili osmanistike, a esto se koriste u genetici i
biokemiji nukleinskih kiselina.

S druge strane, prosjenom itaocu kojem je, kako kae Nihad Hasi, ova knjiga namijenjena,
teko da e biti jasno ta su autori-prireivai htjeli ovim reenicama da saopte.

Stranica 20.

To flagrantno krenje principa ublaeno je injenicom da timar nije ostajao stalno u
spahijinoj ruci nego je putem rotacije prelazio u ruke drugog spahije, a ovaj je dobijao
drugi timar, tako da je situacija tim putem izravnavana, pa je spahija sada imao svoj
iftluk na tuem timaru.

Opet je pred nama jedna glomazna i nerazumljiva reenica u kojoj se tri puta ponavlja rije timar,
a tri puta rije spahija. Red rijei je jako lo, kao i interpunkcija, a da se o stilu i ne govori.

Ali takva se situacija izravnavala na taj nain to su putem rotacije spahije u reenoj
sprezi gubile svoje stare i dobijale nove timare, pa su na taj nain ponitavane
flagrantne posljedice takve sprege.

Jo jedna nezgrapna reenica, koja bez potrebe zapoinje sa "Ali. Samo Nihad Hasi i njegov
sauesnik Svjetlan Filipovi znaju kako se neka situacija izravnava.

Stranica 21.

Naravno, takav iftluk se ne bi mogao odrati pod svodom timara, jer bi bio u
ingruentnosti sa prirodom timarske svojine.

Ova reenica moe biti nejasna prosjenim itateljima, jer nee shvatiti ta znai pod svodom
timara, a i izraz ingruentnost.

To e rei da je seljak u prvom redu podvrgnut spahiji kojije pravi posjednik zemlje,
pa tek na osnovu te relacije ostvaruje svoj konkretni odnos prema posjedniku iftluka
na osnovu toga to zemlju iftluka privatno posjeduje, a to privatno posjedovanje
prevalira nad generinim gospodarstvom spahije nad iftlukom zemljom kao dijelom
timara koji njemu pripada.

Ova reenica ima 54 rijei i zaista ne moe biti groznija. Katastrofalna je interpunkcije, stil je
uasan, red rijei je mizeran, a po mome miljenju nekako mi seljaki djeluje poetak "To e
rei. Pitam autore-prireivae ta e to rei?

Stranica 22.

To je stoga to posjednici iftluka, bilo da svoja nagomilana bogatstva stiu iz isto
agrarnog sektora, tj. iz velike koliine rente koju primaju, bilo da su dobiti od agrarne
proizvodnje obogaene trgovinom i preduzetnitvom, nikako ne vode ta bogatstva k
tomu da budu kapitalizaciona, tj, da budu dovedena u poloaj proizvodnog kapitala,
bilo u agrarnom bilo u industrijskom sektoru, i da na taj nain poslue kao osnova za
razaranje osmanske ekonomske i drutvne strukture.

Ova mamut-reenica ima 74 rijei. Grozna je da groznija biti ne moe. Interpunkcija je
katastrofalna, nedovoljno pismeni autori-prireivai su se u ovoj reenici, kao i u mnogim drugim,
potpuno izgubili ili zalutali. Prosjeni itatelj bi mogao upitati zato se javljaju simptomi bolesti
zapoinjanja reenice sa "To?

Prosjenom itatelju nee biti jasno o kakvom to industrijskom sektoru prireivai govore, kad
u to doba nije bilo nikakve industrije?

Stranica 23.

To znai da su i u Bosni konzekventno provedeni instituti spahijskog sistema, rotacija
timara, zakon o nasljeu timara samo od strane mukih potomaka kao ratnike snage
koja e domijeniti spahiju, vrsto mjerilo o mirijskoj zemlji kao relativno imobilnoj u
irem ekonomskom smislu koja se ne moe prodati, pokloniti, uvakufiti, a ni zadrati u
iroj porodinoj svojini. Takoe, proveden je institut maazula, tj. svrgnutog spahije
koji je izgubio timar, ali nije iskljuen iz redova spahijskog stalea nego se nalazi u
suspendovanom poloaju, s time da se on poslije suspendovanja pojavljuje kao ratnik
koji se dokazuje u svojim dunostima, uestvovanju u vojnama, vojnim vjebama i
drugim dunostima vojno-administrativnog karaktera.

Ove dvije reenice, jedna od 54, a druga od pedest i dvije rijei nekako se mogu akceptirati kao
reenini sklopovi. Pored toga nije jasno zato Nihad Hasi i Svjetlan Filipovi koriste arhaini izraz
domijeniti, te vidimo da u prvoj reenici nedostaje a ni, dok je u drugoj reenici poetna rije
"takoe", a Nihad Hasi i Svjetlan Filipovi malo koriste "takoe", a malo "takoer". Vrijeme im
je bilo da se na ovoj dvadeset i treoj stranici njihovog nauno-istraivakog projekta ve ponu
odluivati kojom e se jezikom varijantom koristiti.

Stranica 24.

Meutim, preokret u tome predstavlja mohaka bitka kao etapa novog osvajanja u
Panoniji i konanog osvajanja Balkana.

Nihad Hasi i Svjetlan Filipovi ne mogu pisati i Mohaka bitka i mohaka bitka, a oni to
ine.

U jednom naunom tekstu ili nauno-istraivakom projektu, kako ove budalatine nazivaju autori-
prireivai, nije preporueno reenicu zapoinjati sa meutim. Da su napisali: Preokret u tome,
meutim, predstavlja Mohaka bitka kao etapa novog osvajanja u Panoniji i konanog osvajanja
Balkana. bilo bi mnogo bolje.

Stranica 25.

Time e doi do ogromne eksplozije kolonizacione djelatnosti vlakih masa koje se
naglo sedantariziraju (oni postaju zemljoradnici), a vlaki starjeinski sloj postaje
znatan faktor osmanske feudalne klase u toj regiji kao to emo vidjeti u kasnijem
izlaganju, ova injenica e uticati i na islamizaciju hercegovakih feudalaca, meu
kojima vidimo predstavnike starih hercegovakih feudalnih kua, dok e vlake
starjeine islamizacija zahvatiti znatno sporije i u duem vremenu.

Ova reenica od 66 rijei je uasna, da uasnija ne moe biti. To je takoe jedna od reenica
Nihada Hasia i Svjetlana Filipovia koja bi trebala biti uvrtena u Antologiju najglupljih, odnosno
najbesmislenijih reenica. Ne znam kako su autori-prireivai doli na ideju kombinirati ogromnu
eksploziju sa kolonizacionom djelatnou.

Mislim da izraz "ogromna eksplozija" vie prilii opisu eksplozije atomske bombe u Hiroimi
nego li opisu intenziteta "kolonizacione djelatnosti". Posebno insistiram na ovoj "ogromnoj
eksploziji" zbog jednog vrlo jednostavnog razloga. Naime, u ovom uratku, na unutarnjoj strani
knjiurka pretenciozno nazvanog "Islamizacija u Bosni i Hercegovini", autora Nedima Filipovia, Dr
Nihad Hasi se samopredstavlja kao profesor emeritus, filozofija nauke, teorija znanosti
Stockolms Universitet-a. Ja dobro znam da je on studirao fiziku, te da je doktor znanosti iz
podruja fizike, kao i dugogodinji docent, pa jedno vrijeme ak i profesor neke fizike na Prirodno-
matematikom fakultetu Univeziteta u Sarajevu. Poto je on po vokaciji prvenstveno fiziar, koji je
iz samo njemu poznatih razloga svoju primarnu profesiju zamijenio filozofijom nauke i teorijom
znanosti, a u zadnjih par godina ak i osmanistikom, turskim misticizmom, gramatikom turskog
jezika, turskom knjievnou, itd., ipak valjda nije potpuno zaboravio ta je to eksplozija. Stoga se
nadam se da mi nee biti zamjereno kratko podsjetiti ga na definiciju eksplozije.

Eksplozija je praktiki momentalna kemijska reakcija bilo koje kemijske supstancije ili smjese
kemijskih supstancija koje se u dijeliu sekunde kemijski transformiraju uz oslobaanje velikih
koliina vrelih plinova i energije. Eksplozija se moe definirati i kao momentalna transformacija
kemijske energije u kinetiku energiju, a to prati oslobaanje topline i svjetlosti, kao i
momentalana drastina promjena tlaka na mjestu eksplozije. Poto je eksplozija najbri mogui
proces transformacije jedne vrste energije, odnosno kemijske energije, u kinetiku energiju
logino je da se ni u metaforikom smislu rijei nikako ne moe koristiti u opisivanju historijskih
procesa kao u ovom sluaju.

Ako bi neko upitao: "Pa ta se to u stvarnosti "kolonizacione djelatnosti vlakih masa? da li
bi mu autori-prireivai mogli objasniti znaenje ovih rijei? Ja znam da ne bi imao nikakvo suvislo
objanjenje, tanije odgovor na ovo pitanje. Moda bi ga imali Nihad Hasi i Svjetlan Filipovi?

Nihad Hasi i njegov sauesnik opet i po ko zna koji put koriste direktni govor (vidimo), umjesto
"vidi se" ili "moe se vidjeti".

Pitam se ta li im je to "znatan faktor"?

Znatna moe biti koliina neega, znatan moe biti utjecaj, ali ne postoji znatan faktor, ve
znaajan faktor, to je opet neto sasvim drugo.

Osobno mi se ne svia koritenje futura u pisanju o neemu to se deavalo prije vie od 500
godina, znai davno u prolosti.

Red rijei i kompletna leksika ove reenice bez "glave i repa" savreno se uklapa u kolekciju
stotina i stotina slinih reenikih akrobacija dvije potpuno i definitivno nepismene osobe, koje
egzibicionistiki uivaju u masovnom demonstriranju njihove nesposobnosti i nekompetencije.

Naveli smo ovaj momenat kao ilustraciju teze da su se osmanski uspjesi u Bosni
temeljili na injenici da su, iako su neki elementi u oblasti zemljine svojine i tradicije
bili u opoziciji prema novoj vlasti, Turci, zahvaljujui nejednakosti vjerskih faktora, bili
u stanju da sve tekoe savladajuiI od Bosne stvore moan emporij za dalja osvajanja
u Evropi.

Ova reenica je jeziva. Poinje sa direktnim govorom, red rijei je katastrofalan, interpunkcija
takoe, itd. Ova reenica nita ne govori. Nihad Hasi i Svjetlan Filipovi pate od upotrebe rijeice
"da", odnosno od "bolesti zvane kronini dadaizam". Za ovakvu reenicu bi uenik treeg razreda
osnovne kole dobio istu jedinicu.

Stranica 26.

Suprotno toj tendenciji, osmanska vlast je suprostavljala praksu forsiranja davanja
najznaajnijih lena u BiH birokratiji i predstavnicima krupnih feudalnih porodica, a
koja je naroito uoljiva u drugoj polovini 16.v. Pri tome se vidi jedna uoljiva
injenica. Naime, u sandacima Bosne koji nisu imali krajiki karakter, to forsiranje
birokratije i predstavnika krupnih feudalnih porodica (kakav je sluaj sa porodicom
Sokolovia), doivljava vrlo visok steepen, tako da se moe govoriti o totalnom porazu
domaih spahija vis--vis tog sloja birokratskog elementa.

Kada se kae da se vidi jedna uoljiva injenica tada imamo afirmaciju tipa "stari starac" ili
"mladi mladi".

Uoiti znai primijetiti neto ili nekoga, te bi moda bolje bilo da je reeno da se vidi jedna
interesantna injenica.

Inae, gore navedene reenice su jako loe. Imaju katastrofalan red rijei, te lou interpunkciju sa
suvikom zareza. Zbog takvih reenica ve u ovih tridesetak stranica ovog uratka jasno je da
nepismenost prireivaa ima za posljedicu unitenje sadraja ovog, kako ga Nihad Hasi i njegov
sauesnik nazivaju "nauno-istraivakog projekta".

Ipak je apsolutni broj posjednika timara birokratskog dijela i u ovom sandaku
znaajan.

Evo jo jednog primjera za dobijanje jedinice u niim razredima osnovne kole. Ova reenica bi
trebala biti djeci primjer kako se ne smije postavljati red rijei u reenici.

Stranica 27.

Iz dostupnog arhivskog i istorijskog materijala vidi se da se osmanska vlast plaila
koncepta odakluk timara, ne samo s obzirom na svoje pozicije u Bosni nego i s
obzirom na itav balkanski teritorij, poto je ta ideja, ako bi dobila na snazi i
efikasnosti, mogla postati i ideja aspiracije i ostalog balkanskog stanovitva.

Ova reenica je potpuno konfuzna, a autori-prireivai se stalno papagajski hvale da neto vide iz
samo njima dostupnog arhivskog i istorijskog materijala. Nema nikakve fusnote, nikakva
literaturnog navoda, nikakve reference u kojoj bi itateljima jasno pokazali koji su to izvori na koje
se pozivaju. Ovako moramo vjerovati samo na asnu rije autorima-prireivaima, koji uporno i
ljubomorno kriju sve izvore svojih tvrdnji.

Naime, poznato je da je poslije nesretnog Velikog bekog rata, potisnuem osmanske
vlasti iz Panonske nizije, cjelokupna sjeverna linija balkanskih posjeda Osmanskog
Carstva bila stalno ugroavana.

Ova reenica bi mnogo bolje i razumljivije glasila u slijedeoj formi:

Naime, poznato je da je potiskivanjem osmanske vlasti iz Panonske nizije poslije nesretnog
Velikog bekog rata cjelokupna sjeverna linija balkanskih posjeda Osmanskog Carstva bila stalno
ugroavana.

Opet treba ukazati na jako lo red rijei u reenici, te posebno istaknuti bespotrebnu upotrebu
pridjeva nesretnog uz imenicu rata. Taj rat je mogao biti nesretan za Turke, ali je bio sretan
za Austrijance, odnosno koalicione snage, te je taj pridjev moda i neki trag nostalgikog pristupa
autora-prireivaa, koji ne bi smjeli biti sugestivno-subjektivni prilikom pisanja ovakvih tekstova,
koji spadaju u autorsko-prireivaki nauno-istraivaki projekt.

Stranica 28.

Sada su postojala tri mona faktora, na kojima su muslimanski feudalci u Bosni
integrirali svoju mo: kapetanije, koje su omoguave kontrolu manjih ili veih regija i
tvravskih sistema; odakluktimari koji su ne samo proirivali materijalnu mo
feudalnih odaka u Bosni nego su i konsolidovali drutvenu i generacionu mo tih
odaka.

Autori-prireivai u jednoj reenici tri puta koriste imenicu mo, te jednom pridjev moni, a
ima i jedan glagol omoguave koji ne znai apsolutno nita i koji je besmislen. Pored toga sada
su "odakluktimari jedna rije, a na mnogim mjestima su to dvije rijei.

Jer, gradska privreda kao svojevrsna koncentracija zanatskih sredstava proizvodnje i
brojne radne snage koja ta sredstva koristi na malom prostoru snano je pokrivala
tokove drutvenog strujanja.

Autori-prireivai su sasvim nepotrebno ovu reenicu zapoeli sa Jer, a to je njihova stara i do
kraja ovog konfuznog teksta kronina bolest.

Stranica 29.

S takvim slabljenjem osmanskog timara, timarsko leno se sve vie osjealo kao
privatni feudalni posjed i u tom pogledu u svom odnosu prema iftluku gubilo je svoj
nekadanji nadmoan poloaj.

Ovo je jo jedna nezgrapna reenica koja se je mogla daleko ljepe urediti u stilskom pogledu.

Leno se ne moe nikako osjeati kao privatni feudalni posjed. Leno spada u mrtvu prirodu i nema
nikakvih osjeanja, te se ne moe osjeati.

Kao to znamo, u okviru reformi koje je od kraja tridesetih godina 19. vijeka na
irokom frontu provodila osmanska drava, konano je dolo do pripreme i ostvarenja
likvidacije timarskog sistema sredinom 19. vijeka.

Ne mogu i ne smiju autori-prireivai poinjati tvrdnju sugestivnom tvrdnjom tipa Kao to
znamo, jer se onda precizno ne zna da li to podrazumijeva da to znaju samo ova dva autora-
prireivaa, ili se podrazumijeva da i mi svi koji itamo ovaj njihov nauno-istraivaki projekt
takoe to znamo. Naprimjer, mnogi prosjeni itatelji to to prireivai tvrde ne znaju, a da bi
potpuno vjerovali autorima-prireivaima trebalo je navesti neki historijski podatak, neku
referenca, ili izvor podatka. No, vodei rauna da autori-prireivai nisu nigdje u ovoj pretunoj
knjizi naveli niti jednu fusnotu, niti jednu referencu, niti jedan podatak iz znanstvene literature,
preostaje nam samo uenje i zgraanje.

Ipak, otpor se i dalje nastavlja, pa je Porta bila primorana da poalje Omer-pau
Latasa, hrianskog konvertita porijeklom iz Like, da te otpore slomi.

Pored bolesti hroninog dadaizma od kojeg boluju autori-prireivai, mislim da se prigovor
moe uputiti i na navode da je Omer-paa Latas bio hrianski konvertit iz Like. Kakve sada to ima
veze sa temom islamizacije? Pa svi muslimani Bosne i Hercegovine imaju pretke konvertite s neke
od tada zastupljenih religija. Nije potreban ovaj epitet za koji znaju mnogi prosjeni itatelji.

Stranica 30.

Razmatranja ovog problema krajem 19. i poetkom 20. vijeka nose peat neostvarene
vremenske distance, tako nune za ozbiljno istorijsko istraivanje jednog fenomena.

Ne elei ulaziti u komentaranje prozno-lirskih aspekata termina peat neostvarene
vremenske distance, mislim da su autori-prireivai konano priznali da postoje i ozbiljna
istorijska istraivanja jednog fenomena. To imanentno namee i postojanje "neozbiljnog
istorijskog istraivanja jednog fenomena. Ostavljamo ekspertima za historiju da oni o tome
odlue, svakako ako nakon nekoliko stranica proitanog teksta ne odbace ovu tunu i nikom
potrebnu knjigu od sebe, ili je ne bace u ko za smee, gdje po mome miljenju jedino i pripada.

Ali i jedni i drugi su vie posmatrali epifenomenologiju islamizacije nego istinske
strukture te problematike.

Ova nejasna reenica zapoeta je bez ikakve potrebe sa Ali, jer je i onim osobama sa relativno
niskom razinom pismenosti jasno da se reenica ne zapoinje sa ali, ve se obino koristi
meutim ili s druge strane,itd. Ja se jako dobro sjeam moje pokojne uiteljice Mile Uzelac
koja nas je znala klepiti po prstima, ili onako blago povui za uho, ako bi u treem razredu
osnovne kole reenicu zapoeli sa rastavnim veznikom ali. No, oigledno totalno nepismeni
autori-prireivai ovog jada od tekstuljka, koji je preambiciozno nazvan nauno-istraivaki
projekat, kako od autora-prireivaa koji je zaduen za pisanje, tako i od autora-prireivaa
zaduenog za financijsko-menaderske poslove oko ove rasprodaje mrtvog oca i daide, kroz cijelo
svoje veselo putovanje boluju od tog "alikanja, odnosno zapoinjanja stotina reenica sa "ali.

Naime, u naim zemljama je trajao dah srednjeg vijeka, njegov mentalitet i
intelektualni horizont, ije su osnovne karakteristike u tome to se sve, pa i problem
vjere u takvom horizontu, posmatra u posebnoj optici, jer su u fokusu panje vie
vjerski momenti, bolje reeno vjerski mit konfrontacije hrianstva i islama u Bosni.

Ovo je jo jedna veoma runa reenica, gdje su autori-prireivai sve zbrkali s brda, zdola, te
gdje prosjean itatelj moe izgubiti pola sata nagaajui da li su mislili na tri objekta, dva ili
jedan. Reenica je naprosto uasna.

Stranica 31.

Kao utuk na takve teze hrianstva, izvori islama i tumai tih izvora (teolozi, pravnici,
sociolozi i filozofi) izlaze s tezom da su ranije monoteistike religije, osobito velike
religije ijim je osnivaima dodijeljena boija knjiga, izopaile svoju pravovjernost,
tako da se islam pojavljuje kao posljednja monoteistika vjera, posljednja i definitivna
korekcija dotadanjih zabluda u velikim svjetskim monoteistikim religijama.

Ne moe se prihvatiti izraz takve teze hrianstva, jer hrianstvo ne moe postavljati nikave
teze. Neke teze mogu postavljati odreeni predstavnici hrianstva, premda nam autori-prireivai
opet izbjegavaju rei na koje hrianstvo misle. Ovu moju tvrdnju utemeljuju sami autori-
prireivai jer te teze hrianstva, ne opovgava islam kao religija, ve kako autori-prireivai
piu izvori islama i tumai tih izvora (teolozi, pravnici, sociolozi i filozofi).

Usput da primijetim da se Boija knjiga pie velikim slovom, a ne malim kako to ine prireivai.

Otkud im sada papanski poetak sa Kao utuk? Pitam se da li se nauni rad smije pisati uz
koritenje dijela fraze kao utuk na utuk?

Tek u kasnije vrijeme, usljed brzog razvitka bosanske privrede, bosanskog dravnog
teritorija i politikih institucija bosanske kraljevine, a u sklopu postojeih
meunarodnih odnosa, bogumilstvo je naglo poelo da gubi snagu i postalo je
predmet krvavog obrauna poslatih krstaa i ruke domaih vladara.

Grozno da groznije biti ne moe! ta autorima-prireivaima znai u kasnije vrijeme? To bi
moglo biti prikladno upotrebljeno u nekoj seljakoj novokomponovanoj pjesmici tipa Hajde
draga da mijenjamo teme, doi u ti u kasnije vrijeme, ali nije za tekst kakav je ovaj
nauno-istraivaki projekat, kako ovaj uasni uradak dvojice amatera oni sami izvoljevaju
nazivati.

Nadalje, mnogi od nas bi izabrali drugaiju formulaciju od formulacije poslatih krstaa. To je
runo i stilski gledano djeluje upravo papanski. I slijepom bi bilo jasno da veliki lingvist akademik
Nedim Filipovi nikad ne bi napisao poslatih krstaa.

Na takvoj pozadini pripadnici bogumilstva u oima pomenutih muslimanskih pisaca
postaju idealan objekat islamizacije, tako da se tezom o bogumilskom porijeklu
muslimana u Bosni postiu dvije osnovne stvari: jedna je da islamizacija u Bosni nije
samo posljedica ukupne sile Osmanskog Carstva, nego da je ta sila samo instrumenat
u rukama jedne unutranje pravde koju nosi bogumilsko pitanje u Bosni.

Nastavlja se dalje akumuliranje prireivakog uasa pripisanog pokojnom Nedimu Filipoviu. Opet
autori-prireivai pokuavaju itateljima bacati pijesak i uplje fraze u oi, spominjui
pomenute muslimanske pisce koje nigdje u tekstu nisu pomenuli.

Teko je odgonetnuti ta to znai nego da je ta sila samo instrumenat u rukama jedne
unutranje pravde koju nosi bogumilsko pitanje u Bosni.

Kako moe bogumilsko pitanje biti instrumenat (izraz instrumenat koriste samo najzadnji papci
kada se izmeuse propituju u stilu Hej ba, koji ti instrumenat svira?).

Ne kae se instrumenat, ve instrument.

Autori-prireivai ostaju i dalje na svom misterioznom i prezagonetnom putu saoptavanje
historijskih injenica na svoj potpuno nepismeni nain.

Usput reeno, interpunkcija u ovoj reenici je grozna.

Stranica 32.

Drugim rijeima, ispada da je jedna odreena etnika masa vezana bogumilskom
vjerom i inae prije odvojena od hrianstva, sada tu podvojenost produbila i stvorila
jezgro za generiranje etnije bosanskih muslimana.

Za jedno djelo koje ima aspiraciju da bude nauno ili kako autori-prireivai kau nauno-
istraivaki projekt neprilian je izraz ispada da je. Umjesto tog neprimjerenog naina
izraavanja bilo je na dispoziciji najmanje pet ili est boljih izraza.

Jer, kad se proraunaju vijekovi koliko su preci bosanskih muslimana bili u
hrianstvu, izlazi da je to due vrijeme od perioda poetaka islamizacije do danas.

Opet se manifastuje stara bolest zapoinjanja reenice sa "jer. Veznik "jer oznaava uzrone
reenice, a ako se pogledaju jedna ili dvije prethodne reenice, nema nikave logike ovu reenicu
tako zapoeti.

Takoe treba napomenuti prireivaima da je izraz "izlazi da je apsolutno neprikladan u ovom
kontekstu izraavanja.

Stranica 33.

Kako vidimo, pomenuti proces imao je od svojih poetaka izrazito antagonistiko-
klasni karakter, suprostavljui osnovnu masu drutva njegovoj vladajuoj manjini, s
time da je sve to trajalo do uspostave osmanske vlasti u Bosni. Ali, da bi se razumjele
neke vane pojave u vezi sa bogumilstvom u Bosni, potrebno je istai injenicu da je
to to je plemenita batina u sebe ukljuivala ne samo plemie nego i njima
podreeno seljatvo stvorilo specifian odnos izmeu ta dva drutvena faktora.

Opet se itateljima sugerira da neto mi kao vidimo, jer reenica poinje sa Kako vidimo.

Da li to vide samo autori-prireivai, da li se podrazumijeva da i oni i mi neto zajedno vidimo
ostaje definitivno neodgovoreno pitanje.

Pitam se ta li samo znai izraz suprostavljui?

Nadalje, slijedea reenica opet poinje sa "Ali, i to bez ikakve potrebe, jer ta reenica nema
nikave direktne veze sa prvom da bi se isticala neka golema suprotnost od prve reenice, a to bi
onda donekle moglo opravdati spomenutu upotrebu veznika na poetku reenice.

Stranica 34.

S druge strane, to je bio pritisak Vizantije, odnosno poslije njenog slabljenja kinetiki
pritisak izvjesnih dravnih tvorevina istono od Bosne - ukljuujui u to i prve srpske
kneevine, uz povremeni pojaani pritisak kraeg daha takvih tvorevina kao to su
Bugarsko Carstvo i Samuilovo Carstvo.

Ovo je potpuno nesreena i konfuzna reenica, oajnog reda rijei, slabog stilskog ureenja, a u
kojoj se barata sa izrazom kinetiki pritisak.

Ovaj termin se koristi u fizici i moe oznaavati pritisak objekata koji imaju teinu i koji mogu da
se pomjeraju. Kinetiki pritisak se moe koristiti u fizikim opisima eksplozije. Ovaj izraz se moe
koristiti i kod Bernoulli-jeve jednadbe za plinove, posebno kod prorauna ventilacijskih i
klimatizacijskih ureaja i postrojenja, jer se prema toj jednadbi smatra da je zbir kinetikog
pritiska i statikog pritiska jednaka ukupnom pritisku. Toliko se sjeam sa studija. Bojim se,
meutim, da izraz kinetiki pritisak nije ba najprikladniji za naune radove iz osmanistike i
historije.

Ali najsnaniji i najopasniji pritisak nakon naglog jaanja Maarske drave
predstavljala je tendencija prodiranja te drave prema Bosni sa eljom da se pod
vidom katolianstva zavlada tom pokrajinom.

Opet nespretni poetak sa Ali i to potpuno nepotreban.

Prema tome, treba napomenuti da je uglabanjem Hrvatske poslije pakta conventa 11
02. stvoreno tlo da se taj pritisak sa sjevera kompletira izvjesnim aspiracijama iz
Hrvatske prema Bosni.

Ovo je reenica koja slijedi gornju reenicu zapoetu sa Ali. Ja ne vidim nikakve potrebe za
zapoinjanje ove druge reenice sa Prema tome, jer nema nikakve logike veze sa prvom
reenicom u kojoj bi se trebalo nalaziti ono "to ili tome prema emu treba izvoditi ovu napomenu
koju autori-prireivai sugeriraju itateljima.

Nadalje, nigdje nisam mogao pronai imenicu "uglabanje, ili glagol "uglabati, pa nama
prosjenim itateljima to ostaje neobjanjeno, jer ne razumijemo znaenje tog veoma bitnog
pojma.

Slijedee to je potrebno istai je pogreno navoenje "pakta conventa i to malim slovima, to
je nedopustiva greka ak i historiarima-amaterima, kao to je ovaj nadobudni komini tandem
sastavljen od fiziara i lijenika. Pie se iskljuivo velikim slovima i to kao "Pacta Conventa. Neki
laik bi mogao misliti da je to neka ifra "pakta conventa 1102, jer samo znalci osnova historije
Srednjeg vijeka mogu naslutiti na ta su autori-prireivai mislili. I onda autori-prireivai tvrde da
je Nedim Filipovi autor ovakvih i slinih budalatina.

Stoga je prodor Maara u Bosnu i unoenje titule rex Ramae u titulaturu maarskih
vladara ukazivalo da Maarska eli nametnuti Bosni i svoje drutveno ureenje.

U ovoj relativno kratkoj reenici autorsko-prireivaki tandem, tri puta koristi izraze Maara,
maarskih, Maarska, to su mogli vrlo jednostavno izbjei kao nepotrebno ponavljanje, ba
kao kokodakanje.

Kako se to unosi titula u titular?

Moe se unijeti kau iz jedne sobe u drugu, moe se unijeti podatak u neku bazu podataka, a
nova titula se uspostavlja upisom ili zapisom u nekom titularu.

U unutranjem, endogenom smislu bogumilstvo u Bosni je bilo u prvom redu protivnik
katolike i pravoslavne crkve iz spomenutih razloga, ali je bilo i oponent u pogledu
prerastanja bosanskog drutva na drutveno-ekonomskom i politikom planu iz
plemenske zajednice u dravnu zajednicu.

to li e autorima-prireivaima ovo hipertrofirano "dopunsko pojaavanje kada piu "U
unutranjem, endogenom smislu? To je ustvari afirmacija afirmacije, kao kada bi napisali
stari starac, glupi glupani mladi mladi, bijeli bijelac, crni crnac, nauni naunik,
znanstveni znanstvenik, teoretski teoretiar, filozofski filozof, itd. Naime, svaki prosjeni
itatelj kome su prireivai i namjenili ovaj svoj tekstuljak valjda zna da je znaenje rijei
endogen ustvari unutranji.

Kako bi bilo da autori-prireivai nazovu Ministarstvo unutranjih poslova, naprimjer
"Ministrastvo endogenih unutranjih poslova?

Stranica 35.

Jer u ogromnoj naturalnoj privredi ovjek stvara uslove prirodnih procesa, a glavni dio
procesa odvija se u obliku spontane slijepe inkubacije prirode koja stvara proizvod
kod itarica, kulturnog bilja, voa, pa i u stoarstvu.

Slijedea reenica je nastavak upljeg filozofiranja, a ta reenina tvorevina pored svoje
besmislenosti, ne samo da poinje sa nepotrebnim Jer, ve ima sasvim lo stil i interpunkciju.

Veoma je zanimljiva konstrukcija "spontane slijepe inkubacije prirode, a ta spontana slijepa
inkubacija prirode stvara proizvod kod itarica, kulturnog bilja, voa, pa i u stoarstvu.
Da se prosjenom itatelju sve zamanta od ovog uasa!

Stranica 36.

Jer, uvoenjem dominacije naturalne rente u svom agrarnom sistemu i jedne vrste
demokratskog samodravlja, koje je zasnovano na azijskom nainu proizvodnje,
svodili su sve podanike drave u odnosu na sultana kao centraInu mo drave
principijelno na isti podaniki nivo.

Opet stara bolest potpuno nepotrebnog zapoinjanja reenice sa Jer,. Osim toga reenica je
zaista nerazumljiva prosjenom itatelju, a i "nadprosjeni itatelj bi se trebao pomuiti prilikom
njenog "deifriranja. Mislim da su autori-prireivai bili duni malo bolje elaborirati izraz
"demokratsko samodravlje.

Stranica 37.

Moe se razumjeti da je seljak elio da se dokine gospodstvo domaih feudalaca na
njihovoj plemenitoj batini, gdje se vrio ubrzani proces deposjediranja seljatva,
proces otimanja ekonomskim ili vanekomskim sredstvima teake zemlje i
pretvaranja te zemlje u linu feudalevu svojinu.

Ovdje autori-prireivai koriste izraze seljak, seljatvo, teaka, a to jasno ukazuje na
mijeanje srpske i hrvatske jezine varijante u jednoj reenici, to u ovom tekstuljku i nije tako
rijedak sluaj.

Red rijei je katastrofalan.

Ja lino nisam nikada naiao na izraz "deposjediranje, te mi se ini da je i to jedna nova rije koju
prireivai plasiraju u ovom njihovom "nauno-istraivakom projektu.

injenica da se, na jednoj strani, u rukama pojedinih feudalaca akumulirala velika
koliina zemlje u linoj reiji feudalca, a da se, na drugoj strani, poveavao broj
deposjediranih seljaka, govori o ekonomsko-socijalnoj dubini krize takvog procesa.

Jednog prosjenog itatelja moglo bi interesirati ta znai izraz u linoj reiji feudalca?

Ovo je jedna jako loa reenica u kojoj se opet pojavljuje misteriozna rije "deposjediranih i dva
puta se bez ikakve potrebe ponavlja "feudalaca i feudalca.

Naime, oteta zemlja koja se nalazila u rukama feudalaca traila je radnu snagu, a
deposjedirani seljaci, na drugoj strani, lieni zemlje traili su zemlju za obradu.

Ne moe oteta zemlja traiti radnu snagu.

Tri puta se sasvim nepotrebno ponavlja izraz zemlja promijenjen samo kroz padee.

Opet se pojavljuje izraz deposjedirani seljaci. Red rijei je oajan.

Stranica 38.

Ovakva slika turskog prodora prema srednjoj Evropi u njegovom vojno-politikom i
drutveno-ekonomskom aspektu obrazlae nam drutvenu sadrinu islamizacije koja
je otpoela u manjim srazmjerama ve u prvoj deceniji nakon osvojenja Bosne, da bi
postepeno do kraja 15. vijeka uzela vrlo ozbiljne razmjere, kako bi u prvoj polovini 16.
vijeka dobivala izgled dominirajueg faktora u Bosni.

Ova reenica od 58 rijei je uasna, kako zbog nezgrapnog reda rijei i interpunkcije, tako i zbog
stila.

Nadalje, kao prosjeni itatelj smatram da je trebalo napisati Srednja Evropa, a mislim da nije
trebalo turski prodor opisivati kao sliku.

Pored toga mislim da je umjesto izraza osvojenje trebalo napisati ili osvajanje ili zauzee
Bosne.

Takav ritam islamizacije ii e do kraja 16. vijeka, odnosno do kraja druge decenije 17.
vijeka.

Ovaj tekst se ne bavi muzikologijom ili muzikom, te treba shvatiti da islamizacija kao proces ne
moe imati svoj ritam koji e futurom izraeno negdje ii.

Stranica 39.

Time je osvjeena vlaka organizacija i usporen je proces sedanterizacije Vlaha koji su
se ovdje nalazili iz ranijih vremena, osvjeene su katunske organizacije i udaren je
pravac nainu budue sedanterizacije Vlaha.

Slijedi dalje muenje prosjenih itatelja. Kako moe biti osvjeena vlaka i katunska organizacija?
Kako se to udara pravac nainu? Sve u svemu gomila gluposti u jednoj hrpici rijei koju samo
autori-prireivai mogu smatrati reenicom.

Jer, zapaa se da e kod jednog dijela Vlaha preovlaivati katunska organizacija, a kod
drugih prerastanje katunske organizacije u plemena.

Od zla na jo gore! Opet je tu drago autorsko-prireivako Jer na poetku reenice koje ih vabi i
kojem oni ne mogu odoliti.

Mi znai moramo zapaati ono to zapaaju autori-prireivai.

Stranica 40.

Ali sve je to bila samo epska transpozicija pomenutih injenica.

Opet "Ali na poetku reenice.

Ovu digresiju o Vlasima bilo je nuno izrei, jer nam ona slui za osvjetljavanje
fenomena islamizacije kod Vlaha.

Dva puta se ponavljaju Vlasi u reenici,

Ne moe biti islamizacija kod Vlaha, ve je to valjda islamizacja Vaha.

Sada ne znam ta to znai ono nam?

Moda autori-prireivai misle na sebe, a moda i nas itatelje ukljuuje da zajedno s njima
osvjetljavamo fenomen islamizacije kod Vlaha.

Stranica 41.

To je imalo za posljedicu potrebu da se puste zemlje nasele, povea demografski
potencijal stanovnitva, podstakne zemljoradnja i stoarstvo i tako konsoliduje stanje
Bosne i Hercegovine pod osmanskom vlau. To se lijepo vidi na hercegovakom
opirnom defteru iz 1470. godine koji ve pokazuje burno kretanje u demografskim
promjenama, u zahvatanju zemlje od strane vlakih katuna ili frakcija katuna koji se
ve paraju i usitnjavaju tako da pojedinci ili manje grupe, esto iz razliitih katuna i
katunskih formacija, naseljavaju puste zemlje, oivljavaju naputena sela, pri emu
lavovski dio dobitka u zemlji pada u ruke vlakih starjeina. To je ve bio znak da se
pribliava vrijeme kada e proces sedanterizacije dati vrlo krupne rezultate u vlakom
drutvu.

Imamo ak tri uzastopne reenice koje opet poinju sa To.

Ne moe se lijepo vidjeti neto na hercegovakom opirnom defeteru, ve iz tog deftera.

Stil u obje reenice je oajan, interpunkcija je grozna, a da ne govorim o loem redu rijei.

Primitivna pravoslavna crkva, naavi se u novim uslovima nije ila s interesima
sedanteriziranih Vlaha, pa nije ni mogla braniti religioznu tradiciju vlakih skupina.

Nije mi jasno zato je prireiva izabrao ba izraz "primitivna.

Kako e crkva ii sa interesima?

Opet imamo sedantezirane Vlahe.

Stranica 42.

Tane razloge za to ne znamo, ali e sigurno jedan od glavnih razloga biti to da je na
teritorij Zvornikog sandaka, specijalno na bivi teritorij Srebrenike banovine, dola
velika vlaka masa u kojoj je islamizacija pojedinaca ili itavih porodica izvrena jo u
Hercegovini, prije pokretanja tih masa iz Hercegovine u sjeveroistonu Bosnu.

Autori-prireivai kau da ne znaju tane razloge za neto, a onda odmah u istoj reenici nagaaju
koji je jedan od sigurnih razloga. Tako neto Nije korektno tako neto navoditi u jednom djelu
koje je proglaeno naunim. Ja opet na osnovu samo ovog dijela pregledanog teksta mogu kazati
da ako se uvjetno uzme da je ova autorsko-prireivaka papazjanija nauno djelo, onda je to
najnepismenije nauno djelo na svijetu.

Uopte se vidi da se u svim regijama koje predstavljaju ratne zone sukobljavanja s
hrianima Turci vrlo oprezno ponaaju u pogledu islamskog prozelitizma meu
Vlasima.

Ja itam kao prosjean itatelj od moje pete godine, ali nikada nisam naiao na reenicu koja
poinje sa Uopte se vidi.

Stranica 43.

Zato, kad se govori o odnosu pravoslavlja prema islamskom prozelitizmu i osmanskoj
vlasti, treba distingirati injenice koje smo ranije naznaili, tj da se drugaije prema
ovim realitetima odnose pravoslavci kod kojih je bila konstituirana klasina
nemanjika crkva /istono Podrinje/ od pravoslavaca koji su predstavljali stoarsko
stanovnistvo.

Ima mnogo ljepih izraza od glagola distingirati, koji se vrlo rijetko koristi u hrvatskoj i srpskoj
jezinoj varijanti.

Opet nam autori-prireivai naglaavaju injenice koje su ranije naznaili, a mi ne znamo koje su
to injenice. Znamo samo da su sve njihove injenice bez ikakvih reference, izvora ili fusnota.

Stoga je meu takvim pravoslavcima na bosanskom teritoriju bilo islamizacije, o emu
imamo odjeka u jednom zapisu iz manastira Mileeve /poetak 16.v./ u kome se
lamentira nad vjerskim otpadnitvom i prelaskom na islam.

Nije mi jasno zato su autori-prireivai napisali imamo odjeka, jer je odjek posljedica jednog
zvunog efekta, odnosno odbijanja zvuka ili kombinacije zvukova u posebnim uslovima koji
omoguavaju ovaj fenomen. Autori-prireivai nisu valjda vikali u nekoj klisuri ili nekom
akustikom amfiteatru da bi imali odjeka. To je neadekvatan nain izraavanja u jednom tekstu
koji ima ambiciju biti naunog karaktera.

Opet autori-prireivai spominju jedan zapis iz manastira Mileeva, a da itateljima niti jednom
najmanjom fusnotom ili drugom naznakom ne daju podatak o kakvom se zapisu radi. No, to je
hronina bolest autora-prireivaa koji su ili potpuni amateri za bilo kakvu vrstu pisanog naunog
rada, ili su arogantni ignoranti, ili oboje.

Neki izvori, koje smo mi prouavali, ukazuju da je procenat participacije
hercegovakih Vlaha u islamizaciji Hercegovine bio znaajan i da su hercegovaki Vlasi
uastvovali u mnogobrojnim drutvenim i ekonomskim djelatnostima javnog ivota,
ak u osnivanju manjih naselja i kasaba, u naglom i brzom urbaniziranju prelaskom u
brojne hercegovake gradove, da je njihov starjeinski sloj bio na putu da srasta u
jedno socijalno tijelo sa slojem istaknutih privilegiranih muslimana, itd.

Opet ovdje imamo jednu glomaznu reeniku konstrukciju koja se sastoji od 69 rijei. i jo
zavrava sa itd. Zahvaljujemo se autorima-prireivaima to su nas potedili njenog daljeg
nastavljanja, te hvala bogu ovaj uas zavrie sa itd.

Pored niza primjedbi koje bi se mogle dati lako je primjetna greka u sluaju glagola
uastvovali, umjesto uestvovali, ili srasta umjesto sraste, to je jo jedan od
pokazatelja kako zavrava totalno nepismeni tekst kada se prije publiciranja ne povjeri u ruke
profesionalnog lektora.

Nadalje, autori-prireivai na poetku ove reenice opet kau: Neki izvori, koje smo mi
prouavali to jasno ukazuje da su oni, tanije autori-prireivai, prouavali neke izvore koji
su im neto ukazali, ali po obiaju nama itateljima ovog teksta samo ostaje da se pouzdamo u
njihove strune, mentalne i intelektualne sposobnosti i da prihvatimo injenice bez dokaza.

ak bi se reklo da su Turci, naseljavajai Vlahe u Bosni, esto dovodili te Vlahe kao
martoloze, vojnuke i derbendije u poloaj da imaju uticaja i u oblinjem naselju gdje
su bili nerijetko naseljavani, i da njihovi knezovi u podgraima i manjim gradovima, a
da se ne govori o rudarskim mjestima, preuzimaju ulogu starjeine srednjevjekovnog
hrianskog naselja - kneza.

Ako se pokua deifrirati znaenje izraza sa poetka reenice ak bi se reklo, a koji je zaista
potpuno neadekvatan za zapoinjanje reenice u jednom naunom tekstu, moe se doi do
zakljuka da autori-prireivai nekako sami neto nagaaju i predpostavljaju. To znai da nisu
sigurni u to to piu. Tu svoju nesigurnost su mogli izraziti na desetak boljih naina.

Ta snana skupina za koju sigurno ne znamo da li su je tu naselili Pavlovii ili Turci
pojavljuje se u pomenutom defteru u svom klasinom statusu stoarskih Vlaha koji
plaaju filuriju od 83 ake i iji poloaj otprilike odgovara poloaju hercegovakih
Vlaha, ije su katunske organizacije date u hercegovakom defteru iz 1477. godine.

Parola je Zapetljaj da to vie zbuni prosjenog itatelja, za koji je ovaj tekst navodno
pripreman. Vidimo da autori-prireivai tvrde da neto "sigurno ne znaju. Spominu se dva
deftera, ali nigdje nema reference ili fusnote. Opet i opet klasika koja prati cijeli ovaj jad od
uratka.

Stranica 44.

Drugi je defter iz 1525. godine, opet sumaran, ve sadri i teritoriju bive Srebrenike
banovine.

Ovo je zaista uasno. Pa ta je ovo? Da li je ovo reenica? Kako jedan defter, koji nije ni naveden
u literaturi ili nekoj fusnoti, moe sadravati teritoriju bive Srebrenike banovine?

Tu su zabiljeeni i lagatori, teklii i rataji.

Nije jasno zato autori-prireivai ovako piu i ovako nabrajaju.

Ovo smo spomenuli stoga to proces islamizacije u Vlaha u Zvomikom sandaku
pokazuje vehementan uspon, ija strelica vertikalno ide sve do potkraj Sulejmanove
vladavine, da bi se i dalje neto usporeno penjala do kraja 16. vijeka.

Ovde se nepismeni i za osmanistiku nejaki autori-prireivai ponovo otkrivaju da su oni spomenuli
to su spomenuli, jer Nedim Filipovi nije valjda sebe oslovljavao sa Mi.

Pitam se zato koristiti prilog "vehementan? Upotreba tog pridjeva uglavnom je vezana za
opisivanje emocija, a ja nikad nisam nigdje proitao da je uspon vehemenatan.

O strelici koja ide vertikalno ne vrijedi troiti rijei, ali zato treba napraviti prigovor za red
rijei.

Izraunavanje procenta Vlaha u islamizaciji ovog sandaka tokom 16. vijeka daje
gotovo senzacionalne rezultate, jer se pokazuje da veinu islamiziranog stanovnitva
u ovom sandaku predstavljaju Vlasi, po svemu sudei, ranije pravoslavne vjere, a tek
malim svojim dijelom katolike vjere.

Procenat islamiziranih Vlaha u jednom sandaku je neto sasvim drugaije od izraunavanja
procenata Vlaha u islamizaciji.

Senzacionalan rezultat je vie prikladan za opisivanje rezultata nekeg sportskog takmienja,
rezultata koji naprimjer predstavlja golemo iznenaenje prilikom klaenja, ali nije prikladan za
ozbiljno nauno djelo.

ak je vrlo teko utvrditi sasvim tano broj islamiziranih upskih seljaka u zvornikom
sandaku, pa je teka i linija delimitacije izmeu islamiziranih vlakih seljaka i
islamiziranih upskih seljaka.

Zato autori-prireivai koriste frazeologiju marksistikih kruoka i seoskih partijskih referata?
Zato koristiti liniju delimitacije kad je imao daleko bolji izbor ili izbore.

Stranica 45.

Na ovaj zakljuak nas tjera injenica da je naglo porastao broj stanovnika u Bosni, koji
nije mogao nastati samo prirodnim nego i mehanikim prirastom, tj. putem
naseljavanja Vlaha.

Evo u ovoj reenici se jasno i lijepo vidi da autore-prireivae tjera injenica. Znai, ne radi se
o pokojnom Nedimu Filipoviu koji nikad neto ovako ne bi napisao, ve o prstima nepismenih
autora-prireivaa koji se, eto, igraju historiara i osmanista. To se je daleko ljepe moglo kazati,
naprimjer: Na takav zakljuak navodi injenica. U tom sluaju, meutim, autori-prireivai bi
morali popravljati ovu cijelu reenicu, s posebnim osvrtom na injenicu da naglo porasli broj nije
mogao nastati. Zato broj nije mogao nastati? Zato to prirast moe vie ili manje rasti, ali nikad
ne moe nastati.

Iz drugih osmanskih izvora imamo tu i tamo podatke da su Turci u svojim provalama u
Bosnu u prvoj polovini 15. vijeka, sve do osvajanja Bosne, putem zarobljavanja
hrianske djece, ili putem taotva, znatan broj djece odveli u metropolu i, po
pravilima devirme i oglanstva, takvu djecu poturivali, dodjeljujui im znaajne
poloaje u hijerarhijskim slubama osmanskog dvora, da bi ti isti ljudi kasnije
izlaskom iz dvorskih slubi nastupili na visoke funkcije u regionalnoj i centralnoj
vlasti.

Ova potpuno nezgrapna, bolje reeno uasna reenica vrvi od greaka. Pogledajte samo tu
nezgrapnost, pogledajte red rijei, stil, interpunkciju. I ovo je jedna od ogromne kolekcije ove
monstruozne papazjanije, koja samo moe posluiti drugim kao primjer kako se ne smije pisati. Tri
puta je tu ponovljeno djece, pa tu prireivai piu da su tu djecu odveli u metropolu i, po
pravilima devirme i oglanstva, takvu djecu poturivali, dodjeljujui im znaajne
poloaje u hijerarhijskim slubama osmanskog dvora.

Ma to je vasionska glupost!!!

Valjda su ta djeca najprije kolovana i poduavana do maksimuma pismenosti i funkcionalnog
obrazovanja, da bi tek kasnije, kada su postali kolovani i pismeni ljudi poinjali uspon na
hijerarhiji Porte. Nije Otomanska imperija bila kao Bosna i Hercegovina 1990-1992 pa da
nepismenima daju ak prestina mjesta u vladi, naprimjer mjesto ministra nuke, kulture i
obrazovanja.

Poto se u tom popisu spominju hrianski ili muslimanski roaci tih linosti, to
pokazuje da ve u prvim godinama osmanske vlasti prihvataju islam, islamizacija nije
bila stvar slobodne opcije nego mnogobrojnih faktora: materijalno-posjedovnih,
drutveno-klasnih, politikih i jo niz drugih inilaca ija analiza daje upeatljivu sliku
realiteta fenomena islamizacije.

Ovdje je jasno da su hrianski i muslimanski roaci primaju islam ve u prvim godinama
osmanske vlasti. Prosjeni itatelj bi se mogao upitati: Pa zato e muslimanski roaci
primati islam, kad su ve muslimani?

Ima ovdje faktora, ali ima i inilaca, ima lamperaja na bacanje, ima uasnoga reda rijei, oajne
stilistike i interpukcije. Svega toga ima, ali normalne reenice nema.

Stranica 46

Nije jasno da li su u takva sela slati posebni agitatori koji su putem ne samo vjerske
nego i socijalne propagande uvrivali ugled nove vlasti i stvarali atmosferu za
islamizaciju.

ta znai rije slati?

Boe sauvaj kakva grozota? Ja bih mogao rei: Daida je dosta pomogao svojim intervencijama i
utjecajem da sestri bude kao stipendist slat po Engleskoj, SSSR-u, Americi da postane ovako
veliki nauenjak i ak samoproglaeni profesor emeritus na Stockolm Univerzitetu, ali je uprkos
svemu tome ipak ostao samo nepismeni i nauno impotentni luftika.

Teko je suditi o tome ta je pravi razlog za ovakvu injeninost, ali nije suvino rei
da se tu susreu dva momenta - prvi - obilnost zemlje koja je u takvim selima stajala
na raspoloenju jedne, dvije ili nekoliko porodica, a drugi faktor - ovdje se radi o
seoskom stanovnitvu koje je i ranije bilo pod vjerskim pritiskom katolike crkve, ili
pak zbog teke situacije u koju je zapala Bosna prije osmanskog osvajanja, tako da se
ovdje moe raditi o porodicama koje su mir i sigurnost stekle tek pod Turcima.

U ovoj reenici od ak 86 rijei autori-prireivai su se izgubili u njenoj praumi. Rije
injeninost se veoma rijetko koristi, a samo autori-prireivai znaju zato su tu rije ovdje
upotrebili.

Stranica 47.

Pored staraca u nekim krupnijim krstjanskim skupinama pojavljuje se i gost, pri emu
i gosti i starci svjedoe o tome da se tu radi o relativnoj koncentraciji bogumilstva.

Kada prosjean itatelj, za kojeg je prema tvrdnji autora-prireivaa ovaj nauni rad i prireen,
proita gornju reenicu moe zamisliti neke starce i njihove goste da svjedoe o tome da se tu radi
o relativnoj koncentraciji bogumilstva. Prosjeni itatelj bi radoznalo mogao priupitati autore-
prireivaa A ta je to, molim Vas lijepo, relativna koncentracija bogumilstva?

Sve govori da duhovno i hijerarhijsko jezgro bogumilske sekte nije moglo biti
monolitno u svom opredjeljenju prema Turcima, iako je ono to bilo u svom
poredjeljenju prema posljednjoj dvojici bosanskih kraljeva.

Arhaina imenica poredjeljenje veoma se rijetko koristi u knjievnom, a nikako u naunom
jeziku i pisanju. Prema novijim podacima ovu rije je koristio mitropolit Amfilohije 30. juna 2001
kada je izmeu ostalog rekao: Oni koji nijesu izgubili vidovdansko prosvjetljenje i poredjeljenje,
a takvih je jo mnogo u ovom narodu i naoj dravi, znaju ta i kako e raditi. Uradie sve to je
mogue da sauvaju svoj i narod i obraz i zajedniku dravu. (Mitropolit crnogorsko-
primorski Amfilohije o predaji Milosevia Hagu, Glas Crnogorca, 30.06.2001)

Posebna situacija u islamizaciji bila je u pogledu gradova.

Jako bi me kao prosjenog itatelja zanimalo kada bi mi neko objasnio ta je to posebna
situacija u islamizaciji i kako je to ona bila u pogledu gradova.

Stranica 48.

Po paradigmi islamske civilizacije, grad dobiva posebnu ulogu u funkciji interesa
vladajuih slojeva drutva i u funkciji urbane civilizacije koja odgovara strukturi
trgovakog kapitala na kojoj je izgraen urbanizam te civilizacije i njegovog odnosa
prema primarnoj naturalnoj proizvodnji sela, kao osnove i pretpostavke za urbanu
funkciju grada.

Ova je reenica puna urbanizma, jer se tri puta ponavljaju pojmovi kao naprimjer urbanizam i
urbane. Ova reenica je toliko "zapetljana da je jedan prosjeni itatelj teko moe shvatiti. Ja
sam je proitao pedesetak puta, te sam pokuao "deifrirati njen pravi smisao, ali vjerujte da mi
to nije uspjelo. Meni ova reenica zvui kao pokuaj da se ispadne veleuman, ali je krajnji efekt to
da se ona moe posmatrati samo kao jedan od dijelova uplje frazeologije kojom je uveliko bogato
ovo uasno "pisanije autora-prireivaa. Zaista je potrebno biti jako arogantan, samouvjeren i
bezobrazan pa se na ovakav nain upustiti u ovaj sramotni projekat, koji na koricama ima ime
pokojnog Nedima Filipovia kao autora.

To znai da su i zateeni gradovi potpadali pod takav tretman i to ukazuje na to da je
grad u istorijskoj perspektivi morao postati islamska sredina par exellence, jer je tu
ila kucavica duhovnog, vjerskog i politikog bia muslimanske civilizacije.To znai da
su ve od samog poetka osmanske vlasti poeli pritisci za stvaranje nove, orijentalne
fizionomije grada i za potiskivanje dominantne uloge hrianskih trgovaca i zanatlija.

Ove dvije frazerske reenice poinju sa To znai, to djeluje jako runo.

Ali se ta poetna, inicijalna spontanost pokriva svjesnom djelatnou drave i njenih
krupnih predstavnika. U daljem toku istorije, ve u 15. vijeku zateeni domai gradovi
poinju dobivati klasinu shemu izgleda muslimanskog grada.

Ova reenica je samo jedna od onih kojim je prebogat ovaj autorsko-prireivaki nauno-
istraivaki projekt, a koje sve zapoinju sa Ali. Ostavimo li po strani injenicu da je veina od
nas prosjenih itatelja jo u osnovnoj koli "drilovana da se po svaku cijenu izbjegava
nepotrebno zapoinjanje reenica veznicima, te i sa "Ali, teko se neko moe oteti utisku da je
veliki dio ovog tunog teksta pun frazeologije i koritenja neadekvatnih termina.

Naprimjer, zato li je u prvoj reenici koriten izraz "poetna inicijalna spontanost? Zato se
koristi afirmativno hipertrofiranje, jer svakom je jasno da pridjev "inicijalan podrazumijeva da je
to "poetan. Kako ta "poetna poetna spontanost, a to znai "dvostruko poetna
spontanost moe pokrivati svjesnom djelatnou drave i njenih krupnih predstavnika? Naime,
jasno je da krupni predstavnici drave predstavljaju neku dravu, te nije potrebno da i drava i
njeni krupni predstavnici zajedniki neto pokrivaju. Drava, i ako neto "pokriva, to vri preko
svojih krupnih posjednika.

Postavlja se pitanje ta treba da znai izraz "u daljem toku istorije?

Istorija nije rijeka da tee. Istorija nema svoga toka. Istorija nastaje kao rezultat niza dogaaja i
uvijek ide iza dogaaja, jer se istorija ne moe pisati unaprijed.

Zna se da su to sve domai gradovi, a ne neki strani gradovi.
Autori-prireivai su najvjerovatnije mislili da se to moe jednostavno podrazumijevati da su Turci
zatekli te domae gradove. To im ne dozvoljava neprecizna izraavanja, jer se ne radi o askanju
sa itateljima, ve o pisanju o jednoj historijskoj temi. Ozbiljan pristup jednoj ovako osjetljivoj
temi ne doputa nikakve lamperaje, nonalancije i nepreciznosti.

Stranica 49.

Vrlo rijetko u tom dijelu grada nailazimo na ponekog nemuslimana.

Ovo je izuzetno runa reenica. Kao da su autori-prireivai lagano etali po nekom dijelu grada i
prilkom te njihove etnje vrlo rijetko su nailazili na ponekog ko nije musliman. Ovo je slikovit
primjer posljedica pisanjem direktnim govorom. Ova reenica bi sasvim drugaije zvuala da je
nekim sluajem napisana na slijedei nain: U tom dijelu grada rijetko su ivjeli nemuslimani.
Inae, izraz nemusliman nije ba najsretniji izbor.

Iz istorije islamizacije uoena je injenica da je hrianska varo jedna vrsta retorte
kroz koju je prolazilo seljako stanovnitvo koje je eljelo da se nastani u gradu.

Retorta je posuda u kojoj se neke supstance destiliraju ili razgrauju pod utjecajem topline. Jasno
je da su autori-prireivai iskoristili ovaj izraz u isto metaforikom smislu, no miljenja sam da
nisu upotrebili ba adekvatan izraz.

To je bilo praeno odgovarajuim dravnim, vjerskim i prosvjetnim ustanovama, pa se
tako u gradu, pored koncentracije proizvodnih sredstava i proizvodnih snaga, u okviru
realne ekonomske produkcije koncentrie vrlo snana sfera duhovnosti, kulture,
znanja, vjerskih i etikih normi.

Ja zaista ne znam, ali moj je osobni utisak da ni autori-prireivai nakon autorskog prireivanja
nisu proitali tekst koji su nam prireen podmetnuli u ruke i to kao kapitalno djelo Nedima
Filipovia.

Pitam se kako neto moe biti "praeno odgovarajuim dravnim, vjerskim i prosvjetnim
ustanovama? Vjerovatno se misli da je to "praeno utemeljenjem odgovarajuih dravnih,
vjerskih i prosvjetnih ustanova?

Produkcija je u stvari proizvodnja. U ovoj reenici se dva puta javlja rije proizvodni, te jednom
produkcija. Mislim da je stil ove reenice jako lo, te da je loa interpunkcija, kao i red rijei.

Stoga se moe uzeti da su odreenu ulogu u tom ranom periodu odigrali utvreni
gradovi i njihovi suburbijumi, pri emu je prozelitistika akcija kretala iz tih sredina,
noena i misticima.

Da je ovu reenicu u svojoj domaoj zadai napisao uenik osnovne kole, a kamo li polaznik kole
uenika u privredi, zasigurno bi dobio golemog "keca. Pogledajte molim vas taj red rijei!
Proitajte gornju reenicu vie puta. Vidjet ete da to je vie puta itate da vam ona postaje sve
nejasnija i smjenija.

Kako mistici mogu nositi prozelitistiku akciju? Oni se mogu oznaiti kao vani nositelji
prozelitistikih aktivnosti, ali ne mogu je nositi, ni u figurativnom smislu, svakako kada se ne radi o
haiku poeziji ili oputenom pisanju nekih privatnih pisama.

Stranica 50.

Ne rijetko u ponekim selima nalazile su se i tekije.

Pa zar se moe zapoeti reenica sa Ne rijetko?

Valjda je trebalo stajati napisano Nerijetko u ponekim selima nalazile su se i tekije.

Kada bi se napravio kviz sa nagradom za najloiji red rijei pri sklapanju reenice od ovih samo
devet rijei, mislim da bi autori-prireivai nadmono osvojili prvo mjesto. Uas od (ne)reda rijei!

Treba ponovo naglasiti da je najmasovnija islamizacija izvrena u bivim krajevima
kraljevske oblasti, tj. u podruju koje smo jednom ve omeili, a ije je dinamiko
sredite predstavljalo Sarajevo sa bliom regijom.

Neka su oni to omeili, ba kao da su ordinarni papani, uesnici u "Hrkljuu, ali ovu reenici
koja je za autore-prireivae izgleda bila previe komplicirana, nisu dobro "omeili. Naime,
reenica je grozna, sa posebnim prigovorom na red rijei.

U to vrijeme pada gotovo dinovski rast Sarajeva, kao i nekih okolnih manjih gradova,
to je posljedica ne samo ekomomskih faktora nego i faktora islamizacije.

Kako dinovski rast Sarajeva moe padati u to vrijeme? ta uopte moe znaiti pridjev
dinovski, kada se opisuje rast jednog grada, koji je za evropske i turske pojmove u to doba bio
mala kasabica ili gradi? Autori-prireivai se svim silama trude biti to ubjedljiviji i upeatljiviji, pa
onda i polete za biranjima ovakvih hipertrofiranih, ali u sutini glupih izraza.

Naime, stara drutvena, ekonomska, vjerska i kulturna tradicija bila je potiskivana
zajedno sa svojim nosiocima od jednog sloja ije je drutveno bie bilo u svakom
pogledu razliito od bia starog seljatva, naravno, u smislu svoje primitivnije
kompleksije.

Tuno da tunije biti ne moe. Reenica je potpuno loa, a pitam se ta li prireivau znai
primitivnija kompleksija? U dosadanjih sedamdesetak strana ove mukotrpne, bolje reeno
mune analize ovog opskurnog uratka koji su autori-ureivai proglasili njihovim nauno-
istraivakim projektom ima podosta nekog novogovora, nekih novih rijei na koje ne moemo
naii u normalnoj verbalnoj ili pisanoj komunikaciji. Da je napisano "primitivni kompleksi autori-
prireivai bi trebali taj termin elaborirati i opravdati njegov odabir za ovaj kontekst.

Kompleksija, latinski complexio, oznaava cjelokupnost, ukupnost, ali i sastav ili sklop tijela, boju
lica, boju koe, izgled, itd. Osim toga izraz kompleksija se koristi u biologiji u prouavanju
odreenih reakcija koe. O tome je dosta pisao pokojni Prof.Dr Tvrtko vob (Korelacija izmeu
kompleksije i nekih reakcija koe. Beograd, 1964, 99-101). Nadalje, kompleksija oznaava
mogunosti transfera razliitih tehnika iz jedne naune ili tehnike discipline u drugu i obratno.
(Alphapedia Complexia, 2005, 222-228).

Stranica 51.

Poznata je stvar iz istorije islamizacije uopte da prelaenje na islam du osjetljivih i
opasnih granica nikad nije bilo forsirano.

Ovo je reenica sa groznim redom rijei. Kako nezgrapno i arogantno zvui zapoinjanje reenice
sa Poznata je stvar iz istorije islamizacije uopte

Autori-prireivai su opet ignorantski zaboravili citirati u kojoj su to istoriji islamizacije nali tu
stvar koja je uopte poznata.

U prvim izvorima ta upa javlja se potpuno razorena.

Da su i birali autori-prireivai nisu mogli postaviti loiji red rijei. Znai, ta potpuno razorena upa
se javlja u prvim izvorima. Nema ni pomena bilo kakvih izvora.

Stranica 52.

Iz takvih Vlaha su regrutovane i mnoge starjeine, age i dr. pae, pa ak se iz njih
regrutuju i predstavnici istaknutih begovskih porodica ovog kraja.

Ovo je jo jedna od hiljada loih reenica sa uasnim redom rijei kojim vrvi ovaj uradak. Kakva je
to lijenost da se ne moe napisati drugih paa, ve dr. paa. Neki bi prosjeni itatelj mogao
pomisliti da su to neke pae sa doktoratom, od kojih je u taj vakat mogao neki od tih doktora paa
biti i na samoproglaeni profesor emeritus, pa bi tada imao titulu profesor emeritus 'Stockolm
Universitet, Nihad-paa Hasi. Joj, to bi se tek tada dodatno napuhao!

Svakako me posebno interesuje kakve su to "druge pae? Naime, ako postoje druge pae,
moraju onda postojati i prve, a moda i tree pae.

Takoe vidimo da su predstavnici istaknutih begovskih porodica "regrutovani, kao to su
"regrutovane i mnoge starjeine, age i dr.pae. Jako zanimljivo!!

Uporeivanje sistematskih podataka koje daju popisni registri ta dva sandaka iz
druge polovine 16. v. pokazuje koliko ima realno istorijskih momenata u sadraju
muslimanske epske pjesme sa tog terena, gdje je epska materija esto znaila ili
bukvalno prenoenje linosti i situacija, ili vjeran kalk takvih linosti i situacija.

Evo nas opet u poetskom kutku autora-prireivaa. Oni su izvrili uporeivanje sistematskih
podataka iz popisnih registara i to im je pokazalo koliko ima realno istorijskih momenata u
sadraju muslimanske epske pjesme. Po prireivaima epska je materija esto znaila bukvalno
prenoenje linosti i situacija

Neki od prosjenih itatelja mogao bi zamisliti da je epska materija esto znaila kada se neka
linost bukvalno prenosi. Ako je prenosi jedan ovjek, onda je to krkae, a ako neku linost
bukvalno nose dvojica i vie ljudi onda im je to bukvalno prenoenje linosti lake, to je i logino,
zar ne?

Stranica 53.

Tu se javljaju vlake vojvode, knezovi, katunari i primiuri.

Poredali se vlake vojvode, knezovi, katunari i primiuri i javljaju se. Bie to kao neka prozivka?

I ova je reenica po obiaju grozna, jer ima lo red rijei i lou interpunkciju, a o vokabularu da i
ne govorim.

Zaista je runo rijei da su vlake starjeine zvane u Carigrad. Valjda su bili slubeno pozivani
na ta konsultovanja, no mi ne znamo ni koje su to starjeine, ni koje su to konsultacije bile, ni
kada su bile, kao to nema nikakvog relevantnog podatka o tome.

Jer, gubitkom tih teritorija od strane Turaka brojne islamizirane vlake porodice su ili
izginule u ratovima, ili ponovo hristijanizirane, ili su se povukle u dubinu turskog
teritorija, dok su hrianski Vlasi u tim daljim krajevima na zapadu ostali u svojim
stanitima i tako doprinijeli znaajnom pomjeranju stanovnitva (u demografskom
znaenju).

Ova reenica od pedeset i jedne rijei poinje sa veznikom Jer. To je stara neprebolna ljubav
naih autora-prireivaa. Ja simptome te bolesti nazivam kronini alitis i kronini jeritis, jer u
ovom groznom uratku imamo na uvidu stotine reenica koje potpuno nepotrebno poinju sa "Ali
ili "Jer. Takve pravopisne nepodobtine nisu doputene ni uenicima treeg razreda osnovne
kole, a kamo li da budu doputene jednom bivem ministru kulture i obrazovanja.

Preteni teritorij tog sandaka predstavljale su nahije sa desne strane Drine, meu
kojima se isticala gigantska nahija Brvenik.

Mislim da e se svako sloiti s konstatacijom da se sve to je gigantsko istie u odnosu na svoju
okolinu. Oigledno su autori- prireivai mislili da ima nekih prosjenih itatelja koji to ne znaju,
pa su napisali da se gigantska nahija Brvenik isticala meu drugim nahijama sa desne strane
Drine. Sada se postavlja pitanje, zato prireivai svako malo koriste izraze kao gigantski ili
dinovski , ba kao da priaju prie maloj djeci, pa ele biti upeatljiviji i uzbudljiviji.

Zamislite da se kae Zagreb je gigantski grad ili Sarajevski kanton je gigantski kanton ili
Manchester je gigantski grad. Kako bi to zvualo?

16. v. je klasini vijek islamizacije u BiH i u tom vremenu dolo je do fundamentalnog
prevrata u proporciji islamiziranog stanovnitva u tri sandaka: Bosanskom,
Hercegovakom i Zvornikom.

Konano, da se susretnemo s reenicom koja zapoinje brojem i to arapskim. To se moe
protumaiti na vie naina, ali se najvjerovatnije radi o ve poslovinom lamperaju i
ignorantskom odnosu autora-prireivaa prema svom ve 25 godina mrtvom ocu i daidi. To su
njih dvojica ignoranata sve odradili po sistemu tandara-mandara, valjda mislei "idemo mi njih
umoriti prvo Nihadovim uvodom, pa se niko nee usuditi dalje itati. Nae se, eto, jedan
mazohist koji se rtvovao i izdrao sav horor predugog i munog putovanja kroz ovu smrdljivu
kaljugu.

Trebali su nam prireivai objasniti ta je to "fundamentalni prevrat. Taj izraz koristi Fikret
auevi u svom djelu Financial Globalisation and Economic Sovereignity, Sociology,1/2004, 71-
95) kada spomine takozvani fundamentalni prevrat Johna Maynarda Keynesa u procesima
financijske liberalizacije i globalizacije. Ja, kao obini prosjeni itatelj, nisam nikad naiao na taj
izraz u historijskoj literaturi.

Naime, osmanska drava, uspostavljajui svoju vlast u BiH, nije uspostavila samo gole
ustanove svog vojno-administrativnog ureenja, svoje ekonomike, svoje seoske i
gradske privrede i svojih kulturnih tekovina, nego je taj itav sustav bio proet i
ideologijom osmanske drave, i religiozno-kulturnim duhom i specijalnim orijentalno-
islamskim mentalitetom, kojije takvoj zajednici davao specifian lik.

Ova reenica koja ima 54 rijei svata pria, a nita ne kae. Ako bi se ustanovile naune
discipline zvana opta upljologija ili uvod u frazeoloku pirotehniku prvi bih digao ruku da
autore-prireivae ovog uasa proglasimo redovnim profesorima tih predmeta i to, ni manje, ni
vie na Stockolms univerzitetu.

Ovdje nailazimo na "gole ustanove, pa ak i "gole ustanove kulturnih tekovina, pa malo
kroatizma u vidu sustava, pa doosmo i do "specijalnog orijentalno-islamskog
mentaliteta. Sve nam se to nabaca u jednoj kabastoj reenici, koja u stvari to i nije, ve je
jedna mjeana salata od rijei. Onda autori-prireivai otre hitro dalje, a mi moramo letati za
njima, te ne stiemo deifrirati ta su to zapravo pisci htjeli kazati.

Stranica 54.

Naravno, taj se duh konjugovao sa politiko-vojnim dinamizmom osmanske drave u
njenoj usponskoj fazi do kraja 16. v., tako da islamizacija nije bila puki vjerski akt,
nego je u sebi sadravala mnogostruke kompomente realne stvarnosti.

Ovo je stvarno prilog frazeolokoj pirotehnici. Udrobi malo konjugacije, dodaj dinamizma i zaini
mnogostrukim komponentama realne stvarnosti, i pametan si da pametniji ne moe biti.

Kakva je to realna stvarnost, a kakva nerealna stvarnost?

Ovo to smo izrekli pomae nam da shvatimo vrijeme 18. i 19. vijeka kao vrijeme u
kojem su ostale osnovne drutveno-religiozne karakteristike muslimanske zajednice u
Bosni, ali se promijenio drutveni i dravni okvir u kome je ta zajednica ivjela, u tom
pogledu to su drutvene i dravne strukture Osmanskog Carstva i u Bosni izgubile
svoju snagu i svoj dinamizam i u proimanju sa religijskim biem nisu raale ranije
rezultate.

Ova reenica od samo 69 rijei to se vie ita, to je nejasnija. Ba je kao neka optika varka.
Najbolje ju je ne proitati, ali ko e izdrati?

Vidimo na poetku da je autorima-prireivaima ono to su izrekli pomoglo da neto shvate.
Mi utimo i nita ne moemo shvatiti. Tu su autori-prireivai u boljem poloaju od nas itatelja.
Oni su autorski priredili, odnosno sve ovo napisali i uneredili, te te svoje budalatine zakitili
imenom 25 godina mrtvog ovjeka, a mi moramo samo itati i deifrirati, a pri tomu ostati
normalni.

Jo vidimo da se raniji rezultati vie "nisu raali. Bravo! Prvi put ujem da se rezultati raaju, a
ne postiu ili ostvaruju. Ako se rezultati raaju onda je Nihad Hasi tuna nerotkinja kojoj ne moe
pomoi ni vjetaka oplodnja.

Stranica 55.

Ali najvie iza toga stoji nasilje ili opasnost od fizikog unitenja, jer razularene snage,
koje su gdjekad bile bez ikakve discipline, vre esto nevien teror, ponajvie u selu, a
ne rijetko i u gradu.

Mogla bi se potroiti itava stranica za detaljnu analizu ove nazovi reenice. Reenica poinje
standardnim Ali, to je, kako je ve reeno, znak Nihadove hronine bolesti, takozvanog "alitisa.

Dalje vidimo da su nam autori-prireivai lijepo objasnili da razularene snage mogu gdjekad
biti bez ikakve discipline.
Do ovog mudrog objanjenja kojim su nas autori-prireivai velikoduno podarili mnogi od nas
smo mislili da su razularene snage uvijek bez ikakve discipline. Tek sada vidimo da smo bili u
krivu, jer su razularene snage samo gdjekad bez ikakve discipline, pa onda esto vre nevien
teror.

Nekako ne ide zajedno prilog gdjekad sa vremenskim prilogom "esto. No, kod autora-
prireivaa sve to ide u jedan ko, u jednu reenicu. Nadalje, taj teror se odvija ponajvie u selu
(valjda selima), a ne rijetko u gradu (valjda gradovima).

Evo vidite ta je posljedica potpune nepismenosti autora-prireivaa ovog uasnog teksta. Ovo
njihovo "ne rijetko znai da su i u gradu ba te neke nama nepoznate mase vrile est teror.

Stvarno bi i ovo bilo komino, da nije tragikomino.

Negativne posljedice su to da se stvarao prostor za svijest kako su ranija osvajanja u
mnogom pogledu ostala uzaludna, kako se Osmansko Carstvo ne moe othrvati ne
samo u borbi sa nadmonom Evropom nego i sa oslobodilakim tendencijama
autohtonih naroda, kao i to da osnovna muslimanska doktrina o svetom vjerskom
pobjedonosnom ratu doivljava fijasko i dovodi do masovnog povratka u staru religiju
ljudi jednom prelih na islam.

Ova uasna reenica koja ima 67 rijei pravi je materijal za jednu dublju analizu. ta autorima-
prireivaima znai izraz u mnogom pogledu? Ovo je frazeologija i standardna pirotehnika.

Stranica 56.

Jer, islamizacija ne predstavlja samo goli akt prihvatanja islama nego i jedne sasvim
nove, drukije civilizacijske i drutveno-istorijske vizije o ovjeku, koju ta civilizacija
nosi.

Evo opet simptoma Nihadovog hroninog jeritisa. Divota jedna! Saznali smo da islamizacija nije
"goli akt, kao "Gola Maja naprimjer. To je jedan odjeveni akt, jer nije go.

Moda je bolje bilo rei "drugaija, nego "drukija.

Te reminiscencije nisu ostale aktivni, povrinski faktor religioznog ponaanja novih
muslimana, nego su one bile pohranjene u dubini bia muslimanskih neofita; ali, u
fundusu kulture kojeg su bosanski muslimani batinili iz domae, autohtone sfere i
prenosili u sferu islamske civilizacije koju su prigrlili, to je imalo ogroman znaaj, jer
je u evoluciji muslimana kao pripadnika jedne religije prema novom etnikom statusu
koji su muslimani zadobijali zadravalo crte zajednitva ne samo sa muslimanima
drugog konfesionalmog porijekla nego i sa hrianima koji su ostajali u staroj
civilizaciji, ali su politiki, ekonomski, drutveno i civilizacijski bili dominirani
osmanskom vlau i njenim civilizacijskim krugom.

U ovoj mamutskoj reenici od 99 rijei, est puta se ponavlja rije muslimani. Poto je u
poetku navedeno da se radi o "novim muslimanima, vjerovatno se cijeli tekst odnosi upravo na
tu kategoriju ili vrstu muslimana.

Vidimo da su hriani bili "dominirani osmanskom vlau i njenim civilizacijskim krugom.

Malo mi je udno kako neki sloj moe biti dominiran nekom vlau.

Sve u svemu jedna napuhana koara fraza koja jasno pokazuje likove autora-prireivaa.

Stranica 57.

to se tie etnike geneze bosanskih muslimana, ona se vidi iz prethodnog izlaganja,
ali ipak treba explicirati jednu sutinsku komponentu pretvaranja bosanskih
muslimana u etniju koja e u nae vrijeme dobiti status nacije.

Moglo bi se svata kazati o ovoj postavci, no ja ostajem kod osnovnih primjedbi i smatram da je
trebalo napisati eksplicirati umjesto explicirati.

Stranica 58.

Jer, van Bosne postojao je ve oformljen i politiki determiniran srpski, odnosno
hrvatski narod, ija je glavna osnova leala u dotinoj vjeri i istom jeziku kao i u Bosni,
pa su na osnovu toga ovi narodi privukli bosanske katolike, odnosno bosanske
pravoslavce u svoje krilo.

Opet se javlja Nihadov simptom jeritisa, ili bolesti zapoinjanja reenice sa Jer. Nema za tu
bolest lijeka.

Autori-prireivai su nam na jednostavan i slikovit nain objasnili kako su nastali bosanski Srbi i
Hrvati. Mudro i jednostavno, da mudrije i jednostavnije biti ne moe!

Meutim, moglo bi se pitati zato se bosanski muslimani nisu razvili u apsolutnog
reprezentanta Bosne i bosanske nacije i u tom smislu dobili odgovarajue ime i
etnonim, a da se ove ostale dvije etnije ili snagom integracije prevedu u status
pripadnika bosanske nacije, ili da se definiu kao krila dviju naih nacija koje
egzistiraju na bosanskom teritoriju.

Valjda je trebalo napisati moglo bi se postaviti pitanje, a ne moglo bi se pitati. Koga bi
se moglo pitati? Gdje je upitnik na kraju upitne reenice?

Boga mi su se autori-prireivai hrabro zabacili u opasne vode u kojim nema ni laufa, a plivati
ne znaju. Trebao bi ovo napisati politolozima u Hrvatskoj ili Srbiji, pa ak i takozvanoj "republici
srpskoj. Bili bi raerupani. Previe oni to zamiljaju i lupetaju kao "male Dokice.

Stranica 59.

Stoga se i islamizacija na Balkanu mora posmatrati u irem drutveno-historijskom
kontekstu i ne smije se svesti na apstraktne kategorije religioziteta ili mehanike,
cifarske podatke.

Glagol morati se obino izbjegava u pisanju naunog rada. To je previe tvrd i sugestivan glagol
za nauno utemeljeno izraavanje.

Nije mi jasno zato autori-prireivai koriste izraz "religiozitet, kad su mogli jednostavno rei
"religioznosti ili "religijske pripadnosti.

Identino se pitanje moe postaviti i kada je u pitanju izraz "cifarski podaci. Taj se izraz koristi
85 puta rijee od izraza "numeriki podaci, a 246 puta rijee od jednostavnog izraza "brojani
podaci.

Stranica 60.

Ali, ve u to ranije vrijeme vidjelo se da je za potpuno integriranje u novu feudalnu
klasu vaan uslov bila islamizacija balkanskih feudalaca.

Ovo je jo jedan znak Nihadovog hroninog alitisa odnosno zapoinjanja reenice sa Ali. Nije
prikladan izraz ve u to ranije vrijeme. Moglo se to rei na mnogo bolji nain.

Stranica 61.

Nastavljajui staru orijentalnu tradiciju, osmanski grad je jedna vrsta nadogradnje na
tijelu naturalnog sektora koja ivi u funkciji tog sektora i vladajue klase
predstavljene dravom koja dominira tim sektorom.

Ovo je jo jedna nepismena reenica. Poetak nema nikakve logine veze sa ostatkom reenice.
Rije sektor se tri puta pojavljuje u istoj reenici.

Takva uloga osmanskog grada zasniva se na tome da on u produkcionom smislu
predstavlja medijum najvieg stepena privredne djelatnosti u feudalizmu, u vidu
zanatstva i trgovine, da krupni predstavnici feudalne klase, putem zavjetaja, u vidu
naturainog i novanog bogatstva, podiu sakralne monumente, komunalne i privredne
objekte, te na taj nain podiu nivo njegove urbanosti i tim inom u socijalnom,
kulturnom i ideolokom smislu daju peat stvarnoj funkciji grada u osmanskom
feudalizmu.

Ova reenica ima 75 rijei. To je grozna reenica, jako loeg reda rijei, slabe morfologije,
nikakvog reda rijei, a sve u svemu to je jedna vrsta upljeg i samodopadnog fraziranja.

Stranica 62.

Stoga u tim gradovima sva ekonomska, drutvena, politika i ideoloka kretanja,
po-bune, smutnje, nemiri, vjersko-sektantski sukobi ne prelaze granice utvrenog
statusa grada, nego znae puko reprodukovanje postojeg stanja.

Ovo je zaista krajnja drskost. Ja nikako ne mogu shvatiti da su ovo napisali univerzitetski profesor,
bivi ministar nauke, kulture i obrazovanja BiH, a sada samoproglaeni profesor emeritus u
Stockolmu i jedan doktor medicine. Ovo nema nikakvog smisla.

ta znai izraz vjersko-sektantski sukobi?

Kakve veze ima religija i sektant? Znaju li ta dvojica ta je to sektant?

Ono je stanovalo odjelito, u takozvanoj varoi, ili, Jevreji, u getu.

Ovo je vrhunac uasa. Pa da li je ovo reenica? Kakav je ovo izraz odijelito? Tako govore samo
najnepismeniji papani.

Stranica 63.

Uza sve to, pomenuta statistika pokazuje da je izvrena islamizacija na Balkanu uzela
znatne razmjere.

Uza sve to se moe nai u ponekim tekstovima, ali se preko 60 puta ee koristi Uz sve to.

Nejasno je kako izvrena islamizacija na Balkanu moe uzeti znatne razmjere. Prije svega, ne
govori se o podruju Balkana, ve o podruju dijela Balkana, a osim toga ako je islamizacija
izvrena. ta bi trebalo znaiti da je islamizacija uzela znatne razmjere?

Pada u oi da do masovne islamizacije seoskog i gradskog stanovnitva nije dolo u
onim podrujima Balkana koja su, obuhvaena srpskim, bugarskim i vizantijskim
feudalnim prostorom, i pored etnikih razlika i razlika u nivou kulture, predstavljala
jedinstveno civilizacijsko podruje, sa dobro organiziranom pravoslavnom crkvom u
svakom od tih prostora.

Opet autorima-prireivaima pada neto u oi i to na poetku reenice koja je jako, jako loa,
kako po redu rijei, tako i po interpunkciji, ali i po morfologiji. Nama, prosjenim itateljima pada
u oi da nas autori-prireivai i dalje uporno ignoriraju to se tie podastiranja relevantnih izvora,
a to je sluaj i prilikom iznoenja gore navedenih podataka.

Stranica 64.

Osmanska drava kao tvorevina maloazijskih Oguza pod vostvom Osmanove di-
nastije, iako predstavlja specifikum srednjovjekovnog islamskog svijeta, ni po svom
nastanku, ni po svom historijskom iskustvu, ni po svojoj ideologiji, ni po svom osva-
jakom ekspanzionizmu ne moe se posmatrati van cjeline islamskog srednjovje-
kovlja.

Ova reenica koja ima etrdeset i dvije rijei sadri neke tvrdnje autora-prireivaa koje nisu niim
potkrijepili. Mislim da je trebalo i prosjenim itateljima za koje je ova knjiga pripremljena, kao se
u uvodu tvrdi, objasniti zato je Osmanska dreva specifikum srednjovjekovnog islamskog svijeta.
To objanjenje je bili nuno upravo zbog injenice da u istoj reenici autori-prireivai kau da se
ta drava ni po svom nastanku, ni po svom historijskom iskustvu, ni po svojoj ideologiji, ni po
svom osvajakom ekspanzionizmu ne moe se posmatrati van cjeline islamskog srednjovjekovlja.

Prosjeni itatelj moe postaviti pitanje: Ako Osmanska drava predstavlja specifikum
srednjovjekovnog islamskog svijeta, zato se ni po svom nastanku, ni po svom historijskom
iskustvu, ni po svojoj ideologiji, ni po svom osvajakom ekspanzionizmu ne moe posmatrati van
cjeline islamskog srednjovjekovlja? Naime, prosjenom itatelju bi moglo uzgledati udno zato
se neto to je specifino ne moe se posmatrati izvan cjeline islamskog srednjovjekovlja? Po
emu je onda Osmanska drava specifikum, kako autori-prireivai tvrde?

Tako dolazimo do sutinskog znaenja ustanove dihada. To je osvajanje koje osi-
gurava vladavinu muslimanske drave nad nemusliamanskim zemljama.

Od ove potpuno simplificirane definicije dihada mnogim bi se prosjenim, a jo vie
nadprosjenim itateljima mogla dii kosa ili ostaci kose na glavi. Autori-prireivai su nam nekako
imperativno i u ministarsko-doktorskom stilu stavili pod nos njihovu definiciju dihada.

Ja sam kao prosjean itatelj do ovog momenta mislio da se dihad moe definisati i da ga mnogi
definiu kao neto to nema ama ba nikakve veze sa fizikim ratovima i bitkama, nego da dihad
predstavlja borbu individualca da se rijei patnje koju sama egzistencija namea, a koja je
ekvivalentna ideji praznine u budizmu. Iako je dananja definicija dihada (a to je fiziki rat sa
protivnicima) pogreno shvaena, njen oblik se esto koristi i jo ee zlorabi i u, naalost, esto
negativnom, pa i politikantskom kontekstu.

Autori-prireivai se arogantno i zaista ignorantski, na jedan koijako-piljarski nain utrpavaju u
raspravu o dihadu i svojim pisanjem ine medvjeu uslugu svim muslimanima, a posebno
svojim sunarodnjacima bosanskim Muslimanima. I zaista, ovu definiciju e sutra objeruke
prihvatiti kompletna beogradska arija, SANU, srbijanski politiari svih fela i opredjeljenja, jer evo
tako dihad definie ak i akademik Nedim Filipovi, autor knjige Islamizacija u Bosni i
Hercegovini. Siguran sam da bi malo ko proitao runo nalijepljeni papir na unutranjoj strain
prve korice gdje stidljivo stoji da su tu knjigu Nedima Filipovia priredila dva autora-prireivaa,
odnosno Nihad Hasi, alias Nihad Haas i Svjetlan Filipovi.

O definiciji dihada se mogu napisati itave knjige, no ja nemam namjeru sada davati neko moje
osobno miljenje o dihadu jer sam u tom podruju potpuni amater. Poto me je pitanje definicije
dihada pomalo interesiralo i jo me interesira potrudio sam se proitati knjigu Invitation to
Ahmadiyyat, Routledge & Kegan Paul, London, Boston and Henley, 1980, u kojoj na sedam
stranica stoji divan tekst (stranice od 52 do 58) Hazret Mirza Bair-ud-Din Mahmud Ahmad-a. U
tom svom ogledu spomenuti autor osvjetljava pojam dihada iz nekih drugih aspekata.

On tu kae: Peti veliki prigovor podignut protiv nas je da mi negiramo muslimansku instituciju
dihada. Ja sam se uvijek udio kako takva lana optuba moe biti napravljena protiv nas, jer rei
da mi negiramo dihad je la. Bez dihada, prema nama, vjerovanje ne moe biti usavreno.
Slabosti islama i muslimana, opadanje ili nestajanje vjerovanja, koje danas opaamo na sve
strane, su zbog nemarnosti u predmetu dihada. Rei da mi negiramo dihad, zato je izmiljotina.
Uenje o dihadu se pojavljuje na nekoliko mjesta u asnom Kur'anu, i nije mogue da mi kao
muslimani i kao predanici asne Knjige to negiramo. Ono to mi negiramo i emu se estoko
protivimo je pogled koji ini ispravnim da se prolijeva krv, da se iri nered i izdajnitvo, i da se
remeti graanski mir u ime islama. initi tako je kaljati svijetlo ime islama. Mi ne moemo biti
ubijeeni da uenja islama mogu biti uvrnuta tako da slue naim vlastitim planovima i eljama. Mi
nismo protiv dihada. Mi smo samo protiv da se bilo kakva vrsta uzdizanja okarakterie kao
dihad.
Pa nastavlja: I ta je dihad kojem smo mi danas pozvani? Dihad kojem nas Bog poziva u
asnom Kur'anu opisan je u ajetu: Zato ne slijedi nevjernike i sa njim (Kur'anom) se borite protiv
njih velikim dihadom .' (Al-Furkan, 53). Najvei dihad je dihad uz pomo Kur'ana. To je takav
dihad kojem su muslimani danas pozvani? Koliko je mnogo onih koji idu da se bore protiv
nevjernika samo s Kur'anom u svojim rukama? Jesu li islam i Kur'an tako potpuno lieni svojstvene
zasluge i privlanosti? Ako islam i Kur'an ne mogu privui ljude danas svojom istinskom ljepotom,
kakav dokaz mi imamo za istinitost islama? Ljudski govor moe promijeniti srca. Moe li Boiji
govor da ne promijeni srca? Moe li da to ne postigne nikakvu promjenu u svijetu izuzev uz
pomo sablje? Dugo ljudsko iskustvo pokazuje da sablja ne moe provesti promjenu srca, i prema
islamu, grijeh je nastojati i prevoditi ljude kroz strah ili povlaivanje. Zar Bog nije jasno rekao u
asnom Kur'anu: Kad ti licemjeri dou, oni kau: 'Mi svjedoimo da si ti zaista Allahov
Vjerovjesnik.' A Allah zna da si ti zaista Njegov Vjerovjesnik, ali Allah svjedoi da su licemjeri zaista
laovi. (Al-Munafikun, 2)
Ovdje je opis licemjernih vjernika. Da je bilo ispravno iriti islam sabljom, bi li onda bilo umjesno ili
neophodno na ovaj nain opisati one koji su svana prihvatili islam, a iznutra su i dalje ostali
nevjernici? Ako je bilo ispravno silom preobraati ljude u islam, onda bi prema asnom Kur'anu
ak takvi preobraenici, koji u svojim srcima nisu vjerovali, bili iskreni preobraenici. Niko se ne
moe nadati da pridobije sabljom iskrene nove muslimane. Pogreno je, zato, misliti da islam ui
upotrebu sablje za preobraanje nemuslimana. S druge strane, islam je prva vjera koja u jasnim i
nedvojbenim terminima polae princip slobode u vjerskim stvarima. Uenje islama je: Nema
prisile vjeri. Sigurno se pravi put razlikuje od krivog puta. (Al-Bakara, 257) . Prema islamu, svaki
pojedinac je slobodan da vjeruje ili da ne vjeruje. On je slobodan da slijedi svoj razum. Islam
takoe ui: I borite se na Allahovom putu protiv onih koji se bore protiv vas, ali ne prelazite
granice. Allah zaista ne voli nasilnike. (Al-Bakara, 191).
U daljem tekstu kae:Ukratko, dihad doputen islamom je da se zarati protiv ljudi koji silom
sprijeavaju druge od primanja islama, ili onih koji ele da prisile ljude da negiraju islam. On moe
biti podignut protiv ljudi koji ubijaju druge zbog islama. Samo protiv takvih ljudi je pokretanje rata
odobrivo u islamu. Protiv bilo kojeg drugog naroda, dihad je pogrean i suprotan islamu. Rat koji
nije potvren ovim uvjetima moe biti politiki rat, rat izmeu jedne zemlje i druge ili jednog
naroda i drugog. To moe biti rat izmeu dva muslimanska naroda. Ali to nee biti vjerski rat.
Sadanje gledanje dihada, koji nije nita nego nasilje i bezakonje, muslimani su posudili od
drugih. U islamu nema odobrenja za to. To ak nije poznato u islamu. Strano kako moda izgleda,
odgovornost za irenje ovog pogleda meu muslimanima je na kranima, koji su najglasniji u
svom osuivanju islama zbog njegovog navodnog uenja dihada. U srednjem vijeku, vjerski
ratovi su bili dnevna zapovijed. Cijela Evropa je uzela uee u njima. Kranski ratnici i kriari su
napali granice muslimanskih zemalja na isti nain kako su poluneovisni izvangranini lanovi nekih
plemena napali granicu Indije. U isto vrijeme oni su napali one evropske narode koji su se
suzdravali od kranstva. Krani koji su uzeli uee u ovim ratovima uinili su to da zaslue
Boije zadovoljstvo. Izgleda da su, pod nasilnikim i neizazvanim napadima krana, muslimani
izgubili svoj sigurni poloaj. Slijedei primjer krana, oni su takoe poeli napadati granice drugih
naroda i zemalja. Oni su zaboravili uenje svoje vjere. Izgleda da su tako potpuno usvojili
kranski primjer da su krani sami poeli da podiu prigovore. Uprkos injenice da su prigovori
sada doli od krana muslimani su propustili da proniknu tu kransku igru. Ovaj prigovor je
danas svuda irom svijeta upuen protiv islama. On je svugdje upotrebljen kao oruje protiv
islama; ali muslimani to ne shvataju. Oni nesmotreno nastavljaju da neprijatelje islama
snabdijevaju sa tekstovima i dokazima da ih koriste protiv islama. Neprijatelj je u stanju da
napadne islam sa orujem krivotvorenim od muslimana. Ratovi koje oni nazivaju dihadom nisu
pomogli islamu. Oni su mu samo nanijeli tetu. Ukratko, mi ne poriemo nego potvrujemo,
vanost dihada. Mi samo negiramo pogrenu interpretaciju toga, koja je uinila neprocjenjivu
tetu islamu. Budunost muslimana, po naem pogledu, ovisi o tome kako su daleko uspjeli u
razumijevanju istinskog znaenja dihada. Ako su oni u stanju da prepoznaju da najbolja forma
dihada ustvari dihad sa Kur'anom (25:53), a ne dihad sa sabljom, ako oni shvate da razlika
vjere ne osigurava dozvolu za nasilje protiv ivota ili imetka ili asti drugih (Kur'an, 4:91, 2:191,
60:90), njihovi umovi i gledanje e proi kroz blagotvornu i korisnu promjenu, promjenu koja e ih
uiniti blie pravom putu. Onda e oni ii iz uspjeha do uspjeha.
Sasvim je jasno da autori-prireivai nisu ovo proitali, ili ako i jesu onda su ignorirali ovaj veoma
pouan i vaan test jednog od vrhunskih muslimanskih teologa.
Stranica 65.
To to se osmanska vlast u ukupnoj liniji svog dranja odmjereno ponaala i nije silom
nametala islamsku vjeru ne treba prevoditi u iste moralno-religiozne kategorije
tolerancije i irokogrudnosti nego to treba posmatrati kao izraz stvarnog odnosa
snaga i realistike politike osvajake drave.
Muslimanska vjera ili vjera muslimana je islam. Ne treba brkati novotvorevinu islamska vjera
koja se pojavljuje u mnogim kranskim i jevrejskim pisanjima, sa islamom kao religijom.
ta li to autorima-prireivaima treba da znai "ukupna linija svog dranja?
Ovde autori-prireivai piu da se takvo ponaanje osmanske vlasti ne treba posmatrati kao
"tolerancija, ve kao realistiku politiku osvajake drave, a to znai Osmanskog carstva.
Takva simplificirana postavka prireivaa je ista glupost! Da je ta njihova postavka tana,
Osmansko carstvo ne bi vladalo pet stotina godina ogromnim prostorima i razliitim narodima
svojom "realistikom politikom osvajake drave. Da nije bilo tolerancije, posebno vjerske
tolerancije, mudrosti upravljanja i pravde ta bi se drava brzo uruila, kao to su se uruila sve
drave koje su njegovale netoleranciju, a forsirale samo i jedino "realistiku politiku osvajake
drave.
Ovako moe razmiljati i ovakve bedastoe mogu pisati samo one osobe koje misle da u svojim
kratkim prolaznim ivotima mogu biti i doktor medicine i profesor neke fizike, i ministar nauke,
kulture i obrazovanja Bosne i Hercegovine, i profesor emeritus filozofije nauke i teorije znanosti na
Stockolms Univerzitetu, pa na kraju i pod svoje stare dane novopeeni osmanisti, a kako izgleda
po najavama i eksperti za osmanski feudalizam, osmanski misticizam, tursku knjievnost, tursku
gramatiku, itd.itd.

Stranica 66.

Pored toga to su od najranijeg vremena sistematski potiskivali predstavnike
balkanske feudalne klase i putem islamizacije ih integrirali u osmansku feudalnu
klasu, Turci su putem feudalnog skrbnitva (ioglani, gulami, hidmektari, kulovi)
asimilirali u osmansku feudalnu klasu djecu i potomke hrianskih i islamiziranih
feudalaca i esto ih slali kao osmanske feudalce u krajeve iz kojih su poticali.

U ovoj reenici koja ima 57 rijei, est puta se spominje feudalno, to znai da oko 10,5%
reenice sasvim nepotrebno otpada na taj pridjev. To je tako kada se bez potrebe komplicira
reenica, umjesto da se sve izrekne u dvije jednostavnije reenice.

Svakako treba istaknuti jednu nepreciznost u ovoj reenici koja imanentno namee obavezu
podrazumijevanja njene sutine. Naime, tano je da su Turci putem jedne forme skrbnitva
uzimali djecu koju su odvodili na duga kolovanja i sticanja sposobnosti, a onda su samo
najsposobnije, kao ve zrele ljude, slali u krajeve odakle su bioloki poticali. Nisu slali asimiliranu
djecu, ve su valjda saekivali da odrastu.

Stranica 67.

Turci odgovaraju masovnim represalijama, pa je zabiljeeno vjeanje i nabijanje na
kolac odmetnutih seljaka u kraju oko Pei.

Stvarno nas prosjene itatelje moe jako interesirati gdje je to zabiljeeno i koji je to literaturni i
stvarno utemeljeni izvor ove tvrdnje.

U Bosni i Hercegovini islamizirano stanovnitvo, nastalo iz etniki srodne, ali religijski
heterogene mase, iz pripadnika bogumilske, pravoslavne i katolike konfesije, u toku
vremena stvorilo je svoju psihomentalnu i kulturnu osobenost, a u novom vremenu
steklo je posebnu etniku bitnost, dok je u Albaniji islamizirana masa, zajedno sa
pravoslavcima i katolicima, ostala integrirana u cjelini albanskog naroda.

I ova nepotrebno glomazna reenica od 57 rijei nema nikakve reference, pa prosjeni itatelji
mogu samo predpostavljati da li je ova tvrdnja konsekvenca dedukcije autora-prireivaa, ili se
zasniva na historijskom dokumentu.

Nije prikladna upotreba izraza novo vrijeme, jer nekako nije blisko naunom tekstu, a
pogotovu historijskom naunom tekstu.

Stranica 68.

Ukoliko je u toku osmanske vlasti u Bosni i Hercegovini dolazilo do islamizacije
pripadnika pravoslavne i katolike crkve, tu ne treba traiti korijene islamizacije, to je
sporedan, adventivan fenomen.

Ova reenica ne samo da moe dovesti do konfuzije u glavama prosjenih itatelja, ve ima u sebi
udno ponavljanje jednog izraza iskazanog na dva naina. Naime, veina itatelja dobro zna da
latinski izraz adventivus znai sluajan ili spopredan, te ostajemo zaueni zato su prireivai
upotrebili taj isti izraz i to jedan do drugog u gornjoj reenici.

Osmansko prodiranje prema srednjoj Evropi pratilo je istovremeno jaanje pomorske
moi osmanske drave kao i tenja da kao pomorska sila zavlada Sredozemnim
morem.

Nedopustivo je pisati srednja Evropa. I prosjean osnovac iz treeg ili maksimalno etvrtog
razreda dobro zna da se pie Srednja Evropa.

Stranica 69.

Drugim rijeima, nivou feudalne batinske svojine kao odrednice koja objektivira
zajednike interese feudalne klase ne odgovara realni nivo klasne solidarnosti
feudalaca.

Evo lijepo nauismo da nivou ne odgovara nivo i to u reenici koja ima 21 rije, a u njoj se tri
puta nepotrebno ponavlja feudalne, feudalac.

Stranica 70.

Takva trgovina se vri, tako rei, na rubu naturalnog sektora i ima vanjski, egzogeni
karakter.

Ovu reenicu autori-prireivai su mogli komotno napisati i na slijedei nain:

Takva trgovina se vri, tako rei, na rubu naturalnog sektora i ima vanjski, vanjski karakter.

Mislim da svaki prosjean itatelj dobro zna da je egzogeni karakter u stvari vanjski karakter.

Ali, tu su od odluujueg znaaja bile dvije stvari.

Ovo je jo jedna od mnogobrojnih reenica koja bez ikakve potrebe poinje veznikom Ali.

Ti defteri svojim podacima o zateenim trgovima, o rudnicima i rudnikim trgovima, o
tvravama i tvravskim podgraima, o domaim trgovcima i zanatlijama, o zanatskim
proizvodima i vrstama robe, trnim taksama, o dubrovakim kolonijama i dubrovakim
trgovcima, s jedne strane, kao i podacima o selu i seoskoj proizvodnji, o broju i veliini
sela, o njihovom stanovnitvu, o seljakom posjedu , o seljakoj porodici, o vrstama i
koliini itarica, o industrijskim biljkama, o povru, vou, vinogradima, pelarstvu, o
livadama i panjacima i stoarstvu, o mlinovima, stupama i samokovima, o seoskim
zanatlijama, o postojanju veih ili manjih grupacija pastirskih Vlaha u pojedinim
regijama daju autentinu sliku zateenog stanja.

Ova mamutska reenica koja ima ni manje, ni vie ve 105 rijei, a koja je kao neka seljaka
nabrajalica ima u sebi izraz s jedne strane, koji vapi za izrazom s druge strane, te sada to s
jedne strane bespotrebno tri i sasvim je neprirodan aditiv ovoj nabrajalici koja ime elemente
nekog rustikalnog romantizma.

Kakve su to industrijske biljke u doba kada nigdje u Evropi i u svijetu, pa s tim i na Balkanu
nije bilo industrije. Tuno je i pretuno ovo telalenje o svemu i svaemu, svakako i ponovno bez
ikakve relevantne reference.

Stranica 71.

Ti defteri ukazuju da je vladajui privredni sektor ostao naturalni sektor proizvodnje,
ali da uz njega postoji robno-novani privredni sektor ija fizionomija indicira tri
stvari: da je taj sektor imao za sobom duu historiju razvitka, da je znaajno uticao na
proizvodnju i produkciono-drutvene odnose naturalnog sektora i da je u ukupnoj
proizvodnji drutva dostigao ne malu razinu u kvantiativnom smislu, a u kvalitativnom
smislu, to jest po koncentraciji proizvodnje i prometa, vodeu ulogu, ali da po stepenu
svoje privredne, klasno-drutvene i politike evolucije nije dosegao nivo koji bi mu
omoguio da pone sticati samostalniju drutveno-politiku ulogu u bosanskom
drutvu i da se oslobodi dominacije stranog trgovakog kapitala.

Iza gornje mamutske reenice od 105 rijei, bez ikakva odmora dolazi pred itatelje, kako
prosjene, tako i nadprosjene, jedna jo mamutskija reenica od 109 rijei. Podrazumijeva se
da nema nikakve navedene reference u ovoj potpuno konfuznoj reenici, prizemnog stilskog nivoa,
oajnog reda rijei i jako loe interpunkcije. U prvom dijelu te reenice pet puta se ponavlja rije
sektor. Ima tu mijeanja hrvatske i srpske jezike varijante a la dosegao-dostigao, razina-
nivo, itd.

Stranica 72.

Te zemlje u srpskoj dravi obraivane su putem rabote koju je Duanov zakonik
normirao kao 2 dana rada podreenog seljaka u sedmici.

To isto vrijedi i za ovu takozvanu reenicu, a u sutini jedan uas. Ko je vidjeo pisati 2 dana, a
ne dva dana. Pogleda li se malo paljivije ovaj nakaradni red rijei, itatelj ne zna bi li se smijao
ili bi plakao. Pitam se da li autori-prireivai uopte znaju da je reenica sintaksiko-
kumunikativna jedinica kojom se iskazuje cjelovita (zavrena) poruka.

Stranica 73.

Ukoliko bi se prilian broj krstjanskih batina koje biljee najraniji osmanski popisni
defteri, po kriterijima formalne analogije, stavio u kategoriju feudalnih posjeda
krstjana kao starjeinskog vjerskog sloja, trebalo bi istai da znatan broj krstjanskih
batina predstavlja individualan posjed pojedinih krstjana i ne ukazuje na vjersku
skupinu koja bi ivjela od takve batine, te da te batine ne predstavljaju vee
komplekse zemlje, ali da su dobro obraene i da im je prihod znatno iznad prosjenog
prihoda seljake batine.

Ova glomazna tvorevina koju autorima-prireivai itateljima neuspjeno podmeu kao reenicu
ima 77 rijei. etiri puta se ponavlja krstjana odnosno krstjanskih.

Red rijei je prejadan, a loa je i interpunkcija.

Stranica 74.

To, ini se, ukazuje da proizvodni reim takvih batina nije eksplicite bio zasnovan na
podreenosti seoskog rada, nego da je taj odnos zakriven, odnosno posredovan
injenicom da je krstjanski posjednik batine svoju zemlju obraivao u kunoj reiji,
uz pomo seljake radne snage, iskoritavane na osnovu bogumilske vjerske
solidarnosti, to ne iskljuuje izvjestan ekonomski odnos izmeu posjednika batine i
seljake radne snage.

ta kazati za ovu nakaznu skupinu rijei, skupinu rijei nabacanu bez ikakva reda i smisla?
Pogledajmo tu haotinu kau od rijei, uas od interpunkcije, te potpuni besmisao ove tvorevine.

Jer, izraz "crkvena zemlja nije toponimiki ve svojinski atribut i, stoga, po naem
miljenju, ukazuje na relativnu historijsku recentnost fenomena.

Evo nam opet malo Nihadovog jerikanja na poetku ove reenice. I ovo je jedna tvorevina iz
bogatog repertoara nepismenosti autora-prireivaa.

Nigdje nisam mogao pronai izraz toponimiki.

Svakako, ovo je oigledno samo jo jedna Nihadova frazerska akrobacija koja se ne moe nikome
prodati pod reenicu. Moemo biti obradovani to je ova fraza po naem miljenju.

Stranica 75.

Kako je u domaem feudalizmu radna renta bila podloga feudaleve rezervne zemlje, a
viak te rezervne zemlje vodio je njegovom davanju u zakup uz odreenu naturalnu
rentu, prihvatanje ustanove feudaleve rezervne zemlje u timarski sistem pod vidom
hassa-zemlje predstavljao je u naim krajevima historijski kompromis izmeu
osmanskog feudalnog sistema i zateenog feudalnog sistema, ali, vjerovatno, izraava
i izvjesne reflekse stanja iz najranije faze osmanskog feudalizma.

Ova preglomazna i jako loa reenica koja ima 67 rijei, ali koja nema jednog objekta, to je
svakom iole pismenom itatelju sasvim jasno, pravo je ruglo od reenice. Autori-prireivai tri puta
ponavljaju pridjev rezervna, ali takva papagajenja nisu neka posebna neobinost u ovom
jezivom tekstu.

Stranica 76.

Masovan oblik radne rente nikako ne odgovara prirodi timarskog sistema, a oblik
naturalne rente na drugoj vrsti feudaleve rezervne zemlje jeste, nudom ekonomskih
zakona, travestirani oblik radne rente: kada bi bilo dovoljno radne snage podvrgnutog
seljaka, on bi se vratio u svoj prvobitni oblik.

Ova zaista komina reenica koja je potpuno loe izgraene u svim svojim elementima, dovodi nas
do nasmijavanja kada vidimo da seljaci mijenjaju svoj oblik. Ma ovo je opet i ponovo samo
jedna uplja fraza!

S druge strane, ekonomska i socijalna sutina te naturalne rente drugaijia je od
naturalne rente (uura) na timaru, jer naturalna renta na timaru je dio proizvoda rada
ija su etiri osnovna elemnta (zemlja, sjeme, volovi, radna snaga) u posjedu seljaka,
dok je kod naturalne rente za zakup zemlje, kad se radi o siromanom seljaku, tri
elementa rada (zemlja, sjeme, volovi) u ruci su gospodara zemlje.

Ova reenica od 65 rijei nikako se ne moe uklopiti u bilo kakvu definiciju reenice. Pogledajte
ovaj haos u morfologiji, stilu, interpunkciji, papagajenju, zagradama, redu rijei!

Razlika izmeu rente koju iftluk daje posjedniku timara i rente koju proizvoa da je
posjedniku iftluka predstavlja prihod posjednika iftluka.

Evo jedne premudre reenice, koja nam kao nekim imbecilima objanjava da kada se od bruto
prihoda oduzmu svi rashodi, da onda ostatak predstavlja prihod posjednika iftluka. Zaista je to
toliko pametno da ostajemo bez daha.

Stranica 77.

U sumarnim defterima to je uinjeno na sumaran nain.

Evo jo jedne autorsko-prireivake genijanosti! Oni nas lijepo poduavaju, ba kao djecu sa
tekim smetnjama u razvoju, da se u sumarnim defterima neto ini na sumaran nain, da
mi ne bi pomislili na daj boe da se u sumarnim defterima neto ini na nesumaran nain.

ta kazati?

Sve je ovo sumorno u ovom sumornom tekstuljku.

Stranica 78.

Ono to se sigurno moe rei to je injenica da su Turci prije zauzimanja i srpske
despotovine i bosanske kraljevine, bilo putem danka bilo na drugi nain, uestvovali u
ekonomskim prihodima te dvije drave i na taj nain doprinijeli poveanju
eksploatacije radnog stanovnitva, prije svega seljatva, jer su te dvije drave ostale u
osmanskoj osvajakoj politici na balkanu posljednji slobodan teritorij na koji je
pritiskala osmanska sila, ako se ostave po strani dio sjeverne Albanije i dio Crne Gore.

Ovo je vie nego li lo pokuaj sklapanja jedne goleme reenice od 83 rijei. Ta tvorevina je zaista
nerazumljiva, nagrena dodatno upljim fraziranjem, balkan se pie malim slovom, bosanska
kraljevina malim slovima, dodaju se neke nemute razdvojne crtice koje nemaju svoga mjesta,
itd.itd. Sve u svemu samo nastavak uasa.

Podaci koje donosi R.M.Gruji, kada govori o promjeni agrarnog reima u Konavlima
poslije njihovog prelaza pod dubrovaki vlast, o renti i porezima pod starom vlau,
koliko god su vrijedni, ne daju sigurnu i jasnu sliku koja bi vodila vrstim zakljucima.

Uas se nastavlja.

Sada neki R.M.Gruji, iji identitet poznaju valjda samo autori-prireivai, govori neto o promjeni
agrarnog reima u Konavlima, ali poslije njihovog prelaza pod dubrovaku vlast.

I ova reenica je grozna, bez smisla i podlona svakoj vrsti kritike i loe ocjene.

Stranica 79.

Teko je rei da li je stanje radnog stanovnitva u Bosanskoj Kraljevini, to jest
seljatva i stanovnitva trgova u periodu koji je prethodio njenom padu pod Turke,
bilo tee od stanja u srpskoj despotovini u istom periodu u pogledu feudalne rente i
obaveza prema dravi.

Evo jednog reda rijei od kojeg se svakom normalnom moe samo zamantati u glavi. Gori red
rijei se nije mogao ni namjerno napraviti. Ova salata od rijei koja bi trebala predstavljati
reenicu potpuno je besmislena. I ovde vidimo da autori-prireivai Bosansku Kraljevinu
nekad oznaavaju kao u ovoj reenici, pa negdje pie bosanska kraljevina, pa opet ima
mjesta gdje stoji Bosanska kraljevina. To je neprimjereno ueniku osnovne kole, a ne
bivem profesoru fizike, bivem ministru nauke, kulture i obrazovanja, a sad samoproglaenom
profesoru emeritusu za filozofiju nauke i teoriju znanosti na Stockolms Univerzitetu, te prvom
vedskom osmanisti amateru i njegovom sauesniku u ovom zlodjelu, doktoru medicine.

U vremenu od marike bitke do kosovske bitke Turci su zauzeli brojne od tih oblasti ili
su ih doveli u vazalni poloaj.

Zasluuje li ovakvo pisanije ikakva komentara? Moje osobno miljenje je da ne zasluuje.

Bosanska Kraljevina, pocijepana na nekoliko samostalnih oblasti, u stalnim
meusobnim suprotnostima i sukobima, uklijetena izmeu Turaka i Ugara, pod
pritiskom neposrednog vojnog osmanskog prisustva u Bosni ili na prilazima Bosne,
pada u imobilizam, izraen estim smjenjivanjem kraljeva, metenom vrevom
sudaranja interesa zavaenih velmoa, tapkanjem u mjestu jedne ograniene i
besplodne ideologije diktirane neposrednom koriu sukobljenih sredita moi, pri
emu trajne, aktivne, racionalne veze ustupaju mjesto potrebama momenta.

Onaj ko bi shvatio smisao ove reenice zasluio bi nagradu. Ovo je ustvari jedno Nihadovo
frazersko smee od ak 68 elemenata. Da li iko ikad uo za metenu vrevu sudaranja
interesa zavaenih velmoa? Ovo je jad od interpunkcije, reda rijei, morfologije i stila.

Stranica 80.

U izlaganju problema masovne islamizacije u Bosni pod Turcima posveena je panja
sferi svjetovnog bia bosanskog feudalnog drutva u vrijeme bosanske drave,
njegovoj drutvenoj i ekonomsko-svojinskoj fizionomiji, evoluciji privrednih tokova i
kretanju klasnih odnosa, polazei od stanovita da njegovo religiozno-ideoloko bie
svoj korijen i svoj utok ima u sferi njegovog svjetovnog bia i da ukupnost
ekonomsko-drutvene osnove i duhovne nadgradnje tog drutva sadrinom svojih
unutranjih relacija prua indikacije za objanjenje masovne islamizacije u Bosni pod
osmanskom vlau.

Mislim da ovu gomilu od 80 nabacanih rijei niko ne moe shvatiti u punom smislu. Moe se neto
nagaati, ali to je onda isti gubitak vremena. Nakon serije ovakvih glomaznih gomila rijei koje
glume reenice u ovom tunom tekstu, itatelj se moe samo osjeati kao bokser koji je dobio
seriju tekih udara u glavu, te donosi odluku da legne na pod ringa i namjerno ne ustane nakon
suevog brojanja do deset. Tako i itatelj nakon ovakovog terora jedino moe odustati od daljeg
itanja i svjesno i podsvjesno definitivno zaboraviti na nastavak bazanja po ovom galimatijasu.

Stranica 81.

Upravo ti progoni bogumila u posljednjim godinama bosanske drave ukazuje da toj
dravi nije uspjelo da do kraja svog postojanja ostvari monolitnu religiozno-ideoloku
i kulturnu nadgradnju kao faktor koji objedinjuje ukupnost drutvene cjeline i na
izvjestan nain ispunjava prolome klasnih suprotnosti, za razliku od, na primjer,
srpske drave, gdje je upravo sa razvojem feudalne svojine i rastom i snaenjem
drave jaala i postojala sve jedinstvenija religiozno-ideoloka i kulturna nadgradnja.

Evo i jo jednog udara na mali i veliki mozak itatelja. Taj udar ima 69 nabacanih rijei, a svata,
ko biva kae, a u sutini nita i ne kae.

Kada se pod spoljnim udarom rue postojee drutvene, ekonomske i politike
ustanove drutva, onda u prvi plan otpora i ouvanja moralnog jedinstva stupaju
unutranje strane drutva. Ako toga nema, onda je spoljnem faktoru mogue da izvri
duboke transformacije u biu naroda. U tome, uz sadejstvo osmanskog faktora, traiti
objanjenje za masovnu islamizaciju u Bosni.

Ovaj pasus moe konkurirati za antologiju gluposti. Pa jesmo li mi itatelji ba tolike budale
kakvim nas autori-prireivai smatraju? Uas!

Stranica 82.

Koristei se poloajem tih masa i znatno odmaklim procesom klasne diferencijacije
unutar njih, koji je pratio fenomen sve ireg i breg prelaska sa pastirsko-stoarske
privrede na zemljoradnju, osmanska vlast najprije uvlai u timarski sistem veliki broj
vlakih starjeina, dotirajui najznaajnije meu njima batinama, zakupima i drugim
privilegijama i toleriui njihovo ostajanje u staroj vjeri.

Ova gomila od 54 rijei ima sve elemente da joj se kao ocjena moe dati ista nula, a ne jedinica.

Stranica 83.

Znatnim dijelom svoje srednjovjekovne historije albanski narod je ostao pod
vizantijskim gospodstvom, a zatim jednim dijelom svog teritorija bio pod srpskim
uticajem za vrijeme dukljanske dinastije, da bi zatim svojim sjevernim dijelom u
nemanjikom periodu doao pod uticaj srpske drave, odnosno da bi drugim svojim
dijelovima poeo od vremena kralja Milutina dolaziti pod udar srpskih osvajanja koja
su totalizirana u vrijeme Duana.

Ja lijepa li izraza totaliziran! No, ako i taj novogovorni izraz zaobiemo, ne moe se dati
prolazna ocjena ovoj nezgrapno sklepanoj gomili rijei.

Pogledajte srpske drave, pogledajte nekog Duana, pogledajte nemanjiki period umjesto
perioda Nemanjia, pogledajte dukljanske dinastije, itd.itd.

Drugi, spoljni front razvoja feudalizma predstavljalo je unoenje formi feudalne
organizacije svana, posredovano slojem plemenskih starjeina i crkvenom
organizacijom.

Koritenje izraza svana potpuno je neuobiajeno u ozbiljnom tekstu. Ovde se radi o oajno
loem redu rijei koji unitava smisao reenice.

U zemljinu rezervu feudalca, u njegovu linu svojinu mogle su ui samo one
kategorije posjeda koje su bile van seljake batine, nalazile se u linom posjedu
seljakih porodica, a to su mlin, vinograd, voke i vonjaci.

Ne znam kako bi preveo ovu salatu od rijei.

Koristei se poloajem tih masa i znatno odmaklim procesom klasne diferencijacije
unutar njih, koji je pratio fenomen sve ireg i breg prelaska sa pastirsko-stoarske
privrede na zemljoradnju, osmanska vlast najprije uvlai u timarski sistem veliki broj
vlakih starjeina, dotirajui najznaajnije meu njima batinama, zakupima i drugim
privilegijama i toleriui njihovo ostajanje u staroj vjeri.

Ova gomila od 54 rijei ima sve elemente da joj se kao ocjena moe dati ista nula, a ne jedinica.

Stranica 84.

Masa tvrdnji, a nijedne reference, navoenja izvora ili bilo kakve fusnote.

Stranica 85.

O pitanju islamizacije u Bosni i Hercegovini postoji ne mali broj radova i napisa. Ali, ne
postoji nijedna razraena i argumentovana studija.
Niti autori-prireivai navode koji su to radovi, niti za to ima nade, ali zato opet i ponovo bolesno i
sasvim nepotrebno zapoinju reenicu sa ali.
Kako smo to ranije naznaili, ono to je zajedniko za vei broj radova napisanih o
problemu islamizacije u Bosni i Hercegovini, je to da se u njima kao kljuna
komponenta objanjenja islamizacije pojavljuje bogumilstvo.
Opet navod bez ikakve fusnote, reference ili izvora, a da o nekvalitetu reenice i looj interpunkciji
ne govorimo. Autori-prireivai ne kriju da su oni stvarni autori ovog morbidnog tekstuljka, kojeg
su podvalili davno umrlom ocu i daidi Nedimu Filipoviu. Oni jasno piu Kako smo to ranije
naznaili, to jasno govori da su to autori-prireivai ranije naznaili, a ne Nedim Filipovi koji
je umro prije 25 godina.
Nije rijetko da pojedini naunici objanjenje nekih elemenata bogumilstva u Bosni i
Hercegovni trae naknadno u injenici islamizacije u Bosni i Hercegovini, kao to, isto
tako, nije rijedak sluaj da se globalno ili pojedinim faktolokim elementima
objanjava masovna islamizacija u Bosni i Hercegovini i ogranienost tog fenomena na
teritorij i Bosne i Hercegovine bogumilstvom u Bosni i Hercegovini.
Ovaj uas od 58 rijei u kojem autori-prireivai pet puta kao dva olinjala papagaja ponavljaju
Bosna i Hercegovina odlikuje se ne samo loom morfologijom, redom rijei, ve i katastrofalno
loom interpunkcijom.
Ovdje nije mjesto da se ulazi u polemiku analizu pomenute literature o islamizaciji i
bogumilstvu u Bosni i Hercegovini, jer bi nas to odvelo do nepotrebnih ekskurza.
Ovde nas autori-prireivai vuku za nos jer nam mudro nameu da ovde nije mjesto da se ulazi
u polemiku analizu pomenute literature. Ma kakve literature? U ovom amaterskom i pretunom
uratku nema niti jednog literaturnog navoda. Kako se moe ulaziti u polemiku o neemu to nije
niti vieno, a nije ni dostupno.
Najbolje je da tu literaturu ostavimo po strani, vodei rauna o njenom postojanju i
njenim rezultatima, a da u ovom naem osvrtu na problem islamizacije u Bosni i Her-
cegovini u XV vijeku iznesemo dvije stvari: neke injenice iz historije razvitka turske
drave o kojima se u literaturi o islamizaciji u Bosni i Hercegovini nije dovoljno vodilo
rauna i, drugo, neke faktoloke facete iz problematike islamizacije u Bosni i Her-
cegovini u XV vijeku.
Evo nas opet autori-prireivai po bog zna koji put vuku za nos. Kako oni mudro kau Najbolje
je da tu literaturu ostavimo po strani, vodei rauna o njenom postojanju i njenim
rezultatima, a mi u cijeloj njihovoj knjizi ne vidjesmo ni jednog literaturnog navoda, niti jedne
fusnote, niti jedne reference. Znai, ta e nam literatura? Ma nama e autori-prireivai sve lijepo
objasniti i bez relevantne literature. Katastrofalna je ovo gomila od sedamdest i dvije kao lopatom
nabacane rijei, uasne strukture, reda rijei i interpunkcije.
Za ispitivanje jednog historijskog fenomena vano je spoznati poetak, korijen tog
fenomena, a za shvatanje sutine tog fenomena potrebno je ii do takve njegove
razvojne etape u kojoj kvantitet njegove pojave omoguuje kvalitativno
manifestovanje njegove biti i odgovarajue njegovo ekspliciranje, s tim da takvo
ekspliciranje slui kao solidna osnova za razjanjenja daljih historijskih faza tog fe-
nomena.
Ova gomila od 56 rijei u jednoj potpuno upljoj frazi moe se samo nazvati istim bezobrazlukom.
Autori-prireivai opet kao dva ofucana papagaja papagaje etiri puta rije fenomen.
Ozbiljnije istraivanje islamizacije u Bosni i Hercegovini ukazuje da je islamizacija u
Bosni i Hercegovini u XV vijeku upravo jedna takva odluna faza.
Vidimo da postoji ozbiljnije istraivanje islamizacije u Bosni i Hercegovini, ali to ni u kojem sluaju
nije ovo autorsko-prireivako Carevo novo ruho koje je podmetnuto pokojnom Nedimu
Filipoviu kao kukaviije jaje, ali itateljima i javnosti kao veleumni nauni rad.
I kvalitativno i kvantitativno to je bila takva faza da je po njenom isteku proces
islamizacije u Bosni i Hercegovini fenomenoloki postao tako krupna injenica, tako
znaajan drutveni, kulturni i religiozno-moralni faktor da je on stekao svoju vlastitu
unutranju samostalnost, svoju razvojnu autonominost i svoju historijsku inerciju,
hranjenu i regulisanu realnou historijske situacije daljega toka vremena.
Slijedi uplja fraza od 56 rijei. Ovde imamo bisere kao to su autonominost, dalji tok
vremena, historijsku inerciju hranjenu i regulisanu, itd. Ma ovo je stvarno jedan
nevieni bezobrazluk i transparentni pokuaj prevare!
Stranica 86.
Prema tome, islamizacija u Bosni i Hercegovini, kao historijski fakat, rezultat je
aktivnog proimanja pomenuta dva faktora, sa svom njihovom historijskom
pozadinom koja je i uslovila mogunost njihovog meusobnog djelovanja koje e
poroditi islamizaciju u Bosni i Hercegovini.
Ovo je takvo uplje fraziranje koje na kraju poraa islamizaciju.
Vidim dva faktora kao dvije babice, a islamizacija lei na krevetu s trbuhom do zuba, a faktori-
babice je poraaju. Stvarno je sve ovdje usmjereno da se itatelj ve na poetku zamori i
odustane od itanja ove izgleda ni od koga proitane knjige, knjige koju nakon autorskog
prireivanja nisu oito proitali ak ni sami autori-prireivai, knjige koju nisu proitali lektori, jer i
nije bilo nikavog lektoriranja, knjige koju nisu proitali ni vajni recenzenti, knjige koju su detaljno
proitale samo dvije ili tri osobe.
Poetak nastanka tog meusobnog djelovanja ne treba shvaati fatalistiki, kao jednu
odredbu istorije koja ima apsolutnu vrijednost, iz koje je iskljuena svaka igra sluaja
u smislu ponaanja dva kompleksa elemenata u pogledu njihove mogunosti da u
sluaju konfrontacije rode proces meusobnog proimanja i jednu novu injenicu kao
rezultat tog proimanja.
Ova reenica, odnosno uplja fraza koja sadri 50 rijei moe se proitati stotinjak puta i mislim
da to se vie ita da postaje sve nejasnija i odbojnija. Autori-prireivai nam poruuju da neto
ne trebamo shvaati fatalistiki, a vidimo da da u sluaju konfrontacije oni mogu roditi proces
meusobnog proimanja i jednu novu injenicu kao rezultat tog proimanja.
Glagol roditi moe se upotrebiti u nekom metaforikom smislu, kako u proznom pisanju, tako i u
poeziji, meutim, sasvim je neprimjeren ak u ovoj upljoj frazi, a koja ipak predstavlja dio ovog
mozaika sastavljenog od nepismenosti, nepoznavanja osmanistike i historije uopte. Ne vjerujem
da e se na svijetu nai bilo ko e prevesti pravi smisao ove zamumuljene fraze, a sumnjam da bi
je i sami autori-prireivai uspjeli sebi, ili nama itateljima elaborirati i sasvim transparentno
objasniti.
Konkretno reeno, da bi izvrila proces masovne islamizacije u Bosni i Hercegovini,
turska drava morala je imati izvjesne za to potrebne fundamentalne uslove u istoriji
svog drutvenog, ekonomskog, kulturnog i vjersko-moralnog razvoja, s jedne strane, a
objekt islamizacije u Bosni i Hercegovini, bosansko stanovnitvo, s druge strane,
moralo je takoe posjedovati odgovarajue uslove u istoriji svog razvoja.
I u ovom sluaju jasno se vidi mijeanje hrvatske i srpske varijante u pisanju ovog teksta.
Reeniki sklop je lo, a interpunkcija takoe.
Vidimo kako se pie turska drava, kao da je bila mnoina turskih drava.
U islamizaciji u Bosni i Hercegovini vanu ulogu odigrala je turska drava ne samo kao
politika feudalna tvorevina, nego i kao socijalna, kulturna i vjerska zajednica u
_smislu vladajue islamsko-turske zajednice i njenog u okviru orijentalno-islamske ci-
vi1ilizacije.
Ovo je jedna grozna gomila rijei koja ima ambiciju da bude reenica. Molim vas lijepo, da li je
potrebno uopte posebno isticati da je u islamizaciji u Bosni i Hercegovini vanu ulogu odigrala
Turska drava, a ne turska drava. Pa nije valjda Maarska odigrala tu vanu ulogu u
procesu islamizacije. Isticanje i naglaavanje neega to se podrazumijeva ista je glupost.
Interpunkcija je uasna, a i itav sklop reda rijei, oigledno je odsustvo objekta, itd.
Dok je arapska feudalna zajednica u okviru svoje dravnosti stvorila odreeni tip
ekonomskih, socijalnih, politikih i kulturnih struktura, sa preovlaivanjem sunitizma,
islamske ortodoksije, kao vladajueg religioznog modela, iranska feudalna zajednica u
vlastitoj politikoj emancipaciji i stvaranjem svoje feudalne dravnosti porodila je
svoje osebujne strukture i utvrdila iistvo kao svoj religiozni model.
Ova gomila od pedest i jedne bezvezno i bez ikakva reda nabacane rijei pravi je atak na itatelje.
Ova zamumuljena kaa od rijei stvarno je toliko glupa da ne zasluuje nikakav komentar. Autori-
prireivai poduavaju nas da je iranska feudalna zajednica porodila svoje osebujne strukture,
a to se moe prevesti da je iranska feudalna zajednica ustvari porodila samu sebe.
Nije mi jasno iz kojeg su to naftalina autori-prireivai izvukli izraz iitstvo, jer taj izraz nisam
uspio pronai nigdje u literaturi.
Naravno, istoriju obiju pomenutih zajednica, do definitivne kristalizacije njihovih
fizionomija, pratili su burni procesi evolucije i zahvat djelovanja turskih i mongolskih
dravnih zajednica u ranije vrijeme, a posebno zahvat uticaja osmansko-turske
dravne zajednice koja je u vrhunskim vremenima svoga razvoja obuhvatala jedan dio
iranskog teritorija i cijeli teritorij arapske zajednice.
Fraziranje se nastavlja istim tempom kao do sada. I u ovoj potpuno looj reenici od 50 rijei,
kojoj se moe mnogo ta prigovoriti, autori-prireivai opet koriste izraz iz fizikalne kemije, a to je
njihova omiljena kristalizacija, ovaj put kristalizacija fizionomija. Siguran sam da je ovo
njihovo nauno djelo sasvim jasno svima iskristaliziralo njihove fizionomije, fizionomije dvojice
nemoralnih bijednika koji nemaju nikava elementarnog potovanja prema mrtvom Nedimu
Filipoviu, fizionomije bezlinih kreatura bez testisa, individua koje se nisu smjele potpisati na ovaj
uas od teksta, ve kao autora potpisuju pokojnog Nedima Filipovia umrlog prije 25 godina.
Prirodno je da je osmanska turska drava i kao politika tvorevina i vladajua islamska
zajednica prola kroz odlune faze svoje evolucije, dok nije tokom istorije isplivala do
one kristalizacije svog poretka kakav vidimo u doba Mehmeda Il, pa dalje do kraja XV
vijeka.
Vidimo da postoji osmanska turska drava, pa se postavlja pitanje da li postoji neka
neosmanska turska drava?
Odmah nakon jedne kristalizacije, autori-prireivai nam serviraju drugu kristalizaciju, ali ovaj put
je osmanska turska drava isplivala do svoje kristalizacije.
Prevedeno, osmanska turska drava pliva li pliva, sve dok ne ispliva do svoje vlastite
kristalizacije. Podrazumijeva se da kad se kae da je osmanska turska drava isplivala do
svoje kristalizacije, da je prije toga plivala, ali isplivavanje je samo zavrni proces plivanja, a mi ne
znamo koliko je dugo osmanska turska drava plivala prije isplivavanja do kristalizacije svog
poretka. Nadalje, izraz osmanska turska drava je jedna forma afirmacije afirmacije, ba kao kad
bi rekli naprimjer jevrejska idovska drava.
Nije u historiji postojala nikakva osmanska drava, a da to nije bila Turska dava, te ovaj izraz
osmanska turska drava je stvarno blesav, da se najpristojnije pokuam izraziti.
Islamizacija koja se izvrila u Bosni i Hercegovini i u Albaniji u tom vremenu ne
predstavlja samo promjenu religije znatnog dijela stanovnitva tih dvaju regija nego i
injenicu da je u istoriji turskog zavojevavanja Balkana, kao dijela evropske
civilizacije, dolo do toga da se, uz nametanje politike vlasti, nametne znatnom broju
stanovnitva tih regija novi tip civilizacije, islamske civilizacije, u najuniverzalnijem
smislu te rijei.
U ovoj mijeanoj salati od 64 rijei nailazimo na jedan veoma interesantan prilog autorsko-
prireivakog novogovora, a to je zavojevavanje. To bi trebala biti glagolska imenica, tanije
imenica od glagola zavojevavati. Kao prosjean itatelj, meutim, nigdje nisam uspio pronai
spomenuti glagol ili spomenutu imenicu, te sumnjam da takvi izrazi uopte i postoje. Da postoje
negdje bi se morali nalaziti.
Pogledajte paljivije red rijei, sklop reenice i interpunkcije. Jasno je da je i ova struktura
katastrofalno loa.
Stranica 87.
Dotadanji ugao islamizacije bio je znatno ui i uglavnom usmjeren prema
predstavnicima balkanske feudalne klase.
Kao prosjean itatelj nisam do sada znao da islamizacija ima neke uglove. Pet puta se ee
koristi izraz dotadanji, nego li dotadanji.
Ono to e turska vlast moi u granicama tih masa promijeniti, to nije unitenje
osnova na kojim se te mase poivale nego izmjena njihovih socijalno-klasnih
struktura, koje e te mase upravo pod tuskom vlau svojim odsjeenim
uobliavanjem prevesti u modernu epohu kao narode zrele za status nacije.
Ova reenica od 47 rijei ima jeziv red rijei i interpunkciju.
ta li bi to trebalo znaiti izraz odsjeeno uobliavanje?
Ja nigdje nisam naiao na takav izraz, a od moje pete godine proitao sam hiljade i hiljade raznih
knjiga, kako takozvanih obinih, ali i naunih i strunih, i nigdje ne vidjeh ovakve nezgrapne i
nesuvisle kovanice.
Stranica 88.
Ali, dok se borba izmeu ta dva principa razrjeavala u korist ustanove mirijske
zemlje, po svoj prilici ubrzano pod Muratom I, a promptno pod Bajazitom I, u samoj
ustanovi timara odigravao se antagonistiki proces sueljavanja dviju tendencija.
Evo jo jednog Nihadovog alikanja, simptoma bolesti alitis zajedno sa jerikanjem, od kojih su
autori-prireiva neizlijeivo bolesni.
Izraz promptno oznaava hitno ili momentalno djelovanje, odnosno akciju. Nema u historiji
ama ba nita to se kao proces promptno odvijalo.
Ali, u krilu timara raala se druga tendencija koja se suprotstavljala tom principu.
Evo nam jo jednog alikanja, simptoma bolesti alitis zajedno sa jerikanjem, od kojih su
autori-prireivai po svoj prilici neizlijeivo bolesni.
Opet se susreemo sa glagolom raati se. Ovakav nain kvazimetaforinog opisivanja vie je
primjeren opstetriciji, nego li historiji, ili osmanstici kao historijskoj disciplini.
Iz ranijih turskih hronika nazire se da je turska drava jo u svojoj anadolskoj fazi bila
organizirana u udeve, to jest vojna krajita kojima su na elu bili nasljedni krupni
vojni efovi.
Autori-prireivai nam saoptavaju da naziru neto iz ranijih turskih izvora. Nama ostaje samo da
se onesvijestimo od tolikog navoenja injenica koje autori-prireivai vide, a mi ne vidimo, niti
nam se daju ikakve reference ili izvori na osnovu kojih bi i mi mogli neto nazirati. Jasno je da
autori-prireivai ljubomorno sprijeavaju uvid u historijske izvore kojim su se sluili u ovom kako
oni kau njihovom nauno-istraivakom projektu. Takav pristup za nas prosjene itatelje, za
koje su autori-prireivai, kako kau i priredili ovoaj uas nad uasima, ostaje u domenu
enigmatike i misterije.
Vidimo da ima i krupnih vojnih efova kod autora-prireivaa.
U vojnim krajitima su, meutim, feudalni tienici u ogromnoj svojoj veini bili vezani
za linost zapovjednika krajita i oni su bili ti koji su priteavali donje stepene
viestepenog posjedovanja timara.
Ne zna ovjek da li bi plakao ili bi se grohotom smijao kad proita ovakvu glupost? Naime, ne
ulazei u analizu ovog jada od ko biva reenice, pitam se gdje li autori-prireivai ieprkae
glagol priteavati, za kojeg nikad nisam uo, niti sam ga susreo u bilo kakvom tekstu.
Zahvaljujui popisnom defteru Skopskog krajita iz 1455. godine, svjedoci smo
zahvata centralne vlasti pod Mehmedom II u pomenute strukture jednog vojnog
krajita starog tipa.
Ova grozota od reda rijei naglaava da se autori-prireivai zahvaljuju popisnom defteru
Skoppskog krajita, ili se mi svi zajedno, a to znai autori-prireivai i itatelji ove grozote,
zahvaljujemo spomenutom defeteru. Vidimo da su se autori-prireivai proglasili svjedocima
zahvata centralne vlasti pod Mehmedom II. Mi, prosjeni itatelji, meutim, niti hoemo, a niti
moemo biti nikakvi kolektivni svjedoci, jer spomenutog deftera niti vidjesmo, a niti su nam autori-
prireivai makar nekom fusnotom naveli taj izvor.
Stranica 89.
Likvidacija Skopskog krajita kao posljednjeg ostatka starog tipa uda i njegovo
svoenje na norme opteg sistema bie uskoro popraen i definitivnim likvidiranjem
tog krajita.
U ovom dijeliu teksta dva puta se ponavlja likvidacija i likvidiranje. Mislim da su autori-
prireivai mogli nai niz adekvatnijih izraza, koji bi meke zvuali od likvidacije i likvidiranja.
Vidimo da autori-prireivai po ko zna koji put ponovo grijee u slaganju subjekta i predikata.
Kako se krajite svodi na norme opteg sistema, te o kakvom se optem sistemu ovde radi?
Dok je u starom tipu vojnog krajita snaga krajita osiguravana maksimalnom
koncentracijom feudalne klase krajita putem sistema feudalnih tienika vezanih za
krajinikovu linost, pri emu je ugao islamizacije bio gotovo iskljuivo usmjeren
prema pripadnicima zateene balkanske feudalne klase, u bosanskom krajitu
izgraivanom na novom sistemu odnosa, snaga krajita trebala je da bude na drugi
nain konsolidirana.
U ovoj groznoj reenici od 56 rijei samo etiri puta se ponavlja rije krajite, a to je izraz
bolesti papagajitisa ili papagajenja, odnosno papagajskog i zaista nepotrebnog ponavljanja
rijei u jednoj reenici.
Opet se susreemo sa uglom islamizacije, a oigledno je autorsko-prireivako nepoznavanje
pravila slaganja subjekta i predikata.
Interpunkcija i red rijei su vie nego li oajni.
Kao dio jedne jedinstvene, ve zrele feudalne klase turske drave, feudalna klasa
bosanskog krajita imala je monu zaleinu, ali je za njenu posebnu efikasnost
feudalne klase vojnog krajita bilo potrebno nai bazini element kao osnovu na kojoj
bi ona poivala.
Ovo je jedna relativno kraa reenika konstrukcija, ali previe zamumuljena i puna papagajenja i
nepotrebnog papagajskog ponavljanja rijei feudalne.
Nije uopte jasno o emu autori-prireivai ovdje govore.
Mogu se konstatirati posebne historijske okolnosti i uslovi u Bosni, kao i injenica da
se Bosna kao vojno krajite nalazila zbog svog rubnog poloaja na Balkanu usmjerena
prema vanbalkanskim regijama, prema Sredozemlju i pravcima koji su vodili u
Podunavlje i Srednju Evropu i da je objekt njene konfrontacije bio katoliki evropski
svijet.
Jako mudra reenica, nema ta! Proizilazi da nama prosjenim itateljima autori-prireivai
otvaraju oi i pouavaju nas o onom to je jasno svakome ko poznaje elemetrane osnove historije
Bosne.
Vidi se da autori-prireivai od poetka do kraja ove kaljuge od uasa serviraju mijeanje hrvatske
varijante i srpske varijante pisanja. Od poetka do kraja tu se sudaraju, historija, istorija i povijest,
uslovi i uvjeti, mada i premda, itd.itd.
Jer, u pravcima nove etape irenja turske drave stajali su duboki prostori kopna i
mora kojima je gospodario evropski katoliki svijet.
Pored redovnog i upornog jerikanja na poetku reenice, imamo jedan ba interesantani i nama
prosjenim itateljima malo poznat izraz, a to je izraz kojima.
Prvi put u istoriji turske vladavine na Balkanu ugao islamizacije iroko se otvorio i
prema slojevima van feudalne klase.
Evo nas opet u podruju islamizacijske geomaterije. Sada se ugao islamizacije iroko
otvorio. Ja znam da je ugao geometrijski pojam koji se ne moe po elji otvarati i zatvarati, ali eto
kod omnipotentnih autora-prireivaa sve je mogue, pa i otvaranje ugla islamizacije.
Stranica 90.
Otvaranje tako irokog ugla islamizacije u jednoj novoosvojenoj balkanskoj regiji
omoguavala je zrela kristalizacija turskih posjedovnih, drutvenih. politikih i vojnih
ustanova koje su determinirale fizionomiju civilizacijskog tipa turske drave kao
islamske drave.
Evo se opet, po ko zna koji put, iroko otvara ugao islamizacije, eto nam otvaranje ugla
islamizacije koji omoguavala zrela kristalizacija. Hajde da ne batrgamo po ovoj upljoj frazi,
nego da postavimo pitanje kakav je to zrela kristalizacija? Upotreba ovog novogovornog
izraza imanentno namee pitanje kakva je to onda nezrela kristalizacija. No, poto se autori-
prireivai ponaaju kao drogirani amaterski pjesnici haiku poezije, teko im se ovako jadnim i
nepismenim moe i ovo uzeti za zlo. Do sada su ga u ovom tekstu napravili toliko da ih niti jedna
voda ovog svijeta oprati ne moe.
Evolucija islama kao drutvenog i moralno-kulturnog faktora turske drave
upotpunjavala je izgraenu sliku civilizacijskog modela turske drave kao dijela i
reprezentanta islamskog svijeta. Uporedo sa ranije izloenom evolucijom nekih
momenata u razvoju turske drave, u sprezi s tom evolucijom i meusobnim
homologiziranjem, tekla je evolucija islama u turskoj dravi.
Ma pogledajte samo ove upljologije i bezveznog fraziranja. Kome li to autori-prireivai
pokuavaju jeftino prodati testise pod bubrege?
Pogledajte ovo papagajenja o turskoj dravi.
Jo od poetka turske drave ortodoksni, sunitski islam bio je slubena religija te
drave.
Stvarno interesantno i apsolutno fantastino! Ma ta nam to autori-prireivai saoptavaju kao
veliku novost? Mi smo do sada svi mislili da to nije bilo tako, ve da tamo bio iitski islam slubena
religija Turske drave! Neki su moda mislili da je slubena religija Turske drave bio katolicizam ili
budizam, ali sada su im prireivai otvorili oi.
Ali je historijska praksa islama kao religiozne, moralne i drutveno-politike snage
drutva neto drukije tekla.
Evo opet Nihadove stare bolesti i simptoma alitisa, a ta bolest postaje sve tea i tea, sa akutnim
napadima koji su sve ei, kako uporno i mazohistiki stupamo po umama i goramaovih
mranih kvazinaunih prostora. Vidimo da nas autori-prireivai poduavaju da je islam
religiozna snaga. Svaka ast autorima-prireivaima za ovakve izraze i za ovaj red rijei. Gori
red rijei zaista nisu mogli izabrati.
Ali, kad je turska drava ula u zreliju fazu svog razvitka, sa rasplamsavanjem opte
drutveno-klasne borbe i raanjem protivrjenosti u krilu feudalne klase, suprotnosti
izmeu sunitskog islama kao dravne vjere i heterodoksnog islama kao do tada
tolerirane vjerske misli poele su se velikom snagom rasplamsavati i uzajamno
homologizirati sa fenomenima socijalno-klasne borbe u turskoj dravi.
Evo opet po ko hzna koji put Nihadove neizljeive bolesti i simptoma alitisa, u ovoj nezgrapnoj
frazerskoj reenici od 55 rijei, reenici koja je grozna po svim elementima sintakse, morfologije,
interpunkcije, reda rijei, reenici u kojoj nas autotori-prireivai nastoje impresionirati svojom
veleumnou, a sve se to na kraju reenice pretvori u istu cirksusku pirotehniku.
Reenica, odnosno bezvezna uplja fraza zapoinje se ali, te sa turskom dravom, a i
zavrava se sa turskom dravom.
Imamo opet raanje protivrijenosti i sline gluposti.
Nije nimalo sluajno da se vrhunac suprotnosti izmeu heterodoksnog i ortodoksnog
islama vremenski podudario sa vrhuncem zaotrenosti socijalno-klasne borbe i da su
paroksizmi obje vrste suprotnosti pali u postankarski period koji nije samo period
krize kao rezultata historijskog poraza turske drave u bitci kod Ankare nego je isto
tako period krize u pitanju prerastanja turske drave u dravu svjetskog znaaja.
Ova nazovimo je reenica od 60 rijei koja zamislite nema niti jednog zareza. Zaista je jako
teko napisati reenicu od 60 rijei, a ne upotrebiti niti jedan interpunkcijski znak, osim take na
kraju reenice. Ne treba biti previe pismen pa da se vidi odsustvo pravilne interpunkcije ovu
reenicu ini mijeanom salatom od 60 rijei.
Vidimo divan nauniki izraz kao Nije nimalo sluajno.... Bravo Nihade Hasiu, bravo
Svjetlane Filipoviu, da vas nema trebalo bi vas pod hitno izmisliti, da kao dva samozatajna
Ostapa Bendera valjate ovakve dumine i pokuavate prevariti sve nas oko vas. Mislim da vas treba
klonirati za slijedee generacije.
Poto svoje izlaganje o ovom pitanju zasnivamo na popisnim defterima iz druge
polovice XV vijeka, potrebno je da se ukratko osvrnemo na te deftere kako bi nam i-
njenice koje oni daju bile istorijski jasnije.
Ovo je jedna zaista komina reenika konstrukcija. Autori-prireivai nam u njoj saoptavaju da
oni svoje izlaganje o ovom pitanju zasnivaju na popisnim defterima iz druge polovice XV vijeka, te
smatraju da je potrebno itateljima najaviti namjeru da oni smatraju da je potrebno da se ukratko
osvrnu na te deftere kako bi im injenice koje oni daju bile istorijski jasnije. Pa valjda su se zaboga
jo ranije u svojim izjavama pozivali na u tekstu navedene deftere, ali koje nikad ne navode u
literature kao fusnote. Sada se moraju ponovo ukratko osvrnuti na samo njima poznate
deftere, a sa ciljem da bi njima injenice koji ti defteri daju bile istorijski jasnije. Nije mi jasno ta
to znai ukratko se osvrnuti na detere?
Nije mi jasno kako defteri mogu davati injenice?
Nije mi jasan izraz istorijski jasnije, jer ako je neto istorijski sasvim jasno, ne moe biti jo
jasnije.
Do sada se pretpostavljalo da je prvi popisni defter Bosne sastavljen odmah poslije
turskog zauzimanja Bosne.
Evo jo jedne ljupke autorsko-prireivake piruete! Obratite panju ne samo na red rijei, ve
obavezno na ponavljanje rijei Bosna. Bravo osmanistiki majstori! Bravo intelektualci opte
prakse. Osvjetlali ste i osvjetlajte dalje svoje don-obraze.
Stranica 91.
Zahvaljujui rubnim biljekama koje ispunjavaju defter iz 1468-9. g., koji je bio
pandan sumarnog defte raiz 1468-9. g., kao i da je postojao Ajaz-begov defter koji je
sainjen odmah po Ajaz-begovom dolasku u Bosnu nakon Isa-begova odlaska,
oevidno je da je to bio priruni defter koji je sadravao korekcije deftera iz 1468-9. g.
izvrene putem terenske inspekcije, ali da je i dalje ostao meritoran defter iz 1468-9.
godine.

Ova nezgrapna i nerazumljive renina konstrukcija koja sadri 68 rijei, a ima veoma lo stil, kao i
red rijei.

Iz tih biljeaka koje idu do u april 1469. godine - dakle, prestaju kratko vrijeme prije
zavretka bosanskog deftera iz 1468-9. godine - vidi se da su sve promjene u
krajevima koji su ranije ulazili u sastav Skopskog krajita, a poslije su uli u sastav
Bosanskog sandaka, voene u tom defteru.

I ova reenica je nezgrapna, stilski jako slaba, loeg reda rijei i interpunkcije.

Ne treba zaboraviti da injenica da je Isa-beg doao na poloaj sandak-bega Bosne
sa poloaja upravnika Skopskog krajita baca interesantnu svjetlost na pomenute
rubne biljeke i namee pitanje o odnosu izmeu Bosanskog sandaka i Skopskog
krajita.

Kakva li je to to injenica koja baca interesantnu svjetlost na pomenute rubne biljeke, te kakva li
je to interesantna svjetlost?

U ponovnom osvajanju velikog dijela Hercegovine koje je ostvario Isa-beg i koji je
uao u popisni defter iz 1468-9. godine pomo i sadjejstvo Skopskog krajita nameu
se kao snana pretpostavka.

Bez ikakve elje da iznosim opravdane prigovore na kvalitet ove takozvane reenice, ne mogu a
da ne postavim pitanje ta je to sadjejstvo? Ovdje se moe shvatiti da je Isa-beg uao u
popisni defter, ali pomou sadejstva.

Ljudi moji, pa stvarno je ovo uas od reda rijei i strukture reenice. Ovo je najgora nauna knjiga
koja postoji u Bosni i Hercegovini. Ovo je najvei mogui bezobrazluk.

Stranica 92.

Stari takmac ustanove mirijske zemlje, mulkovi i vakufi, zahvaljujui ranijim krizama
turske drave, bili su se u velikoj mjeri namnoili.

U ovoj reenici postoji greka u slaganju subjekta i predikata. Ne moe se rei stari takmac i
bili. ta znai izraz namnoili?

Ali je postojea borba u krilu feudalne klase nastavljena.

Evo jo jednog, ko zna kojeg simptoma Nihadove bolesti zvane alitis. Red rijei u ovako maloj
reenici je upadljivo uasan.

Prelazei na razmatranje nekih injenica u vezi sa islamizacijom u Bosni, treba da
prethodno uinimo sljedeu konstataciju.

Autori-prireivai smataju da trebaju prethodno uiniti konstatacije. Ma bravo autori-prireivai!
Ovako ne bi pisao ni najnepismeniji koija, pa ni okolomarkalski najnepismeniji piljar.

Kao to smo vidjeli, prve podatke o islamizaciji u Bosni daje popisni defter Bosanskog
sandaka iz 1468-9. godine, jer ono to saoptava defter Skopskog kraj ita iz 1455.
pokazuje da u kraju oko Sarajeva koji su Turci drali nije uopte bilo islamizacije ni u
selima ni u nekoliko malih trgova.

Vidimo da autori-prireivai opet neto vide, a mi to ne vidimo, jer nema nikakve fusnote ili
reference.

Interpunkcija i red rijei su vie nego slabi.

Moramo akceptirati injenicu da defter Skopskog krajita neto saoptava, a defter Bosanskog
sandaka daje podatke.

Kakav grozan stil, kakve budalatine!

Treba imati u vidu da je defter iz 1468-9. sastavljen za vrijeme Isa-begova
sandakbegovanja u Bosni.

Svi mi znamo za imenicu sandakbeg, ali ja nigdje do ovog teksta nisam naao da postoji
imenica sandakbegovanje. Da je kojim sluajem Isa-beg bio paa, on bi paovao, a da je
bio vezir, on bi vezirovao, a da je bio sultan on bi sultanovao.

Prvo to pada u oi u tom defteru to je da je ugao islamizacije uzak i da je uglavnom
otvoren prema pripadnicima feudalne klase.

Opet autorima-prireivaima pada neto i to prvo u oi, a sada vidimo da je ugao islamizacije
uzak. Iz elementarne geometrije je poznato da ne postoji uski ugao, a posebno onaj koji je bio
selektivno otvoren prema pripadnicima feudalne klase.

Najsigurnije sredstvo za to je islamizacija, ali, uz islamizirane spahije postoji veliki
broj hrianskih spahija.

Ovo je jedna jako loa konstrukcija, jer na ovom mjestu rastavni veznik ali nema nikakva
znaaja upravo radi injenice da druga zavisna reenica nema nikakve suprotnosti sa prvom
reenicom.

Stranica 93.

Ali je oevidno da, uz vilajet Neretve, i ostale oblasti kraljeve zemlje imaju znatno
vlako stanovnitvo.

Na ovoj stranici imamo tri sluaja Nihadovog alitisa. U ovoj reenici uasan je red rijei, ali i
interpunkcija. Ima li iko ko bi nam znao rastumaiti ta su vajni autori-prireivai namjeravali
kazati ovom gomilicom rijei?

U jednom svom ranijem radu istakli smo da je razorenost i opustoenost zemlje velika.

Vidimo da su autori-prireivai u nekom ranijem periodu objavili njihov raniji rad. Moe se
zakljuiti da pisanje knjige Islamizacija u Bosni i Hercegovini, koju su za svaki sluak podmetli
pokojnom Nedimu Filipoviu kao autoru, nije njihova prva osmanistika avantura. Ni u ovom
sluaju, meutim, misteriozni vedski osmanisti ne navode o kojem se to radu govori i na koji se
pozivaju.

Islamizacija seljaka u Hercegovini moe se na prste izbrojati.

Islamizacija se ne moe na prste izborojati, ve se valjda na taj nain mogu izbrojati
sluajevi islamizacije seljaka u Hercegovini.

Po naem miljenju, za to postoje dva objanjenja koja se meusobno upotpunjavaju.
Prvo, mislimo da je, kako smo ve rekli, ugao islamizacije bio u to prvo vrijeme uzak i
prije svega okrenut prema feudalnoj klasi.

Vidimo da autori-prireivai koriste nabrajanje kad kau Prvo, a u kasnijem se tekstu nigdje ne
javlja Drugo.

Opet se susreemo sa uskim uglom islamizacije. U oftalmologiji dodue postoji izraz uski vidni
ugao, ali ovo nije tekst iz oftalmologije, ve iz osmanistike.

Vidimo da autori-prireivai misle, jer kau po naem miljenju i mislimo. Interesuje me
ta li su autori-prireivai mislili kad su se upustili u ovu prevarantsku i krajnje nemoralnu
avanturu manipuliranja asnim imenom i naunim autoritetom pokojnog akademika Nedima
Filipovia u reklamne svrhe, ali i kao dobro osiguranje da njima niko nee smjeti prigovoriti za ovaj
nezapameni anti-intelektualni i nekrofilski zloin kakva je njihova grozna Islamizacija u Bosni i
Hercegovini.

Ali, i njegovo vrijeme bilo je napeto i nesigurno.

Opet jo jedan sluaj Nihadovog alitisa, bez kojeg autori-prireivai izgleda nikako ne mogu.

Ali, bjeanja kao otpor turskoj vlasti nisu nigdje zabiljeena, osim kod Vlaha u rakom
dijelu Bosanskog sandaka.

Opet jo jedan sluaj alitisa, bez kojeg autori-prireivai nikako ne mogu.

Stranica 94.

To sve navodi na zakljuak da su krstjani, doavi pod udar kralja, stradali ili su bjeali
sa kraljevog teritorija u Hercegovinu, a, ini se, i u oblast Kovaevia i Pavlovia.

Ovde se radi o jako looj interpunkciji i redu rijei.

U hercegovakom defteru iz 1477. godine svjedoci smo injenice da u najveem broju
sela gdje obitavaju krstjani nema islamizacije, ali da nailazimo na poneko takvo selo
gdje su zabiljeeni sluajevi islamizacije.

Evo jedne interesantne reenice gdje se autori-prireivai pojavljuju kao svjedoci injenice. U
tom dijelu izlaganja autori-prireivai piu da u najveem broju sela gdje obitavaju krstjani nema
islamizacije, ali iako tvrde da islamizacije nema, prireivai nailaze na poneko takvo selo gdje su
zabiljeeni sluajevi islamizacije. Dosta konfuzno i teko za pratiti.

Ali se zato u bosanskim defterima, posebno u defteru iz 1489. godine, meu hassa-
zemljama, pa i u imenima mezri, susreu zemlje koje nose ime "crkvena", kao i zemlje
zvane "crkvita", to svijedoi o bivim zemljama crkve i o mjestima gdje se nalazila
crkva.

Opet jo jedan sluaj alitisa, bez kojeg autori-prireivai nikako ne mogu.

Stranice 95.

Ve prilino znaajna islamizacija u Hercegovini koju ilustruje defter Hercegovakog
sandaka ukazuje da je islamizacija na teritoriju Bosanskog sandaka morala uzimati
maha.

Opet autori-prireivai naredbodavno nagaaju neke stvari. Ne navode injenice na osnovu kojih
su zakljuili da je islamizacija morala uzeti maha. Reenica, ako je ovo uopte ikakva reenica,
nema nikakva smisla.

U pomenutom defteru iz 1489. godine pada u oi prilian broj akindija meu
islamiziranim seljacima.

Koliko je puta u dosadanjem tekstu autorima-prireivaima neto palo u oi. udno je da ve
nisu zavrili kod ljekara specijaliste za one bolesti.

Tek sada, u decenijama od 1469. do 1489. godine, doli su do izraza faktori iz ranije
pomenute dvije skupine pitanja, faktori kompleksa iz razvoja turske drave i faktori
kompleksa iz razvoja Bosne prije njena dolaska pod tursku vlast i poslije njena
dolaska po tursku vlast.

Ovo je nezgrapna reenica koja zapoinje sa Tek sada. Kada se napie Tek sada, svako
pomisli na ovaj sadanji trenutak, a to se autorsko-prireivako Tek sada, ustvari odnosi na
period zavren prije preko pet stotina godine, pa je trebalo napisati Tek tada.

Tri puta se nepotrebno ponavlja rije faktori, a kraj reenice je posebno ruan.

Nisu li autori-prireivai mogli reenicu zavriti sa u periodu prije poslije pada Bosne pod tursku
vlast?

Stranica 96.

Pada u oi da brojne islamizirane ili hrianske spahije dre kao iftluk zemlje koje su
bile njihovo ranije vlasnitvo.

Opet padanje u oi! Dokle e autorima-prireivaima stalno neto padati u oi?

Paljivije analiziranje deftera iz 1489. godine stavlja ispitivaa u dilemu pred sljede-
im pitanjima: odakle su doli ti brojni Vlasi u Bosanskom sandaku i da li se vlaka
kolonizacija u Bosni vrila samo za vrijeme Turaka ili je do toga dolazilo i u ranije vri-
jeme?

U ovoj reenici smo naletili i na nekog ispitivaa. Ko je sada taj misteriozni ispitiva? Koga
on ispituje? Da li on neto ispituje? Kome taj ispitiva postavlja pitanja?

Znamo da ispitiva moe biti i neki instrument, ili kako Nihad pie instrumenat, kojim se neto
ispituje, a dok je pojam ispitivaa u kolstvu i fakultetskom obrazovanju povezan sa polaganjem
ispita. Kada neki nastavnik u osnovnoj koli ili neki profesor u srednjoj koli, ili pak fakultetski
profesor ispituje kandidata, onda on vri funkciju ispitivaa. U nauno - istraivakom radu postoje
samo naunici istraivai, a ne naunici ispitivai, te je upotreba prethodno pomenutog izraza
sasvim neprimjerena za ovakav tekst.

Po pojavi popova u izvjesnim selima moe se sa sigurnou tvrditi da se u tim vlakim
kolonizacijama radilo o znatnom broju pravoslavnih Vlaha.

Kada se neto pojavi to ne znai da se nakon pojavljivanja ta osoba, osobe ili pojava stalno
zadravaju na mjestu ili mjestima njihovog pojavljivanja. Kad se naprimjer pojave popovi u
izvjesnim selima ta njihova pojava ne mora znaiti da su oni tu doli s namjerom u tim
izvjesnim selima i ostati. Jasno je da se nita ne moe sa sigurnou tvrditi po pojavi popova u
izvjesnim selima.

Autori-prireivai govore o vlakim kolonizacijama i njih oigledno izjednaavaju sa
izvjesnim selima. To je pogreno, jer kolonizacija je jedan proces, te bi mnogo bolje bilo da je
napisao vlakom kolonijama, na koje su najvjerojatnije i mislili, ali su se krivo odrazili.

Iz ranijeg teksta je jasno da su to pravoslavni Vlasi, jer ne postoje muslimanski Vlasi.

Nekog prosjenog itatelja bi moglo zainteresirati ta znai pojam izvjesna sela? Ako u tekstu
za koji autori-prireivai kau da je njihov nauno-istraivaki projekat egzistira pojam
izvjesna sela, onda se postavlja pitanje koja su to neizvjesna sela?

Nau sklonost da za te Vlahe pretpostavimo da su u Bosnu naseljeni u toku nepune tri
decenije turske vlasti pokolebava injenica da je islamizacija meu njima snana, dok
pomenute kompaktne vlake grupe u zemlji Pavlovia i Kovaevia i oko Maglaja
ostaju, ako se izuzme minimalno islamiziranje vlakih starjeina, gotovo intaktne.

I ova autorsko-prireivaka salata od 50 rijei samo je jo jedan od hiljada primjera uasne
strukture reenice i oajno loeg reda rijei u njoj.

Ovaj glagol pokolebavati je zaista neuobiajen i teko se moe susresti u pisanim tekstovima.

Jasno je da su fiziar i ljekar stvarni autori ovog uasnog uratka, jer to i ne kriju kad kau Nau
sklonost da za te Vlahe predpostavimo...

Stranica 97.

Ali, onda opet ostaje pitanje otkuda tolika mnoina pravoslavaca u srcu Bosanske
kraljevine.

Opet jo jedan sluaj Nihadovog alitisa, bez kojeg autori-prireivai ba nikako ne mogu.

Vidimo da autori-prireivai barataju izrazom mnoina pravoslavaca. Mogao je nai i mnogo
boljih izraza umjesto spomenutog.

Svi defteri pokazuju, a to opirni popisni defter iz 1489. godine najbolje ilustruje, da je
turska drava na naj konzekventnij i nain titila interese feudalne klase i da se
uspostavom turske vlasti u Bosni u osnovnom klasnom odnosu izmeu feudalaca i
seljatva nije nita bitno promijenilo u pogledu priteavanja zemlje i odgovarajuih
rentnih obaveza.

Ova glomazna porcija salate od 54 rijei jako je loe strukture, reda rijei i interpunkcije, a opet se
pojavljuje termin priteavanje zemlje.

Ali je u okviru reima mirijske zemlje ouvana razlika izmeu zemalja koje su u ranije
vrijeme bosanski feudalci u granicama svojih batina drali u direktnom posjedu i
obraivali seljakom radnom snagom i zemalja koje su bile u izravnom posjedu
seljaka kao njihova seljaka batina.

Opet jo jedan sluaj alitisa, bez kojeg autori-prireivai stvarno nikako ne mogu. Ako postoji
legendarni Muhamed Ali, imamo i mi naeg klovna kojeg moemo nazvati Nihad Ali -Jer.

U jednoj reenici autori-prireivai papagajski ponavljaju tri puta zemlje, zemlja, zemalja, i tri
puta seljakom, seljaka, seljaka. Uas jedan!

Razmatranje hassa-zemalja nam omoguuje da utvrdimo neke vane injenice u
razvoju naeg domaeg feudalizma u Bosni.

Vidimo da su autori-prireivai jako mudri jer njima razmatranje hassa zemalja omoguuje
da utvrde neka vane injenice u razvoju naeg domaeg feudalizma u Bosni.

Zrno po zrno pogaa, kamen po kamen palaa, fraza po fraza Islamizacija u Bosni i
Hercegovini!

Stranica 98.

Pod vjerskim obraunom krila se eksproprijacija protivnika.

Ne moe se vriti eksproprijacija protivnika, ali se moe vriti eksproprijacija protivnike
pokretne i nepokretne imovine.

Mislimo da neemo pogrijeiti ako kaemo da su dugi period unutranje labilnosti
Bosanske kraljevine, borbe kraljevskih pretendenata, borbe velmoa, vjerske borbe,
ak borbe s Turcima bili okvir u kome se vrila iroka eksproprijacija seljatva i
njegovo sve tee feudalno porobljavanje.

Autori-prireivai, misle da nee pogrijeiti ako kau da se vrila iroka eksproprijacija
seljatva. No, oni mogu misliti ta ele, ali su ovdje ponovo pogrijeili, jer se ne moe vriti
eksproprijacija seljatva, ali se moe vriti eksproprijacija seljake pokretne i nepokretne imovine.

Zapisani su sluajevi da su seljaci poklopili hassa-zemlje.

Veoma je ruan izraz poklopiti i nije se smio upotrebiti u tekstu koji autori-prireivai smatraju
i nazivaju njihovim nauno-istraivakim projektom. Mislim da bi daleko bolje bilo da su umjesto
tog nakaradnog i potpuno neadekvatnog izraza upotrebili izraz protivpravno zaposjeli. Autori-
prireivai ne kau gdje su zapisani ti sluajevi poklapanja hassa-zemlje.

Takvo stanje moe biti ostatak domae bosanske historije, a moe biti rezultat
vremena turske vladavine.

Ovo nije sasvim jasno formulisano, jer stanje ne moe biti rezultat ostatka domae bosanske
historije, a ne moe biti ni rezultat vremena turske vladavine.

Uostalom, ta je to rezultat vremena? Stanje, meutim, moe biti posljedica istorijskih
faktora.

Nadalje, ta bi to trebalo znaiti ostatak domae bosanske historije?

Pada u oi da je bjeanje intenzivno, naroito u graninim predjelima turskog
teritorija.

Opet autorima-prireivaima neto pada u oi.

Ali su opet zabiljeeni sluajevi da tursko seljatvo u graninim predjelima, i to redov-
no hriansko, ne bjei, nego se privremeno pomie i obrauje zemlju na
bezbjednijem mjestu.

Stari i stalno ponavljani Nihadov alitis koji je popraen jezivo loim redom rijei i interpunkcijom.

Iz ove reenice neprofesionalni itatelj bi mogao zakljuiti da je tursko seljatvo redovito
hriansko.

Stranica 99.

Napustiti svoju batinu i doivjeti da je drugi zauzme, to je teka stvar za seljaka.

Ovo je jako loa reenica zbog izuzetno nakaradnog reda rijei.
Kako je to tuno, jer teka stvar za seljaka kad napusti svoju batinu i doivi da je drugi zauzme.

Mogue da ovakva bjeanja seljaka odraavaju, pored otpora feudalnoj vlasti, i druge momente.

Pored Nihadovog hronino ponavljanog alitisa mora se ukazati na katastrofalan red rijei.

Ali, zato bjeanje islamiziranih seljaka zajedno sa hrianskim seljacima otkriva
klasnu sutinu tog akta, esto modificiranu momentima porodine i rodbinske
povezanosti, i ukazuje da je klasni momenat preovladavao nad religijskim momentom.

Opet hronini alitis na sceni, ali i reenini uas. Nihade, Nihade!

Poto se ovdje radi o mentalitetu srednjega vijeka u kome je istinsko religiozno
uvjerenje univerzalno uvjerenje, mislimo da bjekstvo islamiziranih seljaka odraava
koliko je proces islamizacije seljatva u ovo vrijeme jo imao povran, vie drutveno-
politiki nego moralni karakter.

Valjda se pie Srednjeg vijeka, a ne srednjeg vijeka?

Interesuje me kakav je to mentalitet srednjeg vijeka?

Opet je i ovo samo puko fraziranje, koje moda i moda impresionirati pokojeg nepismeng papka,
a ostali se samo mogu smijati ovakvoj reenici.

Stranica 100.

U vezi sa problemom bjeanja seljatva elimo da se ovdje osvrnemo na izvjesne
kategorije statusa seljaka koji mijenja obitavalite.

Cijeli je tekst prepun nepotrebnih dadaizama. Naprimjer ova bi reenica moda bila bolja da su
autori-prireivai napisali U vezi sa problemom bjeanja seljatva trebalo bi se osvrnuti na
izvjesne kategorije statusa onih seljaka koji su mijenjali obitavalita.

Te kategorije susreemo u turskim defterima i naih drugih zemalja.

Nikakve se kategorije ne mogu susresti u turskim defterima, ve se jedino u tim defterima mogu
pronai podaci o izvjesnim kategorijama nekih seljaka.

Ostaje veliko pitanje ta autorima-prireivaima znai izraz i naih drugih zemalja?

Ova reenica je stvarno izuzetno glupo formulisana.

Opet autori-prireivai susreu kategorije u turskim defterima i naih drugih zemalja, a
mi prosjeni itatelji za koje je napisana ova nauna knjiga ostajemo od njenog poetka do kraja
uskraeni za sve fusnote, koje autori-prireivai ljubomorno kriju od svakoga.

Pada u oi da nije mali broj "dolaca" i "prelaca" jednog sela meu ljudima koji bjee
iz tog sela.

I ovde autorima-prireivaima pada neto u oi, a nama nije jasno ta im to pada u oi?

I to je bio jedan od puteva turske vlasti u favoriziranju islamizacije.

Veoma je neadekvatan izraz puteva turske vlasti.

Ovakvi potezi kao i islamizacija uopte, morali su se odraziti na kompaktnost porodi-
no- patrijarhalnih odnosa sela u negativnom smislu.

Jako lo red rijei i interpunkcija.

Ali ni tu ne moemo biti sigurni da se ne radi o bogumilma, ili bar kriptobogumilima.

Opet hronini alitis na sceni! Nihade, Nihade!

S druge strane, pada u oi vrlo esta pojava imena "bogumil", i to samo u selima, a ne
u gradovima.

Primjeujem da se sve ee koristi izraz pada u oi.

Stranica 101.

Ve smo istakli injenicu mijeanja krstjana ne samo sa poteaenim Vlasima nego i
transhumirajuim kompaktnim vlakim skupinama koje su uivale vlaki status.

Vidimo da autori-prireivai naglaavaju da su ve istakli neku injenicu, blago nama itateljima.

U ovoj nezgrapnoj reeninoj konstrukciji autori-prireivai koriste pridjev transhumirajui.
Moda taj izraz moe shvatiti neko od prosjenih itatelja, ali ja stvarno pojma nema to li e im
to.

Stranica 102.

ini se da se vjersko konfesionalna razdrobljenost Bosne i njene crkvene
neorganiziranosti, praena ispreturanou i isprepletenom pomijeanou stanovnika
triju konfesija, odrazila u selu i u tom smislu da je takvo stanje slabilo, a negdje i
ponitavalo vrstinu patrijarhalnih zajednica i onemoguavalo duboku povezanost
konfesije sa tom patrijarhalnou i stvaranju jedne sineteze vjerskog i narodonosnog
osjeaja.

Ovo je nepotrebno zakomplicirana reenika konstrukcija u kojoj autori-prireivai kao neki haiku
pjesnici koriste izraze kao to su razdrobljenost, ispreturanost i isprepletena
pomijeanost. Mislim da su se mogla nai i sretnija stilska rjeenja.

Ono to jo karakterie situaciju u pogledu veliine i razvijenosti sela jest injenica da
se, pored velikih i razvijenih sela i sela srednje veliine, pojavljuju mala, patuljasta
sela gdjekada sainjena od nekoliko kua, a gdjekad od jedne kue.

Vidimo da autori koriste izraz mala, patuljasta sela, te da nam ak serviraju postojanje sela
od jedne kue.

Pitam se kakvi su to veliki patuljci? Obino je patuljak oznaka za malog ovjeka ili
ovjeuljka. No, nadam se da e mi biti dozvoljeno kazati da moda postoje i veliki patuljci.
Moda bi izraz veliki patuljci lijepo pristajao naim raspojasanim autorima-prireivaima,
kreatorima ovakvog uasa kakav predstavlja ova tuna, nikom potrebna knjiga.

udi me to dva puta u reenici papagaje gdjekada, odnosno, da samog sebe ispravim,
gdjekada i gdjekad.

Stranica 103.

Mi smo u svim citiranim defterima, idui od nahije do nahije i od sela do sela,
obraunali prosjek rente po seoskoj kui, ali ni pomou tog faktora nismo mogli nita
sigurno utvrditi.

Idu autori-prireivai od nahije do nahije, od sela do sela i obraunavaju prosjek rente. Nain na
koji su do ove stranice prireivali ovaj, kako Nihad Hasi kae ve za objavljivanje od pokojnog
Nedima Filipovia pripremljeni tekst, ukazuje da su ih seljaci po tim nahijama i selima koja su
obilazili ba gostoljubivo poastili i napojili vinom i rakijom, pa oni kao dva totalna pijanca batrgaju
dalje kroz ove svoje budalatine.

esto se neka sela sa veim rentnim prihodom, dakle veom produkcijom, islamiziraju
u veoj mjeri, a neka se sela manje islamiziraju ili se nikako ne islamiziraju do ovog
vremena.

Kad se kae do ovog vremena moe se samo podrazumijevati da se radi o sadanjem
vremenu ili prezentu. Svi jasno vidimo da se autori-prireivai u osmanistici snalaze kao dva
slona u staklarskoj radnji, ili tanije jedan ostarjeli slon-senior i jedan malo mlai slon.

Ali je tee odgovoriti na pitanje zato vrlo esto dolazi do islamizacije u vrlo
patuljastim, od komunikacija udaljenim, planinskim selima.

Potovani itatelji, molim da mi se javi neko od vas koji je ikad uo za izraz vrlo patuljasto
selo? A litis poplavlja cijeli tekst kao da je tsunami. Nihade, Nihade!

Defter iz 1489. godine govori o oevidnom favoriziranju islamiziranih neoenjenih
seljaka i oenjenih siromanih seljaka.

Defter iz 1489. godine ne moe govoriti, jer dokumenti ne govore, ve podaci iz tih dokumenata
ukazuju ili upuuju. Autori-prireivai uju deftere kako govore. Previe su se nasijelili po
nahijama i selima koja su obilazili, te jo nije ishlapio alkohol iz njihovih raspjevanih osmanistikih
glavica.

Stranica 104.

Moda poseban sluaj predstavlja biljeenje jednog, dva ili vie krstjana rastureno
meu stanovnicima sela.

Ako ostavimo na stranu nagaanje tipa moda, moemo se upitati kao biljeenje jednog, dva ili
vie krstjana moe biti rastureno meu stanovnicima sela? Totalno blesavo, zar ne?

Poto Turci tretiraju krstjane u pogledu rentnih davanja kao i ostalo hriansko
seljatvo, postavlja se pitanje zato defteri stalno spominju njihov atribut krstjana. Ta
injenica mora da reflektuje neki vid odnosa turske vlasti prema krstjanima, odnosno
neki vid odnosa krstjana prema turskoj vlasti.

Dragi boe, to nas ova dvojica mue. Pogledajte ove dvije reenice i mudrolije o odnosu turske
vlasti prema krstjanima i odnosu krstjana prema turskoj vlasti.

Stranica 105.

U takvom sluaju imamo primjere da u takvim selima nema uopte islamizacije. Ali
zato imamo primjere i da ima islamizacije.

Ova budalasta akrobacija koju ne bi sebi dozvolili ni pijani koija, kao ni bilo koji pijani piljar
omakla se naim autorima-prireivaima, naim osmansitikim klovnovima.

Ne moe se to eksplicirati domiljanjem da se moda u takvim razliitim situacijama
radi o tome da se u takvim selima nalaze gost i krstjani, ali da ostalo stanovnitvo nije
bogumilsko, pa se ne islamizira, a da se u drugom sluaju radi o bogumilskom
seljatvu, pa se ono islamizira.

Ovakvu reenicu koja i nije reenica moe napisati samo neko ko je totalno blesav, mortus pijan,
ili drogiran.

Stranica 106.

Ovako visok razvoj vitikulture ukazuje na prilino visok nivo bosanske poljoprivrede i
na relativno visoku konzumaciju vina. U pogledu konzumacije vina nemamo nikakvih
obavjetenja, ali zato imamo podatke u pogledu svinjogojstva i konzumacije svinjskog
mesa. U pretenoj veini sela ije je stanovnitvo islamizirano ne postoji
svinjogojstvo. Ali, to ne znai da u ovom poetnom periodu islamizacije takvo
stanovnitvo nije kriom, u preutnoj solidarnosti sela, konzumiralo svinjsko meso.

Autori-prireivai u prvoj reenici ukazuju na relativno visoku konzumaciju vina, ali odmah na
poetku druge reenice kau da nemaju nikakvih obavjetenja o konzumaciji vina. Da nam
se svima zamanta od ove osmanistike pameti! Oni, meutim, odmah skau sa teme konzmacije
vina na konzumaciju svinjskog mesa i driblaju nas sa izrazum u preutnoj solidarnosti sela.
Pa ta li im znai sada ta preutna solidarnost sela? S kim je selo preutno solidarno?

Stranica 107.

Na kraju, elimo istai da smo se za ovakvu formu iznoenja napomena o islamizaciji u
Bosni i Hercegovini u XV vijeku odluili zato to smatramo da se ovdje ne radi o uem
religijskom problemu nego o irokom kompleksu promjena globalnih struktura na vie
planova bosanskog drutva. Mi smo iznijeli pojedine facete tih razliitih planova, elei
da ukaemo na metodoloku stranu pristupa i razmatranja tog problema, jer ovakav
metodoloki pristup osigurava prilino visok stepen realnog analiziranja i rasuivanja.

Kakvo je ovo uplje fraziranje?

Stranica 109.

Islamizacija Vlaha u Bosni i Hercegovini u 15. i 16. vijeku je vrlo vano pitanje ne
samo kao ui, religijski, ve i kao demografski, etnoloki, socijalni, ekonomski i
politiki problem. To je pitanje koje ima daleko iri znaaj nego to bi to u prvi mah
moglo izgledati, a to i izvori koje smo konsultivali, radei na drugim pitanjima,
uvjerljivo ilustruju. To su popisni defteri sandaka na bosanskohercegovakom
teritoriju, gdje se radi o preko 20 popisnih registara koji obuhvataju nekoliko hiljada
stranica. Ti materijali su, meutim, toliko obilni, a podaci tako brojni i raznovrsni da se
ovom prilikom moe dati samo nekolkio kljunih pojedinosti pitanja o kojem je rije.

Ne ulazei u komentarisanje jasnog priznanja autora-prireivaa da su se dokopali preko 20
popisnih registara koji sadravaju nekoliko hiljada stranica, a koji su bili u vlasnitvu Nedima
Filipovia, i po kojim neuspjeno prekopavaju i koje konsultuju u dalekoj vadskoj, postavio bi
him ipak samo jedno pitanje. Kako podaci mogu biti obilni? Obilan moe biti ruak, obilna moe
biti kia, ali podaci mogu biti mnogobrojni ili obimni.

Kako su, opet, pravoslavni i katoliki Vlasi bili vaan kontituens u etnogenezi
dananjeg srpskog i hrvatskog naroda, to se, u stvari, njihova islamizacija u Bosni i
Hercegovini moe svesti na pitanje islamizacije jednog dijela pripadnika Srba i Hrvata
u Bosni i Hercegovini, ako upotrebimo termine i kategorije modernog vremena.

Ovo je dno dna! Ovako simplificiranje pokazuje da autori-prireivai pojma nemaju sa historjiskom
stvarnou. Ovo je kapitalna budalatina.

Stranica 110.

Pitanje islamizacije Vlaha u Bosni I Hercegovini u 15. I 16, vijeku ne moe se tretirati
samo kao ui, religijski problem, kao uostalom, ni pitanje islamizacije uopte u toj
regiji.

Bez komentara! ta kazati na ovu tvrdnju?

Stranica 111.

Turci tada sa starjeinama takvih Vlaha prave sporazume i sklapaju ugovore
(ahdname) za njihov povratak u Hercegovinu i daju im itave nenapuene ili slabo
naseljene krajeve da ih nasele.

Nedim Filipovi nikad nije koristio izraz napueno ili napuenost.

Nihade, Nihade, izdao si se bolan ne bio! E jesi jedan stari levat!

Stranica 114.

Na kraju ove nune digresije moemo zakljuiti da se iflutenje pojavljuje kao
najprisniji korelat dalje masovne feudalizma u Bosni i Hercegovini. Poslije ovog bie
nam lake da globalno iznesemo dati tok islamizacije Vlaha u Bosni i Hercegovini, pa
odmah recimo da su dvije stvari fundamentalno uticale na islamizaciju Vlaha u Bosni i
Hercegovini.

Vidimo da autori-prireivai kau moemo zakljuiti da se iflutenje pojavljuje kao najprisniji
korelat dalje masovne feudalizma u Bosni i Hercegovini. Kad su napisali ovaku budalastu i
potpuno nepismenu reenicu autori-prireivai su malo predahnuli i kau: Poslije ovog bie nam
lake da globalno iznesemo dati tok islamizacije Vlaha u Bosni i Hercegovini, pa odmah recimo da
su dvije stvari fundamentalno uticale na islamizaciju Vlaha u Bosni i Hercegovini. Jasno je da su
njihove naune ambicije globalne jer svoju pamet ele globalno iznijeti. Nije to ala, potovani
sapatnici! Na elu ta dva para od pola parova volova stoji profesor-kapitalac, hem pride i ministar.
Jataradi, nego udrite globalno ambiciozno autori-prireivai!

Stranica 115.

Drugo, to je odluka centralne vlasti da se dokinu, odnosno ogranie, vlake privilegije
poveavanjem filurije, odnosno prevoenjem vlakih ratara pod reim uura i njihovim
uklapanjem u zeamete i timare, kao i dokidanjem vojne slube vojnuka i njihovih
ratnih privilegija, suavanjem broja i uloge martalosa itd., to se desilo kratko vrijeme
iza mohake bitke.

Evo nam po ko zna koji put mohake bitke sa malim m.

Stranica 116.

Ovdje sada, pored starih neofita i njihovih sinova, nailazimo i na svjee neofite.

Riba moe biti svjea, cvijee moe biti svjee, jutro moe biti svjee, ali eto neka nauismo da i
neofiti mogu biti svjei.

Stranica 117.

Ovo izlaganje zavriemo s nekoliko konstatacija o daljoj islamizaciji Vlaha u
Hercegovini u toku 16. vijeka. To razmatranje zasnivamo na nekoliko popisnih deftera
iz druge polovine 16. vijeka koji pokazuju da su glavni faktori islamizacije bili
iftluenje i razvoj starih i nastanak novih gradova.

Ba piu kao dva predsjednika mjesnih zajednica u dva mala sela od po jedne kue. Oni
zavravaju izlaganje, oni konsatuju, oni razmatraju, ba kao na bajagi ozbiljnom sastanku seoske
mjesne zajednice.

Stranica 118.

U tom sandaku ekrazantnu veinu islamiziranih da kraja 16. vijeka predstavljaju
Vlasi, najveim dijelom porijeklom iz Hercegovine, kolonizirani u toj regiji tokom tog
vijeka.

Bilo je nekoliko boljih izraza od pridjeva ekrazantan.

Stranica 119.

O tome svjedoi veliki broj vojnuka martolosa, derbenddija i tvravskih mesellema,
kako to vidimo iz popisnih deftera Zvornikog sandaka iz kasnijeg vremena.

Ne moe se pisati O tome svjedoi veliki broj vojnuka martolosa, derbenddija i
tvravskih mesellema, ve je valjda trebalo napisati O tome svjedoi podaci o velikom broju
vojnuka martolosa. derbenddija i tvravskih mesellema.

Opet i ponovo autori-prireivai neto vide kad kau kako to vidimo, ali svakako bez
navoenja ikakve fusnote.

Stranica 120.

Na dva mjesta pie Modria i Modria.

Bez komentara!

Vlasi su u to vrijeme bili ve svedeni u status uurske raje, pa se moe zakljuiti da se
desilo u vremenu izmeu 1528. godine i 1548.godine, kada je napisan pomenuti
opirni defter Zvornikog sandaka.

Nedostaje prilog to te bi cijela reenica trebala glasiti Vlasi su u to vrijeme bili ve svedeni u
status uurske raje, pa se moe zakljuiti da se to desilo u vremenu izmeu 1528. godine i
1548.godine, kada je napisan pomenuti opirni defter Zvornikog sandaka.

Razloge za zakanjelost islamizacije u tom sandaku treba traiti u njegovom poloaju
krajem 15. vijeka i poetkom 16. vijeka, sve do pada Srebrenike banovine.

Mislim da je izraz zakanjelost jako nezgrapan u ovom kontekstu. Trebalo je napisati
kanjenje, odlaganje ili zastoj.

Ogromna mnoina Vlaha koja je naseljena u to ranije vrijeme na osmanskom teritoriju
i na teritoriju zauzete Srebrenike banovine svjedoi o velikim meusobnim
pustoenjima strana u sukobu i velikoj razrijeenosti stanovnitva.

Ovaj hipertrofirani izraz ogromna mnoina nije adekvatan u tekstu koji su autori-prireivai
olako nazvali na nauni projekt. U ovoj reenici ta ogromna mnoina svjedoi o velikim
meusobnim pustoenjima strana u sukobu i velikoj razrijeenosti stanovnitva.

Ne valja ni ovaj izraz svjedoiti u ovom kontekstu. Proizilazi da je ta ogromna veina Vlaha
negdje neto svjedoila.

Stranica 121.

Ali, sama injenica das u se Vlasi uveliko sedantizirali, da su dobili ogromne
komplekse zemlje, da su pokrili itava sela, komplekse sela, pa i cijele nahije dovodila
je do toga da se mijenjao nain ivota Vlaha, njihova proizvodnja i da je naglo slabila
zatvorenost njihovih patrijarhalnih zajednica.

Opet su prisutni simptomi stare Nihadove hronine bolesti od koje a to je neizbjeni alitis.
Rijetke su stranice u ovom tunom uratku bez zapoinjanja reenice sa veznikom ali. Stvarno je
luda hrabrost ili drskost zapoeti gomilu od 47 nabacanih rijei sa rastavnim veznikom ali.

ta treba znaiti iztaz ogromni kompleksi zemlje? Kako su to i ime Vlasi pokrili itava sela?

Ova je djelatnost nerijetko praena krevinama Vlaha.

ta znai izraz krevinama Vlaha? Pa nisu Vlasi makija i grmlje da ih neko kri.

Ali, zato je islamizacija poela zahvatati vojnuke.

Opet su sve prisutniji simptomi stare kronine bolesti od koje boluj Nihad Hasi, a to je alitis.
Zaista su rijetke stranice u ovom tunom uratku bez zapoinjanja reenice sa veznikom ali.
Nihade, prokuen si!

Stranica 122.

Veliki broj sela koja su ula u timare nalazi se u nahiji Brvenik, dok je, izuzev
Trgovita, iz drugih nahija van teritorija Zvornikog sandaka uao vrlo mali broj sela:
iz nahije Prizren i Magli po 2 sela, a iz nahije Vuitrn i Bihor po 1 selo.

Ne mogu sela ulaziti u timare, ve mogu na se nau u okviru ili u popisima timara. Taj veliki broj
sela se ne nalazi, ve se nalazio u nahiji Brvenik,itd.

Nedopustivo je raditi ono to permanentno ine autori-prireivai, a to je pogreno koritenje
arapskih brojeva, kao naprimjer 1 selo, to se ita jedan selo.

Posebnu panju zasluuje intepunkcija i red rijei ove nezgrapne reenice.

Gornje podatke u vezi sa problemom islamizacija Vlaha u Zvornikom sandaku dali
smo iz sljedeih razloga.

Opet se autori-prireivai oglaavaju u mnoini direktnog govora tipa dali smo, to jasno
ulazuje na njihovu nekompetentnost i amaterizam kada hoe da se igraju naunika, a ispadaju
papani i budale, te ne unitavaju samo ugled pokojnog akademika Nedima Filipovia, ve se
toliko provaljuju da e morati imati don-obraze pa proetati po Sarajevu.

Stranica 123.

Na to ukazuju biljeke u defteru iz 1530. godine uz neka sela u nahiji Donja Tuzla.

Bez posebne elje da komentariem nivo pismenosti ove trapave reenice, opet, po ko zna koji put
ponavljam da smo svi osueni vjerovati autorima-prireivaima, jer po obiaju nigdje u tekstu
nema nikakve fusnote ili reference.

O tome ne znamo nita preciznije, ali po toponimima, ti su Vlasi dolazili iz
Hercegovine, C.Gore i Srbije, dolina Laba.

Uivate li itajui ovo smee od reenice? Autori-prireivai ne znaju nita preciznije, ali
gataju po toponimima, bez ograujuih navoda vjerovatno su dolazili .

Kakav je to izraz nonalancije, odnosno lijenosti kada se ne napie Crna Gora, ve se pie
C.Gora?

ta li autorima-prireivaima znai dolina Laba, na kraju ove trapave reenice?

Stranica 124.

Sva je prilika da su se ti ranije naseljeni Vlasi postepenom evolucijom u ekonomsko-
proizvodnom i drutvenom pogledu pribliili obinom seoskom stanovnitvu, ali da su
ouvali svoje privilegije.

Izraz sva je prilika ne prilii niti jednom meteorolokom izvjetaju, ve vie prilii gatanju u
fildan. Ba kao da stara nena u dimijama, pod jamenijom, sva unereena od straha, drhturei
izlazi iz vozila hitne pomoi da nam gleda u fildan, pa kae: Sva je prilika....

ta znai pribliili obinom seoskom stanovnitvu? Kakvo je to obino seosko
stanovnitvo, a kakvo neobino seosko stanovnitvo?

Svi izneseni podaci pomau nam da pratimo islamizaciju vlaha u Zvornikom sandaku
poevi od 1530. godine dalje.

Koji svi izneseni podaci autorima-prireivaima pomau da prate islamizaciju vlaha, gdje
su Vlasi napisani malim slovom, te ta li autorima-prireivaima znai ono dalje na kraju te
reenice.

Ali, islamizacija Vlaha, u poreenju sa islamizacijom obinog seljatva, nije mala.

Pored loeg reda rijei u ovoj nazovi reenici, vidimo jo jednom i po ko zna koji put do kraja ovog
uasnog teksta da se radi o Nihadovom hroninom alitisu, odnosno ve bolesnom zapoinjanju
teksta sa rastavnim veznikom ali. Nihade, Nihade! U ta sprca sve te godine?

Stranica 125.

Sve ovo moglo bi se bi se, moda, objasniti time da je start islamizacije u znaajnijem
obimu i za Vlahe i za obine seljake pao otprilike u isto vrijeme, u vrijeme nakon
propasti Srebrenike banovine.

Ovdje imamo jo jedan od hiljada primjera oajne interpunkcije, jako loeg izbora reda rijei, te na
istom mjestu dva puta ponovljenog bi se.

Jako je lo izbor kad se kae start islamizacije.

Nije islamizacija trka, pa da ima start, pa je u ovoj reenici taj start islamizacije pao otprilike u
isto vrijeme... Ba nezgrapno, najblae reeno.

Ve smo istakli da se u nedatiranom sumarnom defteru nahije Gornja Tuzla i Donja
Tuzla bez stanovnitva i prihoda, osim jednog sela u nahiji Gornja Tuzla gdje su
ubiljeeni trna taksa i mlaarina, a da u sumarnom defteru iz 1530. godine uz
nekoliko sela bez stanovnitva i prihoda stoji: stari gubitak.

Opet nas autori-prireivai ubijeuju da su neto ve istakli, meutim, sve to su rekli i istakli,
moe samo biti nabacivanje smea na ve jednu pregolemu gomilu smea, jer nema nikakvog
literaturnog podatka ili fusnote, ba niti za jedan jedini navod.

Stranica 126.

Dakle, obnavlja se slika agrarnih ugovora izmeu feudalca,
posjednika carine i seljaka starog bosanskog feudalizma.

Ovo je jedna potpuno nerazumljiva reenica gdje se susreemo sa spoznajom prireivaa da se
obnavlja slika agrarnih ugovora.

Slike se mogu restaurirati ili obnavljati, ali ja prvi put u ivotu ujem da postoji slika agrarnih
ugovora, pa da se ona, dakle ta slika, obnavlja.

Smatram da je neprimjereno naunom radu zapoinjati reenicu sa Dakle, jer je to ve tvrdnja,
a tvrdnja se ne moe postavljati bez ikakve reference ili navoenja izvora.

Rijeju, ukupan drutveni stroj pogoduje ubrzanju islamizacije.

Mislim da e se mnogi sloiti da reenica koja ima namjeru biti dio naunog djela ne treba
zapoinjati sa rijeju. Zato ne kazati drugim rijeima?

ta je to ukupan drutveni stroj?

Da li to ex-fiziar, bivi ministar, a aktuelni profesor emeritus filozofije nauke i teorije znanosti
Stockolms Universiteta i jedan ljekar-specijalist postaju pored eksperata za osmanistiku i
strunjaci za strojarstvo? Ako su mislili na ustroj, onda je trebao dodati slovo u pred rije stroj.

Meu Vlasima pada u oi da pojedine hrianske primiure potiskuju islamizirani
primiuri i da neki knezovski iftluci i primiurske batine prelaze u ruke muslimanskih
feudalaca.

Kada se rekne Meu Vlasima pada u oi logino se moe zakljuiti da su se Vlasi skupili i
meu njima nekim od njih neto pada u oi.

Tri puta se ponavlja primiuri i primiurski, a to se moglo izbjei.

Ali, ta pojava jo predstavlja relativno sporadine sluajeve.

Pored Nihadovog ve svakome prepoznatljivog alitisa, odnosno bolesnog zapoinjanja reenica
sa rastavnim veznikom ali, vidimo da jednina pojava moe odjednom prei u mnoinu,
odnosno predstavljati plural, tanije relativno sporadine sluajeve. Uas jedan!

Stranica 127.

Najzad, nije bila mala uloga 42 kneza-spahije koji su, pored jahanja u vojne pohode,
slino dundijama, imali, po svemu izgleda, dunost da slue odbrani i bezbjednosti
Zvornikog sandaka, a od kojih su osmorica imali timare u nahijama Gornjoj i Donjoj
Mavi, a sedmorica u nahiji abac.

Ovo najzad na poetku reenice sasvim je nepotrebno. Zato pisati arapskim brojem 42 za
etrdeset i dva kneza, a kasnije u istoj reenici pie osmorica (a ne 8) i sedmorica (a ne 7 ).

Ta vlaka masa bila je ogromna i svedena u status obine raje, bila je znaajna
proizvoaka snaga i veliki davalac feudalne rente.

Pogledajte ovo dva puta ponovljeno bila je. To ponavljanje totalno upropatava ovaj pokuaj
pisanja reenice.

Opet autori-prireivai pokazuju svoju pretjeranu sklonost ka hiperbolisanju, kada koriste pridjev
ogroman.

Stranica 128.

Openito, kao to je ve istaknuto, timar kneza sadri njegov iftluk ili batinu, ili
njegov iftluk i batinu, a katkada njegov zemin.

Pogledajmo sada ovaj uas od reenice. Pa ovako se ne bi izraavali ni najnepismeniji papani. Ova
sramota ne zasluuje nikakav komentar.

Pored toga u timar kneza moe da ue selo, ili mezra, esto u njegovom posjedu.

I ova je reenica stvarno mogla biti daleko pismenije uobliena, a ovo je najloiji mogui izbor.

Ali, pored ovog, poloaj i uloga primiura u ovo vrijeme jo uvijek su znaajni i
povoljni u odnosu na poloaj masa obinih Vlaha.

Evo opet Nihadovog hroninog alitisa, odnosno bolesnog zapoinjanja reenica sa rastavnim
veznikom ali.

Stranica 129.

Na alost, u ovom defteru nije ubiljeeno stanovnitvo ve su samo zabiljeeni prihodi
sela i drugih izvorita rente.

Kada neko umre onda se obiava dolaziti na alost. Valjda su autori-prireivai trebali, ako su
tako ve izabrali, ovu reenicu zapoeti sa naalost, a to je sasvim neto drugo od na
alost.

Da ne gubimo vrijeme, dozvoljavam sebi slobodu upitati ta li autorima-prireivaima znai izraz
izvorita rente?
Ja sam mislio da je izvorite skup malih izvora ili bunara, te se koristi u jeziku eksperata za
snabdijevanje vodom.

Usljed toga, ne moemo izravno pratiti islamizaciju Vlaha, nego to moemo initi
posredno, pomou faktora koji su konstituirali historijski medijum u kome je
islamizacija provoena.

Kakva jedna trapava i priglupa fraza! Ovo je zaista vrhunac ignorancije i arogancije autora-
prireivaa. Ovo je sramota podmetati itateljima.

Stranica 130.

Poslije Mohake bitke, kada je osmanski val krenuo prema srednjoj Evropi..

Evo nam ponovo srednje Evrope! Bravo profesore filozofije nauke i teorije znanosti! Bravo
doktore-specijalisto!

U ranije vrijeme domae spahije preteno su igrale ulogu dundija. One su, zajedno sa
razvijenim slojem vojvoda, drali znaajan broj timara i zeameta i osiguravali vojnu,
upravnu i ekonomsko-drutvenu bezbjednost tog sandaka.

Dundija je imenica mukog roda, pa se ne moe kazati one su, ve oni su.

Ovo U ranije vrijeme zaista iritira, posebno kad se stalno i uporno ponavlja.

Ali, ve u ranije vrijeme, odmah nakon pomicanja granica osmanskog teritorija u
krajeve sjeverno od Save, poele su se ocrtavati slabosti poloaja spahija tog
sandaka.

veznikom ali. Opet se navodi ve u ranije vrijeme.

Ali, ta infiltracija u iduim decenijama bie tako velika da e krajem 16. vijeka lavovski
dio rente zeameta i timara izdrati predstavnici birokratije.

veznikom ali. Nije mi jasno, niti bilo kome moe biti jasno ta li znai glagol izdrati u ovom
kontekstu loeg reeninog sklopa.

Ovakvo stanje u izvjesnom smislu reflektuje i injenicu da se naglo smanjivala uloga i
znaaj spahijske konjice na bojitima osmanskih armija sueljenih u srednjoj Evropi
sa vojnom moi hrianskog svijeta, nadmonog svojim ekonomskim i drutvenim
razvitkom, svojom gradskom privredom u kojoj je elnu ulogu preuzimalo mlado
graanstvo.

Ovo je jo jedna uasno loa reenica u kojoj opet imamo srednju Evropu.

Jako je loe kazati nadmonog svojim ekonomskim i drutvenim razvitkom, svojom
gradskom privredom.. To je ba nepismen nain izraavanja, pogotovo u naunom tekstu kao
to je ovaj.

Mislim da je nezgrapno izabran izraz mlado graanstvo, jer to neminovno podrazumijeva
postojanje starog graanstva.

Stranica 131.

U naem defteru nailazimo na jedan jedini primjer da jedan neofit dobija timar od 500
aki.

Opet nam autori-prireivai mau pred nosevima sa izrazom U naem defteru, a nigdje, po
starom obiaju koji je normalan u ovoj tunoj knjizi, nema nikakve fusnote ili reference.

Ali, ostaje injenica da je taj timar izaao iz statusa knezovskog timara i da je uvrten
meu obine timare.

veznikom ali.

Vidimo da timar moe izai iz statusa timara, a rije timar je ak tri puta koriten u jednoj
relativno kratkoj reenici, koja to u stvarnosti i nije, jer se nikako ne moe uklopiti u bilo kakvu
normalnu definiciju feenice.

Ovakav razvoj timarskog sistema, sa potpunom likvidacijom uestvovanja u
posjedovanju timara hrianskih feudalaca, sa krajnjim suavanjem participacije
vlakih knezova u timarskoj renti, praen je sa sve veim nasrtanjem predstavnika
centralne i regionalne birokratije na timarski posjed, stvarao je od timara, kao vanog
faktora islamizacije, monolitno sredstvo islamskog prozelitizma.

Pet puta se u ovoj reenici od 48 nabacanih rijei spominje timar ili timarski, a ta takozvana
reenica je zaista grozna.

Nije potrebno posebno isticati da je pritisak islamizacije posredovan timarskim
sistemom obuhvatao sve slojeve hriana naturalnog sektora privrede, zbog toga to
je taj sistem globalno obuhvatao taj sektor privrede, pa i sloj hriana u gradovima,
kao funkcionalnoj superflotaciji naturalnog sektora privrede, koji su svojom izrazito
orijentalnoo-islamskom anatomijom i svojom psihoimentalnom atmosferom
multiplicirali snagu tog pritiska.

U ovoj glomaznoj i nezgrapnoj reenici koja ima 55 rijei autori-prireivai su se toliko zapetljali u
bespotrebno fraziranje da se nikako ne mogu odpetljati.

Ali, efikasnost tog pritiska islamizacije na razliite hrianske slojeve zavisila je od
stvarnog ukupnog stanja savkog od tih slojeva koja se, u skladu sa razvitkom
osmanskog feudalnog sistema u Bosni, u znaku njegove sve uoljivije deteriorizacije u
drugoj polovini 16. vijeka, mijenjalo, tako rei iz decenije u deceniju.

veznikom ali. Reenica je uasna, da uasnija teko moe biti.

Stranica 132.

Jer, svako nasrtanje na spomenuti specifikum pogaalo je, u krajnjoj analizi, sve
Vlahe, poto je vlaki knez, i kao spahija-primalac rente i kao posjednik iftluka koji
posreduje davanje rente od tog ukupnog proizvoda iftluka, ostvarenog radom vlakih
proizvoaa na tom iftluku, bio istodobno dominirajui lan dva klasno-produkciona
odnosa: odnosa proizvoa-spahija i odnosa proizvoa-posjednik iftluka koji je
subsumiran prvim odnosom, i poto ta oba klasno-proizvodna odnosa nisu prelazila
granice vlake zajednice.

Evo nam opet Nihadovog hroninog jeritisa, odnosno bolesnog zapoinjanja reenica sa
veznikom jer.

U ovoj reenici od 70 rijei etiri puta se ponavlja izraz iftluk.

Interpunkcija je loa, red rijei je oajan, sve je to jedna udrobljena kaa od bez veze nabacanih
rijei bez ikakva suvislog smisla.

Gubitkom iftluka, zemina, mezri, knezovi, primiuri i drugi privilegovani vlaki imaoci
tih posjeda, kao, uostalom, i svi hrianski, pa i muslimanski posjednici, padali su u
poloaj obine raje koja svojim radom i radom svoje porodice ostvaruje agrarnu
produkciju i daje odgovarajuu feudalnu rentu.

Zato li su autori-prireivai koristili izraz imaoci? Moda je bolje bilo rei posjednici ili vlasnici.
Vidimo da su ti imaoci padali u poloaj obine raje. Glagol padati nije adekvatan u ovom
kontekstu.

Stranica 133.

Pada u oi da su uesnici u iflutenju uglavnom ljudi iz Zvornikog sandaka.

Evo opet neto pada autorima-prireivaima u oi, i to po ko zna koji put.

U naem sumarnom defteru nailazimo na islamizirane knezove i primiure koji
posjeduju iftluke.

Ovo je jedna ba priglupa reenica. Vidimo da se opet spominje na sumarni defter u kojem
autori-prireivai nailaze na islamizirane knezove i primiure. Pa zaboga, ne moe se
etajui sumarnim defterom nailaziti na islamizirane knezove i primiure, ba kao na korzu. Ovo
je uas uasni.

Ali, ima primjera koji pokazuju da nekim od njih ni prelazak na islam nije pomagao da
odre svoje posjede.

veznikom ali.

Stranica 134.

Jer, prelaenje tih posjeda u muslimanske ruke pogoralo je rajetinsko stanje obinih
Vlaha, i u isto vrijeme slabilo unutranje veze vlakih zajednica.

veznikom jer. Pored loeg reda rijei i interpunkcije, opet se koristi izraz obini Vlasi, to
imanentno implicira postojanje i nekih neobinih Vlaha. Nihade, Nihade!

Isto tako pada u oi da se u listi muslimanskih iftluka ne pominju iftluci na desnoj
strain Drine.

Opet prireivau neto pada u oi, a dva puta nepotrebno ponavlja izraz iftluk.

Ali, i tu je to zahvatanje u poetnom stadiumu i minimalno je.

veznikom ali. Ova reenica je zaista nakaradna.

Teko je ta odreenije rei o islamizaciji obinih Vlaha u vremenu izmeu pisanja
ranijeg deftera iz 1548. g. i naeg deftera , odnosno 1580.g., dakle te prikaene
ceduljice uz ovaj defter.

Evo nas autori-prireivai opet po ko zna koji put, pokuavaju prevariti svojim upljim
pominjanjem kojekakvih deftera, a nigdje nema lege artis fusnote ili literaturnog navoda. Oni sada
pored deftera spominju neke ceduljice prikaene uz defter.

Na ovom mjestu imamo opet izraz obini Vlasi.

Stranica 135.

To nam objanjava ogromnu apsorpcionu snagu islamskog prozelitizma u tom sektoru,
koncentriranu u gradovima kao njegvim vitalnim ganglionima.

Kako je pretjeran, odnosno hipertrofiran izraz ogromna apsorpciona snaga, kako je glupo
odabran izraz vitalni ganglioni.

Pada u oi da Vlasi u ovom sandaku, kada se nau u zahvatu islamizacije u gradskom
naselju, mnogo lake i masovnije podlijeu islamizaciji nego u seoskim naseljima.

Opet, po ko zna koji put pada neto u oi autorima-prireivaima.

Vidimo da se kao u catch-as-catch-can u Vlasi kada se nau u zahvatu islamizacije
lake islamiziraju u gradovima. Pa, nije ovo hrvanje!

Stranica 136.

Inae bi sistem iftluka predstavljao direktnu negaciju timarskog sistema.

Vidite, blago nama, ovog jada od reenice. Grozota jedna!!!

Stranica 137.

Ali, iako izvorno ne vue svoj korijen iz deteroriacije timarskog sistema, iftlutenje
postaje veoma vana komponenta jednom zapoetog slabljenja tog sistema, naroito
u pogledu zloupotrebe prava tapije od strane spahije, nasilja i pritiska da se raja
otjera sa batine i batina uklopi u iftluk, te tendencije da se zahvati to vei dio
proizvoda seljakovog rada.

Evo opet Nihadovog hroninog alitisa, odnosno bolesnog zapoinjanja reenica od 55 razbacanih
rijei sa rastavnim veznikom ali. Sama reenika konstrukcija i interpunkcija je jeziva.

U velikom broju sela Zvornikog sandaka naglo se razvija masovno gajenje svinja. Ta
pojava ima ne samo ekonomsko nego i drutveno znaenje.

Kada se kae da je neto masovno, onda to implicira da je to pojava koja je zahvatila skoro sve
lanove neke populacije.

Stranica 138.

Naglo bujanje svinjogojstva u Zvornikom sandaku istovremeno je neka vrsta
socioloke indikacije da se u ekonomskom smislu suavaju uslovi za dalje ubrzavanje
ritma islamizacije.

U jednoj relativno kratkoj reenici imamo naglo bujanje svinjogojstva i ubrzavanje ritma
islamizacije.

Svinjogojstvo moe uzeti maha, ali nije adekvatno kazati da svinjogojstvo buja. Rijeka moe
bujati, ak se kae za tijesto da buja, ali svinjogojstvo ne moe bujati.

Ubrzavati ritam moe neka svirka, ali to nekako ne ide sa islamizacijom.

U uslovima nastraja osmanskih lokalnih i regionalnih vojnoupravnih i sudskih organa i
drugih funkcionera sa vojnim pratnjama, ije su zloupotrebe i viednevna konaenja
po selima ve u ovo doba u zamahu, konzumacija svinjskog mesa u veim koliinama
u seoskim domainstvima bila je jedna vrsta ekonomskog tita pred gastronomskim
nasrtajima razbaruenog nasilnitva.

Stvarno imamo jo jedan od primjera uasa koji nije ni za bilo kakvu tivo, a kamo li za knjige koju
resi ima pokojnog Nedima Filipovia kao njenog navodnog autora. Ovo je dno dna. Mislim da
niko od vas nikad nije naiao na ovakav jeziv izraz, kao gastronomski nasrtaji razbaruenog
nasilnitva.

Stranica 139.

Meutim, kada se zna postupak kako se pie opirni defter i kako se sainjava njegova
sumarna verzija, onda se, zahvaljujui upravo pomenutoj najstarijoj rubnoj biljeci
naeg sumarnog deftera, moe zakljuiti da sumarna verzija opirnog deftrera nije
mogla biti sainjena za 4-5 mjeseci nego da na sumarni defter u stvari predstavlja
sumarni defter iz prethodnog popisa i da du u njemu injene rubne biljeke sve dok
nije bio zgotovljen novi sumarni defter, na to ukazuje najksanija rubna biljeka na
tom ranijem sumarnom defteru, iz 1017.g. po Hidri/17.IV 1608-5.IV 1609/.

U ovoj nakazi od reenice koja ima ak 88 rijei i koja ama ba nita ne kazuje, autori-prireivai
ak osam puta, ba kao stari papagaji, ponavljaju pridjev sumarni. Tugo naa profesorsko-
ministarska i ljekarska pregolema!

Temeljito poreenje naa dva deftera pokazuje da je na sumarni defter rezultat
prethodnog popisa, a da na opirni defter predstavlja popis koji je iza toga
neposredno slijedio, nakon odreenog perioda.

Ovo je da se itatelju zamanta kao da je na nekom seoskom verbalnom ringipilu. Pa ovo je zaista
samo jedan uas u trajanju.
Autori-prireivai zaneseni realizacijom svog nauno-istraivakog projekta vie uopte ne kriju
da su oni stvarni autori ove antinaune kloake ili prepunjene septike jame, jer ovdje tri puta istiu
izraz na defter.

Stranica 140.

Ali se uvijek ne moe razabrati u koje javno-pravne posjede, hassove, zeamete i
timare to sve spada, jer ak ni ukupna renta tih javno-pravnih posjeda nije naznaena.

veznikom ali.

Nedostatak sumarne paralele opirnih popisnih deftera iz druge polovine 16. vijeka,
na primjer, za Bosanski sandak, oteava praenje razvitka timarskog sistema u tom
razdoblju, dok je istraiva obasut podacima o iflutcima koje ti opirni defteri
donose.

Zamumulji, zakukulji, zapetljaj to vie, nabaci kojekakvih deftera i reci da je istraiva obasut
podacima i eto ti formule da itatelje dovede do vrata psihijatrijske ustanove. Kakav sad
odjednom istraiva? Pa zar nisu u ovoj kaljuzi dva istraivaa, odnosno dva prireivaa ovog
uasa? Pa gdje su ti podaci kojim ste obasuti? Niti jednog niste naveli, sram vas bilo, varalice
jedne!

Stoga je postojanje pomenuta dva popisna deftera Zvornikog sandaka, starijeg,
sumarnog deftera i mlaeg, opirnog deftera, makar ih dijelilo vrijeme od oko 20
godina, lijepa ilustracija ispitivau da shvati kako da upotrijebi te deftere.

Evo nas pred reenicom koja je izrazito glupa, kako po formi, tako i po sadraju. U toj glupoj
praznini etiri puta se papagajski ponavlja rije defter. Opet se autori-prireivau hvataju izraza
ispitiva. Oni su dva ispitivaa koji ispituju debljinu naih ivaca!

Stranica 141.

Pored ta tri isto ekonomsko-drutvena faktora, postojali su i drugi izbori zraenja
islamizacije kojima su pomenuta tri faktora sluila kao poluge pritiska islamskog
prozelitizma.

Autori-prireivai ove grozne papazjanije koja je podmetnuta mrtvom ovjeku, ne mogu a da se
ne izdaju, a posebno onaj stariji koji se svim i svaim bavio osim fizikom, da je on u dubini due
ipak ostao kakav-takav fiziar, a ne osmanist. Opet se ivahni profesor emeritus Stockolms
Univerziteta hvata optike ili radijacione fizike kada spominje zraenje islamizacije, ili s
hvata mehanike kada spominje poluge pritiska islamskog prozelitizma.

Za razliku od zapadno-evropskog feudalizma, osmanska organizacija dravne vlasti
nije, zbog samosvojne prirode osmanske feudalne svojine na kojoj je bila utemeljena,
svojim osnovnim strukturama izvirala iz organizacionog tkiva te svojine nego je,
naprotiv, tu svojinu anglobirala u sastav svoje ingerencije.

Ova reenica ne samo da je grozna po svojoj jadnoj strukturi, uasu od interpunkcije, redu rijei,
ve je zaista kaa rijei, a poseban zain predstavlja glagol anglobirati. Ukucajte u bilo koju
bazu podataka, pa pokuajte pronai znaenje ovog neobinog glagola.

To je bila feudalna inteligencija iji su predstavnici u sudstvu, kadije, i u obrednim
slubama veih i znatnijih damija, imami, propovjednici i muezzini, uestvovali u
posjedovanju timarskih dobara jo od ranijeg vremena.

I ova reenica je zaista grozna, jako loeg reda rijei, slaganja subjekta i predikata, a posebno nas
interesira koje su to znatnije damije? Morali bi ovo pokazati raji u Rijasetu.

Stranica 142.

Pri tom su uestvovali i drugi momenti koji su izrastali iz ljudske sklonosti da se
koriste prednosti jedne historijske situacije koja se ne moe mimoii kao i iz izvjesnih
historijskih odnosa i njihovih inverznih prekretnica.

Stvarno su autori-prireivai arogantni ignoranti. Kome li oni pokuavaju prodati ove svoje uplje
fraze? Izgleda da oni smatraju itav svijet budalama, a oni ko biva jedini pametni. Oni su svojim
pravopisnim i sadrajnim terorom veu uvodnom dijelu zacijelo rastjerali oko 99% itatelja da i
ne pomisle ui u studiranje ovog zloinakog poduhvata. Nae se, meutim, neko ko e ovo
itati ako treba i deset puta i obogaivati ovaj tekst komentara grozotama autorsko-prireivake
nepismenosti i totalne nekompetentnosti za osmanistiku.

Stranica 143.

Rijeju, to je bilo eksplozivno kretanje znaajnih ljudskoih masa na Balkanu prema
jednoj geokulturnoj sferi koja se, unutar opte hrianske ideologije srednjovjekovlja,
razlikom svoje kulture i svoje konfesije sueljavala sa Balkanom.

Vidimo ovdje jedan udan i za historiografiju zaista neprilian izraz eksplozivno kretanje.
Reenica zapoinje sa Rijeju, to nije ba najsretniji izbor za zapoinjanje reenice.

Tu se se radilo ili o ugarskim vojnim i politikim intervencijama.

Dva puta se ponavlja se!!!

Ali, u drugoj polovini 16. vijeka Osmansko Carstvo poelo je na historijski dramatian
nain doivljavati naglo slabljenje svih svojih struktura.

veznikom ali. Emeritusu, emeritusu, sram te bilo!

Ali, sve vea birokratizacija i sve vee zloupotrebe centralne i regionalne vlasti u
odnosu na timarski sistem potkraj 16. vijeka pojaale su ozbiljne protivrijenosti
izmeu bosanskih feudalaca i osmanske vlasti, koje su se zaele u drugoj polovini tog
vijeka usljed slabljenja drave uloge u neophodnoj striktnoj kontroli timarskih dobara
i odravanja saglasnosti izmeu interesa klase spahija i interesa dravne cjeline.

Evo opet Nihadovog hroninog alitisa, odnosno bolesnog zapoinjanja reenica, a u stvarnosti
gomile od 60 bezvezno nabacanih rijei sa rastavnim veznikom ali, i to u jednoj preglomaznoj
reenici.

To je znailo da bi ti timari bili izuzeti iz principa rotacije timara i da bi bila osigurana
cjelina timara kao porodinog nasljednog dobra, uz prava i obaveze posjednika
timara, kao i u klasinom timaru.

Evo jedne reenice od 36 rijei u kojoj su timari papagajski spomenuti samo pet puta.

Ovo je jedna zaista uasna reenika konstrukcija, koja bi zasluila ocjenu jedinicu ili keinu u
treem razredu osnovne kole.

Sram neka bude autora-prireivaa. Jadni su to doktori kad su ovako totalno nepismeni. Ovako
kako njih dvojica prireivaa piu ne bi pisali ni najgori papci.

Stranica 147.

Ovaj iri zahvat o prodiranju birokratije u timarske posjede u Bosanskom paaluku i
borbi domaih bosanskih feudalaca sa tom birokratijom uinili smo zbog toga to smo
htjeli da pokaemo da se ovakav proces odvijao u gotovo cijelom Bosanskom paaluku
i da je on u Zvornikom sandaku imao najire razmjere.

Ovaj nezgrapni pokuaj pisanja reenice od 49 rijei ustvari je tuni pokuaj dvojice autora-
prireivaa koji za sitne parice unitavaju ugled i asno ime rahmetli Nedima Filipovia, da skrenu
panju itateljstvu da oni u stvari pod islamizaciju u Bosni i Hercegovini podmeu neke elemente
islamizacije Zvornikog sandaka. Stvarno je jadno kada dvojica nazovi intelektualaca tipa ovog
prevarantskog tandema pomiljaju da su svi itatelji koji prolaze kroz ovu odvratnu kaljugu koju ta
dvojica besprizornih varalica nazivaju knjigom Nedima Filipovia ba na obrazovnoj i intelektualnoj
razini kao gomila francuskih zelenkapica pred kojim po Skandinaviji utaljuju ovaj bezvrijedni
uradak, prodajui papcima svoje veleumne dumine i uplje titule sa filozofijom nauke i teorijom
znanosti.

I onda oni kau na zaista nenauan nain uinili smo to zbog toga to smo htjeli da
pokaemo....

Jadna majko i grdne rane moje, da Nedim ustane iz mezara, svata bi ovoj dvojici gulanfera bilo.

Stranica 148.

Pada u oi da se za izvjesne posjede vlakih starjeina i istaknutih Vlaha kae da se
nalaze na selu, a za druge da se nalaze kraj sela, u blizini sela.

Vie nam se svima zamantalo od izraza pada u oi sa kojim autori-prireivai zapoinju na
stotine reenica u ovoj pretunoj i odvratnoj nazovi knjizi.

Vidite kako nam autori prireivai, smatrajui nas imbecilima, veleumno objanjavaju da se neki
posjedi istaknutih Vlaha nalaze kraj sela, u blizini sela. Kako je to lijepo nama objanjeno da
sad znamo da se posjedi koji se nalaze kraj sela, u stvari nalaze u blizini sela.

Stranica 149.

Prvi motiv e izbiti na prvo mjesto tek docnije, kada e silina iflutenja toliko porasti
da e lako lomiti vlaki otpor prema iflutenju.

Ovo je nastavak grozota koje nam drski autori-prireivai prireuju.

Kako je to lijepo objanjeno da e prvi motiv izbiti na prvo mjesto tek docnije.

Sasvim nepotrebno se u jednoj relativno kratkoj reenikoj konstrukciji koristi izraz iflutenje.

Stranica 150.

Obradiva zemlja, ako se ne obrauje u toku nekoliko decenija, zaraste u korov i
rastinje i potreban je znatan ulog ljudskog rada da se dovede u preanje stanje.

Evo jedne premudre agronomske reenice! Blago nama! Autori-prireivai se ne bave samo
fizikom, medicinom, orijentalistikom, islamskim misticizmom, gramatikom turskog jezika, premda
ne znaju ni gramatiku svoga jezika, ve nam prodaju nova znanja iz osnova agronomije.
Stvarno, mi itatelji do sada nismo znali da zemlja koja se ne obrauje nekoliko decenija zaraste
u korov i rastinje i potreban je znatan ulog ljudskog rada da se dovede u preanje stanje. Eto,
neka i to nauismo od veleumnih autora-prireivaa.

U defterima koje smo konzultovali malen je broj iftluka i zemina za koje se kae da ih
je feudalac stvorio krenjem na vlastiti troak.

Vidimo da su autori-prireivai konzultovali deftere, ali nigdje ne navode koje su to deftere
konzultovali, te im nije ni na pamet palo navesti bilo kakav literaturni navod, fusnotu,
reference ili bilo kakvu drugu naznaku izvora kojim su se prilikom te konzultacije posluili.

Stranica 151.

Iz naeg deftera se vidi kako predstavnici birokratije, jednom doli u posjed zeameta i
timara, poinju masovno stvarati iftluke, pojaavajui na taj nain pritisak na
seljatvo.

Vidimo da autori-prireivai imaju neki njihov defter koji i nazivaju na defter, no nema ni
pomena o kojem se to njihovom defteru radi. Moda i imaju, a moda i nemaju tog deftera. Kako
im vjerovati, kad niti jedan navod u ovoj knjizi niko ne moe provjeriti. Inae, ovaj njihov pokuaj
pisanja reenice ima za posljedicu jednu stilsku nakaradu koja ni na ta ne lii.

Ali, poslije takvog regulacija, reim iftluka tekao je po gore iznesenom klasinom
pravilu o iftlucima.

veznikom ali. Proitajte i vidjeete o kakvoj se reenikoj grozoti radi.

Stranica 153.

Jer, ovdje se radilo o sukobu interesa dvije strane koji su imali dug i krupan historijski
znaaj.

veznikom jer.

Kakav je to dug i krupan historijski znaaj?

Autori-prireivai od poetka do kraja ovog njihovog jezivog uratka stalno mijeaju hrvatsku i
srpsku varijantu jezika, pa piu historija, istorija, povijest, a ima i jo gomila primjera tog
nekonzistentnog pisanja.

Ali, da je islamizacija nastavljena i u 17. vijeku, o tom svjedoe i nai, i strani izvori.

veznikom ali.

Vidimo kako autori-prireivai govore da njihovi, a i strani izvori svjedoe da je islamizacija
nastavljena i u 17. vijeku. Ni u primisli im nije bilo navesti koji su to njihovi, a koji strani
izvori.

Stranica 154.

Vidjeli smo da je taj novi reim iflutkih posjeda produen i u prvim decenijama 17.
vijeka. U nedostatku popisnih deftera za 17. vijek ne moemo za sada utvrditi dokle je
taj reim u tom stoljeu trajao, ali ve sada moemo rei, zahvaljujui drugim
osmanskim izvorima, da on nije preao u drugu polovinu tog vijeka.

Ove dvije reenice stvarno su samo jo jedan od malih priloga uasa koji se protee od prve do
zadnje stranice ove grozne knjige koja se podmee kao autorski prilog pokojnog akademika
Nedima Filipovia. Autori-prireivai prvu reenicu zapoinju sa direktnim govorom tipa Vidjeli
smo, te spominu 17. vijek. U drugoj takozvanoj prireivakoj akrobatici oni prvo tvrde da
neto ne mogu, kazavi ne moemo, a u istoj reenici kau ali ve sada moemo, a sve
prodajui nam svoju standardnu uplju priu o kojekavim njihovim nenavedenim defterima, i
kojekakvim nenavedenim turskim izvorima.

Mislim da je neprimjereno u jednoj reenici koristiti izraz vijek i izraz stoljee.

Stranica 157.

Na defter donosi brojne primjere koritenja vlakih hajmana za rad na iftluku.

Opet se pojavljuje neki na defter, identitet kojeg autori-prireivai ljubomorno uvaju od svih
itatelja, tako da im moemo vjerovati onako na rije, ili ne vjerovati.

Ali je postojala tendencija ekonomsko-proizvodnog arondiranja i kompletiranja
iftluka, to je tjeralo iftluare da grabe puste, naputene i neobraene zemlje,
posjede iji su vlasnici umrli.

veznikom ali.

Kompleksnost iftluka ogleda se i u tome to nailazimo na velike iftluke u kojima se
nalaze manji iftluci, odnosno kojima su podreeni (tabi) drugi iftluci.

U jednoj relativno kratkoj reenici od 25 rijei pet puta se ponavlja rije iftluk, a to je jako
runo i zaista sasvim nepotrebno.
Autori-prireivai opet govore direktnim govorom, kao da piu prie za djecu, a ne ozbiljno tivo,
koje oni nazivaju na nauno-istraivaki projekat.

Stranica 158.

Time je on stvarao medium inkubacije u kojem je, logikom vladavine religije
gospodaree klase kao univerzalne ideologije te klase i njene drave, islamski
prozelitizam religioznom transormacijom raje, njenim preobraenjem na islam,
vjerskom iluzijom pojaavao mo vladajueg drutva i njegove drave.

Mislim da je izraz kao medium inkubacije sasvim neadekvatan, te da je bilo mnogo vie
sretnijih stilskih rjeenja.
Proizilazi da je islamski prozelitizam vjerskom iluzijom pojaavao mo vladajueg drutva i
njegove drave. Ova veoma interesantna tvrdnja nema nikakvog uporita, te bi je autori-
prireivai trebali dodatno elaborirati.

Pada u oi da Turci ne diraju imanja veeg broja tih crkava.

Ponovo nam se svima zamantalo od izraza pada u oi sa kojim autori-prireivai zapoinju
stotine reenica u ovoj pretunoj i odvratnoj knjizi.

Stranica 159.

Ali je ipak osnovnu ulogu u iflutenju u nahijama u Srbiji odigrala injenica da su
nosioci iflutenja skoro u potpunosti bili feudalci, i to krupniji feudalci, znaajniji
predstavnici birokracije i ne rijetko vani feudalni dostojanstvenici i funkcioneri.

veznikom ali. I u ovoj reenici autori-prireivai ignorantski barataju sa svojim tvrdnjama koje
pretvaraju u neupitne injenice, ali niim ne potkrepljuju ta svoja proizvoljna lupatanja.

Stranica 161.

Pada u oi da u kasabi Loznica nema ni jedne hrianske kue.

Evo opet nam se svima zamantalo od izraza pada u oi sa kojim autori-prireivai zapoinju
stotine reenica u ovoj pretunoj i odvratnoj nazovi knjizi. Nekome bi se pak moglo uiniti da su
autori-prireivai tek upravo prispjeli u kasabu Loznica pa im pada u oi da u toj kasabi nema ni
jedne hrianske kue. Nigdje ni naznake od reference ili bilo kakvog izvora.

Taj nain se ostvaruje ne samo u uslovima koji omoguuju prvi sluaj nego i u
uslovima otpora prema islamizaciji, to jest kada, kao na primjer u Srbiji, postoji jaka i
organizovana crkva, duboko ukorijenjena i tijesno vezana za drutvenu, ekonomsko-
imovinsku, kulturnu i etiko-civilizacijsku tradiciju bive domae feudalne klase i
njene drave, i kada Turci, upravo zbog takvog otpora i drugih optih i posebnih
uslova koji bi masovnu islamizaciju u daljoj perspektivi preokrenuli u opasnost po
osvajaa i njegovu dravu, ne pokazuju posebnu revnost u provoenju islamskog
prozelitizma.

U ovoj prostoproirenoj reenici od 87 rijei trebao bi nam semafor da nekako proemo kroz tu
katastrofu od konstrukcije koja se nikako ne moe definirati kao reenica. To je jo jedan uas od
hiljada i hiljada uasa u ovoj unikatnoj knjizi koja bi trebala posluiti kao primjer kako se ne smije
pisati nauno djelo.

Taj grad je izrazito muslimanskog karaktera i beneficije koje uiva odnose se u
principu samo za muslimane, to se izraava stereotipnom formulom da takvi
punopravni graani obavljaju pet dnevnih molitava.

Ovo bi trebalo poslati na Fakultet islamskih nauka, u Rijaset, pa i samom reis-efendiji Dr Mustafi
Ceriu. Pa ovo je za povraati od muke. Stvarno je sramota koja vapi do neba da se ova dvojica
varalica potpuno raskrinkaju, te da se makar koliko-toliko potedi pokojni akademik Nedim
Filipovi od ovih njihovih podmetanja.

Ovde nije rije o imunitetima gradova u zapadno-evropskom smislu rijei, ve se radi
o tome da grad predstavlja robno-novano sredite, a ne seosku privredu.

Stvarno treba biti vra-pogaa da bi se rijeila ova zagonetka koju nam postavljaju autori-
prireivai. Ova reenica nema nikakvog logikog smisla niti znaenja. ta li znai to da grad
predstavlja robno-novano sredite, a ne seosku privredu?

Stranica 162.

Jer, hrianski stanovnik grada nije uivao benificije muslimanskih graana nego je
plaao ispende i izvanredne i uobiajene namete, a da se ne govori o tome da u
obavljanju zanata i u trgovini nije bio ravnopravan sa muslimanskim zanatlijom i
trgovcem.

veznikom jer.

injenicom svog porijekla i svojim rodbinskim vezama sa sredinom iz koje su potjecali
nai muslimanski graani bili su ivi podsticaj za islamizaciju u naem selu to,
naravno, u prvom redu vrijedi za one sredine koje nisu pruale vei otpor na selu.

Ovo je jedna jako glupa reenica. ta li znai u prvom redu vrijedi za one sredine koje nisu
pruale vei otpor na selu?

Stranica 163.

Pada u oi da su 4 nahije u Srbiji kompaktno prekrivene vlakom masom.

Evo, po ko zna koji put nam se svima zamantalo od izraza pada u oi sa kojim autori-prireivai
zapoinju stotine reenica u ovoj pretunoj i odvratnoj nazovi knjizi.

Mislim da se u ovakvom tekstu u reenici ne trebaju koristiti arapski brojevi.

Kakva je to vlaka masa kojom su kompaktno prekrivene etiri nahije u Srbiji? Kako
autori-prireivai tumae pojam kompaktno prekriven?

Stranica 164.

Jer, u principu, svakom domainstvu pripada jedna batina, a batine koje se pored
domainstva spominju su viak fonda zemlje koji slui potrebama zapisanih
domainstava, vrlo esto kao rezervna zemlja u ciklusima odmaranja zemlje.

veznikom jer.

Sama reenina konstrukcija je nezgrapna i stilski jako loa.

Istina, teite nae teme nije islamizacija uopte nego u prvom redu islamizacija
Vlaha.

Ljudi dragi, vidite ta ova dva prevaranta tvrde.

Znai, u knjizi koji su priili pokojnom Nedimu Filipoviu, umrlom prije 25 godina, oni iznose pred
nas ovaj svoj biser, ali se ipak naivno izdaju jer su njih dvojica malokalibarske varalice. Oni
reenicu zapoinju sa Istina, to je potpuno bedasto, jer nauno-istraivaki projekat u koji su
se upustili, i kojeg tako i sami nazivaju, valjda podrazumijeva iznoenje istinitih podataka. Sada,
ve nakon pola proitane knjige autori-prireivai nam nekako stidljivo, odnosno srameljivo
apuu da teite njihove teme nije islamizacija uopte, ve u prvom redu islamizacija
Vlaha. Pa to je jedna grozota, za lagirati se.

Stranica 165.

Ali, poto nije uvijek mogue u svim selima, a u gradovima pogotovo, povui granicu
izmeu Vlaha i upskih seljaka, jer su Vlasi u ovo vrijeme kompletno preli na
zemljoradnju, a pod vidom graanina su neraspoznatljivi, izlaganje o islamizaciju
Vlaha nuno prerasta u pitanje islamizacije uopte.

veznikom ali, a u ovom sluaju malo due reenice od 45 rijei. Svejedno, autori-prireivai su
reenicu mogli poeti kako su htjeli, no ovo i nije reenica, ve bezvezno lupetanje. Teko nama
rijetkim koji moemo izdrati ove muke. Tri puta ponavljaju rije Vlasi u toj njihovoj reenici.

Pri tome, onde gdje je oevidno da se radi o Vlasima treba konstatoovati da je rije o
islamizaciji Vlaha, a onde gdje postoje indikacije za to treba detektirati islamizirane
Vlahe.

Jadni Nedim Filipovi! ta od njega rade sestri, jedan nauenjak opte prakse i bezobzirni sin.
Kako nas ta dva mudrijaa navlae trebali bi detektirati islamizirane Vlahe, a to znai da bi
se oni sada jo i igrali detektiva. Ti nepismeni osmanisti tri puta papagajski ponavljaju rije
Vlasi, a za to nema nikakve potrebe.

Stranica 166.

Mislimo da ovi podaci pokazuju, u smislu korelacije izmeu islamizacije i iflutenja,
upadljivi paralelizam ova dva fenomena, koji nemaju apsolutnu matematiku
vrijednost, ali imaju vano socio-ekonomsko znaenje.

U ovoj reenici autori-prireivai misle da ovi podaci neto pokazuju. Oni tvrde da ta dva neka
fenomena nemaju apsolutnu matematiku vrijednost. Kakva je to u stvarnosti apsolutna
matematika vrijednost neka dva fenomena koja imaju upadljiv paralelizam?

Ma, ovo je prodavanje maglice pomijeane sa havom. Takve ublehe i dumine mogu paliti kod
rijetkih seljaka, deda, nana i baka, ali pardon vas dvojica varalica, malo ste se zaboravili. Od
poetka ove bespotrebne kvazinaune avanture uletjeli ste u ofsajd, jer ste postali svima jasni i
providni.

Prikaz ovog pitanja u nahijama na tlu Bosne raspodijelili smo tako da smo te nahije
podijelili u dvije grupe.

Evo ovdje su autori-prireivai raspodjelili prikaz ovog pitanja u nahijama tako da su te
nahije podijelili u dvije grupe. Uas jedan. Nema nikakvog objanjenja zato su to uradili.

Stranica 167.

Pri tom je osnovno polazite broj domainstava, jer batine naznaene uz broj
muslimanskih i hrianskih kua, kad se ima u vidu masovna vlaka kolonizacija u
Zvornikom sandaku, uglavnom predstavljaju posjedovne vikove ubiljeenih
domainstava, rezervnu zemlju radi pogodnog i regularnog ostvarenja sjetve i
odmaranja zemljinih povrina, kao to te batine mogu biti u rukama posjednika
izvan datog sela.

U ovoj nazovi reenici od 57 rijei autori-prireivai su se totalno izgubili i zalutali u njenom
labrintu koji su sami izgradili. To je zaista uas i sramota ta ova dvojica piu. Ba kao da to piu i
prireuju dva potpuno nepismena seljaka. Dovoljno je da proitate reenicu, koja u stvarnosti i
nije reenica, ve gomila razbacanih rijei, pa nikakav dalji komentar zaista i nijee potreban.

Jer, zna se iz mnogih popisnih deftera u sandacima Bosne da se ustanova vlakih
starjeina meu sedanteriziranim Vlasima odrava samo u selima i naseobinama gdje
stanovnitvo predstavlja ili kompaktnu hriansku cjelinu ili veinski dio te cjeline.

veznikom jer. Pogledajte molim vas kako mudri naunici, ova dva autora-prireivaa nama
snano sugeriraju Jer, zna se iz mnogih popisnih deftera, a ne navode niti jedan izvor,
niti jednu referencu, niti jednu fusnotu, pa onda ovu kloaku od njihovih veleumnih nastojanja i
novokomponovanih naunih ambicija priivaju mrtvom ovjeku.

Ali, ostaje injenica da je ovakav obim islamizacije u nahiji Smolua otvorio put
muslimanskim iflutarima, jer su 24 iflutka dobra u ovoj nahiji sva u rukama
muslimanskih posjednika.

veznikom ali. Sama ova reenica, ako se tako moe i nazvati, jako je nepovezana, nemuta i
stiliski nedoraena.

Jer, kako objasniti da se u vremenu od 1600-1604.g. u toj nahiji nalaze 4 kneza i
jedan primiur kada broj hrianskih kua u svim selima iznosi 66 kua?

Evo opet Nihadovog hroninog jeritisa, odnosno bolesnog zapoinjanja reenica sa veznikom
jer. Sama ova upitna reenica je zaista komina, ili tragikomina. Dovoljno je dva-tri puta
proitati, pa plakati ili se smijati.

Jer, bilo da se radilo o spontanom seljenju i preseljavanju stanovnitva, bilo o
bjeanju seljaka, bilo o preseljavanju stanovnitva incijativom osmanske vlasti, u vezi
s osmanskim osvajanjima sjeverno od Save, manje je vjerovatno, gledano iz poloaja
islamiziranog seljatva i sa stanovita osmanskih vlasti, da bi u tim kretanjima
stanovnitva uestvovalo u znatnijem broju muslimansko seljatvo, poto bi to, u
krajnjoj analizi, vodilo smanjenju preovlaujue veine muslimanskog stanovnitva u
ovoj nahiji.

veznikom jer. Mislim da je ravno pravopisnom samoubistvu reenicu od sedamdeset rijei
zapoet veznikom jer. Ova glomazna reenica govori neto to se moglo sasvim jednostavno
kazati u dvije kratke reenice.

Stranica 168.

U sve tri dosad navedene nahije, u nahiji Smolui, i u nahiji Sprei, i u nahiji Sapni
pada u oi srazmjerno veliki broj batina uz hrianska domainstva, dok je
srazmjerno manji broj batina uz muslimanska domainstva.

Uporno i uporno, do kroniciteta, po ko zna koji put autori-prireivai, koriste izraz pada u oi, da
to postaje ne samo dosadno, ve je to skoro odvratno.

Stranica 169.

Ali, ako su veinu islamiziranog i hrianskog stanovnitva sela u tim nahijama
predstavljali Vlasi, onda islamizirani Vlasi nisu mogli imati nikakvu produkcionu
sposobnost veu nego hrianski Vlasi.

veznikom ali.

Tri puta autori-prireivai spominju razne Vlahe, neke bez atributa, a neke islamizirane Vlahe, i
neke hrianske Vlahe. Sve to stvara samo kaos u glavama itatelja, a jasno je da autori-
prireivai pojma nemaju o tome ta piu. Valjda je islamizirani Vlah prestao biti Vlah, kad je
postao musliman. A Vlah je Vlah, te nema muslimanskih ili islamiziranih Vlaha i kranskih Vlaha,
ve valjda samo Vlasi i muslimani.

Postepenim prelaskom Vlaha na zemljoradnju dolazi, kako u cijeloj vlakoj zajednici
tako i u krilu pojedinih porodica, do razbijanja stare ljuture ogranienosti endogenih
strana razvitka, progresivnog porasta proizvodnosti rada (ljuture u kojoj su
produkcioni i drutveni odnosi stajali u znaku stagnantnog ponavljanja ustaljenog
kruga stoarske proizvodnje), uz sporo progresivno kretanje tih endogenih snaga.

Ova reenica, svakako ako se ova salata od 53 razbaruene rijei uopte moe nazvati reenicom
ili uklopiti u definiciju pojma reenice, samo je isprazno fraziranje dvojice novokomponovanih
bosansko-vedskih orijentalista amatera, koji misle da su dokopavi se odreenih biljeki pokojnog
Nedima Filipovia maltene uhvatili Boga za meunoje, pa lupetaju i fraziraju bez imalo mjere za
ukus.

Molim vas lijepo pogledajte ovaj frazerski sklop razbijanja stare ljuture ogranienosti
endogenih strana razvitka ili sporo progresivno kretanje tih endogenih snaga

Zasluuju li te uplje fraze ikakav komentar?

Prelaskom Vlaha na zemljoradnju, te endogene snage dobijale su vremenom sve
slobodniji prostor za svoj samorazvitak, iji se protivrijean izgled izraavao u niskoj
razini zemljoradnike produkcije u prvim vremenima prelaza na zemljoradnju i
rastuoj potrebi za uveanim brojem radnih ruku, to je u organizaciji porodice,
rijeju: stvaranju zadrune porodice.

Ovaj pokuaj autora-prireivaa da od 49 rijei stvore reenicu poluio je katastrofalan rezultat.
Ovo nije reenica, niti se ikako moe uklopiti u bilo kakvu definiciju reenice.

Stranica 170.

Ali, kako objasniti zabiljen znatan broj starjeina u ovoj nahiji, 1533,9 primiura i 2
knezovska timara, 1600-1604.g. , 4 kneza i jedan primiur.

veznikom ali.

Molim vas lijepo da li moe postojati 0.9 primiura?

Izgleda da ovoj dvojici drskih i nepismenih neznalica, sve moe stati po kapu. Nigdje nisam
proitao ovakve crne bisere i gluposti kao u ovoj runoj knjizi, a koja je od sestria i sina,
pripisana jednom pokojniku. Zamislite samo pojam 1533,9 primiura.

Stranica 172.

Prvo to pada u oi, to je injenica da je prosjena stopa rezervne zemlje po
domainstvu daleko manja kod muslimanskih seljaka nego kod hrianskih seljaka:
kod muslimana na jedno domainstvo pada 0,067 jedne batine, a kod hriana 1,586
jedne batine, to znai da je prosjena stopa rezervne zemlje kod hriana vea
23,67 puta.

Uporno i uporno, zaista do granice bolesti, po ko zna koji put prireivai koriste izraz pada u oi,
pa to postaje ve je zaista odvratno. U ovoj gomili od 53 rijei nema ni traga suvisloj reenici.
Interpunkcija je katastrofalna, red rijei je uasan, sve u svemu ovo je jo jedna grozna
konstrukcija u pregolemoj gomili gluparija kojim nas nasmijavaju ova dva neozbiljna tipa.

Stranica 173.

Ali, broj batina koji se krajem 16. vijeka javlja uz hrianske kue kazuje da je,
vjerovatno, od sredine 16. vijeka pa dalje moralo doi i do odlivanja hrianskih Vlaha
iz ove nahije, bjeanjem. preseljavanjem, i slino, tako da su njihove batine ostale u
rukama preostalog hrianskog stanovnitva.

Evo opet Nihadovog hroninog alitisa, odnosno bolesnog zapoinjanja reenica od 47 rijei sa
rastavnim veznikom ali.
Ovdje je interpunkcija zaista katastrofalna i zasluuje istu jedinicu. Ovako kako piu ova dva
potpuno nepismena autora-prireivaa sigurno ne bi pisao ni prosjean uenik treeg razreda
osnovne kole. Boe moj, ko je to bio SDA-ministar nauke, obrazovanja i kulture u Bosni i
Hercegovini!

Stranica 174.

Ali se ipak u ovoj nahiji ne moe objasniti ogromna razlika u rezervnoj zemlji izmeu
hriana i muslimana, jer su i jedni i drugi istog, vlakog porijekla.

veznikom ali. Sama reenica je potpuno nerazumljiva i glupa.

Rekli smo da je ve 1533.g., dakle deceniju do dvije decenije nakon njihovog
naseljavanja u ovoj nahiji, imali su islamizirani Vlasi preko 3 puta manje rezervne
zemlje po domainstvu nego njihovi hrianski srodnici.

Pogledajte ovog uasa od slaganja subjekta, predikata i objekta.
Vano je da autori-prireivai bahato zapoinju reenicu sa Rekli smo.

Stvarno mi nije jasno zato autori-prireivai negdje koriste arapske brojeve, kao ovdje naprimjer,
umjesto na slovima napiu tri. Moda je pokojni akademik Nedim Filipovi u svojim zabiljekama
koje su bile daleko od verzije za objavljivanje i znao napisati arapski broj umjesto izraavanja
broja putem rijei, ali to ne daje slobodu ovoj dvojici kvazintelektualnih ljeinara da se ovako
arogantno ponaaju i da piu ovakve uase, koji ni na ta ne lie, a najmanje na ozbiljan nauni
pristup pokojnog akademika Nedima Filipovia.

U ekonomsko-socijalnom pogledu, radi primjerenog ostvarivanja agrarne proizvodnje
i radi odbrane od rastueg rentno-fiskalnog pritiska osmanskog feudalizma, radi se o
stvaranju zadrune porodice koja svoju vitalnost i snagu tpora, u smislu naputanja
zemlje, preseljenja na drugo mjesto, bjeanja, o emu ima mnotvo primjera u
popisnim defterima Zvornikog sandaka iz 16. vijeka, zasniva na velikom broju
radnih ruku udruenih u ekstenzivnoj poljoprivrednoj proizvodnji, za razliku od
klasinog upskog teaka kod koga se ekonomski nivo proizvodne moi, intenzitet
agrarne produkcije u uslovima feudalnog drutva pokazuje kao jedan od osnovnih
inilaca njegove vezanosti za zemlju i njegove drutvenopolitike podreenosti
feudalnom gospodaru.

Svako ko pokua napraviti reenicu od 98 rijei upada u ovakve zamke u kakve stalnu ubatrgaju
dva u biti potpuno nepismena autora-prireivaa. Sami se izgube u lavirintu te preglomazne
reenice, koja to ve na svojoj polovini prestaje i biti, te ostaje gomila neuredno nabacanih rijei
koja kao da bi trebala jako impresionirati itatelje.

Stranica 176.

Kako je takav proces vodio eksproprisanju seljake batine i njene rezervne zemlje,
otvarao se novi prostor klasne borbe, i kao posljedica te borbe, kao posljedica
seljakog otpora, mogla je da raste koliina rezervne zemlje kod seljakih posjeda, jer
je bolja, produktivnija zemlja, to se zna iz izvora, prije privlaila panju i izazivala
agresiju iftluara nego mrava i siromana zemlja.

Evo jedne gomile od 59 rijei koju su autori-prireivai napisali bajagi u formi reenice.

ta su autori-prireivai htjeli da kau?

Ako su htjeli da kau da je bolja, produktivnija zemlja, to se zna iz izvora, prije privlaila
panju i izazivala agresiju iftluara nego mrava i siromana zemlja, pa to je jasno i
bez ikakvih izvora, pogotovu onih koje autori-prireivai po obiaju ne navode, ve ih ljubomorno
uvaju samo za sebe. Nismo mi svi valjda toliko glupi da svi ne znamo da je bolja i produktivnija
zemlja uvijek vie privlaila panju nego li mrava i siromana zemlja. To je isto kao da su autori-
prireivai napisali da su prema njihovim izvorima lijepe mlade ene uvijek vie privlaile panju
od runih i starih ena. Ma to su dva genijalca!

Stranica 177.

Zato se viak iznad jedne batine moe nazvati rezervnom zemljom, pri emu nita u
stvari ne mijenja to to taj viak moe uzeti formu vika posjeda koji raa viak
proizvoda kao elementa koji vremenom dovodi do ekonomske i socijalne
diferencijacije takvog posjednika od drugih seljaka.

U jednoj nezgrapno sloenoj gomili sastavljenoj od 45 rijei, u kojoj se rije viak pojavljuje
etiri puta autori-prireivai manirom nekih seoskih voditelja marksistikog kruoka objanjavaju
ta su to ekonomska i socijalna diferencijacija seljaka.

Ali, ako takav viak zemlje postane opta socijalna pojava, to jest pojava koja se javlja
kod pretenog broja batina ili veeg broja batina, onda, pored toga to moe da
indicira izvjestan napredak zemljoradnje, proirenje fonda obradivih agrarnih
povrina, nesumnjivo moe da ukazuje, ako se javlja kao masovan fenomen da se
ukupno poveanje proizvodnje ostvaruje putem ekstenziviziranja zemljoradnje.

veznikom ali i to konstrukcije od ak 57 nabacanih rijei. Uas se nastavlja. ta autori-prireivai
nama ovo prireuju? Kakav je smisao ove konstrukcije? Stvarno, ovo je katastrofalan bezobrazluk,
premda je to preblaga rije. Nije mi jasno odakle izvadie rije ekstenziviziranje?

Stranica 178.

Vjerovatno da udio Vlaha u oba faktora ovog odnosa, to jest u masi islamiziranih
seljaka i masi hrianskih seljaka, nije predstavljao zanemarljivu koliinu.

Ako pokuamo analizirati ovu nazovi reenicu od nabacane 23 rijei, nikad neemo moi
odgonetnuti ta u stvari autori-prireivai ovdje ele kazati. Pogledajte taj jezivi red rijei. Ne
moe biti gori.

Stranica 180.

Pada u oi da je apsolutni porast hrianskog stanovnitva u odnosu na apsolutni
porast muslimanskog stanovnitva bio u svim posmatranim sluajevima znatno vei.

Opet imamo ve predosadno zapoinjanje reenice sa pada u oi. Autori-prireivai govore o
apsolutnom porastu hrianskog stanovnitva u odnosu na apsolutni porast muslimanskog
stanovnitva, ali bez ikakvih fusnota, literaturnog podatka ili reference.

Ali, to ne mora biti jedino objanjenje.

veznikom ali.

Stranica 183.

Ali je relativni rast pomenute stope izmeu 1533.g. i 1548.g. kod muslimana vei nego
kod hriana.

veznikom ali. I ovo je jo jedan primjer uasno rune reenice, odnosno jedne jadne gomilice
rijei.

Ali, ta stopa nije jednaka kod obinih hrianskih seljaka i hrianskih vojnuka.

Evo opet Nihadovog hroninog alitisa, odnosno ko zna kojeg po redu bolesnog zapoinjanja
reenica sa rastavnim veznikom ali.

Stranica 186.

Isto tako, pada u oi da su posadnici tvrava, uz timare koje su posjedovali za svoju
slubu, redovno uestvovali u stvaranju iftlukih dobara u svojoj blioj ili daljoj
okolini, uvrujui na taj nain svoj materijalni poloaj i svojih porodica i
kompletirajui tako pritisak na putu islamizacije u svojim rejonima.

Opet ve predosadno pada u oi. Sama reenica je nemuta i nejasna, loe interpunkcije i reda
rijei, a do o stilu ne troimo rijei.

Ali, drukiji je sluaj kada se jedna te ista nahija u jednom te istom feudalnom dobru,
na primjer u carskom hassu, kakav je sluaj sa nahijama Gornjom Tuzlom i Donjom
Tuzlom, u opirnom defteru iz 1600 1604. godine, pie kao udvojena nahija: nahija
kasabe Gornja Tuzla i nahija Gorna Tuzla i nahije (kasabe) Donja Tuzla i nahija Donja
Tuzla, ili kada se iz cjeline nahije Sokol izdvaja muslimanski trg-selo Graanica i unosi
u nahiju Gradaac, sa kojom nema nikakve teritorijalne veze, a u isto vrijeme se iz
nahije Gradaac, preciznije iz grada Gradaca izdvaja varo tvrave Gradaca i unosi u
nahiju Graanicu koja je novoformirana izdvajanjem iz nahije Sokol, a u isto vrijeme u
istom defteru se kae za trg-selo Graanicu da je podruna Sokolu.

veznikom ali, i to reenice od ak 125 rijei. Ljudi moji, pa ovo je uas nad uasima. Stvarno
je ovo zloin prema jednom prefinjenom lingvisti kakav je bio pokojni Nedim Filipovi. Ovakva
glupost ne zasluuje nikakav komentar. Dovoljno je ovu salatu od 125 rijei dva-tri puta proitati i
dobro se od muke ismijati.

Stranica 187.

Svoje izlaganje o drugoj grupi nahija poinjemo nahijom Zvornik. Sredite ove nahije,
tvrava Zvornik, palo je u osmanske ruke 1462. godine i otada ostalo stalno u
osmanskom posjedu.

Vidimo da autori-prireivai ne kriju da poinju svoje izlaganje nahijom Zvornik. Pogledajte ljudi
moji, da oni tvrde da je tvrava Zvornik pala u osmanske ruke 1462. godine i da je otada stalno u
osmanskom posjedu. Znai, neko ko ne poznaje stvarnu situaciju mogao bi pomisliti da Zvornika
tvrava nije u takozvanoj republici srpskoj, ve je i dan danas u osmanskom posjedu. Ovo je
zaista grozota jedna.

Grupa musellema broji 74 hrianske kue i 2 udovice i 2 muslimanske kue.

Meni nije jasno kakva to grupa musellema moe brojati 74 hrianske kue i 2 (dva) udovice i 2
(dva) muslimanske kue. Stvarno smijeno!!!

Stranica 188.

Oevidno je da je Zvornika nahija i u vremenu nakon pisanja ovog deftera bila i dalje
kolonizirana Vlasima.

Gdje je izvor, gdje su podaci ili navedena fus nota koja bi potvrdila tanost ovog navoda?

Stranica 189.

Vidjeli smo da se naglo smanjila skupina Vlaha nastanjena u varoi Zvornika koja je
sluila tvravi.

Kao dvije stare uiteljice koje upravo zavravaju as o naprimjer uzgajanju graka, tako i naa
dvojica vajnih autora-prireivaa jednoglasno kau Vidjeli smo pravei neku rekapitualciju u
stilu da se naglo smanjila skupina Vlaha nastanjena u varoi Zvornika koja je sluila
tvravi. Iz ove nepismene reenice nikome ne moe biti jasno da li je ta skupina Vlaha sluila
tvravi ili je varo Zvornika sluila tvravi. Kako god proitam ovu reenicu proizilazi da je varo
Zvornika sluila tvravi.

Ali, sve ivlji trgovaki promet, drumski saobraaj, prelazi preko Drine, plovni put
Drinom, trgovina itom, sve dinaminija razmjena dobara sa osmanskim posjedima na
sjeveru i istoku, to je sve moralo vremenom ubrzati pretvaranje Zvornika u vaan
trgovaki centar i uveati ulogu Zvornika ne samo u njegovoj nahiji nego i u cijelom
Sandaku.

veznikom ali, i to reenice od 53 rijei. Inae i ovde klovnovski majstori reenice, dva
nepismena autora-prireivaa prave bezvezne akrobacije i iznose tvrdnje sa prisilom da im se
vjeruje, jer koriste glagol morati. U naunom tekstu taj se glagol nikad ne koristi.

Stranica 190.

Oevidno da je svojom privredom Zvornik privlaio seoske zanatlije koji su, poto bi se
islamizirali, ulazili u zanatske cehove.

Autorima-prireivaima je malo po malo ovo sve oevidno. Oni navodno imaju u svom posjedu u
vedskoj sve reference i izvore, a kojim nam samo mau svima ispred noseva. S druge strane,
trebalo bi im valjda biti jasno da se nikad nigdje nije moglo onako svojevoljno ulaziti u zanatske
cehove, pa ni u tadanjoj Bosni pod Turcima. Zanatlije su uvijek bili primani u zanatske cehove,
svakako kad bi ispunili predviene zahtjeve i uvjete koji bi im omoguavali da ih taj ceh primi.
Zanatski cehovi su za nae prireivae ba kao seoska birtija. Otvori vrata i ue!

Stranica 191.

Kako znamo koliko su davali hriani Zvornika od svojih batina, 2.601 aku, i
posadnici i graani za svoje vinograde i livade 1.613 aki, izlazi da je preteno najvei
dio tih prihoda dolazio od robnog prometa, od trita.

Evo ovdje jedne relativno kratke reenice koja ima samo 37 rijei, ali koja je jako smuena i jako
loe formulirana. ta znai izraz Kako znamo? Da li se to odnosi na prireivae?
Najvjerovatnije!

Kakav je to nakaradan izraz izlazi? Valjda se trebalo kazati proizilazi, no i da je tako napisano,
opet nigdje nema nikakva izvora ili reference.

Mi smo ovdje na vie mjesta isticali veliku ulogu gradova, osobito veih, u procesu
islamizacije i procesu iflutenja. To se lijepo moe pratiti u nahiji Zvornik, a da se ne
govori o zraenju uticaja ovog grada i u daleko iroj regiji.

Kao u nekom monotonom referatu autori-prireivai nas ubijeivaki uvjeravaju u stilu Mi smo
ovdje na vie mjesta isticali... Moe se postaviti pitanje otkud toliki naboj arogancije i
ordinarne glupavosti dvojici autora-prireivaa koji se puu kojekakvim vrhunskim titulama, a
pojma nemaju o osnovnim elementima naunog rada i pisanja jednog naunog djela. Pravi
naunici nikad nita posebno ne istiu kao svoje miljenje, ve mogu isticati injenice, odnosno
navoditi izvore koji potkrijepljuju navedene i isticane injenice. No, ovdje prireivai, a u stvari
zloinci nad imenom i ugledom pokojnog Nedima Filipovia, istiu sebe i svoje neznanje,
nestrunost, nepismenost i golemu, golemu glupavost. Opet imamo mali prilog iz zraenja, ili
radijacione fizike. Nihade, Nihade, ne moe ti bez svoje prve ljubavi!

Stranica 192.

Oevidno je ova nahija u drugoj polovini 16. vijeka postepeno opadala, kao i njeno
sredite, i sredite Zvornikog sandaka, grad Zvornik.

Autorima-prireivaima je oevidno da ova nahija u drugoj polovini 16. vijeka postepeno
opada. Kako to nahija opada, moglo bi nas mnoge zaista ivo interesirati?

Ali se samo tim optim iniocima ne moe objasniti nazadovanje grada Zvornika i
veliki pad ukupnog broja stanovnitva Zvornike nahije.

veznikom ali.

Stranica 195.

Stoga mislimo da se nazadovanje Zvornika i saobraaja u njegovoj regiji posebno
teko odrazilo na vlaka sela.

Ovdje autori-prireivai neto misle i to stoga, a ne daju nikakve dokaze koji bi potvrdili
ispravnost i utemeljenost njihovog miljenja.

Sva su se ta dobra nalazila u muslimanskoj ruci.

Kako se sva ta dobra mogu nai u muslimanskoj ruci? Valjda se neka dobra mogu nai u
vlasnitvu muslimanskog stanovnitva.

U tvravi je postojala damija Bajazita II kako to saznajemo iz deftera br. 82 iz 1600
1604 godine.

Ovde nam autori-prireivai govore da oni saznaju da je u tvravi postojala damija Bajazita II, a
to su saznali iz deftera broj 82. iz 1600-1604. godine. Ovo osobno smatram jednom jedinom
referencom, ali koja je navedena protivno svim pravilima pisanja naunog rada.

Stranica 198.

Ali, zanatstvo i trgovinu preuzimaju muslimani za koje se izriito kae da se ne bave
zemljoradnjom.

veznikom ali.

Ko to izriito kae? U ozbiljnom naunom tekstu se ne moe napisati za koje se izriito kae,
a da se ne navede ko je to neto kazao.

Da od stanovnitva zavisi rad rudnika, vidi se po tome to u odnosu na 1533. godinu
njegov ukupan broj nije mnogo opao.

Ovo je takoe jedna tuna kratka reenica koja nam nita ne govori. To je jad i bijeda.

Stranica 199.

Kako vidimo, analiza prihoda od Srebrenice vodi predstavi o jednom vanom rudniku
ije se gradsko naselje u svom muslimanskom dijelu, ponaa kao robno-novano
sredite sa prilino razvijenim trnim odnosima, a u svom hrianskom dijelu, ako se
ostavi djelatnost u izravnom radu u rudniku, kao mjeavinu grada i sela, zanatsko-
trgovake i agrarne djelatnosti.

Evo jedne reenice od 52 rijei, koja poinje autorsko-prireivakim bahato-nonalantnim Kako
vidimo. Boe nas sauvaj!

Ja ne mogu prihvatiti da se jedno gradsko naselje moe ponaati. Ponaati se mogu osobe, kao
naprimjer autori-prireivai koji se ponaaju kako se ponaaju.

Kompletna reenica ima jako lo red rijei i oajnu interpunkciju.

Ako ostavimo po strani slubu u rudniku, Turci su vrili pritisak na hriansko
stanovnitvo Sasa putem olakica u feudalnoj renti za muslimane u agrarnoj
proizvodnji.

I ova relativno kratka reenica je grozna od poetka, do kraja. Ko su to autori-prireivai da se
mogu gaati izrazima kao to je Ako ostavimo po strani slubu u rudniku? Vidi se da su
autori-prireivai tu neto htjeli povezati, ali su bili kao i obino nepismeni i nesposobni da neto
suvislo saopte.

Stranica 200.

Nemamo u sumarnom defteru iz 1533. godine pojedinosti o sastavu ukupnog prihoda
u kome su osnovnu stavku predstavljalu dohoci od rudnika, pa ne moemo nita rei o
tome koliko je u smanjenju ukupnog prihoda iz 1648.g. uestvovao dohodak od
rudnika srebra u Sasu.

Autori-prireivai izjavljuju da nemaju odreenih pojedinosti u svom sumarnom defteru iz 1533.
godine, pa kau ne moemo nita rei o tom smanjenju prihoda rudnika Sas. Po ko zna koji
put nam autori-prireivai samo mau ispred oiju kojekakvim neprovjerenim podacima, a
ljubomorno uvaju od naih pogleda izvore podataka, ako ih oni uopte i imaju?

Kako bilo, oni su tu, ali meu njima nije zabiljeena islamizacija.

Pogledajte ovog autorsko-prireivakog bisera kojem zaista nije potreban nikakav komentar.

Stranica 201.

Pada u oi da se 4 od 5 iftlutkih dobara nalaze vezani za Srebrenicu i Sas.

Ispae nam oi od autorsko-prireivakog padanja u oi. No, ovaj tandem prevaranata
nastavlja dalje neumorno i veselo, pa e nas taj nepismeni dvojac zasmijavati do kraja svog
veleumnog naunog djela, koje su kao kukavije jaje podmetnuli na obraz ovjeka koji je umro
prije 25 godina.

Ona stanuje u mahali damije.

Evo jo jednog prireivakog bisera. vedski cirkus se nastavlja.

Ona je rasporeena u 7 mahala mjesto ranije 21 mahale, ija su imena potpuno nova,
odreena imenima lica koja im stoje na elu.

I ova nazovi reenica ne zasluuje nita drugo do podsmjeh. Vidite da ovdje imamo dvadest i
jedan mahala.

U skupini stare raje pada u oi veu broj dolaca, to nije moglo da ukazuje da se, s
jedne strane, skupina hriana brojano hranila dolacima hrianima sa sela, a, s
druge strane, topila se islamizacijom svojih lanova.

Ovo je jedna od najrunijih reenica koje spadaju u sam vrh top-liste uasa iz ove pretune i
najrunije knjige koju sam imao u rukama. Na stranu to autorima-prireivaima ponovo neto po
ko zna koji put pada u oi, ali izgleda do smo doli do tvrdnji o pojavi kanibalizma jer se
skupina hriana brojano hranila dolacima hrianima sa sela, to se moe
protumaiti da su hriani iz varoi jeli hriane sa sela, jer tako izriito pie.
S druge strane skupina stare raje se topila islamizacijom svojih lanova. Ba kao da se topi
ledenica na oluku. Sve u svemu, ovo je nakaza od reenice.

Ali se 2 reene stavke potpuno uklapaju u ukupan zbir prihoda Srebrenice, 513.658
aki.

Evo opet Nihadovig hroninog alitisa, odnosno bolesnog zapoinjanja reenica sa rastavnim
veznikom ali. Ovu reenicu jedino moemo proitati kao Ali se (dva) 2 reene stavke.

Stranica 202.

Ovaj podatak nam ukazuje da su hajmani koji se pominju u ranijem defteru mogli biti
Vlasi koji se, kako smo vidjeli, poinju islamizirati.

Opet autori-prireivai govore da im neki podatak neto ukazuje, pa neto nagaaju da bi to
mogli biti Vlasi koji se, kako smo vidjeli, poinju islamizirati. Ako je ovo nauka i nauni
tekst, onda je bog eirija.

U toj skupini pada u oi vei broj dolaca, ista pojava kao i u Srebrenici.

Ovo nije reenica koja se moe uklopiti u definiciju reenice. Opet autorima-prireivaima neto
pada u oi. Oni ne mogu bez te potapalice, koritene u ovom uratku stotine i stotine puta.

Stranica 203.

Pada u oi veliko poveanje iznosa stavki naturalne rente od itarica stare raje i
filurdija: stara raja daje 3.017 aki, a filurdije 500 aki, zajedno, 3.517 aki.

Opet autorima-prireivaima neto pada u oi, pa nas njih dvojica ue tablicu sabiranja i
nauno nam dokazuju da je 3.017 aki plus 500 aki, jednako, kako kau prireivai zajedno,
3.517 aki. Ba pouno!

Sela u koje islamizacija nije ranije prodrla ostala su u ovom razdoblju integralno
hrianska.

Zabezeknuti smo bistrinom, loginou i inteligencijom autora-prireivaa koji su napisali gore
navedenu premudru reencu.
Svaka ast fiziaru opte prakse i ljekaru.

Stranica 206.

Kao to smo to u ranijem izlaganju istakli, Zvorniki sandak e upravo zbog ovakve
svoje slabosti biti teritorijalno, ekonomski i vojniki ojaan ukljuivanjem znaajnih
teritorija na tlu Srbije, prije svega ukljuivanjem ogromne nahije Brvenik.

Autori-prireivai nastavljaju sa stilom prije prikladnim seoskoj konferenciji lokalne podrunice
saveza socijalistikog radnog naroda, i to Kao to smo to u ranijem izlaganju istakli, te
spominju ogromnu nahiju Brvenik, koja kao da je ta nahija bila New York pa je bila ogromna.
Pogledajte pogreno koritenje futura, kojem nije mjesto u naunom tekstu ovoga tipa.

Vidimo da se to desilo u vremenu iza 1485. godine.

Ovde vidimo da autori-prireivai tek sada vide ta se desilo u vremenu iza 1485. godine.

Stranica 207.

Ali se jasno vidi da su obje nahije u osmanskim rukama.
veznikom ali. Ovo to je gore napisano uopte nije reenica, a ta je, to znaju samo autori-
prireivai.

Stranica 208.

Pri tome najistureniji i najugroeniji dijelovi Sandaka ulaze u carske hassove, a u
manje ugroenim dijelovima su hassovi sandak-bega. eg dijela prihoda od Zvornika,
prihoda od rudnika Srebrenice i Sasa i nahije Ludmer, u carske hassove ulaze nahije
Gornje i Donje Tuzle, dok u hassove sandak-bega ulazi manji dio prihoda od Zvornika,
od tvrave Perin, renta veeg broja sela u nahijama Gostin, ubin, od svih sela nahije
Drametin i renta izvjesnog broja sela nahije Brvenik.
Ova sklepana mjeavina od 75 rijei nije nikaka suvisla reenica. Ovo je neto grozno, zaista
grozno.
Moramo ponoviti da mislimo da je naseljavanje Vlaha u Zvornikom sandaku poelo
vrlo rano, moda jo u vrijeme prije osnivanja tog sandaka, da se vrilo u etapama i u
razna vremena.
U ovoj mudroj reenici autori-prireivai naglaavaju da moraju ponovo da misle, pa onda
kau mudro moda, pa nas onda dovode pred dilemu da odgonetamo ta su to razna
vremena. Uas je blaga rije za ovakve idiotluke.

Stranica 209.

Na vlaki defter ukazuje da je kolonizacija Vlaha u nahijama na tlu Bosne izvrena
prije kolonizacije Vlaha u nahijama na tlu Srbije.
Opet spominju neki vlaki defter koji je samo njihov, jer ga stalno pominju kao na.
Osim toga, suprotno nahijama na teritoriju Srbije, u naem vlakom defteru malen je
broj sela koja su, nenaseljena i pusta, ostala van deftera, to jest nisu ula u prethodni,
stari defter: samo je po jedno selo u nahijama Teleaku i Sprei naznaeno van
deftera, a to sve ukazuje da je prije sainjavanja starog deftera u tim nahijama bila
izvrena vlaka kolonizacija.
Ova nezgrapna gomila od 60 rijei zaista se ne moe nazvati reenicom. Tu je red rijei do zla
boga lo, a interpunkcija posebno. Opet nam autori-prireivai mau ispred noseva sa tim
njihovim vlakim defterom.
Mogue su dvije pretpostavke: da je istodobno kad i u nahijama na tlu Bosne izvren
popis onih dijelova teritorija u Srbiji koji su se nalazili u osmanskoj ruci, pa se na taj
popis odnosi izraz "van deftera", jer u doba tog popisa u njima nije jo bila izvrena
kolonizacija Vlaha, ili pak da se izrazom "van deftera" eli naznaiti da sela uz koja taj
izraz stoji u doba reenog popisa nisu bila u osmanskoj ruci, nego u ugarskoj, pa nisu
ula u taj defter.
Evo jedne goleme gomile od 83 rijei koje su sklepane i nabacane bez ikakve logike veze i
pravila, to dovodi do toga da je sadraj potrebno odgonetati.
Najzad, treba se osvrnuti na to da su u na popis Vlaha ule neke nahije iz dubine teri-
torije Zvornikog sandaka koje su bile u njegovom sklopu od njegovog osnivanja.
I ova reenica u kojoj se manipulie popisom Vlaha koji posjeduju samo autori-prireivai zaista je
nepismena i nejasna.
Ono to pada u oi jeste to da su ti Vlasi koncentrirani u tvravi Zvorniku i njenoj
blioj okolini.
Vano je da autorima-prireivaima malo-malo neto padne u oi, a nama i dalje nita nije jasno.

Stranica 210.

U naem vlakom defteru u 13 sela te nahije zabiljeeni su knez i 11 primiura, a za
dva sela se kae da su van deftera.
I ovo je jako nerazumljiva reenica, koja i u kontekstu nema jasne poruke i znaaja.
Ali ve sumarni defter br. 173 iz 1533. g. biljei u toj nahiji samo 8 primiura, sa dva
primiurska sina.
Evo opet Hasievog hroninog alitisa, odnosno bolesnog zapoinjanja reenica sa rastavnim
veznikom ali.
U naem vlakom defteru ne pominju se nahije Drametin i Ludmer, iako sumarni
defter br. 171 oznaava nahiju Drametin kao vlaku nahiju, a u nahiji Ludmer pominje
vojnuke, a kasniji defter br. 173 iz 1533. g. u nahiji Drametin biljei 8 primiura, sa 3
primiurska sina, a u nahiji Ludmer 11 grupa vojnuka i 3 primiura.
Jadno je ovakvo nabrajanje, kao da se broje kokoi i plii, a da nema nikakve konkretne reference
ili fus note.
Bie da se te dvije pozicije ne odnose na vlaka davanja nego na upsko seljatvo, jer
se na drugom mjestu u naem defteru navodi globalna suma vlakog davanja nijabeta
i baduhave za Zvorniki sandak, u iznosu od 13.000 aki, a defteri redovno piu ovu
vrstu davanja posebno za Vlahe i posebno za ostale seljake.
Ne moe se u naunom radu ili nekom ozbiljnijem tekstu reenica zapoeti sa Bie da se.
Vidimo da se u drugoj deceniji 16. vijeka, prije pada Srebrenike banovine, obavljala
proizvodnja soli i da su u toj proizvodnji sudjelovali Vlasi.
Odakle to sve autori-prireivai vide, to mi ne znamo, jer nema nikakvog izvora koji bi potkrijepio
njihove tvrdnje.

Stranica 211.

Nakon ovih duih prethodnih razmatranja, uinjenih u namjeri da se baci svjetlost na
poseban poloaj Vlaha u nahijama Gornje i Donje Tuzle i ukae na 2 faze u procesu
njihove islamizacije, fazu do pada Srebrenike banovine, i drugu, mnogo duu fazu,
koja tee do kraja 16. odnosno do poetka 17. vijeka dokle idu istraivanja ovog naeg
naunog projekta, mi emo tekstove islamizacijeVlaha izlagati posebno za svaku na-
hiju.
Teko ili nikako ne mogu autori-prireivai negirati da oni nisu stvarni autori ovog zlodjela koje su
podmetnuli pokojnom Nedimu Filipoviu, istakavi njega, mrtvog ve dvadeset i pet godina, kao
autora. Kako su uvijek bile u lai kratke noge, evo su se ovdje oni usudili nedvosmisleno ovaj
svoj pokvarenjaki bezobrazluk jo nazvati ovaj na nauni projekat. Konano, ova glomazna
reenica od 67 rijei koja treba baciti svjetlost na poseban poloaj Vlaha, kako to autori-prireivai
kau, ustvari jo jednom baca punu reflektorsku svjetlost na nepismenost prireivaa. Imamo i
divan izraz dva faze.

Iz drugih deftera vidimo da je i u drugim krajevima uz neprijateljsku granicu
islamizacija bila minimalna, poto su Turci izbjegavali da u takvim krajevima doe do
situacija ispunjenih potresima i pritiscima, jer je prigranino stanovnitvo igralo veliku
ulogu u odbrani granice.
Autori-prireivai opet neto vide iz drugih deftera, a ne kau koji su to defteri. Nisu naveli ni
prve, a ni druge deftere. Znai, oni svata vide, mi itatelji nita ne vidimo, ali svi moramo
vjerovati da su to autori-prireivai dobro vidjeli.

Stranica 212.

Kako vidimo, ovo selo 1533. godine jo nije uraslo u varo Gornju Tuzlu.
Evo ovdje vidimo da autori-prireivai vide da selo urasta u varo.
Oevidno je da osnovnu masu islamiziranih u ovoj nahiji predstavljaju Vlasi, jer oni
predstavljaju apsolutnu veinu stanovnitva nahije, a na takav zakljuak podstie i
raspored islamizacije po pojedinim selima.
Autorima-prireivaima je neto oevidno, a nigdje da navedu izvor ili bilo kakvu fusnotu na
osnovu koje je to njima oevidno.

Stranica 213.

Ne zanemarujui injenicu de su Vlasi u ovoj fazi svog razvitka, srazmjerno upskim
seljacima, gajili veliki broj stoke, ne moe se izbjei zakljuak o velikoj brojnoj
nadmoi vlakog stanovnitva nad zateenim stanovnitvom, kao i o tome da su u
razvijanju starih gradova i nastanku i rastu novih gradova islamizirani Vlasi igrali
vanu ulogu.
Nekako bi se ova glomazna reenica mogla i progutati, ali gdje je izvori na osnovu kojeg su
autori-prireivai utemeljili ovakvu tvrdnju.
Primjeuje se u tom defteru da vrlo esto meu ratajima ima islamiziranih.
Niti raspojasani autori-prireivai govore o kojem se to tom defteru radi, a i reenicu ostavljaju
nedovrenom. Red rijei je uasan.
Vrlo je vjerovatno da su domainstva na iftlucima i mezrama gore navedenog
knezovskog timara predstavljala ratajske porodice koje su, stojei u odnosu feudalne
ovisnosti prema svojim vlakim starjeinama, naseljene na ta dobra, iftluci i mezre na
gornja dva timara jedina su privilegirana dobra privatno-pravnog karaktera koje bilje-
i defter br.173 u nahiji Gornje Tuzle 1533. godine.
Radi se o reenici od 55 rijei, punoj loeg reda rijei i interpunkcije. Vidimo da autori-prireivai
nagaaju, jer kau na poetku ove svoje mijeane salate Vrlo je vjerovatno.

Stranica 214.

Vidjeli smo da je, po defteru iz 1533. godine, u dotad izvrenoj islamizaciji u nahiji
Gornje Tuzle veinu islamiziranih apsorbovala varo Gornje Tuzle: 64,5 posto
islamiziranih obuhvatala je Gornja Tuzla, a samo 35,43% islamiziranih nalazilo se na
selu.
Nije primjereno zapoinjati reenicu sa Vidjeli smo, jer nauni tekst podrazumijeva upotrebu
indirektnog govora, te se moglo rei Iz deftere, tog i tog, iz 1533. godine vidi se....
Inae, interpunkcija je jako loa kao i red rijei. Vidimo da autori-prireivai postotak u istoj
reenici piu kao posto i kao %.
U naem defteru zabiljeene su dvije skupine hriana u Gornjoj Tuzli.
I dalje, pa sve do kraja susretat emo se sa izrazima na defter, nai izvori, nai podaci, ali
nigdje nema navedenih podataka u obliku reference, fus-nota ili izvora.
Lista zanata i vrste trgovakih zanimanja ukazuju na jednu ve razvijenu gradsku
privredu u kojoj je diferencijacija zanata dostigla takav stepen, unutar grana zanata
meusobno srodnih po primarnoj materiji obrade (koa, krzno, tekstil, drvo, eljezo,
bakar, srebro, zlato) ili po namjeni za podmirenje ljudskih potreba (hrana, oblaenje,
nakit, ukraavanje); istiu se takvi zanati kao to je izrada veziva i ukrasa (isleyici) i
izrada srme (simkes), a meu trgovcima prodavci soli, voari i staretinari.
U ovoj glomaznoj reenici od ak 73 rijei autori-prireivai su se po ko zna koji put ponovo
izgubili i to zaista potpuno izgubili. ta li autorima-prireivaima treba znaiti jednu ve
razvijenu gradsku privredu. Red rijei je katastrofalan, interpunkcija uasna, te je dovoljno
ovu gomilu rijei samo proitati pa e svakom biti jasno o kakvom se nivou pismenosti ovog
veselog tandema fiziar-ljekar radi.
U mahali Dvorite zabiljeena su 4 dolaca, a u mahali Varo Andrija iz Srebrenice.
Ovo je jedna smijena reenica koja kae da je neko u mahali Dvorite zabiljeio neka 4 dolaca, a
u mahali Varo neko je valjda zabiljeio nekog Andriju iz Srebrenice.
Stranica 215.

Na nedavnu prolost i u mahali Gornje Tuzle spominjanje izviaa (gozcu), a pada u
oi damija Hadi-Iskendera Sirmerd hisari (posadnik ili stanovnik tvrave).
Iako je ovo reenica gdje autorima-prireivaima pada u oi itava jedna damija, moemo
konstatirati da je ovo smjehurija od reenice, koja nema veze sa pismenou.
Ali iskljuivo time ne moe se objasniti ovaj fenomen.
veznikom ali. Pogledajte molim vas ovaj katastrofalni red rijei naeg umiljenog eks-ministra.
Za drvo koje raja bude dobavljala za poduzetnike dobie naplatu u novcu od
poduzetnika.
Autori-prireivai ne prestaju sa svojim cirkuskim nastupom. Pogledajte molim vas kako oni nama
objanjavaju kako e raja ako budu dobavljala drvo za poduzetnika, ba od poduzetnika dobiti
naplatu u novcu. Nije mi jasno ta znai dobiti naplatu u novcu?
Stranica 216.
Ovdje bismo htjeli da tu korelaciju osvijetlimo u pogledu jedne vane injenice.
Pored toga to autori-prireivai neumorno koriste direktni govor vidimo da je ovo jedna jako loa
reenica, koja predstavlja pravi primjer bolesti dadaitis, koji se protee kroz ovo cijelo nedjelo.
Ima najmanje tri naina da se ovo to se eli rei kae na pristojniji i razumljiviji nain.
Pogledajte samo ovu mudrost! Oni su htjeli da neku korelaciju osvijetle i to u pogledu jedne
injence. Vee budalatine odavno nisam proitao.
Pada u oi da su Turci u ovom sandaku ve od prvih decenija 16. vijeka namakli
vlakim knezovima timare, dok su iftluke, mezre i zemine davali ne samo knezovima
nego i primiurima i drugim vlakim starjeinama i pripadnicima istaknutih i bogatijih
vlakih porodica.
Opet i po ko zna koji put imamo u tekstu padavicu u oi.
Ali se ispod povrine ovih racionalnih razloga mogu otkriti dublji, procesualni motivi
ovakvog osmanskog postupanja.
Evo opet Hasievog hroninog alitisa, odnosno bolesnog zapoinjanja reenica sa rastavnim
veznikom ali. Reenica je uasna.
Osmanski Turci imali su daleko vee iskustvo nego nae srednjevjekovne drave u
pogledu nomadskih i polunomadskih zajednica.
Pored loeg reda rijei susreemo se sa izrazom osmanski Turci, te taj nam izraz sugerira da
postoje i neki neosmanski Turci.

Stranica 217.

Padaju kod Vlaha dvije krupne injenice u oi.
Pored padanja u oi ponovljenog po ko zna koji put, mislim da ovu nazovi reenicu treba uzeti
kao jedan od mnogobrojnih primjera katastrofalno loeg reda rijei.
Odsustvo toga u to ranije vrijeme ne moe se objasniti nepostojanjem veih
materijalnih sredstava u rukama starjeinskog sloja, jer je taj sloj i u to vrijeme bio
bogat, ali se bogatstvo u stoci vlakih starjeina u to ranije vrijeme nije realizovalo u
socio-ekonomskom i klasnom pogledu drukije realizovalo i ispoljavalo nego u docnije
vrijeme kada su osnovu njihovog bogatstva inili njihovi zemljini posjedi.
Ova nazovi reenica od 63 rijei je zaista uasna. U njoj autori-prireivai barataju dva puta sa
izrazom to ranije vrijeme, a jednom sa izrazom docnije vrijeme. Trebalo bi organizirati
kviz sa nagradom za onoga ko e u potpunosti shvatiti sadraj ove nezgrapno nabacane gomile
rijei, koju nam ovi veseljaci podmeu kao reenicu.
Pada u oi da je broj islamiziranih vlakih starjeina relativno malen u odnosu na
veliki broj islamiziranih obinih Vlaha.
Pored ve kroninog padanja u oi, nailazimo na jednu kategoriju islamiziranih obinih
Vlaha, to htjeli ili ne htjeli, namee mogunost postojanja nekih islamiziranih neobinih
Vlaha.

Stranica 219.

Teko da bi Turci tolerisali ovakvu praksu i u prvoj i u drugoj varijanti, osobito kad se
kae da ovi muslimani nose imena Ali, Husein, Hasan, Hamza, koja su nosili najblii
Muhammedovi drugovi i srodnici, dakle imena prosveena aureolom muslimanske
svetosti.
Ovo je jedna izuzetno glupa reenica, a takvih ima golemi broj u ovom bukuriu od teksta. U
jednom naunom tekstu nedopustivo je reenicu koja iznosi jednu tvrdnju zapoinjati sa Teko
da bi Turci tolerisali
Ipak, pada u oi da je meu hrianskim stanovnistvom reenog sela islamizirano
samo jedno lice koje nema veze sa pomenutim iftlukom, a 3 lica koja imaju dijelove u
tom iftluku nose muslimanska imena, a i oevi su im oznaeni kao muslimani.
Opet autorima-prireivaima uporno neto novo pada u oi, a reenica je katastrofalno loe
napisana.

Stranica 220.

Dalje izlaganje naeg problema moemo sistematski pratiti tek na osnovu opirnog
popisnog deftera br. 83 iz 1600-1604. g. i iz sumarnog popisnog deftera broj 655 koji
je nedatiran, ali je sigurno da je napisan u vrijeme uspostavljanja Bosanskog paaluka
u ljeto 1580.g.
Vidimo da autori-prireivai islamizaciju svojataju i nazivaju je na problem. Boga mi i jeste
njihov problem i to pregolem.

Stranica 221.

To nam potvruje jedna rubna biljeka u tom defteru, datirana 25. januara 1581.
godine.

Vidimo da autori-prireivai ne odustaju od direktnog govora, te ne pomiljaju od poetka do kraja
ove grozote podastrijeti barem po koju relavantnu referencu, izvor ili fus-notu.

Tako saznajemo da je renta od grada Gornje Tuzle u toku 32 godine porasla samo za
325 aki.

Autori-prireivai kau Tako saznajemo, ali nigdje nema nikakvog navedenog izvora ili
literaturnog navoda.

Kada ne bi sadravao vrlo detaljne podatke, i opirni popisni defter iz 1600-1604. g.
stvorio bi svojim podatkom da je tada ukupna renta od Gornje Tuzle i takoer utisak o
stagnaciji Gornje Tuzle.

Ovo je jedan uasan primjer pokuaja sklepavanja reenice, koji je jo jedan od dokaza potpune
nepismenosti i strune nekompetentnosti autora-prireivaa.

Stranica 222.

Ukupan broj neofita u 10 mahala, 106 neofita, to ini 19, 13 posto svih muslimanskih
dominstava, pokazuje da Gornja Tuzla nastavlja da u sebe apsorbuje islamizirano
seosko stanovnitvo nahije.

I ova reenica je jako loa u svim elementima, a vidimo da Gornja Tuzla nastavlja u sebe da
apsorbuje islamizirano seosko stanovnitvo nahije. To se moglo daleko bolje i jasnije napisati, no
to autori-prireivai oigledno nisu u stanju.

Da je taj sloj stalno postojao u Gornjoj Tuzli, hranei se novim pridolicama, pokazuje
defter iz 1548. g. i pozivanje ovog deftera iz 1600-1604. g. na stari defter, to jest
defter iz 1580. g., u pogledu na broj pripadnika ove kategorije stanovnitva.

Reenini uas se nastavlja. Pogledajte samo ovu nazovi reenicu. Pa tu se ne zna ni ko pije, ni
ko plaa. I ovde imamo sugestije o kanibalizmu jednog sloja ljudi u Gornjoj Tuzli koji se hranio
novim pridolicama.

Na taj nain ovaj sloj je bio jednim dijelom svojevrsno predvorje muslimanskog grada,
jedna vrsta filtra za dotok hrianskih seljaka u grad i za njihovo uklapanje, putem
islamizacije, u muslimanski grad.

Evo nas autori-prireivai odvedoe u fizikalno-kemijske procedure filtriranja, a proizilazi da su
hrianski seljaci u obliku rijeke doticali u grad. Ma ovo je uas jedan, ali ja ne odustajem.

Stranica 224.

Kako vidimo, varo Donja Tuzla u ovo vrijeme daleko se manje razvila nego varo
Gornja Tuzla, ali je njena nahija razvijenija i naseljenija od nahije Gornje Tuzle.

I ovdje autori-prireivai direktnim govorom izjavljuju da oni neto vide, ali to to oni vide ne vide
oni koji itaju ove grozote, jer nama nikakvog literaturnog podatka ili navoenja izvora.

Stranica 226.

Pada u oi grupa od 5 izvidnika (gozci), meu kojima 2 brata-neofita.

Evo opet autorima-prireivaima u oi upadoe ak 5 izvidnika, meu kojima su 2 brata neofita.
Bravo autori-prireivai! Svaka vam ast na drskosti.

Stranica 227.

Vie od treine kuestarjeina, njih 14, su neofiti, a meu njima pada u oi tekli
Bajezid.

Pogledajte ovaj koncentrirani uas u jednoj vrlo kratkoj reenici. Pogledajte taj red rijei i
interpunkciju. Svakako je posebno vaan tekli Bajazit, koji je pao autorima-prireivaima u
oi.

O tome da je Donja Tuzla postignutim stepenom svog razvitka, svojom privredom,
zanatima, trgovinom i solanum, privlaila vei broj hrianskih seljaka, svjedoe njene
2 velike skupine hriana.

Nije mi jasno kako dvojica autora-prireivaa, koji su prema svojim titulama i diplomama kao neki
formalni intelektualci, mogu pisati arapski broj 2 jer kada se to ita proizilazi da se ita njene dva
velike skupine.

Stranica 228.

Navoenje dva teklia, jednog islamiziranog u muslimanskoj etvrti i jednog u
hrianskoj skupini, ukazuje na dva teklia podreena dvojici knezova, jer je knez
imao obino jednog teklia, u statusu rataja.

Ma ovako neto se ne bi smjelo pojaviti u nekom seoskom almanahu, a kamo li u naunom djelu
ili nauno-istraivakom projektu kako svoje zlodjelo nazivaju ovi drski autori-prireivai. Ovo je
uas nad uasima.

Po naem raunanju ak je neto vea, iznosi 84.481 aku.

Pogledajte ovu reenicu, odnosno grozotu od samo deset rijei. Ne treba nikakav komentar.

Ali, dok je u Gornjoj Tuzli potpuno preovlaivalo muslimansko stanovnitvo, takav
sluaj nije u Donjoj Tuzli.

veznikom ali. Reenica je grozota nad grozotama.

Stranica 229.

Ali, domainstvo je osnovni indikator za broj stanovnitva, poto domainstvo
oznaava porodicu i njenu posjedovnu jedinicu, batinu, a naznaka batine upuuje
samo na posjedovnu jedinicu koja se moe nai u ruci porodice pored osnovne batine
te porodice.

veznikom ali. U ovoj nerazumljivoj gomili od 37 rijei tri puta se ponavlja rije porodica. Ovo je
jezivo tivo, ali treba izdrati do kraja.

Osim toga, vrlo znaajan broj batina koji je naznaen u rubrici hrianskih batina
mogao se nai, i nalazio se, u muslimanskoj ruci, s tim da se, zbog interesa feudalne
klase i drave, takva batina i dalje vodi u statusu hrianske batine, to jest da ostaje
u statusu harake batine i ne prelazi u status uurske batine.

U ovoj bez veze i reda nabacanoj gomili od 56 rijei ak est puta se ponavlja rije batina. I
ovdje imamo muslimansku ruku, a tekst je potpuno nerazumljiv.

Pogledajmo samo ovaj nauni izraz mogao se nai, i nalazio se. Zaista je potpuno nejasno
da se neto moe negdje nalaziti, jer se valjda predpostavlja da se moglo nai tamo gdje autori-
prireivai predpostavljaju da se nalazi, a da se to neto i zaista nalazi kako kau ova dvojica
bezobraznih ignoranata. Takva je kombinacija zaista nemogua.

Stranica 230.

Uzgred reeno, ovdje imamo dva interesantna momenta iz historije iflutenja.

Autori-prireivai nonalantno zapoinju ovu reenicu sa Uzgred reeno, pa nam onda
saoptavaju da to to oni uzgred govore predstavljaju dva interesantna momenta iz historije
iflutenja, i to dva primjera koji oni imaju. Autori-prireivai nekonzistentno koriste izraze
kao to su historija, povijest, istorija, itd., a koji se mijeaju kroz ovaj cijeli nakazni tekst. Tako
neto Nedim Filipovi nikad nije radio.

Ve smo gore spomenuli timar kneza Voje, sina kneza Pavalja, od 1.000 aki, u kome
su se nalazili 1 iftluk i 1 mezra.

Autori-prireivai direktnim govorom na poetku reenice kau Ve smo gore spomenuli,
umjesto da se udostoje napisati Kako je spomenuto u dosdanjem tekstu.

Opet se slue arapskim brojevima koji se ne mogu uklopiti u slaganje atributa i imenice, jer kad se
kae 1 mezra, to se ita jedan mezra i nikako drugaije. Neko bi mogao rei Pa,
podrazumijeva se da su prireivai mislili na jednu mezra. U pisanju naunog teksta, odnosno
teksta naunog rada, nema nikakvog podrazumijevanja, jer podrazumijevanje ne prihvata niti
jedna ozbiljnija metodika naunog rada.

iftluk, dobro kneza Petra, u blizini sela Stepsi Dobrinje, sa rentom od 500 aki, imala
je 2 muslimansku kuu, 6 hrianskih kua i 9 batina.

Pogledajmo sada ovo uasno slaganje subjekta, u ovom sluaju rijei iftluk i glagola imati. Ne
moe naime nikako stajati iftluk je imala, ili ak dobro kneza Petra je imala. S druge
strane, kada se napie 2 muslimansku kuu, onda se to jedino moe itati dva
muslimanska kua i nikako drugaije.

Stranica 232.

Ali, to nije znak neke vee ekspanzije privrede Donje Tuzle, toliko tijesno vezan za rad
solane.

Evo opet Hasievog hroninog alitisa, odnosno zapoinjanja reenica sa rastavnim veznikom
ali. Sama reenica je izuzetno nespretno formulirana i djeluje jako glupo.

Stranica 233.

Broj mahala se poveao na 8 mahala.

Pogledajmo ovaj mali biser koji su nam servirali vajni autori-prireivai. Da li ova reenica
zasluuje bilo kakav komentar?

I dalje je na elu mahale damije, ali se ona smanjila sa 97 domainstava na 42
domainstva i ne predstavlja vie najveu mahalu grada.

Vidimo da na elu mahale stoji damija, to je blago reeno veoma neobian nain izraavanja
u jednom naunom djelu iz osmanistike. Dalje u ovoj nes(p)retnoj reenici proizilazi da se
damija smanjivala, ali kasnije vidimo da su autori-prireivai ustvari mislili na mahalu, no
poto su totalno nepismeni oni ovako nakaradno formiraju reenicu koja samo moe biti predmet
pravog ismijavanja.

Naziv mahala stare damije ukazuje na starost te damije, da je prva podignuta
damija u Donjoj Tuzli i da su iza toga podignute druge damije.

U reenici od dvadeset i pet rijei autori-prireivai kao papagaji etiri puta ponavljaju rije
damija. Sama reenica je nejasna i veoma runa.

Oevidno je da se teite koncentracije zanatlija i trgovaca premjestilo u druge
mahale, od kojih su 5 mahala vee od ove mahale.

Evo u ovoj reenici od dvadest i dvije rijei tri puta se papagajski ponavlja rije mahala. Sama
reenica je smandrljana i nejasna.

Jer, ti u meuvremenu pristigli neofiti ne bi doli u grad radi golog, privredno
neaktivnog ivljenja.

veznikom jer. ta li to autorima-prireivaima znai golo, privredno neaktivno ivljenje?

Znai mahala se zove mahala Sagrakija, distributera solane asne damije.

Ovdje je interpunkcija loa, a reenica nita ne govori jer nema nikakva smisla. Kakve veze ima iza
zareza navedeni sklop distributera solane asne damije?

Stranica 234.

U ovoj mahali nisu naznaeni zanati, a od zvanja i naziva pominju se, pored
propovjednika, predikatora, imama, 2 muezzina vezana uz damiju, jabuar (elmaci)
Hasan Bali, asker Ali i jedan hoda.

Nije mi jasno kako su ta 2 muezzina vezana uz damiju? Pored ta dva muezzina vezana za
damiju, od zvanja tu u toj mahali postoji propovjednik, predikator, imam i jedan hoda.
Sada se postavlja pitanje ko je propovjednik, ta on radi, ta radi imam, ta rade dvojica hoda,
ta radi predikator, itd.? Ja znam da predikator izrie neki predikat i njegovo dodjeljivanje
subjektu, a ta ovdje u ovom tekstu znai predikator meni nije jasno.

Ovdje treba primijetiti da mi u rubriku neofita stavljamo one ije je oevo kransko
ime zakriveno izrazom rob boiji(abdullah) kao i one uz koje stoji izraz muhatedi
(onaj koji se opredijelio za pravi put, za islam), koji oznaava svjeeg neofita.

Autori-prireivai nam sugeriraju ta trebamo primijetiti, jer kau na poetku reenice Ovdje
treba primijetiti.... Mi na osnovu te njihove sugestije trebamo primijetiti da oni kau mi u
rubriku neofita stavljamo, to jasno govori da tu klasifikaciju rade autori-prireivai. Mislim
da je i izraz svje neofit neprikladan, te se moglo napisati tek konvertirani neofit. Naime,
voda moe biti svjea, jutro moe biti svjee, lubenica i drugo voe mogu biti svjei, ali koristiti
pridjev svje za ljudsko bie nije prikladno, pogotovo u tekstu koji ima atribut prireivakog
naunog projekta.

Od zanatlija spominje se jedan kova, a pada u oi Gazi ptiar.

Veoma je interesantno da autori-prireivai kau da se spominjejedan kova, a njima taj kova
ne pada u oi, ve im po ko zna koji put u ovom tesktu pada u oi Gazi ptiar. Veoma
interesantno. Ba vaan nauni doprinos osmanistici.

Stranica 235.

Neke udovice su naznaene svojim imenom, a neke imenom mua iza koga su ostale
udovice.

Vidimo da su neke udovice naznaene svojim imenom, a neke imenom mua iza kojeg su ostale
udovice. Ba vesela reenica, iako se radi o ucviljenim udovicama. Znai, autori-prireivai
naglaavaju da su neke udovice naznaene imenom mua iza kojeg su ostale udovice, te to
implicira da su te udovice prije tog mua iza kojeg su ostale udovice imale jo ili jednog ili vie
mueva, pa se mora naglasiti da su zadrale ime svog zadnjeg mua. Ma, ovo je prava
budalatina.

Iz prikaza islamizacije na selu vidjeemo kako se to odrazilo na hod islamizacije u
nahiji Donje Tuzle, odnosno kakvo je mjesto i uee Donje Tuzle u ukupnoj
islamizaciji u toj nahiji.

U ovoj nezgrapnoj reenici koja je samo reenica za autore-prireivae, a koja je u stvarnosti
salata od rijei, tri puta se nepotrebno ponavlja rije islamizacija. U toj svojoj nazovi reenici
autori-prireivai nam futuristiki sugeriraju da emo zajedno s njima neto vidjeti. Oni kau
vidjeemo kako se to odrazilo na hod islamizacije. Mi svi znamo taje to hod i iz teksta
proizilazi da islamizacija hoda. Valjda je bilo bolje napisati tok islamizacije, jer je islamizacija bila
proces koji je tekao dugo vremena i imao svoj tok, a nije hodao.

Stranica 236.

Kako se ta apsorpciona mo rasporeivala, pokazuje to da muslimanska domainstva
grada Donje Tuzle ine 132,22 posto muslimanskih seoskih domainstava u nahiji, a
da hrianska domainstva u Donjoj Tuzli ine 17,84 posto hrianskih seoskih
domainstava u nahiji.

Pogledajte samo kakvim brojevima i procentima barataju dva vesela autora-prireivaa, dva
doktora, dva nazovi intelektualca.
Dobro znamo da jednu potpunu cjelinu moemo izraziti kao 100%, a evo ovdje vidimo da su
muslimanska domainstva grada Donja Tuzla inila ak 132,22 posto muslimanskih seoskih
domainstava u nahiji. Hvala bogu, uplovismo u neku novu matematiku i procentni raun. Bravo
profesore emeritusu Nihadu Hasiu! Bravo doktore Svjetlane! Osvijetlali ste obraze! Vi se
predstavljate kao doktor-internist i kao emeritus profesor filozofije nauke i teorije znanosti, pa
evo vidimo i osmanisti. Kako su ovaj propust mogli napraviti tako svestrani naunici?

Stranica 237.

To isto vrijedi i za one nahije koje su naseljene velikom mnoinom Vlaha i u kojima se
ponekad nalaze dva ili tri kneza kao posljedica ne samo velikog broja Vlaha kojima bi
teko mogao starjeinovati jedan knez nego i kao rezultat tog da su se u takve nahije
naselile posebne i razliite katunsko-rodovske grupacije Vlaha.

Na stranu to u ovoj reenici od 55 rijei autori-prireivai tri puta nepotrebno ponavljaju rije
Vlaha, ipak se ne moemo oteti utisku da ima malo strunjaka za interpunkciju i sintaksu koji su
u stanju sloiti toliki broj rijei bez ijednog zareza. Ovo je kolski primjer nepoznavanja pravila
interpunkcije.

Sve, dakle, govori da u nahijama Zvornikog sandaka neseljenim Vlasima, pa je takav
sluaj i u nahiji Donje Tuzle, postoji znatno vei broj vlakih sela nego to se to moe
zakljuiti po selima u kojim se na selu spominje vlaki starjeina.

Vidimo da nam autori-prireivai s arogantnom nonalancijom serviraju na poetku reenice izraz
Sve, dakle, govori (nije mi jasno to e zarez iza svake rijei!), a nee se udostojiti kazati
ta je to sve to dakle govori. Tri puta se ponavlja Vlaha, vlaki, a reenica je potpuno
nerazumljiva.

To i jeste rezlog to mi u naem ispitivanju islamizacije Vlaha uzimamo u obzir
islamizaciju u svim selima jedne nahije jer smo tako blie istini koju bi trebalo utvrditi
nego da smo se ograniili samo na islamizaciju u selima gdje se vlake starjeine
eksplicite spominju.

Evo jo jedne reenice koja ima 45 rijei, ali bez i jednog zareza ili drugog znaka interpunkcije.

Vidimo da autori-prireivai kau mi u naem ispitivanju islamizacije Vlaha uzimamo u
obzir islamizaciju u svim selima jedne nahije, jer smo tako blie istini. Svata kau, a
nita u stvarnosti ne kau. Pored uasa od nepoznavanja osnovnih pravila interpunkcije, vidimo da
je reenica uasna.

U daljim izlaganjima, na pogodnom mjestu, mi emo upravo pomou pomenutog
vlakog deftera pokuati da damo pobliu odrednicu za islamizaciju Vlaha u jednom
broju nahija, i to poreenjem podataka tog vlakog deftera sa podacima deftera koje
smo koristili za nae ispitivanje.

Autori-prireivai nam daju naslutiti izlaganje nekih njihovih odrednica, jer kau U daljim
izlaganjima, na pogodnom mjestu, mi emo upravo pomou pomenutog vlakog
deftera pokuati da damo pobliu odrednicu, te nam ispred noseva mau kojekakvim
defterima, koji su samo njima dvojici znani, a koje uopte ne navode u literaturi, literaturi koja u
ovoj knjizi uopte i ne postoji.

Mi smo ranije konstatovali da Vlasi, usljed razloga koje smo iznijeli, pojaavaju
djelatnost gajenja svinja, pa nam ta injenica, pri analizi feudalne rente od sela, moe
biti neka vrsta ukazatelja o tom da li je selo vlako ili nije, pri emu bez komparativnih
podataka na osnovu deftera ili drugih indikacija vlakog bia sela ne moemo donositi
nikakve decidne zakljuke.

U ovoj gomili od 59 rijei autori-prireivai nas pokuavaju zavarati svojim upljim fraziranjima,
koja prezentiraju u direktnom govoru. Oni kau Mi smo ranije konstatovali, koje smo
iznijeli, pa nam ta injenica, ne moemo donositi nikakve decidne zakljuke, a to
sve svjedoi da oba autora-prireivaa nemaju pojma o osnovnim elementima metodike pisanja
naunog rada, gdje je jedno od osnovnih pravila da se koristi indirektni govor i pasiv.

Sama glomazna konstrukcija od 59 rijei ne kazuje nita suvislo.

To bismo htjeli u ovoj nahiji da ilustriramo jednim primjerom.

I u ovoj reenici imamo primjer koritenja direktnog govora, to je nedopustivo i veoma runo.

Ako se ovdje radi o svinjama koje se tove na iritima, onda bi po uobiajenoj normi, 1
aka rente od 2 svinje, izlazilo da je to selo imalo 160 svinja ili u prosjeku 32 svinje po
hrianskom domainstvu.

Evo jednog divnog primjera iz primjene matematike u primitivnom srednjovjekovnom stoarstvu,
tanije uzgajanju svinja. U reenici od 38 rijei etiri puta se nepotrebno papagajski ponavlja rije
svinja. Onda, kad se napie 1 aka to se ita jedan aka, a ne jedna aka, kad se napie 2
svinja, to se ita dva svinja, a ne dvije svinje, kada se napie 32 svinje , to se ita trideset i
dva svinje, itd.itd.

Pa kad bi ak i uraunali i muslimanska u vlaka domainstva, palo bi u prosjeku na
svako domainstvo 14,66 svinja.

Molim vas pogledajte ovu jezivu reenicu! Da li ovaj uas zasluuje ikakav komentar? Bjeite
ljudi iz domainstava jer e na svako pasti 14.66 svinja.

Dalji, vrlo esto siguran, indikator prisustva Vlaha u nekom selu jeste naznaka o
bijegu cijelog sela (girihte), kakav je sluaj sa selom Modice koje je nakon toga
postalo iftluk emina carskih hassova, ili nazaka za muslimanski iftluk da je to bio
knezov iftluk, to za ilustraciju da je selo Donja Bogurlinica ili ve pominjano selo
Ljepunica.

U ovom bukuriu od 56 rijei sve je naopako uraeno. Red rijei je katastrofalan, kao i
interpunkcija. Ni sami autori-prireivai ne bi razumjeli ovu reenicu da su je nakon pisanja barem
jednom proitali.

U selima van hassova postojali su 1 muslimanski zemin, jedna muslimanska mezra i
jedan knezovski iftluk i jedan zemin primiurovog brata.

Vidite sada ovog uda nevienog! Autori-prireivai koriste u jednoj reenici arapski broj 1 i
slovima jedan, ba onako nonalantno da ostajemo bez rijei.

Stranica 238.

Naa ispitivanja agrarnih prilika u Zvornikom sandaku upuuju na zakljuak da je u
Usori i Soli zemljoradnja u doba naeg, domaeg feudalizma bila prilino razvijena i da
je po proizvodnoj tehnologiji, oruima i itaricama i drugim agrarnim proizvodima bila
vezana za prekosavski kulturno-proizvodni krug.

U ovoj velemudroj reenici od 44 rijei vidimo da autori-prireivai istiu neka njihova ispitivanja,
jer na poetku reenice kau Naa ispitivanja.... Vidimo da autori-prireivai, odnosno
ispitivai, posebno istiu na, domai feudalizam, ba kao da se radi o naem domaem
kajmaku iz Zvornika, a ne nekom uvoznom.

Na to, ini se, pored ostalog, ukazuje od Turaka prihvaena dabina na plug (resm-i
puluk), naravno prilagoena osmanskom rentnom sistemu.

Ni sanjati nisam mogao da bi jedan univerzitetski profesor i pride emeritus mogao zapoeti
reenicu sa Na to, ini se, pored ostalog,. Treba obratiti panju na interpunkciju i red rijei.

To se moe nazrijeti praenjem kvantitativnog odnosa izmeu penice i ostalih, niih
vrsta itarica u selima za koja znamo da su vlaka i onih za koja mislimo da nisu
vlaka.

Autori-prireivai ovdje piu da njih dvojica znaju koja su sela vlaka, ali imaju i ona za koja misle
da nisu vlaka. Jako udan nauni pristup!

U razmatranjima korelacije izmeu islamizacija i iftluenja, bilo da se radi o
uoptenim konstatacijama, ili o utvrivanju injenica koje to ilustruju u pojedinim
nahijama Zvornikog sandaka, nismo ulazili u podrobniju analizu nekih vanih
momenata i aspekata procesa iflutenja koji nau tezu o pomenutoj korelaciji
potvruju.

U ovoj reenici od 45 rijei autori-prireivai kau da nisu ulazili u podrobniju analizu nekih vanih
momenata i aspekata procesa iflutenja koji njihovu tezu o pomenutoj korelaciji potvruju.

Svakome je jasno da se ovdje ne radi o autoru Nedimu Filipoviu, koji je umro prije ravno 25
godina, ve da jedan veseli samoproglaeni profesor emeritus, doktor fizike, filozof nauke i
teoretiar znanosti i novopeeni osmanista, te njegov kompanjon u ovom nesvakidanjem
bezobrazluku ljekar-specijalist za internu medicinu, sami postavljaju neku njihovu tezu, a u
iju podrobniju analizu uopte ni ne ulaze.

Da bi se u to pitanje podrobnije ulo, potrebno je napraviti krai osvrt na evoluciju
zemljine svojine koju su Turci zatekli i prihvatili u svoj feudalni sistem, o emu je bilo
govora u naim ranijim izlaganjima.

Autori-prireivai neto objanjavaju i muljaju tako da su oni o tome govorili u njihovim ranijim
izlaganjima.

Stranica 239.

Za to nije davalo punu garanciju timarsko dobro usljed rotacije timara, ogranienog
sinovskog nasljea timara u usljed ne tako rijetke prakse preraspodjele zemalja koje
su sainjavale timar u vidu zamjene tih zemalja meu timarima ili prebacivanja tih
zemalja u hassove i obrnuto.

U groznoj reenici od 42 rijei koju su totalno zapetljali i uinili nerazgovjetnom, autori-prireivai
koriste jedan neuobiajen izraz, a to je sinovsko naslijee, umjesto da reknu ogranieno
nasljeivanje timara od strane sina ili sinova . Pet puta se ponavlja rije timar.

Jer, seljaka batina nije samo davalac naturalne rente (osur) nego i dvije krupne
kategorije pristojbi (rususm) feudalcu i, ako je ona bila u rukama hrianskog seljaka,
tanije ako je ulazila u kategoriju hrianske seoske batine, bila je i davalac harada
dravi.

veznikom jer. Ova reenica koja sadri etrdeset i jednu nabacanu rije ima grozan red rijei i
interpunkciju.

Recimo uzgred da, kako su trgovi i gradovi ulazili u krupna timarska dobra zvana
hassovi, u rukama vladara, vezira, begler-bega i jo nekih krupnih feudalnih
dostojanstvenika, putem analogije podrazumijeva se isti binarni odnos izmeu
feudalaca i nosioca privredne djelatnosti u gradu, to ima za posljedicu da podreeni
subject daje ispende, odnosno resm-i ift.

Evo jo jednog reeninog uasa od ak 53 bezvezno nabacane rijei. Pogledajmo samo ovaj izraz
bahate nonalancije Recimo uzgred da, To niko ne moe deifrirati ili odgonetnuti ta su
autori-prireivai htjeli kazati.

Stranica 240.

U drugu kategoriju pristojbi spadaju davanja koja ne proizilaze iz ekonomskog
aspekta osnovnog klasno-socijalnog odnosa raja feudalac niti iz druveno-politikog
aspekta tog odnosa nego iz potreba drutvene ravnotee, obezbjeenja drutva i
pojedinca, osiguranja poretka i njegovih ustanova, zatite drutva i individue putem
administrativnih i pravnih sankcija u okviru vladajuih klasno-feudalnih odnosa.

Ova gomila od pedeset i jedne rijei samo je isprazno fraziranje, ba kao fraziranje nekog seoskog
samoukog marksiste, a red rijei i interpunkcija su jezivi.

Pomenuta trea kategorija pristojbi razlikovala se od navedene dvije kategorije
pristojbi time to su u tu kategoriju ulazile pristojbe koje su, umjesto u naturalnom
obliku, izraavale u novanom obliku feudalnu rentu koju je seljak plaao iz ostvarene
proizvodnje.

Slijedi gomila od 38 rijei, a u toj se gomili rije pristojba tri puta sasvim nepotrebno
papagajski ponavlja, a i interpunkcija je jako loa.

U dnu stranice pie islamskog vjerskog prava.

Pogledajte ovaj genijalni autorsko-prireivaki biser od reenice.

Stranica 241.

Turci su za punu batinu imali izraz ift, to jest cjelovit seljaki posjed koji se mjeri
parom volova dovoljnim da se posjed obradi, a za polovinu batine izraz nim ift, to
jest zemljina povrina za koju je dovoljno pola para volova.

Evo jo jedne neobine novotarije koju nam serviraju autori-prireivai, samoproglaeni profesor
emeritus filozofija nauke teorija znanosti Dr Nihad Hasi, sa Stockolms Universiteta, bivi
ministar nauke, obrazovanja i kulture Bosne i Hercegovine, te njegov ortak i sauesnik dr Svjetlan
Filipovi, ljekar, koji se svim silama trude da nas barem nasmiju, a u emu su potpuno uspjeli.

Da li je iko od itatelja uo za izraz pola para volova?

Moemo li zakljuiti da je pola para volova ustvari jedan vo?

Mislim da se moe matematskim putem dokazati da je pola para volova ipak samo jedan vo ili jo
bolje, pola para volova plus jo pola para volova jest jednako dva vola. Isto tako bi se moglo
kazati pola para doktora plus jo pola para doktora jest jednako dva doktora. Kad moe
postojati pola para volova, a to je jedan vo, onda moe postojati i pola para autora-prireivaa,
jer je to isto. Ne daj boe da je ovaj uasni tekst neka blatnjava oranica. Malo bi bila dva vola
opte prakse da to sve preoru, a zaista mislim da tu ne bi pomogao niti jedan dobar vo ili pola
para volova.

Ali, ove mjere o nasljeivanju batine nisu mogle otkloniti druge puteve komadanja
batine, do ega je dolazilo kad bi posjednik, naavi se u materijalnoj nevolji ili pod
pritiskom sile, prodao ili zaloio dio batine.

Evo opet Hasievog hroninog alitisa, odnosno bolesnikog zapoinjanja reenica sa rastavnim
veznikom ali.

To je praktino imalo za rezultat da je muslimanska seljaka batina, odnosno njen
dio, redovno prelazila u muslimanske ruke, jer pri tome nita nije gubio ni seljak ni
feudalac.

Ovdje se radi o looj reenici sa jako loom interpunkcijom.

Stranica 242.

Ali, jednom prela u muslimanske ruke, hrianska batina je prolaenjem vremena,
na duoj vremenskoj distanci, silom realne prakse mijenjala svoj karakter i u nove
popise ulazila u svojstvu muslimanske seljake batine.

Evo opet Nihadovog hroninog alitisa, odnosno ovisnikog zapoinjanja reenica sa rastavnim
veznikom ali. Divan je kombinirani afirmativno-afirmativni izraz prolaenjem vremena, na
duoj vremenskoj distanci, koji je ba adekvatan naunom tekstu kako ga nazivaju autori-
prireivai.

Seljak je gubio svoju batinu u sluaju da batinu, bez razloga, ne obrauje u toku tri
godine, ili da pobjegne i da napusti batinu.

U gomilici od 24 rijei autori-prireivai tri puta papagajski ponavljaju rije batina. Red rijei je
izuzetno lo, kao i interpunkcija.

Ako bi naputanje hrianskih batina dobilo masovan oblik tako da bi neko selo ili niz
sela opustjeli u vidu otpora ili pobune, onda bi ne samo pojedine batine nego i
pojedina sela sa svojom zemljom ulazili u muslimanski posjed u vidu iftluka.

Ova gomila od 42 nabacane rijei koju autori-prireivai nazivaju reenicom, moe biti sve, ali ne
reenica. To je jedna grozota, koju moramo podnijeti na ovom turobnom putu kroz iivljavanje
arogantnih i potpuno nekompetentnih autora-prireivaa.

Kako je ovakav oblik akumulacije zemlje bio jedan od nukleusa iflutenja, izlazi da u
svjetlu ovog aspekta iftluenja islamizacija bila pratei korelat iftluenja.

U reenici od 23 rijei autori-prireivai papagajski tri puta ponavljaju rije iflutenje. Autori-
prireivai stalno koriste izraz izlazi, umjesto proizilazi.

Stranica 243.

Susreemo zemine u kojima se pominje jedna ili vie batina.

Autori-prireivai susreu zemine!

Stranica 244.

Isto tako u ovu grupaciju posjeda ulazili su kua, vinograd, bata i mlin rajetina-
posjednika batine, jer nisu ulazili u sastav njegove batine, nasljeivani su od djece i
bliskih srodnika rajetina posjednika batine, i nisu potpadali pod spahijsko pravo
tapije.

Pogledajmo ovaj uas od 39 nabacanih rijei. Pa ovo zaista ne zasluuje nikakav komentar, ve
ostaje gorina i golema zauenost.

To znai da su ekonomski bili mobilniji i mogli su se prodati i kupiti bez ugroavanja
integriteta batine.

U ovoj reenici ne postoji subjekt.

Pobrojani oblici seljake svojine koji su, kao posebna grupa oblika posjeda na selu,
postali uz seljaku batinu predstavljali su drugi oblik nasrtaja muslimanskih
iflutara i predmetno podruje procesa imovinske diferencijacije ime se na selu
upotpunjavao krug socijalne i ekonomske borbe oko seljake batine.

U ovoj reenici od 43 rijei interpunkcija i red rijei su oajno loi. Autori-prireivai fraziraju li
fraziraju.

Tu njegovu poziciju, da ostavimo po strani neke ranije pominjane pogodnosti koje je
on uivao, jaala je injenica da je on imao otvoren pristup gradu, da je urbanizacijom
znatnog broja muslimanskog seljatva, putem rodbinskih i poslovnih veza, sticao
uporite u gradu i dodatna materijalna sredstva za svoju ekonomsku i drutvenu
djelatnost na selu i u neku ruku igrao ulogu posrednika uticaja muslimanskog grada i
njegove ekonomske penetracije na selo.

Ova sklepana gomila od 68 rijei jako je loa, a posebno je lo red rijei ove preglomazne
tvorevine, kao i interpunkcija.

Ali, ima primjera da su takve batine u rukama stanovnika sela promijenile status i
ule u kategoriju muslimanske seoske batine.

Evo opet Nihadovog hroninog alitisa, odnosno ve bolesnog zapoinjanja reenica sa rastavnim
veznikom ali.

Stranica 245.

Ali, za nahije koje su iz sastava Srebrenike nahije ule u sklop Zvornikog sandaka u
popisnom defteru Vlaha naseljenih u tim nahijama, defteru br. 405, zabiljeena su
brojna dobra vlakih starjeina i mukate muslimanskih posjednika zemljinog posjeda
u pojedinim nahijama, a u posljednjem odsjeku pri kraju deftera, data je lista
muslimanskih posjednika zemlje putem plaanja otsjekom (mikataa).

Evo opet Nihadovog hroninog alitisa, odnosno stalnog zapoinjanja reenica sa rastavnim
veznikom ali. Ova jeziva sklepana gomila od 57 rijei ima katastrofalno lou strukturu i
interpunkciju, uz spominjanje nekog deftera i to nekog teksta pri njegovom kraju.

Ali, kako je iflutenje po definiciji bilo ekonomsko-drutveni proces ija je izvorna
snaga imala svoj korijen u dominaciji gospodareeg muslimanskog feudalnog sloja i
muslimanskog grada, veoma su znaajna privatno-pravna dobra vlakih starjeina i
bogatijih Vlaha postala meta nasrtaja muslimanskih iflutara.

Evo opet emeritusovog hroninog alitisa, odnosno neumornog zapoinjanja reenica sa
rastavnim veznikom ali. Pogotovo je smijeno zapoinjanje glomaznih reenica kao naprimjer
one prethodno spomenute od 57 rijei, kao i ove od 40 rijei. Ova reenica je zaista grozna.

Iz ovog to je u ovoj irokoj eksplikaciji iflutenja naznaeno proizilazi da je odnos
izmeu islamizacije i iflutenja bio takav da se ta dva procesa pokazuju kao dva
meusobno uzajamna korelata.

Ovo je jedna izuzetno glupa reenica, koja nas samo moe do suza nasmijati. Pogledajte taj
nauniki poetak reenice gdje autori-prireivai ovako piu Iz ovog to je u ovoj irokoj
eksplikaciji...
Moda autori-prireivai ulaze u probleme sintakse, pa su naprimjer proitali Dva vida sloenog
sintaksikog odnosa: eksplikacija i deskripcija. Zbornik Matice srpske za filologiju i lingvistiku
XLII/1-2. Novi Sad 1999: 141-148.
Bolje bi im bilo da su u ake uzeli gramatike-pravopise i poeli uiti osnovna pravila pisanja i
pismenosti, a ne da nama njih dvojica bahatih pikzibnera objanjavaju ta je to iflutenje.

Ali emo odmah istai jednu interesantnu pojavu koja pada u oi.

Evo opet Nihadovog kroninog alitisa, odnosno bezveznog zapoinjanja reenica sa rastavnim
veznikom ali. Pored alitisa imamo i padanje u oi u ovoj veseloj reenici, koja to u stvarnosti
i nije.

I kasaba Donja Tuzla i kasaba Gornja Tuzla u stvari se pojavljuju u izvjesnom smislu,
svaka uz svoje solane, odnosno svaka sa svojim solanama, kao neka vrsta dvogubog
organizma u kome jednu stranu tog organizma ini eksploatacija prirodnih resursa
soli, sa izvjesnom zanatskom tehnikom iji sklop i nivo ne prevazailaze niti mogu
zakriti sutinu naturalnog proizvodnog ciklusa ovjek-zemlja, a drugu stranu tog
organizma ini gradsko naselje kao svojevrsna urbana radionica sa hijerarhijom
zanata ija je tehnologija zasnovana na preradi, obradi i oblikovanju iz krila
naturalnog ciklusa proizvodnje dobijeniha matrija i resursa, ijim se kretanjem u
finalnom ili polufinalnom obliku stvara primarna osnova obrta i trgovine.

Evo jedne mamutske gomile od 105 rijei koju autori-prireivai piu kao reenicu. Ovo je jedan
haos, jedan uas! Ma, kakav dvogubi organizam, ovo je isto, uplje i bezobrazno fraziranje.

Stranica 246.

Tako se takvo naselje, uglobljeno u lokalna, regionalna i ira privredna kretanja
konano, formira kao samostalno robnonovano, zanatsko-trgovako sredite, ali pri
emu, unato takve evolucije, izvorna genetska veza dijelova takvog dvogubog
organizma ostaje dominantna karakteristika tog organizma.

Grozota se nastavlja. Opet su tu dvogubi organizmi, opet su tu uplje fraze, opet je tu
katastrofa od reda rijei, opet je tu jezivo loa interpunkcija.

Tu stranu muslimanskih gradova u Zvornikom sandaku moemo najpreglednije
genetski pratiti kod onih gradova koji nastaju pod Turcima i koji svoj nukleus imaju u
razvijenim, bogatijim selima, u kojima dolazi do nastanka znaajnijeg islamiziranog
jezgra.

Sada autori-prireivai postaju ak i genetiari, jer oni genetski prate tu stranu muslimanskih
gradova. Tu, u jednoj reenici imamo nukleus, a imamo i jezgru, to je sutinski jedno te isto.
Ovo je uplje i nepismeno fraziranje i uporna prodaja magle.

Taj je sluaj utoliko interesantniji i tipski reljefniji to se i kasaba Graanica pojavljuje
u dvogubom liku, slinom dvjema Tuzlama, jer taj isti lan predstavlja veliku agrarnu,
seosku aglomeraciju.

Evo i kasaba Graanica se pojavi u dvogubom liku, kako kau prireivai slino dvjema
Tuzlama. Ljudi dragi, ovo je uas nad uasima. Pa je li pokojni Nedim Filipovi ovako neto
zasluio od svog sina i svog sestria.

Jedan lan tog dvogubog organizma predstavlja kasaba Graanica, a drugi lan selo
Graanica.

Sada nam je jasno da je jedan lan tog dvogubog organizma kasaba Graanica, a drugi lan selo
Graanica. Bravo autori-prireivai!

Stranica 247.

Kako je od dolaska ove nahije pod osmansku vlast do vremena pisanja ovog deftera
prolo kojih 15 godina, a Vlasi nisu mogli biti naseljeni odmah po zauzeu ove nahije,
izlazi da je islamizacija imala galopirajui ritam ili da je meu naseljenim Vlasima prije
naseljenja bilo podosta islamiziranih.

Ova salata od 47 rijei ima jezivo lo red rijei i interpunkciju, a vidimo da je islamizacija imala
galopirajui ritam. Izraz galopirajui ritam koristi se u muzici i na konjskim trkama, ali ne u
ozbiljnom historijskom radu, odnosno tekstu.

U varoi tvrave Sokol, sreditu ove nahije, zabiljeene su 33 muslimanske kue, 8
neoenjenih, 13 hrianskih kua, 1 udovica i 8 neoenjenih.

Vidimo opet da je u varoi tvrave Sokol zabiljeena jedan (1) udovica.

Ali muslimanske kue u toj varoi inile su samo 5.85% ukupnog broja kua u toj
nahiji.

Evo opet Nihadovog hroninog alitisa, odnosno nepotrebnog zapoinjanja reenica sa rastavnim
veznikom ali.

Ali aglomeracija njenog stanovnitva je znaajna, a broj islamiziranih domainstava
daleko je vei nego u varoi tvrave Sokola.

Evo opet ministarskog hroninog alitisa, odnosno glupog zapoinjanja reenica sa rastavnim
veznikom ali.

Nihade, Nihade! Ne pie se tvrave Sokola, ve tvrave Sokol

U naem defteru nije zabiljeeno da je to selo imalo rudnik eljeza /maden-i-ahen/,
ali o tom rudniku govori popisni defter Vlaha br.405 pisan koju godinu prije naeg
deftera.

U jednoj relativno kratkoj reenici tri puta se ponavlja rije defter. Autori-prireivai govore o
njihovom defteru, jer kau naem defteru, a nema nikakve literaturne naznake ili fus-note.

Po naem miljenju, ova stavka se odnosi na one seljake koji su uestvovali u
proizvodnji rudnika, pa im je napravljena olakica Ii u plaanju elementarnog dijela
naturalne rente i rente na proizvedeno eljezo, jer plaanje odsjekom /maktu/ uvijek
predstavlja olakicu, poto redovno predstavlja manje optereenje nego normirana
renta.

U ovoj kai od 48 rijei nabacanih bez ikakva reda, autori-prireivai se dalje razotkrivaju, jer
reenicu zapoinju sa indikativnim Po naem miljenju, to jasno govori da se radi o
njihovom miljenju, a ne miljenju pokojnog Nedima Filipovia.

ta li autorima-prireivaima znai izraz seljaci koji su uestvovali u proizvodnji rudnika?
Valjda su mogli jednostavno napisati seljaci koji su radili u rudniku. Sama po sebi ova nazovi
reenica, potpuno je konfuzna, loeg reda rijei i interpunkcije.

Stranica 248.

Ali, nastajanje te kasabe nee imati za posljedicu nestanak sela Graanica, to jest
njegove inkorporacije u kasabu Graanica, nego e ranije opisana aglomeraciona
cjelina sela Graanice i Drenovca sa mezrom Cvjetuljom ostati netaknuta kao neka
vrsta naturalno-proizvodne jedinice, iz koje e se i pored koje e se razviti kasaba
Graanica kao svojevrstan urbani atelje.

Evo opet Hasievog kroninog alitisa, odnosno blesavog zapoinjanja reenica sa rastavnim
veznikom ali, a u ovom sluaju reenice od ak 54 rijei. Moete zamisliti kada neki
prepotentni tipovi koji su sebi umislili da su pismeni zaponu toliku gomilu rijei sa rastavnim
veznikom ali. Autori-prireivai etiri puta papagajski ponavljaju rije Graanica, za koju
futuristiki predviaju da e postati svojevrstan urbani atelje.

Tako e se, slino dvjema Tuzlama, ali na svoj i samosvojan nain, razviti dvogubi
organizam koji e pod vidom kasabe predstavljati u proizvodnom i socijalnom smislu
jedan kompozit sastavljen iz dva elementa iji je donos odreen mjerilom objektivne
kvalifikacije urbanog i naturalnog sektora proizvodnje u osmanskoj feudalnoj
formaciji.

Evo nam jo jedne gomile od 47 rijei, gdje autori-prireivai ponovo navode smjehuriju kao
slino dvjema Tuzlama, te dvogubi organizam, koji se nigdje ne susreu osim u ovom
opskurnom uratku. Inae ova gomila rijei nije nita drugo nego prelivanje iz upljeg u prazno,
golo bezvezno fraziranje, oaj od reda rijei i interpunkcije.

Stranica 249.

To bi u isto vrijeme bacilo svjetlo o stvarnom ueu Vlaha u islamizaciji u ovoj nahiji.

Nije mi nikako jasno kako neto moe baciti svjetlo o stvarnom ueu Vlaha u islamizaciji u
ovoj nahiji? Totalno nepismeno!

Ali, u njemu se spominje Sinan-beg kao upravnik Zvornikog sandaka u vrijeme kad
je vren popis Vlaha u tom sandaku.

Evo opet, po ko zna koji put, Nihadovog hroninog alitisa, odnosno neumornog zapoinjanja
reenica sa rastavnim veznikom ali.

Ali to vrijeme moralo je takoe biti kratko, tako da se moe rei da je izmeu vremena
vlake kolonizacije u Zvornikom sandaku i prireivanja deftera br. 173 iz 1533.
godine protekao relativno kratak vremenski razmak.

Evo opet emeritusovog hroninog alitisa, odnosno velebnog zapoinjanja reenica sa rastavnim
veznikom ali. Pogledajte samo ovih blesavih objanjenja o tome da je kratko vrijeme ustvari
kratak vremenski razmak!

Ujedno bi se dobila slika o tome u kojem su se broju naselili Vlasi u ovoj nahiji, koja su
sela i zemlje zauzeli ili oivjeli, kakav je bio njihov brojni omjer prema zateenom
stanovnitvu, da li se tu radilo o istoj ili srodnoj rodovskoj masi, ima li kod njih
priznaka koji bi govorili o njihovom drutvenom i proizvodnom biui, konano, da li su
oni moda bili zahvaeni islamizacijom jo prije svoga dolaska u Zvorniki sandak, te
da li su u vrijeme nakon doseljenja nastavili populacionu ekspanziju u drufim selima
ove nahije.

Evo jo jedne mamutske reenice koja ima devedeset i jednu rije. Ta golema masa nabacanih
rijei ne moe se uklopiti ni u kakvu definiciju reenice, jer nema ni subjekta, ni predikata, ni
objekta, niti bilo kakvog elementa reenice. Proitate li paljivo ovu gomilu rijei uvjerit ete se da
ta nakupina nema nikakvog smisla, a o nakaznom slaganju subjekta i predikata da i ne govorim.

Stranica 250.

Da bismo olakali uvid u poreenje izmeu deftera br. 405 i deftera br. 173 u pogledu
8 sela koja se nalaze u oba deftera, potrebno je istai slijedee. Kao to smo ranije
istakli, Vlasi su u ranoj fazi prelaska na zemljoradnju organizovali zadrune
patrijarhalne porodice u kojima su se pod starjeinstvom glave porodice mogli nai svi
pripadnici ue krvne grupe, sinovi, braa, oevi, strievi, bratii, strievii.

Jasno nam je da se radi o proizvoljnom lupetanju ove dvojice bezobraznika koji su se dokopali
pisane zaostavtine pokojnog Nedima Filipovia i sada se igraju osmanista, a pojma nemaju ni o
osnovnim elementima metodologije pisanja naunog rada. Njihov stalni direktni govor jasno
ukazuje ne samo na taj nedostatak elementarnog znanja, ve i o tome da se njih dvojica kriju iza
autoritativnog imena pokojnog Nedima Filipovia koji nikad ne bi napisao ovakve gluposti.

Ali se ipak iz tog poreenja moe dobiti uvid u tempo i irinu islamizacije u vremenu
izmeu ta dva deftera.

Evo opet Hasievog hroninog alitisa, odnosno hroninog zapoinjanja reenica sa rastavnim
veznikom ali, svakako u jednoj izuzetno glupoj, bolje reeno smijenoj reenici.

Stranica 251.

Pada u oi znatno smanjenjenje broja hriana u ovom selu, to bi se moglo objasniti
pomicanjem dijelova vlakog stanovnitva radi zahvatanja novih zemalja i stanita u
ovoj nahiji.

Evo autorima-prireivaima po ko zna koji put pada neto u oi to je ve postalo previe
dosadno. Ovakvo papagajsko ponavljanje izraza koji nije adekvatan nivou naunog djela, odnosno
teksta naunog djela, jo je jedan od dokaza nekompetentnosti ove dvojice bezobraznika.

Stranica 252.

Po ovom defteru, u Donjoj Lohinji bilo je 14 muslimanskih kua i 3 neoenjena i 4
hrianske kue i 1 batina.

Ovde se radi o nepotrebnom ikanju, odnosno ponavljanju sastavnog veznika i. Takoe se vidi
do kakve nakaradnosti moe dovesti upotreba arapaskih brojeva. Na kraju ove reenice moe se
proitati 1 (jedan) batina.

Pada u oi Mubarek akindija.

Evo sada autorima-prireivaima pada u oi neki Mubarek akindija. Nama, itateljima ovih
njihovih grozota, ostaje nejasno to im ba ta osoba pada u oi.

Pada u oi da je do 1533. godine u 3 od 5 vlakih sela dolo do muslimanske
majorizacije, da se u 3 preostala sela hrianska veina zadrala, uz vee gubitke u
selu Klokotnici i selu Bresnici i manje gubitke u selu Stipanje Polje.

Evo na jednoj stranici drugog ponavljanja padanja u oi. U reenici od 43 rijei papagajski se,
ak pet puta ponavlja rije selo.

Meu hrianima pada u oi Radovan siromah i dva kuedomaina od kojih svaki ima
po jednog islamiziranog sina.

Konano, trei put na ovoj stranici opet autorima-prireivaima neto pada u oi. Za autore-
prireivae je normalno napisati da Radovan siromah i dva kuedomaina pada u oi, umjesto
da im te tri osobe padaju u oi, kad im ve stalno neko ili neto pada u oi.

Stranica 253.

U defteru br. 405 selo Drenovac ima 68 hrianskih kua, 57 tabia, 1 udovica, 9
muslimanskih kua, 6 tabija hriana rataja i 1 muslimana rataja.

Kako proitati ovu reenicu nego sa jedan udovica i jedan muslimana rataja. Neko bi
moda pomislio da sitniarim, no velika veina vas e se sloiti da u naunom tekstu nisu
dozvoljene nikakve improvizacije sa arapskim brojevima i da nema nikakva
samopodrazumijevanja.

Meu hrianima padaju u oi 7 dolaca i 2 dolaka sina, kao i 1 sin siromaha.

Evo, i na ovoj stranici teksta prireivaima neke osobe padaju u oi.

Pojava lica za koje se kae da je sin papuara u selu Drenovcu, Tomasa, sina papuara,
sa tabiom-sinom Mehmedom, indicira tendenciju razvoja koji je u toku.

Ovo je jako runo napisano. Proizilazi da pojava lica za kojeg se kae (pria se, izgleda i djeluje
neprovjereno!), da je sin nekog Tomasa, papuara iz sela Drenovac, a koji je i sam valjda sin
nekog drugog neimenovanog papuara, indicira tendenciju razvoja koji je u toku.

Iz docnijeg stanja stvari moe se zakljuiti da se u agrarnoj jedinici koju su
predstavljali selo Graanica i selo Drenovac vre postepene transformacije u
postepenom okupljanju i izdvajanju zanatlija meu zemljoradnikim stanovnitvom,
pri emu se ne moe zanemariti uloga postojeeg rudnika eljeza, i da se tako
pripremi poetni nucleus budue kasabe Graanica.

Ova velika gomila od pedeset i dvije neuredno nabacane rijei odlikuje se ponavljanjem atributa
postepeno.

Pogledajte kako samo jadno zvui postepene transformacije u postepenom okupljanju.

Nije mi jasno zato autori-prireivai kau selo Graanica i selo Drenovac, kad su mogli
jednostavno napisati sela Graanica i Drenovac. Inae je ta autorsko-prireivaka takozvana
reenica uasna, ba kao i hiljade reenica u ovom njihovom nedjelu.

Uostalom, injenica da se kao predstavnici organizacije sela po katunsko-rodovskim
vezama u ova dva sela javljaju muslimanski primiuri vrlo je indikativna i, po naem
miljenju, u ovom sluaju ukazuje na fazu prelaza na novi razvoj.

Vrlo je neobino zapoinjati reenicu u nauno tekstu sa rijeju uostalom. Ova reenica je vrlo
nerazumljiva. Ima lo red rijei i oajnu interpunkciju.

Stranica 254.

Prirodno je da se u borbi dvaju tendencija, zadravanja agrarnih odnosa i stare krvno-
rodovske relacije i stvaranja nukleusa robno-novanog sredita i islamizacije, u
agrarnoj cjelini pomenuta dva sela ovaj sukob i topografski rasporeivao.

I u ovoj reenici je jako lo red rijei, a i interpunkcija. Reenica je nerazumljiva.

Ali su te dvije tendencije, iako meusobno opozitne, bile komplementarni dijelovi
kretanja jednog procesa.

Opet su prisutni simptomi Nihadove hronine bolesti, a to je alitis. Ova reenica je zaista grozna.

Ali ta injenica nije mogla sprijeiti razvoj koji se kretao u znaku neizbjenosti da je
selo Drenovac u odnosu na selo Graanicu igralo ulogu koja se moe uporediti sa
ulogom hrianske varoi jednog muslimanskog grada u odnosu na taj grad.

Opet, po ko zna koji put su prisutni simptomi stare hronine bolesti od koje boluje Nihad Hasi, a
to je alitis. Vidi se ta se deava kad se jedna reenica od 40 rijei zapone s rastavnim
veznikom ali. Ja ovu reenicu uopte ne razumijem. Red rijei je jako lo, kao i interpunkcija.

Ali, to poveanje broja hrianskih kua ne moe se razmatrati bez uzimanja u obzir
injenice da je u taj broj kua uao znatan broj oenjenih tabia od 57 tabia koje biljei
defter br. 405, tako da se podatak deftera 173 o 101 hrianskoj kui i 20 neoenjenih
grosso modo dobija dekaliranjem podataka deftera broj 405 o Vlasima hrianima, 68
hrianskih kua, 57 tabia, 1 hrianska rataja, u plan rasporeda hriana u defteru
broj 173.

Evo i u ovoj gomili od 74 rijei, koju autori-prireivai smatraju reenicom, prisutnog simptoma
stare emeritusove hronine bolesti, a to je alitis. Jasno je da se i ovde radi o gomili rijei koje i
pored najbolje volje teko bilo ko moe razumjeti.

Ve smo istakli da se u defteru br. 173 iz 1553. godine javlja selo Sitna kao vlako
selo, sa primiurem na elu.

Autori-prireivai naglaavaju da su ve istakli neto to sada ponavljaju, a ni prvi put, kao ni na
ovom mjestu, nema nikave reference ili fus-note.

Pitanje se postavlja da li su pojedine frakcije bivih rodovsko-katunskih grupa, kojih
je sve vie ukoliko se rodovsko drutvo erodira, naseljavane u pojedina sela nakon
smjetanja osnovne vlake mase po selima, pa je tako dolo do naknadnog smjetanje
jedne ili vie vlakih frakcija u pomenuto selo Sitna.

U ovoj gomili od 47 nabacanih rijei autori-prireivai zapoinju tu svoju nazovi reenicu sa
Pitanje se postavlja, umjesto da kau Postavlja se pitanje. Ne moe se kazati pa je
tako dolo do naknadnog smjetanje, ve valjda pa je tako dolo do naknadnog
smjetanja. Tri puta se ponavlja rije selo. Red rijei i interpunkcija su jako loi.

Stranica 255.

Ali, to nije umanjivalo znaaj uea te varoi u islamizaciji i njenog uticaja na
islamizaciju u ovoj nahiji, jer je tvrava Sokol predstavljala vojni punkt osmanske
vlast u toj nahiji.

Evo opet po ko zna koji put alitisa u ovom naunom prijektu, kako ga prireivai arogantno i
bezobrazno nazivaju. Sama ova reenica zapoeta sa rastavnim veznikom ali, veoma je runa i
stilski zaista nedotjerana, sa nepotrebnim ponavljanjem rijei nahija.

Ako tome pribrojimo vlako selo Sitna sa 30 hrianskih kua i 5 neoenjenih, onda se
broj vlakih hrianskih kua i neoenjenih Vlaha hriana die na 324 hrianske
kue i 85 neoenjenih.

I ako je reno u direktnom kondicionalu, koji u ovom sluaju ne oznaava intenciju, ve se iz
sadraja ove reenice vidi da je to ve uraeno, jako je runo govoriti indirektnim govorom.
Autori-prireivai su mogli rei Ako se pribroji vlako selo Sitna... umjesto Ako se tome
pribroji....

Stranica 257.

Ta injenica je utoliko znaajnija to mi ne moemo sigurno rei ni za 6 sela ove
nahije, za koje nemamo dokaza da su vlaka, da nisu vlaka ili da nisu djelomino
naseljena vlakim frakcijama.

Opet autori-prireivai koriste direktni govor i sebe oznaavaju sa mi, odnosno prvim licem
mnoine. Ne moe se napisati mi ne moemo sigurno rei ni za 6 sela ove nahije, za koje
nemamo dokaza, ve valjda samo to se ne moe se sa sigurnou rei ni za 6 sela ove nahije,
za koja nema dokaza.
Tri puta se ponavlja pridjev vlaka, a to nije bilo potrebno.

O sudbini tog seljatva ne znamo nita sigurno.

Pored direktnog govora, ovdje se treba izraziti zamjerka zbog loeg reda rijei u reenici. Moda je
bolje moglo izgledati da se napisalo Nita se pouzdano ne zna o sudbini spomenutog seljatva.

Drugo, da je meu Vlasima bio znatan broj islamiziranih prije doseljenja u ovu nahiju,
da se islamizacija tog stanovnitva nastavila nakon doseljenja i da je, ukoliko je
vrijeme odmicalo, dobijala sve bri ritam.

Ne moe se rei ukoliko je vrijeme odmicalo. Naime, ovaj tekst nije haiku poezija ili neka
forma poezije ili proze koji dozvoljavaju ovakav nain slobodnog, odnosno oputenog izraavanja.
Vrijeme protie, vrijeme ide, vrijeme prolazi, ali se u ovom kontekstu ne moe koristiti izraz da
vrijeme odmie. Nadalje, najblae reeno zauuje uvjetna ili kondicionalna forma u smislu
ukoliko je vrijeme odmicalo, to najvie lii na ako je ikako vrijeme odmicalo ili ako se je
vrijeme od neega odmicalo.
Sama reenica je loe formulirana, a onda je na kraju odjednom vidimo da je islamizacija ba kao
neka melodija ili muzika dobijala sve bri ritam. Islamizacija je mogla dobijati na brzini, na
kvantitetu, na intenzitetu, ali najgluplji je izbor sada proces islamizacije svrstavati u muzike
kategorije, te joj stalno nametati ritam kao jednu od determinanti.

Stranica 258.

Ali, u tim izvorima ne nailazimo na podatke o tom da je nova tendencija
sedanterizacije Vlaha u domaem feudalizmu iskoritena da se putem njihove
masovne kolonizacije nasele krajevi sa nedovoljnom, prorijeenom populacijom, a to,
po naem miljenju, kazuje da se proces sedanterizacije Vlaha u domaem feudalizmu
mogao odvijati u obliku spontanog pokretanja i naseljavanja Vlaha u lokalnim ili
uskoregionalnim parametrima, bez ire dravne i drutvene incijative.

Evo u jdnoj glomaznoj gomili od 66 rijei, a koja bi trebala prestavljati reenicu, opet i po ko zna
koji put simptoma Nihadovog hroninog alitisa, odnosno ve bolesnog i potpuno neprimjerenog
zapoinjanja reenice sa rastavnim veznikom ali.
Opet se koristi direktni govor kada se pie u tim izvorima ne nailazimo.., umjesto da je
napisano u tim izvorima se ne nailazi.... Inae, sama reenica je vie nego grozna, jezivog reda
rijei i interpunkcije.

Stranica 259.

Za to vrijeme desile su se vrlo znaajne promjene u ivotu Vlaha, na putu njihovog sve
breg prelaska na zemljoradnju.

Ovde je red rijei jako lo, kao i interpunkcija.

Iako oni zadravaju jedno vrijeme nakon koloniziranja svoju staru katunsko-rodovsku
organizaciju, ta organizacija vremenom stalno slabi, jer nova, zemljoradnika okolina
u koju se oni uklapaju snano djeluje na njih.

Ovdje je posebno loa interpunkcija.

Ali je osnovni faktor njihove relativno brze transformacije, kao to smo to ve istakli,
zemljini posjed, zemlja kao osnovno sredstvo rada koje na raun njihovih ranijih
rodovsko-katunskih veza zauzima mjesto osnovnog ekonomskog i drutvenog
posredovanja u vlakim zajednicama.

Evo u jdnoj gomili od 38 rijei, a koja bi trebala prestavljati reenicu, opet i po ko zna koji put
simptoma Nihadovog hroninog alitisa, odnosno ve bolesnog i potpuno neprimjerenog
zapoinjanja reenice sa rastavnim veznikom ali. Pored direktnog govora i loeg reda rijei i
interpunkcija je oajna.

Tu se sporazumi izmeu Vlaha i Turaka oznaavaju izrazom ahidname-ugovor, emu
se, iz docnijeg vremena, moe prikljuiti ve pomenuti primjer kolonizacije Vlaha u
nahiji Nenavite u Zvornikom sandaku do koje je dolo nakon osmanskog
zauzimanja tvrave Dobor 1537. godine.

I u ovoj gomili od 39 nabacanih rijei vidimo jako lo red rijei i interpunkciju.

Stranica 260.

Kako emo, u protivnom sluaju, objasniti znatno islamiziranje Vlaha koloniziranih u
podrujima kakvo je, na primjer, nahija Sokol, gdje su naseljeni Vlasi predstavljali
apsolutnu veinu i gdje gotovo nije postojalo domae upsko seljatvo ranije prelo na
islam, jer je ta nahija dola pod osmansku vlast kratko vrijeme nakon naseljavanja
Vlaga u tom kraju?

Ova upitna reenica od 53 bezvezno nabacane rijei, sa loom interpunkcijom, mogla je biti
napisana u pet boljih varijanti, a pogotovo bi bilo sve jednostavnijei preglednije da je sve izraeno
u dvije jednostavnije reenice.

Stranica 261.

Oevidno je da je osmanska vlast tahav razvitak podravala i na odreeni nain
usmjeravala, oslanjajui se na tendenciju objektivnog privrednog razvitka.

Ovaj prigovor je vie formalne prirode, jer je jasno da su autori-prireivai namjeravali napisati
takav, a napisano je tahav. No, kada se pogleda errata na kraju knjige, odnosno list sa
erratom uz ovu knjigu, vidi se sa koliko arogancije i ignorancije su pregledavane greke u ovoj
monstruoznoj prireivakoj podvali koju oni bezobrazno nazivaju Islamizacija u Bosni i
Hercegovini, i koju na najpodmukliji nain podmeu mrtvom Nedimu Filipoviu.

Ali, tu treba raunati sa ranoislamskom ustanovom muslimanskog oratorija, to jest
molitvenih prostorija u privatnim kuama, koje podsjeaju na bogumilsku praksu
obavljanja javnih i privatnih molitava.

Evo u jednoj relativno maloj zbrkanoj salati od 26 rijei, a koja bi trebala prestavljati reenicu,
opet i po ko zna koji put simptoma Nihadovog hroninog alitisa, odnosno ve bolesnog i potpuno
neprimjerenog zapoinjanja reenice sa rastavnim veznikom ali.
Pogledajte molim vas da molitvene prostorije u privatnim kuama autore-prireivae podsjeaju
na bogumilsku praksu obavljanja javnih i privatnih molitava. Pa to je grozno! Poed toga,
ispravnije je napisati molitvi, nego li molitava.

Takvi oratoriji mogli su imati svog stalnog imama i hatiba (propovjednika) ili su tu, u
zavisnosti od veliine muslimanske aglomeracije, mogli molitvu i propovijedi obavljati
putujua svetena lica, osobito u vrijeme ramazanskog posta, a esto pripadnici
mistinih redova, sufije.

Ovo je jedna grozna reenica, koja je potpuno nerazumljiva. Oajan je red nabacanih rijei, a da o
jezivoj interpunkciji i ne govorimo.

Obino je u takvim prostorijama vrena poetna vjerska nastava, obuka kuranskog
tiva, javna sukcesivna lektira cjeline kuranskog teksta (hatme), proslava
Muhamedovog roenja, u ijem je sreditu bilo itanje ili recitovanje tome posveene
himnine poeme.

Ovo je zaista vie nego li grozno. Od ovakvog teksta se moe jedino nakostreiti kosa na glavi.
Umjesto da napiu Kur'anski umjesto kuranski, autori-prireivai lupetaju takve gluposti kao
kuransko tivo, ili poistovjeuju hatme sa javnom sukcesivnom lektirom kuranskog
teksta. Kada se napie proslava Muhamedovog roenja moglo bi se podrazumijevati da su
autori-prireivai mislili na Muhamedov roendan ili dan Muhamedovog roenja, no u
naunom tekstu nema podrazumijavanja, ve ono to se eli rei treba napisati jasno i precizno.
Da su autori-prireivai napisali proslava roendana ili dana roenja proroka Muhameda ili
Muhameda alejhiselama, to bi bilo korektno, a ovako ta se proslava moe odnositi na roenje
nekog djeteta kojem su roditelji dali ime Muhamed. Mislim da nije adekvatan opis te proslave jer
autori-prireivai tvrde da je u njegovom sreditu bilo itanje ili recitovanje tome
posveene himnine poeme.

Rijeju, ti oratoriji su bile vane ustanove muslimanskog kulta i vjersko-moralnog,
kulturnog i socijalnog uticaja po selima.

Neuobiajeno je u ozbiljnom naunom tekstu reenicu sa rijeju. Mislim da ovde nije adekvatan
izraz muslimanski kult.

Stranica 262.

Kada se zna historija razvitka zanatstva i cehova kod Turaka, njihova organiziranost i
vrlo iva preduzetnost, ije korijene treba traiti u selduko-osmanskoj tradiciji
ahistva koje je organizaciono i moralno proimalo to zanatstvo i, usko povezano sa
sufijstvom, igralo vanu ulogu u razvijanju postojeih i nastajannju novih
muslimansko-orijentalnih gradova, onda se, povodom naeg razlaganja o nastanku
kasabe Graanica, moe rei da indicije za to nalazimo i u historiji gradova u
Zvornikom sandaku.

Evo jedne glomazne tvorevine sklepane od ak sedamdeset i jedne rijei. Ovo je uasna gomila
bezvezno poredanih rijei i nakaradne interpunkcije i ne moe se smatrati reenicom. Autori-
prireivai po ko zna koji put istiu sebe u mnoini napisavi naeg izlaganja, to se uklapa u
stotine i stotine dokaza da oni ustvari figuriraju kao autori ovih grozota kojim su dali pretenciozan
naslov Islamizacija u Bosni i Hercegovini, zakitivi svoje zlodjelo imenom Nedima Filipovia.

Poto znamo drutveno-ekonomsku i kulturno-politiku ulogu orijentalno-
muslimanskih gradova, moemo rei da je okupljanje zanatlija i trgovaca u
novonastalim gradovima moglo slijediti podsticanjem te vlasti, za to imamo
ilustracije, esto veih razmjera, u historiji nekih veih gradova, o kojima govore
osmanske hronike i drugi izvori.

U ovoj skalameriji od 44 rijei oajni su red rijei i interpunkcija. Ovu gomilu rijei treba tri puta
proitati da bi se naslutilo ta su prireivai htjeli kazati. Ovdje autori-prireivai tri puta istiu
sebe, koristei izraze direktnog govora, i to Poto znamo, moemo rei, za to imamo
ilustraciju, a trebali su rei Poto se zna, moglo bi se rei, za to postoje ilustracije, itd,

Ono to pada u oi jest to da ovaj defter biljei kuedomaine u tim mahalama bez
naznake imena njihovog oca to odudara od naina biljeenja starjeina kua u selima
Graanici i Drenovcu.

Evo po ko zna koji put prireivaima neto ponovo pada u oi.
Ne moe defter biljeiti, ve samo neto moe biti zabiljeeno u nekom od deftera. Kada se,
meutim, u tekstu govori o neemu, onda treba navesti literaturni podatak ili fusnotu, to su ova
dvojica prevaranata potpuno zaboravili.

Stranica 263.

Od ostalih zanata i zanimanja tu su slastiarski zanat, mesarski zanat, sagrakijski
zanat /izrada pehara/, i maserski zanat, odnosno lica koja su kiridije, fiziki radnici i
izviai /gozcu/ i to po jedno lice.

U ovoj nemutoj reenici ak pet puta se sasvim nepotrebno pominje rije zanat.

Pada u oi da se ni u jednoj mahali ne spominje muslimanska bogomolja.

Opet autorima-prireivaima pada u o da se ni u jednoj mahali ne spominje muslimanska
bogomolja.

U prvoj mahali zabiljeen je hoda Ali, dok se meu posjednicima vinograda javlja
hoda Husein.

Ova reenica je izuzetno blesava za jedan ozbiljan nauni tekst. Ko je zabiljeio hodu Alija u
mahali, a gdje su se to skupili posjednici vinograda pa se meu njima javlja hoda Husein?

Po svemu, bogomolje u ovoj kasabi jo se nalaze u stanju oratorija.

Ovo je izuzetno glupa reenica. ta znai izraz Po svemu?
Kakvo je to stanje oratorija u kojem se nalaze bogomolje u nekoj odreenoj kasabi?

To je odredba da muslimani takvog mjesta treba da imaju moralni i vjerski lik
autentinih muslimana koji posvjedouju obavljanjem 5 dnevnih molitava kao i
zajednike, glavne obredne molitve petkom u damiji.

Ovde nam se imanentno namee postojanje autentinih muslimana i neautentinih
muslimana. Autori-prireivai su odredili da su autentini muslimani oni koji svoj moralni i
vjerski lik posvjedouju obavljanjem pet dnevnih molitava, a uz to i zajednike, glavne obredne
molitve petkom u damiji. Vjerovatno su neautentini muslimanioni koji se ne pridravaju
vjerskog reima autentinih muslimana. Hvala bogu da smo od autora-prireivaa dobili ova
nova saznanja. Da ovih autora-prireivaa nema, trebalo bi ih pod hitno izmisliti! Oni opet piu
molitava, umjesto molitvi.

To nam, vjerovatno, moe pomoi da objasnimo pomenuti nain popisa muslimanskih
stanovnika kasabe Graanica.

Ponovo autori-prireivai govore direktnim jezikom i ne izbjegavaju spominjati sami sebe. Da su
znali biti nauno korektni mogli su napisati To vjerovatno moe pomoi da se objasni pomenuti
nain popisa....

Ukoliko su se tendencije razvitka u pravcu nastajanja te kasabe vie ispoljavale
razvojem zanata i prometa, utoliko se ubrzavao ritam islamizacije u tom kraju i
orijentacija, osobito mlaih ljudi, prema bavljenju zanatom i obrtom.

Ovo je jo jedna jako loa reenica. Molim vas kakav je to nain izraavanja kad se koriste izrazi
tipa ukoliko-utoliko, ritam islamizacije? Red rijei i interpunkcija su jako loi, kao i obino.

Stranica 265.

Kako vidimo, u selu Drenovcu islamizacija je znatno napredovala, ali su hriani jo
uvijek predstavljali veinu.

Evo kako autori-prireivai neto vide, pa kliku Kako vidimo, a mi nita ne vidimo, jer nema
nikakve reference ni fus note, pa moramo vjerovati ovim prireivaima na rije.

Ali, veina hrianskih batina prela je u muslimanske ruke.

Evo opet i po ko zna koji put simptoma Nihadovog hroninog alitisa, odnosno ve bolesnog i
potpuno neprimjerenog zapoinjanja reenice sa rastavnim veznikom ali.

Stranica 267.

Sada se pojavljuje selo Grabska sa Podstinom, koga nema u defteru br. 173 iz 1533.
godine.

Kakva je to reenica koja se zapoinje sa Sada se pojavljuje, a to se pojavljivanje odnosi
se na davnu 1533. godinu?

Sada se pominje dio sela Hranica Rika kao podruan ovoj nahiji.

Slijedea reenica ponovo poinje sa Sada se pominje Bez komentara!

Stranica 269.

Iako nemamo podataka da li je u vremenu izmeu 1533. i 1548. godine bilo
islamizacije u ovom selu, moe se zakljuiti ili da je islamizacija bila vrlo mala, ili je
nije bilo nikako.

Autori-prireivai opet uporno koriste direktni govor u kojem napadno istiu sebe, te piu Iako
nemamo podataka, umjesto da napiu Iako nema podataka.... Nadalje, radi se o istoj
kontradikciji, jer nema nikakve logike veze izmeu toga da autori-prireivai nemaju podataka da
li je u tom nekom selu bilo islamizacije, a u istoj reenici kau da je u tom istom selu islamizacija
bila vrlo mala ili je nije bilo nikako. Takva tvrdnja je jedna ordinarna glupost.

Stranica 270.

Ne samo u ovoj nahiji nego i u drugim nahijama pada u oi injenica da se u velikom
broju vlakih sela u skupini hriana i skupini muslimana pominju dolaci i hajmani.

Opet autorima-prireivaima pada neto u oi, ali nama treba pasti u oi da autorima-
prireivaima pogreno pada u oi, jer u vlakim selima valjda ive Vlasi, a ne skupine hriana i
skupine muslimana.

Ta pojava ne moe se objasniti samo time da u njenom korijenu lei otpor prema
osmanskom agrarnom sistemu, da je posljedica pritiska islamizacije, iflutenja i
nedovoljnog posjeda obradive zamije, nego se tom objanjenju mora prikljuiti i to da
se u tom faktoru reflektuje istina da se u novim posjedovno-drutvenim relacijama
kidaju ne samo u grupnom nogo i individualnom obliku stare rodovsko-katunske veze i
da se pojedinci, kao i molekuli cjeline ranijih odnosa, po principu vjerske podjele
prikljuuju odgovorajuoj skupini u drugim selima, pri emu posjedovni, socijalni i
drugi uslovi nove sredine igraju ne malu ulogu, iako su ti uslovi esto prikriveni
izgledom sluajnosti istihijnosti.

Evo jedne kratke reenice od 105 rijei. Mislim da bi onaj ko bi nakon deset itanja potpuno
jasno shvatio ta autori-prireivai ele kazati, trebao dobiti veliku nagradu za brzo razmiljanje.
Ovo je jedna golema gomila rijei sklepanih u jednog frazerskog mastodonta sa biserom poput
molekuli cjeline ranijih odnosa.

Ali, sluaj muslimanskih dolaca i hajmana moe da implicira i druge momente.

potpuno neprimjerenog zapoinjanja reenice sa rastavnim veznikom ali.

Kako to sluaj muslimanskih dolaca i hajmana moe da implicira i druge momente? Koji su to
drugi momenti?

Jedan muslimanski dolac ili hajman mogao je da napusti staro selo upravo iz otpora
prema islamizaciji, ali je, pred povoljnim ekonomskim i socijalnim uslovima nove
sredine, primao islam i ulazio u muslimansku skupinu te sredine, ili da, u elji da pree
na islam, naputa staru sredinu i trai za sebe socijalno i posjedovno pogodnu sredinu
i tu prelazi na islam, ili da, na primjer, jednom hajmaneu koji se skrivao od popisa
ostaje kao najsigurnije sredstvo legalizacija i ukljuivanje u redovan ivot
islamizacija.

Pored niza opravdanih primjedbi na uasno nizak kvalitet ovog cijelog teksta, pored jasne i
oigledne injenice da su autori-prireivai potpuno nepismene osobe, pored injenice da su
recenzenti dali formalno zeleno svjetlo da ova nakaradna tvorevina izae na svjetlo dana i pojavi
se kao djelo pokojnog Nedima Filipovia, znai pored svega toga, moram istai stalnu sklonost
takozvanom dadakanju ili dadaizmu koji se provlai kroz cijeli tekst. Evo nas pred gomilom od
osamdeset i dvije rijei koje su nabacane bez ikakva reda i smisla. Pored katastrofalno loeg reda
rijei, oajnog stila i dadaizama, treba istai veoma lou interpunkciju. Pored toga u cijelom tekstu
susreemo izraze hajman i hajmani, a ovdje autori-prireivai za tu istu imenicu u singularu, za
njenu formu u dativu, ili odgovoru na pitanje kome ili emu, piu hajmaneu umjesto da su
napisali hajmanu. Na kraju reenice autori-prireivai izjednaavaju islamizaciju kao najsigurnije
sredstvo legalizacija i ukljuivanje u redovan ivot.

Padaju u oi u zvornikom sandaku brojni feudalni iftluci, naseljeni iskljuivo
islamiziranim hajmanima i dolacima.

Evo jo jedne oajno loe reenice, odnosno karikature od reenice sa komino loim redom rijei.
U toj reenici po ko zna koji put autorima-prireivaima pada neto u oi, to ve postaje
zamorno i gadljivo. Za autore-prireivae je na ovom mjestu, kao i na nekim drugim mjestima u
ovom tunom i odurnom tekstu, zvorniki sandak, a ne Zvorniki sandak. ak i takvi
relativno mani i oprostivi propusti nisu doputeni u ureivakoj politici seoskih zidnih novina, a
kamo li u tekstu koji autori-prireivai nazivaju na nauni projekat.

Stranica 271.

Posmatrano izolovano, u pojedinanim sluajevima, kategorije dolaca i hajmana
izgledaju zanemarljive koliine, ali se slika mijenja kada se ta pojava razmatra u
svojoj ukupnosti.

Ja nikad do sada nisam uo da se kategorija nekih ljudi moe izraavati kao zanemarljiva
koliina, no, to moe i to je doputeno kod ovih razuzdanih i arogantnih autora-prireivaa, a u
stvarnosti nepismenih amatera. Odjednom, u istoj nakaradnoj reenici autori-prireivai izjavljuju
da se ta slika koju su oni stvorili mijenja, kada se ta pojava koju oni nakaradno definiraju,
posmatra u svojoj ukupnosti. Kolika koliina jeftinog fraziranja, papanske pirotehnike, prodaje
hafifnih dumina, koliko jadno, da jadnije biti ne moe.

Onda se vidi da dolaci i hajmani odraavaju ekonomsko-socijalne odnose na selu,
igru odnosa klasnih i religijskih sila, otpore i prilagoavanja pojedinaca i grupa,
kristalizaciju fizionomije pojedinih naseobina, privlanu snagu nastajanja novih
naprednih sela ili gradskih sredita, proboj odreenih tendencija, esto praenih
incijativom osmanske vlasti, u razvitku pojedinih naseljenih punktova.

U ovoj gomili od 50 nabacanih rijei autori-prireivai u pasivu dodue kau Onda se vidi,
ba u stilu kao da priaju neku djeiju priu Onda doe baka....

ta se onda vidi?

Autori-prireivai sugeriraju da se onda vidi da dolaci i hajmani svata neto rade. Dolaci i
hajmani odraavaju ekonomsko-socijalne odnose na selu, te odraavaju igru odnosa
klasnih i religijskih sila, pa odraavaju otpore i prilagoavanja pojedinaca i grupa, te
odraavaju kristalizaciju fizionomije pojedinih naseobina, nadalje odraavaju
privlanu snagu nastajanja novih naprednih sela ili gradskih sredita, i konano
odraavaju proboj odreenih tendencija, esto praenih incijativom osmanske vlasti,
u razvitku pojedinih naseljenih punktova.

Skoro svakome je jasno znaenje glagol odraavati i imenica odraz. Nije mi jasno da ba
dolaci i hajmani sve ovo odraavaju, te mi nije jasno kako dolaci i hajmani mogu sve to
odraavati. Nadalje, pitam se ta je to igra odnosa klasnih i religijskih sila, a ta je to
privlana snaga nastajanja novih naprednih sela ili gradskih sredita, te ta je to
proboj odreenih tendencija?

Ovo je samo uplje fraziranje dvojice za historiju, a posebno osmanistiku, potpuno
nekompetentnih autora-prireivaa.

To bismo eljeli da ilustrujemo na primjeru sela Sitna u ovoj nahiji, ali ne u vidu
apodiktike tvrdnje ve u smislu jedne mogue indikacije.

Jasno nam je da autori-prireivai kau da imaju elju neto ilustrirati, ali samo kao u obliku jedne
mogue indikacije. Pogledajte malo interpunkciju u ovoj reenici.

Ali, sada se u ovom selu pojavljuju i 2 muslimanska domainstva.

potpuno neprimjerenog zapoinjanja reenice sa rastavnim veznikom ali. Ovo je samo jo jedna
od bezbroja totalno nesuvislih i nepismenih reenica.

Stranica 272.

I ovdje vidimo ilustraciju pojave da se u okviru ekonomsko-proizvodne i drutvene
evolucije Vlaha vri pojaana islamizacija, svakako ne bez uticaja osmanske vlasti.

Autori-prireivai uopte ne kriju da oni ovdje neto vide, tanije oni vide ilustraciju pojave koju
mi obini itatelji uopte ne vidimo, a posebno ne vidimo ni jednog literaturnog navoda ili
reference koja bi potvriovala bilo koji njihovu tvrdnju.

Ve smo istakli da je tvrava Sokol u ovo doba bila vana taka ekspanzije iflutenja
u nahiji Sokol.

Vidimo da autori-prireivai kau da su njih dvojica neto istakli, umjesto da to kau onako kako
se treba kazati, naprimjer Ve je ranije istaknuto

Stranica 278.

Dok se u ranijim defterima svaki hajmane po imenu biljeio meu stanovnicima sela,
sada se biljei ukupni prihod gospodara timara od hajmana bez navoenja imena i
broja hajmana.

U relativno kratkoj gomili od 28 rijei, za koju jedino autori-prireivai mogu smatrati da je
reenica, tri puta se ponavlja rije hajman. Prvo autori-prireivai kau svaki hajmane, pa
onda piu hajmana, a ne piu hajmanea, kako su navodili u prethodnom tektu ove
nakaradne knjige.

To to drava od hajmana pobire diziju pokazuje da se radi o hrianskim hajmanima,
jer se od muslimanskih hajmana nije uzimala dizija.

Vidimo da drava od hajmana-hriana uzima diziju, a od hajmana-muslimana ne uzima diziju.
Ovo se sve moglo rei mnogo jednostavnije.

Ali, da je bilo u pojedinim selima muslimana hajmana, bez hajmana hriana, onda se
gornja opta formulacija ne bi mogla i u tim sluajevima upotrijebiti, nego bi se
upotrijebila adekvatna formulacija.

potpuno neprimjerenog zapoinjanja reenice sa rastavnim veznikom ali. Pored toga itava
reenika konstrukcija je potpuno smuena, sa nepotrebnim ponavljanjima I sa loom
interpunkcijom, kao i redom rijei.

Time se, po naem miljenju, mijenjala uloga koju su ranije imali hajmani.

Evo vidimo da se dvojica autora-prireivaa, jedan fiziar, te samoproglaeni filozof nauke i
teoretiar znanosti (kakva sitnohohtaplerska duminica!), a drugi doktor medicine - specijalist
internist, usuuju davati svoje nekompetentno miljenje i donositi zakljuke.

Stranica 279.

Ali, osnovni i siguran zakljuak na osnovu podataka koje daje pomenuti defter s kraja
16. vijeka jeste to da se krajem 16. vijeka naglo poveao broj hajmana, da
su hajmane u prvom redu inili hrianski seljaci, te da je to simptomatina injenica
za stanje u selima Zvornikog sandaka u naznaenom vremenu.

Evo opet i po ko zna koji put simptoma Hasievog hroninog alitisa, odnosno ve bolesnog i
potpuno neprimjerenog zapoinjanja reenice od pedeset i jedne rijei sa rastavnim veznikom
ali.
Opet vidimo da se autori-prireivai usuuju donositi sigurne zakljuke, svakako bez ikakve
reference, a na osnovu svoje nekompetentne procjene navedenih podataka iz nekog njihovog
deftera.

Pada u oi da hrianska skupina predstavlja uu krvnu grupu, a 3 hrianske batine,
sve tri u hrianskoj ruci, naznaene su kao selita, to ukazuje na recentno vlako
naseljavanje.

Opet prireivaima pada u oi da hrianska skupina predstavlja uu krvnu grupu.

Evo vidimo da se izgleda aktivnije ukljuio drugi autor-prireiva, doktor-specijalist interne
medicine, koji uvodi u jedan historijski tekst isto hematoloki pojam ue krvne grupe. Malo
koji od nas itatelja je ikad uo za pojam ua krvna grupa, pojam koji imanentno namee
razmiljanje o postojanju ire krvne grupe, a zna se u savremenoj hematologiji da postoje samo
odreene krvne grupe, a nikave ue ili ire.

Nadalje, autori-prireivai se nonalantno poigravaju sa ovim tekstom, jer na jednom mjestu piu
3 hrianske batine, a na drugom mjestu sve tri u hrianskoj ruci, to ukazuje da se jo od
poetka, pa sve do kraja ovog nakaznog teksta nisu odluili da li e uporno do neumornosti
koristiti arapske brojeve, ili brojeve oznaavati u obliku rijei.

Kako vidimo, selo je populaciono stagniralo, a ni renta mu nije, kada se uzme u obzir
znatan pad vrijednosti novca krajem 16. vijeka, znatno porasla.

Vidimo da autori-prireivai opet neto vide jer piu Kako vidimo Red rijei i interpunkcija su
oajni.

Stranica 280.

Pada u oi da se ukupna renta sela nije u toku 15 godina poveala srazmjerno rastu
sela.

Opet autorima-prireivaima pada u oi neto o ukupnoj renti.

Na osnovu izvora kojima raspolaemo sigurno je da je zemljoradnja u manjoj ili veoj
mjeri rasla do u drugu polovina 16. vijeka, da bi u zadnjim decenijama tog vijeka u
prosjeku poela da stagnira i opada.

Autori-prireivai opet i po ko zna koji put potpuno nekritino donose sigurne zakljuke na osnovu
izvora kojim raspolau. Pravi naunik nikada nee tvrditi da je neto apsolutno sigurno, te bi kazao
Na osnovu raspoloivih izvora izgleda skoro sasvim sigurno da je. No, poto se u
ovom sluaju radi o dvojici nekompetentnih autora-prireivaa moemo se samo smijati ovim
njihovim oputenim vjebama ili ogledima iz amaterske osmanistike. Vidimo s koliko
neodgovornosti pristupaju tekstu u kojem se kriju iza imena pokojnog Nedima Filipovia, kada
kau da zemljoradnja stagnira i opada.Vjerujem da se malo ko susreo sa nekom pojavom ili
tendencijom koja stagnira i raste, te se ovdje radi o pravoj afirmaciji afirmacije, a koja je
potpuno smjena, ba kao kada bi napisali stari starac ili mladi mladi.

Tu se ne moe utvrditi nikakav siguran parameter.

Pogledajte samo ovu kratku reenicu. Kada ne mogu neto utvrditi sa sigurnou koja je
svojstvena samo apsolutno nekompetentnim osobama, onda autori-prireivai koriste pasiv.

Od sredine 16. vijeka pa dalje nailazimo na sela u kojima islamizacija ide ruku pod
ruku sa poveanjem proizvodnje i ubrzanjem transformacije Vlaha u upske seljake.

Evo naih veselih autora-prireivaa u drugoj polovina 16-tog vijeka. Oni hodaju po Bosni i nailaze
na sela u kojima islamizacija ide ruku pod ruku sa poveanjem proizvodnje i
ubrzanjem transformacije Vlaha u upske seljake. Ba je ovaj izraz islamizacija ide
ruku pod ruku neadekvatan za primjenu u jednom naunom tekstu. Zamislite samo gospou
islamizaciju kako ide ruku pod ruku sa gospodinom poveanjem proizvodnje i ubrzanjem
transformacije Vlaha u upske seljake.

Ali, isto tako nailazimo na sela u kojima napredovanje islamizacije prati postepeni ili
nagli pad proizvodnje i deteriorizacija procesa pretvaranja vlakog seljatva u upsko
seljatvo, sudei po obimu ukupne proizvodnje i zastupljenosti glavnih itnih kultura.

potpuno neprimjerenog zapoinjanja reenice od trideset i pet rijei sa rastavnim veznikom ali. I
u ovoj reenici autori-prireivai nailaze na sela i hodajui tako po selima neprestano fraziraju i
priaju nam svoje uplje prie. Ako je ovo osmanistika, onda sam ja Marsovac.

Sigurno da je islamizacija, kao takva, nailazila na otpor vlakog seljatva.

Pogledajte ovu uasnu tvrdnju. Autori-prireivai tvrde da je sigurno da je islamizacija, kao takva
(kakva kao takva?), nailazila na otpor vlakog seljatva. Stvarno mi se ve manta. Autori-
prireivai hodaju i nailaze na sela, islamizacija hoda i nailazi na otpor vlakog seljatva. Kako je
to inteligentan zakljuak, ljudi moji! Da nam nisu autori-prireivai objasnili da je islamizacija, kao
takva, nailazila na otpor vlakog seljatva mi prosjeni neprofesionalni itatelji bi ivjeli u
uvjerenju da je vlako seljatvo raspjevano i sa cvijeem u rukama ekalo islamizaciju da im doe
u sela.

Stranica 281.

Ovim se, u uoptenoj slici, dobiva klupko inilaca koji sa sve veom snagom prate
islamizaciju u drugoj polovina 16. vijeka.

Veoma je interesantan izraz klupko inilaca. Moete li zamisliti to klupko inilaca, koje se
onako okruglo kotrlja i sve veom snagom prati islamizaciju koja hoda po selima. Moda gospoa
islamizacija plete, odnosno trika, pa vue pletivo za sobom, a za njom se kotrlja klupko inilaca.

Islamizacija je po svojoj socijalnoj i moralnoj sutini sve izrazitije poprimala vid
jednog neophodnog ishodita: da bi ouvao zemljini posjed u sredini gdje je
islamizacija uhvatila korijena i da bi koliko-toliko uinio za sebe podnoljivijim terete i
neizvjesnosti vremena, hrianski i vlaki seljak je prihvatao islam.

Evo jo jedne fraze i upljikata. Vidite li vi sa kojom dozom bezobrazluka nama autori-prireivai
objanjavaju da je islamizacija poprimila vid jednog neophodnog ishodita, pa nam onda
nakon jedne dvotake ovaj nestani tandem fiziar-ljekar daje svoju simplificiranu definiciju tog
neophodnog ishodita, jer je po njima islamizacija oigledno bila jedan neophodan proces. Taj je
proces za autore-prireivae totalno jednostavan da bi ouvao zemljini posjed u sredini
gdje je islamizacija uhvatila korijena i da bi koliko-toliko uinio za sebe podnoljivijim
terete i neizvjesnosti vremena, hrianski i vlaki seljak je prihvatao islam.

U ranijim fazama islamizacije u Zvornikom sandaku, do u prve decenije druge
polovine 16. vijeka, dok su vlake starjeine igrale istaknutu ulogu, praenu
beneficijama brojnih knezovskih timara i iftlukih dobara, dok su primiuri sa svojom
ulogom seoskih starjeina i pomonih organa osmanske vlasti uivali znatne batine i
iflutka dobra, oproteni od davanja u naknadu za svoju slubu, dok su vlaki vojni i
poluvojni redovi igrali vidnu ulogu u odravanju vojne i privredne bezbjednosti
osmanskih posjeda i zadovoljavanju potreba osmanske vlasti u uspjenom
pobjednikom nastupanju Turaka prema srednjoij Evropi, i dok su u okviru takve
drutvene situacije vlake seoske zajednice svojom jo uvijek ivom solidarnou,
olienom u njihovim starjeinama, kako-tako premotavale vjerske razlike i socijalno-
imovinsku diskriminaciju kao posljedicu islamizacije, pomenuti rascjep unutar vlakog
seljatva jako se, iz decenije u deceniju, produbljivao, ali nije jo bio poprimio
dramatian drutveni izgled.

Evo jedne goleme gomile od ak 138 nabacanih rijei, jedne potpuno nerazumljive i uasne
gomile koja djeluje kao seljaka nabrajalica, oajnog reda rijei i jo oajnije interpunkcije. Ovo je
dno dna.

Kao to smo ranije naznaili, defteri Zvornikog sandaka do sredine 16. vijeka
indiciraju stanje u vlakom selu podacima o primiurima.

Opet autori-prireivai kau Kao to smo ranije naznaili... da neki njihovi defteri do sredine
16. vijeka indiciraju stanje u vlakom selu podacima o primiurima. Mislim da je malo nejasno
kako to defteri indiciraju stanje u vlakom selu podacima o primiurima. To se moglo mnogo
ljepe i korektnije napisati.

Ali, nailazimo na sluajeve da su se primiur i njegova porodica islamizirali i da je
primiur i dalje starjeina hrianskog ili preteno hrianskog sela, ili da se u
islamiziranoj skupini Vlaha na elu sa muslimanom primiurom naknadno prikljui
srodna vlaka skupina ili neka vlaka frakcija i da potpadne pod starjeinstvo
muslimanskog primiura.

potpuno neprimjerenog zapoinjanja reenice, ovaj put reenice od pedest i dvije rijei, sa
rastavnim veznikom ali. Sasvim je normalno, kad neki kao kamikaze polete i na poetak gomile
od pedeset i dvije rijei postave rastavni veznik ali, da ne mogu ni oekivati da e reenica imati
jasan smisao. No, nita ne moe zaustaviti nae raspojasane autore-prireivae, entuzijaste i
nekompetentne amatere za osmanistiku, te oni opet nama u povjerenju kau Ali, nailazimo na
sluajeve..., pa poinju ilikati, ponavljajui tri puta ili, a sve nagaajui u stilu ili je ovo, ili
je ono.

Stranica 282.

U popisnim defterima s kraja 16. vijeka nailazimo na sasvim reducirane ostatke,
tanije krhotine nekadanjih materijalnih beneficija vodeeg vlakog sloja.

Opet autori-prireivai nailaze na neto, a ovaj put su to sasvim reducirani ostaci nekadanjih
materijalnih beneficija vodeeg vlakog sloja, koje bez ikakve potrebe nazivaju
krhotinama.

Ukoliko se u tom defteru tu i tamo nailazi na spomen primiura, to je uvijek u vezi sa
primiurskom batinom, rjee iftlukom ili zeminom, u privatno-pravnom posjedu
primiura ili njegovih potomaka, ali bez privilegija osloboenja od davanja, ili, jo
ee, u vezi sa pomenom bivih primiurskih zemalja koje su ule u sastav nekog
muslimanskog iftluka.

Evo jedne kaljuge od 55 nabacanih rijei. Ovdje autori-prireivai etiri puta papagajski
ponavljaju rije primiur ili pridjev primiurski. Red rijei je po obiaju uasno lo, a
interpunkcija oajna. Ovo je jedan od mnogobrojnih primjera kako se ne smije pisati jedan nauni
tekst. Sram neka bude i recenzente koji su ovakvom uasu dali zeleno svjetlo da doe do ruku
prevarenih itatelja.

Ovim se dobija iri okvir za izricanje suda da se kod vlakih seljaka stvarao izvjestan
parazitski odnos prema zemljinoj svojini koji se izraavao u tome da je postojei fond
zemlje nemilosrdno proizvodno eksploatisan.

Ovo je jedna uasna, niim potkrijepljena tvrdnja, a uasna je i sama formulacija. Znai, prema
ovim naim hronino arogantnim autorima-prireivaima, vlaki seljaci su trebali biti milosrdni i ne
iskoritavati postojei fond zemlje, a ne nemilosrdno je obraivati.
Uostalom, ta autorima-prireivaima znai milosrdno obraivanje zemlje, a ta znai
nemilosrdno obraivanje zemlje?

Stranica 283.

Otuda velika poplava hrianskih hajmana na koju ukazuje popisni defter iz 1600
1604.g. i biljeenje tih hajmana u posebnoj stavci u svakom selu, ali bez navoenja
imena hajmana.

Evo jo jedne grozote od reenice od 28 rijei, reenice u kojoj se papagajski tri puta spominje
rije hajman, a jo autori-prireivai kau da su se ti hajmani pojavili kao elementarna
nepogoda, zanije kao poplava.

Ali, prethodnim izlaganjem nije izravno odgovoreno na pitanje zato ipak neka vlaka
sela, prije svega muslimanska, ne samo stagniraju nego ak pokazuju znatan
napredak proizvodnje i odgovarajui rast rente.

potpuno neprimjerenog zapoinjanja reenice, ovaj put reenice od dvadeset i devet rijei, sa
rastavnim veznikom ali. Ne treba uditi loa struktura reenice kada se ona pone navedenim
rastavnim veznikom.

Stranica 284.

Ali, bilo je i takvih sela u kojima se, pored napredujue islamizacije, sauvao prilian
broj hrianskih kua.

potpuno neprimjerenog zapoinjanja reenice rastavnim veznikom ali.

Dakle, u ekonomskoj sadrini islamizacije sve se vrti oko batinskog posjeda.

Molim vas kakav je to izraz sve se vrti oko. Pa, nismo valjda na panauru i na ringipilu pa da
se sve oko nas vrti. Izraz sve se vrti oko zaista nije adekvatan bilo kojem naunom tekstu.

Taj centralni moment pomenutog procesa batinska svojina, pored svoje prirode
objekta posjedovanja, pored ukupne povrine batinskog zemljinog fonda, bio je
kvalitetom svog sastava, fizikim i hemijskim osobinama svoga tla, stepenom
odravanja vlage, mogunou navodnjavanja, prisojnou ili osojnou svog
poloaja, rjeju: ukupnou svojih prirodnih uslova od odluujueg znaaja u pogledu
agrarne produkcije u svim gore iznesenim varijantama vjersko-drutvenih i
posjedovnih stanja u pojedinim selima, utiui mono na konstituisanje tih stanja.

Evo jo jedne gomile od ak 69 rijei. Ovdje autori-prireivai fraziraju manipulirajui nekim
elementima prikladnim za agronomiju. Vjerovatno su imali namjeru fascinirati to vie dematlija
koji su pod svojim francuskim kapicama i ustima razjapljenim u pravcu olinjalog profesora-
emeritusa filozofa nauke i teoretiara znanosti i uz sve ak i eksperta za osmanistiku, zaueno
gledaju ovog dugokosog profesora i doktora, i uz njega u sjeni jednog doktora za bubrege i
unutranje bolesti, ali i za islamizaciju i osmanistiku.

Na primjerima iz deftera vidimo da u muslimanskim selima ili u selima sa preteno
muslimanskom veinom zemljoradnja raste ako je tlo plodno, ako su ostali prirodni
uslovi povoljni, i da zemlje ima u dovoljnoj koliini, a da opada ako takvih uslova
nema.

Na ovom mjestu vidimo da autori-prireivai opet neto vide iz svojih ljubomorno skrivenih
deftera. Oni kau vidimo da u muslimanskim selima ili u selima sa preteno
muslimanskom veinom zemljoradnja raste ako je tlo plodno, ako su ostali prirodni
uslovi povoljni, i da zemlje ima u dovoljnoj koliini, a da opada ako takvih uslova
nema.

Kako je genijalan ovaj velenauni nalaz!

Autori-prireivai su ingeniozno zakljuili da zemljoradnja raste ako je tlo plodno, ako su
ostali prirodni uslovi povoljni, i da zemlje ima u dovoljnoj koliini. Nai genijalni autori-prireivai
opet kau da zemljoradnja opada ako takvih uslova nema.

Ma, ljudi moji, ovo je vie nego genijalno! Ovo je za Nobelove nagrade, ali one koja bi se uruivala
za glupost i bezobrazluk.
Sve dok nam autori-prireivai nisu lijepo objasnili nismo znali da e intenzitet zemljoradnje rasti
ako je tlo plodno, ako su ostali prirodni uslovi povoljni i ako zemlje ima u dovoljnoj koliini.
Znai da je to relativno, i to specijalno relativno. Nihade, Nihade!

Stranica 285.

Na primjeru sela Trenjica u kojem smo islamizaciju pratili do 1548. g. imamo
ilustraciju kako intenzivirana islamizacija, praena irokim zahvatanjem hrianske
zemlje u korist muslimanskih seljaka, vodi usporavanju rasta proizvodnje da bi u
daljem vremenu to usporavanje preraslo u oevidni pad proizvodnje, zajedno sa
daljim porastom islamizacije u tom selu.

Ova uasna gomila od 50 rijei jo je jedno svjedoanstvo o potpunoj nepismenosti autora-
prireivaa. Pogledajte molim vas nonalantne upotrebe direktnog govora, kada profesor emeritus
filozofija nauke teorija znanosti Dr Nihad Hasi, sa Stockolms Universiteta, bivi ministar nauke,
obrazovanja i kulture Bosne i Hercegovine, te njegov ortak i sauesnik dr Svjetlan Filipovi, ljekar,
u pluralu piu Na primjeru sela Trenjica u kojem smo islamizaciju pratili do 1548. g.
imamo ilustraciju. Kako ovo glupo zvui. Proizilazi da je islamizacija etala po selu Trenjica i
ova dvojica autora-prireivaa su je u tom selu pratili do 1548. godine. Molim vas lijepo ta li znai
praena irokim zahvatanjem hrianske zemlje? Ovo je jo jedna izuzetno glupa i
nerazumljiva reenica, kao i hiljade reenica ovog uasnog teksta.

Stranica 287.

Ve smo ranije istakli da je iflutenje zahvatilo cijelu nahiju, osim rejona kasabe
Graanice, sela Graanice i sela Drenovac.

Opet autori kau Ve smo ranije istakli, umjesto da su napisali Kako je ranije
istaknuto.

Ali, ovdje se radi o dobrima dvojice starjeina Vlaha u tom rejonu.


Stranica 288.

Ovakvo biljeenje iftluka u opirnim defterima omoguuje nam da u duem vremenu,
pola stoljea ili vie, pratimo nastanak i sudbinu jednog iflutkog dobra.

Opet i po ko zna koji put dva nekompetentna autora-prireivaa koriste direktni govor, ija
upotreba nije primjerena u pisanju naunih tekstova.

Stranica 289.

U toj kasabi pored zanatlija i trgovaca ive i feudalci, spahije, dundije, aui, vjerska
inteligencija, brojni pisari.

Pogledajmo ove reenice nabrajalice, bez ikakva itd, na kraju reenice.

Po nastanku dvogubo gradsko naselje, kasaba Graanica je u sebe apsorbovala selo
Graanicu koja se u ovom defteru izriito naziva kasaba Graanica u kojoj sa odrava
panaur.

Ovo je jedna od maksimalno jezivih reenica. Opet se koristi grozni izraz dvogubo gradsko
naselje ili dvovalentno gradsko naselje, a u relativno kratkoj katastrofi od reenice tri puta se
ponavlja imenica Graanica u kojoj je vano da se odrava panaur.

Selo Drenovac je i dalje u punoj orbiti rejona Graanice, nalazei se u neposrednoj
blizini kasabe Graanice, tamo prema ravnici rijeke Spree.

Ovo je jedna jako loa reenica, a u kojoj se koristi izraz orbita, a koji se inae upotrebljava u
astronomiji i vasionskim istraivanjima (sateliti, svemirski brodovi, rakete, itd.)

Stranica 290.

Ali, suma koju daju muslimanski hajmani je enormna.

potpuno neprimjerenog zapoinjanja reenice rastavnim veznikom ali. I ovdje je prisutan
katastrofalno lo red rijei.

S jedne strane, u iftluku se izdvajaju posebna privatno-pravna dobra, a s druge
strane, zemlje mezre Cvjetulje privlae nove hajmane koji dolaze u podreen poloaj
prema posjednicima iftluka i svi su, osim jednog hrianskog dolaca, muslimani.

Evo jedne reenice od 36 rijei koja ima veoma lo red rijei, kao i interpunkcija.

Ali, s time se stvar ne zavrava.


Na iftluku je zabiljeen prihod od hrianskih hajmana, to znai da ih ovaj, kao
radnu snagu, privlai.

Evo jo jednog primjera reanice sa veoma loim redom rijei.

Stranica 291.

Kako smo provjerom sumarnih podataka koje pisar daje uz svako selo utvrdili da ti
podaci ne odgovaraju pravom stanju stvari u nekim selima, postupili smo u
utvrivanju reene statistike na slijedei nain.

Vidimo da autori-prireivai, profesor emeritus filozofija nauke teorija znanosti Dr Nihad Hasi, sa
Stockolms Universiteta, bivi ministar nauke, obrazovanja i kulture Bosne i Hercegovine, te
njegov ortak i sauesnik dr Svjetlan Filipovi, ljekar, veoma direktno govore Kako smo
provjerom sumarnih podataka koje pisar daje uz svako selo utvrdili, umjesto da
napiu 'Kako je utvreno provjerom podataka koje pisar daje uz svako selo.
Dalje kau da su njih dvojica utvrdili da ti pisarevi podaci ne odgovaraju pravom stanju u nekim
selima, pa dalje kau postupili smo u utvrivanju reene statistike na slijedei nain.
Jasno je da ova reenica ima jako lo red rijei i interpunkciju.

Obraun te druge cjeline, zbog naznaenog postupka pisara, dali smo u dvije
varijante, onako kako je pisar sumarno naznaio i onako kako smo mi obraunali,
oslanjajui se pri tome na prebrojavanje domainstava i batina i kontrolu globalne
resm-i ift i bennaka i ispende.

Vidimo sasvim jasno da na univerzalni fiziar- nauenjak opte prakse i na veseli doktor
medicine misle da su ne samo eksperti za historiju osmanskog perioda, ve i za osmanski poreski
sistem. Oni ta svoja ingeniozna rjeenja objanjavaju u jednoj trapavoj reenici od 43 bezvezno
nabacane rijei. Ta oajna tvorevina ima katastrofalno lo red rijei i inrepunkciju, a posebno je
zabavno nabrajanje i pretvaranje ove skupine rijei u jednu seosku nabrajalicu. Optuujui davno
preminulog pisara da je pogrijeio ovaj nestani dvojac pie direktnom stilom pie dali smo u
dvije varijante, i onako kako smo mi obraunali, pa zapoinju nabrajanje i batina i kontrolu
globalne resm-i ift i bennaka i ispende. Ovo bi bilo jadno za zidne novine neke seoske zadruge,
a kamo li za takozvanu Islamizaciju u Bosni i Hercegovini, drsku prevaru koja je na najpodmukliji
nain sakrivena iza imena davno preminulog akademika Nedima Filipovia.

Stranica 292.

Ovdje je potrebno uiniti jednu vanu napomenu u pogledu utvrivanja numerike
strane islamizacije u ovom naem radu.

Bjelodano je jasno da su autori-prireivai, fiziar i doktor medicine pravi i stvarni autori ovog
uasa, jer oni to na stotine mjesta i ne kriju, a i u ovoj reenici kau u ovom naem radu.

Kako od deftera iz tog vremena raspolaemo za Zvorniki sandak samo sa 3 deftera,
od kojih 2 deftera biljee samo globalnu rentu sela i gradova, bez naznake
stanovnitva, ne moe se utvrditi kada je do takvih promjena dolo.

Evo jo jedne kratke reenice u kojoj je lo red rijei i interpunkcija, i u kojoj se autori-prireivai i
dalje slue arapskim brojevima. Oni neto muljaju kako od deftera iz tog vremena raspolaemo
za Zvorniki sandak samo sa 3 deftera, ipak je sasvim jasno da oni raspolau uzurpiranim
Nedimovim defterima, te i drugim dokumentima i da su oni novokomponovani turbo-folk
osmanisti, koji misle da mogu prevariti ba cijeli dunjaluk.

Nain takvog biljeenja vidimo u treem naem defteru, iz 1600-1604.g.

Zamantae nam se od tih njihovih deftera. Zamorno je ovo sve, ali treba izdrati. Vidimo da se
autori-prireivai vie uopte i ne usteu od upotrebe direktnog govora, a i to sasvim jasno
doprinosi dokazima da su upravo njih dvojica drski autori ovog antinaunog smea.

Stranica 294.

U ranijem izlaganju istakli smo da je seljaka batina bila na udaru iflutenja u
Zvornikom sandaku, a da se na hriansku batinu pored udara iflutara sruivao
zahvat muslimanskog seljaka.

Ova reenica je jako loa, sa runim redom rijei i interpunkcijom. I u ovoj reenici autori-
prireivai ne kriju da su oni stvarni autori ovog uasa zvanog Islamizacija u Bosni i Hercegovini.
Oni kau istakli smo. Imamo i jedan veoma egzotian izraz da se na hriansku batinu
pored udara iflutara sruivao zahvat muslimanskog seljaka. Nikad nisam proitao
slian hrvaki termin, kao to je zahvat muslimanskog seljaka. Osim toga kakav je to glagol
sruivati?

Hrianska batina bilaje zeduena haradom, ispendom i naturalnom rentom, a
muslimanska batina resm-i iftom i naturalnom rentom.

Ovo je najmanja greka kada se napie zeduena, umjesto zaduena. Bez ikakve elje da
budem sitniav, ne mogu ne istaknuti da su autori-prireivai parali svaki euro i svaku
konvertibilnu marku samo da ne plate usluge profesionalnog lektora. Oni o pokojnom Nedimu
Filipoviu vode rauna samo kada im treba njegovo uvaeno i asno ime da ga postave kao label
ili marku na svoje vrljotine, ali i da ga iskoriste kao jednu vrstu zatitnog znaka. Naime, itatelji i
poznavaoci struke jednostavno ne ele kritizirati ovjeka umrlog prije 25 godina. Toliko potuju
Nedima Filipovia, pokojnog tatu i pokojnog daidu, da nisu htjeli ili smjeli angairati
profesionalnog lektora, a koji bi najvjerovatnije zavrio na psihijatriji ve nakon pedeset temeljito
pregledanih strana ove njihove grozote. Vjerovatno bi trao po psihijatrijskoj ustanovi derui se:
Ali, jer, pada u oi! i sve tako.

Stranica 295.

Od toga je desetina (osur) pripadala spahiji, jer je nazakonito on mogao traiti a da
mu kupac i prodavalac u novcu ili u naturi dadu mito za pristanak na kupoprodaju
batine, a mogao je i nezakonito poveati svoj zakonski udio u cijeni batine, kao to
je bilo u spahijskoj ruci i to da onemogui prelazak batine iz ruku jednog seljaka u
ruke drugog seljaka putem kupoprodaje.

Evo uasa od 66 nabacanih rijei, gdje se ne zna ni ko pije, ni ko plaa, gdje je sve uas i
grozota, od reda rijei, do stila i inerpunkcije. Bilo kakav komentar je sasvim suvian. I
polupismenom ovjeku je jasno da je on pismen u odnosu na ovu dvojicu neznalica i pravopisnih
siromaha. Mislim da bi sevap bilo ovom starom sestriu i sinu pokazati put u osnovnu kolu da
malo obnove zaboravljena ili nikad steena znanja iz pravopisa.

To pravo prvokupa odrie se enskim lanovima porodice, eni, kerki, sestri i stricu.

Nisam znao da je stric enski lan porodice. Sada to znamo svi. To su nam objasnili
samoproglaeni profesor emeritus filozofija nauke teorija znanosti Nihad Hasi, sa Stockolms
Universiteta, bivi ministar obrazovanja i kulture Bosne i Hercegovine, te njegov ortak i sauesnik
dr Svjetlan Filipovi, ljekar, autori ovog smea.

Stranica 296.

Ali, da je odredba donesena u vrijeme Selima II o pravu keri i sestre da uz tapiju
naslijede i batinu iza umrlog rajetina vremenom obuhvatila cijelu Rumeliju, svjedoi
ve pomenuti tekst iz Kanunn-name Moreje iz 1716. g. o mirijskoj zemlji, preuzet od
Ebussuuda, u koji je interpolirana odredba da zemlju umrlog rajetina mogu uz tapiju
naslijediti njegove keri i njegove sestre.

potpuno neprimjerenog zapoinjanja reenice rastavnim veznikom ali, ovaj put u kabastoj gomili
od ezdeset i jedne rijei nabacane bez ikakva smisla i reda. Ne treba komentara, ve valja ovaj
uas polako i paljivo proitati.

Ali, ma koliko da su u toku 16. vijeka bile iroke i znaajne promjene u pravu lanova
porodice da uz tapiju uivaju batinu umrlog rajetina, one nisu nita mijenjale na
injenici da je pravo davanja pod tapiju seljake batine bilo u apsolutnoj vlasti
spahije.

potpuno neprimjerenog zapoinjanja reenice rastavnim veznikom ali, ovaj put u nezgrapno
sloenoj gomili od 44 rijei. Lo red rijei, lo stil, oajna interpunkcija karakteristika je ovog
zloina autora-prireivaa protiv mrtvog Nedima Filipovia, tanije protiv njegova ugleda koji je
kao osmanist i intelektualac uivao.

Ali, ako bi takav seljak bio voljan da plaanjem tapije nastavi obdjelavanje svoje
batine, spahija ju je morao ostaviti u njegovim rukama.

potpuno neprimjerenog zapoinjanja reenice rastavnim veznikom ali. Na ovom mjestu
susreemo jedan arhaini izraz obdjeljavanje, koji zaista nigdje nisam mogao pronai.

Ali, ako je zemlja bila planinska, odnosno brdska, ili ako je bila neplodna (kir),
vodoplavna ili je sluila za sijanje pirina i nije bila podobna za obradu svake godine,
takvu zemlju spahija nije mogao dati drugom uz tapiju, jer je takvo stanje proizilazilo
iz prirodnih osobina tla ili iz uslova proizvodnje, a ne iz toga to je seljak zaputao
svoju zemlju.

potpuno neprimjerenog zapoinjanja reenice rastavnim veznikom ali, i to ovaj put u kamari od
ezdeset i jedne nabacane rijei. Kratko i jasno, ova reenica je uas.

Ali, ako su livade nastale krenjem sjekirom ili navodnjavanjem ili su izdvojene
prokopom (hen-dek), dakle ako su nastale ulokom ljudskog rada, ostaju u rukama
svojih posjednika.

potpuno neprimjerenog zapoinjanja reenice rastavnim veznikom ali, a to je peti alitis samo
na jednoj stranici.

Vidimo da krenje mora biti izvreno sjekirom, ali mogu nastati i ulokom ljudskog rada.
Naalost, uz duan respekt prema pokojniku ije se ima nalazi na koricama ovog jezivog
antinaunog zlodjela dvojice zaplotnjakih autora-prireivaa, ovo sve postaje sve smjenije i
smjenije. Svi mi znamo, a posebno znaju dame ta je to uloak, a o uloku bi mogli govoriti i
ortopedi koji ocjenjuju koji uloak za cipele treba napraviti za nekog ko ima dus-tabane. Najgore
je kad neki imaju mozgove ravne kao dus-tabane, pa ponu pisati debele knjige iz osmanistike, a
nemaju pojma ni o emu, a najmanje o osmanistici.

Stranica 297.

Iznijeli smo u najsumarnijem vidu podatke o poloaju seljake batine, sagledane u
kasnom odnosu feudalac-seljak, u svjetlu normi osmanskog zakonodavstva pod dva
osnovna aspekta: poloaj batine u pogledu nasljeivanja batine i poloaj batine u
pogledu odravanja agrarne produkcije na batini.

Evo u ovoj groznoj gomili od 40 nabacanih rijei autori-prireivai odmah na poetku reenice
kau, u stilu da se zna ko je ef ove parade gluposti, Iznijeli smo u najsumarnijem vidu,
to jasno govori da su oni stvarni autori ove sprdaine od knjige.
Pored loeg reda rijei i oajne interpunkcije, autori-prireivai papagajski pet puta krekeu
batine, batine, batine, batine, batini.... Izraz najsumarniji vid nigdje se ne moe
nai.

Tom osnovnom momentu naeg razmatranja prikljuili smo podatke o statusu
optinske zemlje u vidu seoskih ispasita.

Opet autoriprireivai jasno izraavaju da su oni stvarni autori ovih budalatina, jer jasno kau
Tom osnovnom momentu naeg razmatranja prikljuili smo podatke..

Stranica 298.

U ranijem izlaganju istakli smo postojanje kolektivnih fondova seoske rezervne zemlje
predstavljene u pojedinim batinama ili u mezrama.

I na ovom mjestu opet autori-prireivai po ko zna koji put jasno istiu U ranijem izlaganju
istakli smo, to nedvosmisleno upuuje da su to njih dvojica istakli, a ne pokojni Nedim
Filipovi kojem ova dva prevaranta pripisuju autorstvo ove grozne knjige.

Time smo eljeli na konkretan nain ukazati da je osmanski feudalni iftluk u svom
poetku bio legalna privilegija vladajue klase koja je u masovnom procesu iflutenja
izgubila svoj prvobitni karakter i poprimila, u uslovima masovne islamizacije u
Zvornikom sandaku, bit procesa eksproprijacije seljakog i seoskog posjeda na
raun hrianskog stanovnitva, zasnovan na nasilju, zloupotrebama i izigravanju
osmanskog zakonodavstva.

I na ovom mjestu, u jednoj groznoj gomili od 58 rijei, prireivai opet ko zna po koji put jasno
istiu Time smo eljeli na konkretan nain ukazati to po ko zna koji put nedvosmisleno
upuuje da su to njih dvojica istakli, a ne pokojni Nedim Filipovi, kojem ova dva prevaranta
pripisuju autorstvo ove grozne knjige. Ova kompletna gomila od 58 rijei ima jako lo red rijei i
interpunkciju, a da o nedostatku stila uopte ne govorimo.

Ali, da se ovdje ne radi samo o drutvenoj linosti seljaka i njegovoj radon-
proizvodnoj sposobnosti kao takvom to jest bez njenog spoja sa zemljom, to pokazuje
renta resm-i ift.

potpuno neprimjerenog zapoinjanja reenice rastavnim veznikom ali. Ova reenica je uasna i
ne zasluuje nikakav komentar.

Stranica 299.

Ali, i cana bennak plaa odreenu skalu resm-i ifta, jer feudalni zakonodavac ne
dozvoljava da oenjeni seljak izbjegne ovu vrstu rente, premda njegova radna snaga
nije u spoju sa svojom zemljom nego je upotrebljena u nekoj drugoj djelatnosti ili
na tuoj zemlji.

potpuno neprimjerenog zapoinjanja reenice rastavnim veznikom ali. I ova gomilica od 42 bez
ikakva smisla i reda nabacanih rijei zaista je karikatura od reenice koja ne zasluuje nikakav
komentar. Dovoljno je samo proitati i od muke se gorko nasmijati.

Stranica 300.

Jer, premda su resm-i ift za muslimane i ispende i dizje za hriane formulisani kao
renta vezana uz linost seljakovu, u krajnjoj analizi oni su realizovani iz spoja radne
snage seljaka i batine, dakle bili su vezani uz batinu.

Evo nam Nihad Hasi opet demonstrira primjera svog jeritisa, odnosno simptoma hronine
bolesti zapoinjanja reenica sa veznikom jer. U ovom cijelom uasnom tekstu dizija je bila
dizija, a sad je ovdje dizja. Nije mi jasno zato autori-prireivai piu renta vezana uz
linost seljakovu, kad je jednostavno trebalo napisati renta vezana uz seljakovu linost.
Neto me interesira ta moe biti seljakova linost?
Red rijei i interpunkcija su oajno loi.

Jer, zakonodavac u odnosu na hriane polazi od toga da je radna snaga hrianskog
seljaka stvarno povezana sa batinom, ako je posjeduje, a da je ta snaga, ako seljak
ne posjeduje zemlju, nego se bavi drugim privreivanjem, virtuelno povezana sa
batinom po logici proizvodne funkcije podreenog seljaka, odnosno zimmija kao
takvog.

Evo nam jo jednog primjera Nihadovog jeritisa, odnosno simptoma hronine bolesti
zapoinjanja reenica sa veznikom jer, i to ovaj put u reenici od ak pedeset i jedne rijei. Red
rijei je vie nego grozan, a interpunkcija oajna.

Stranica 309.

Ova dua opservacija, data povodom utvrivanja numerike strane opservacije na selu
u nahiji Sokol, omoguuje svojom analizom pravnog i ekonomsko-drutvenog poloaja
seljake batine u osmanskom faudalizmu da se shvati kako je u jednoj regiji, kakva je
Zvorniki sandak, u oslovima irokog procesa islamizacije ostvarivana akumulacija
velikih povrina zemlje u rukama muslimana.

Pogledajmo ovaj jad i bijedu od ove takozvane reenice, a u stvari gomile od pedest i jedne kao
cjepanice nabacanih rijei. U poetku ove reenike elementarne nepogode autori-prireivai
papagajski i sasvim nepotrebno spominju neku svoju opservaciju. Red rijei i interpunkcija su
uasni.

Ta akumulacija realizovana je izigravanjem zakonskih propisa, zloupotrebom vlasti,
nasiljem, klasnim favorizovanjem feudalaca, vjerskom diskriminacijom hrianskog
stanovnitva, islamskim prozelitizmom koji je navraao vodu na mlin muslimanskog
seljatva i graanstva, predstavljajui klasian primjer kako se u jednom drutvu
zasnovanom na klasnom i imovinskom antagonizmu prednost poloaja drutvenih
snaga, koje se ideoloki, socijalno i politiki uklapaju u postojei drutveni poredak,
redovno valorizuje kao prednost materijalnih beneficija.

Evo jedne vree od 64 istresene rijei. Vidimo da autori ove budalatine koriste izraze kao to je
navraao vodu na mlin muslimanskog seljatva i graanstva, premda ni islamski, ni bilo
koji drugi prozelitizam nije neko ili neto to e nekome navraati vodu na mlin. Sve ostalo u
ovom glibu je uplje fraziranje, a da o katastrofalnom redu rijei, interpunkciji i papanskoj stilistici
uopte ne troimo vrijeme.

Stoga smo u pogledu numerike strane islamizacije morali ostati na postupku da kao
pokazatelj islamizacije uzmemo muslimanska i hrianska domainstva i neoenjena
lica i kod muslimana i kod hriana, uz stalno naznaavanje i hrianskih i
muslimanskih batina.

Nai ponositi autori-prireivai, vrli osmanisti amateri i naunici opte prakse, jednostavno kao dva
tetrijeba ili dva pjetilia ne mogu da ne istaknu sebe kao duhove i prave autore ove uasne knjige.
Vidimo da u jednoj reenici kau Stoga smo morali ostati, te pa da kao pokazatelji
islamizacije uzmemo, naivno mislei da e ba svakog moi prevariti. Svakome je jasno da su
stvarni autori ove Islamizacije ova dvojica kvazinaunih ljeinara. Pogledajmo ovaj uas od
interpunkcije i reda rijei i est puta koritenja veznika i, ba kao u nekoj seoskoj nabrajalici.

Pri tome nismo ulazili u analizu mogueg prosjeka broja lanova porodice kod
hrianskih i muslimanskih domainstava.

Opet autori-prireivai ne mogu izdrati a da barem potsvjesno ne polete o sebi govoriti u prvom
licu mnoine, kao naprimjer Pri tome nismo ulazili, to dokazuje da oni u stvari i ne kriju
da su njih dvojica pisci ovih grozota lukavo podmetnutih pokojnom Nedimu Filipoviu, ije ime
slui kao brana od bilo kakvog napada i kritike, a nije im loe ni kao komercijalna marka i zatitni
znak.

Stranica 310.

Taj se prosjek sigurno pomjerao u toku 16. vijeka, jer se radilo o dvostrukoj
transformaciji Vlaha koji su inili osnovnu masu stanovnitva Zvornikog sandaka: o
transformaciji njihovog drutveno-ekonomskog bia putem ubrzanog prelaska na
zemljoradnju i psihomentalnoj transformaciji njihovog religioznog i civilizacijskog bia
putem islamizacije.

Evo jedne jezive gomilice od 44 rijei, u kojoj autori-prireivai fraziraju i razbacuju se kojekakvim
floskulama, a u stvarnosti nita odreeno ne kau. Postali su i socijalni psiholozi, jer koriste izraz,
odnosno novokomponovani pojam psihomentalna transformacija njihovog religioznog i
civilizacijskog bia putem islamizacije.

Stranica 312.

Sigurno je da je rudnik eljeza u selu Graanici i dalje radio i da je uticao na razvitak
kasabe Graanice.

Autori tvrde da je sigurno da je rudnik eljeza u selu Graanici i dalje radio, ali ne potkrepljuju tu
svoju tvrdnju nikakvim dokazom, odnosno literaturnim navodom ili fus-notom.

Ve smo ranije pomenuli da je u selu Graanici, kao i u varoi kasabe Graanice,
uspostavljen panaur i na njega zavedena trina taksa (bac-i bazaar) posebnom
carskom zapovjeu, to je uslijedilo u vremenu izmeu starog deftera i pisanja ovog
naeg deftera.

Opet i po ko zna koji put autori-prireivai ne mogu izdrati a da ne polete o sebi govoriti u prvom
licu mnoine, kao naprimjer Ve smo ranije pomenuli. Mislim da e sve one koje interesira
proces islamizacije u Bosni i Hercegovini posebno odueviti injenica da su autori-prireivai
utvrdili da je u selu Graanici, kao i u varoi kasabe Graanice, uspostavljen panaur,
no usuujem se malo naaliti, mislim da nije na tom panauru bilo takvog ringipila, kakav autori-
prireivai prave od ozbiljnih dokumenata koje je cijelog ivota sakupljao jedan ozbiljan naunik
kakav je bio pokojni Nedim Filipovi. Mislim da je i ovo spominjanje uspostvaljanja panaura
i na njega zavedene trine takse neozbiljno za temu koju ovaj uas od knjige navodno nauno
obrauje. Kada se napie ovakav dio takozvane reenice, kao to je to je uslijedilo u
vremenu izmeu starog deftera i pisanja ovog naeg deftera mnogi bi to shvatili da su
autori-prireivai sami pisali taj njihov defter. Oni stalno govore o nekim njihovim i nekim naim
defterima, te je to jedno nakaradno i cirkusantsko ko biva navoenje relevantne literature.

Podaci o mahalama ove kasabe, kao i navoenje podataka o broju i rasporedu
zanatlija, trgovaca i ostalih profesija u tom gradu omoguavaju nam da steknemo
zornu sliku koncentracije naturalnog kapitala zanatlija, predstavljenog u njihovim
oruima rada i njihovim radionicama, njihovog strunog umijea, kretanja njihovog
proizvoda u sferi razmjene, posredovane robno-novanim kapitalom, proimanje
kruga obrta sa gradskom trgovinom i trgovakim kapitalom, potrebe ukupne gradske
privrede za dotokom velike koliine sirovina iz naturalnog sektora, praenog inversnim
kretanjem roba u taj sektor, te relacije kasabe Graanice i sela nahije Sokol kao
osnovnog izvornog aspekta objedinjenja pomenuta dva pola muslimanske ekonomske
dominacije, urbanog pola i ruralnog pola.

Evo jedne jeze i groze od ak 103 potpuno nezgrapno razbacane rijei, ba kao 103 cjepanice po
nekoj livadi. Oigledno se i ovdje radi o katastrofalno loem redu rijei i groznoj interpunkciji.
Kada se ova takozvana mamutska reenica desetak puta proita, jasno je da je to ustvari uplje
fraziranje argonom nekih davnih seoskih referenata za marksizam ili socijalistiki savez radnog
naroda. Autori ovog uasa kao dva detektiva sakupljaju podatke o mahalama neke kasabe, o broju
i rasporedu zanatlija, trgovaca i ostalih profesija, pa kad su to skupili busaju se u prsa direktno
govorei da im ti podaci omoguavaju nam da steknemo zornu sliku o trla, trl, trla, itd.
Jasno je da i tu ne kriju da se radi o njima dvojici novokomponiranih osmanista, fiziaru i ljekaru.
Vidimo da u upotrebu uvode i inversno kretanje roba, a ne inverzno kretanje roba.

Stranica 314.

Najranija biljeka u naem defteru koja govori o tom premjetaju Dafer-bega
zapisana je 12. maja 1542., a nju prate dvije druge biljeke sa istim saoptenjem,
jedna od 11. juna 1542., a druga od 19.juna 1542. godine.

Autori-prireivai ne kriju da su oni autori ovog jezivog nedjela kada piu Najranija biljeka u
naem defteru, a da ne navode niti jedan literaturni podatak ili fus-notu.

Stranica 317.

Jedna biljeka naeg prirunog deftera broj 376 iz 1453. godine moe da ukazuje na
nae porijeklo ovog sandak-bega.

Vrijedi obratiti posebnu panju sa kakvim marom i naunom profesionalnou autori-prireivai
ove kaljue sami sebi navode neke historijske podatke i kakvim se manipulacijama nonalantno
slue, vjerujui valjda da e im olako proi sve te njihove pikzibnerske finte.

Naime, oni piu ovako: U naem prirunom defteru broj 376 iz 1533.g. , a u sljedeoj reenici
piu opet ovako: Jedna biljeka naeg prirunog deftera broj 376 iz 1453. godine.. , to
nedvojbeno pokazuje da prireivai imaju dva deftera sa istim brojem, a to je defter broj 376, ali
je jedan iz 1533. godine, a drugi iz 1453. godine.

Stranica 319.

U biljekama naeg prirunog popisnog deftera Hajreddin-beg se pojavljuje kao
zvorniki sandak-beg iza Dafer-bega prvi put tek 22.XI 1542.g., dakle tek preko pola
godine nakon Dafer-begova odlaska u Hercegovinu.

Opet autori-prireivai jasno istiu svoju nesumnjivu autorsku ulogu jer piu U biljekama
naeg prirunog popisnog deftera.

Stranica 320.

Kako smo ve ranije napomenuli u sumarnom popisnom defteru br. 173 iz 1533.g., u
nahiji Bijeljini zabiljeena su samo 4 sela i ona se nalaze u hassovima zvornikog
sandakbega Ahmed-bega.

I u ovoj reenici spomenuti prevarantski duet istie sebe kao autore, napisavi Kako smo ve
ranije napomenuli

Stranica 321.

Kao to smo rekli, teko je da je selo etvrkovite nastalo islamizacijom zateenog
stanovnitva, jer prilike za islamizaciju nisu bile nimalo povoljne u jednoj nahiji koja
je u ovo vrijeme predstavljala ugroeno granino podruje.

I u ovoj reenici autori-prireivai sebe istiu u prvi plan kao autore ovog uasnog tiva jer piu
Kao to smo rekli

Stranica 325.

Kako smo vidjeli, primjer 9 sela i jedne mezre u nahiji Bijeljina pokazuje das u Turci i u
toj nahiji pravili olakice Vlasima, i da je trag o tome zabiljeen 6.IX 1547. godine.

I u ovoj reenici autori-prireivai sebe istiu u prvi plan kao autore ovog uasnog tiva jer piu
Kao to vidjeli

Stranica 335.

Ono to pada u oi u gornjim podacima to je injenica da se ekspanzija iflutenja ne
podudara sa ritmom islamizacije, da je stalni rast feudalne rente zaustavljen i da je
isnos te rente poeo opadati zadnje dvije decenije 16. vijeka.

Evo opet neizbjenog padanja u oi, svakako bez navoenja bilo kakve reference, izvora ili fus-
note o tim injenicama koje jedino autorima-prireivaima padaju u njihove prepametne naune
okice. Ne mogu autori-prireivai bez ve oglodanog ritma islamizacije, kao da proces
islamizacije i tok tok procesa spada u domen muzike ili muzikologije

Ranije smo istakli da su Turci jo od vremena zauzimanja nahije Bijeljina nastojali da
od sela etvrdkovite i oblinjeg sela Grm-Selite stvore uporite novog poretka u
vremenu kada ova nahija nije bila pod punom kontrolom i zatitom osmanske vlasti.

Opet autori-prireivai prepotentno zapoinju reenicu sa Ranije smo istakli nedvojbeno i
po koju stotinu puta povrujui da su oni stvarni autori ove antinaune jeze zvane Islamizacija u
Bosni i Hercegovini.

Ali, kao posljedica gore naznaene situacije u ovoj nahiji, i sa povratnim dejstvom na
tu situaciju, selo etvrdkovite, budua kasaba Bijeljina, sporo je prerastalo iz stanja
jednog agrarnog rejona u status kasabe.

potpuno neprimjerenog zapoinjanja reenice rastavnim veznikom ali. Sama ova gomilica od
tridest i dvije bezvezno nabacane rijei ne zasluuje ni itanje, ni odgonetanje, a ni bilo kakav
komentar.

Stranica 348.

Ali ono je, iako sredite nahije, ostalo sve do svog pretvaranja u kasabu, izrazito
agrarni mikrorejon, istina agrikulturno plodan i znaajan.

potpuno neprimjerenog zapoinjanja reenice rastavnim veznikom ali. Pogledajte taj nakaradni
red rijei i tu grozotu od interpunkcije.

Stranica 349.

Ali, za navedenu pojavu ima i drugi, moda vaniji razlog.


Stranica 355.

Aspekt pomenute korelacije ima jednu svoju sadrinsku komponentu fenomenoloki
pomjerenu u pozadini zbivanja u etapi iflutenja ija je sadrina u znaku zahvatanja
hrianske zemlje tako da se ta komponenta demistifikuje i pomjera na elnu stranu
zbivanja tek u kasnijoj etapi iflutenja kada, pored hrianskih zemalja, u masovan
zahvat iflutenja dolaze i muslimanske zemlje.

Evo jedne gomile od 53 nabacane rijei, gomile u kojoj autori ovih grozota neumorno fraziraju,
kako prakticiraju od poetka do kraja ovog uasa, mislei da e izazvati neki poseban umjetniki
dojam. Tri puta papagaje rije iflutenje. Ta njihova nazovi reenica je zaista tuna i alosna i
potpuno se uklapa u jad i bijedu, gdje ne kaljaju samo ime pokojnog Nedima Filipovia, ve se
provaljuju kao jadni nesretnici, ogolivi se u svojoj potpunoj nekompetentnosti i nepismenosti.

Ali i tu je, kao u svakom osvajanju hrianskih zemalja realitet te injenice
mistifikovan idejom vjerskog rata (cihad), to jest idejnom predstavom o religijskom
neprijateljstvu osmanske muslimanske zajednice prema hrianskoj zajednici zemlje
koja postaje objekat osvajanja.

potpuno neprimjerenog zapoinjanja reenice rastavnim veznikom ali.Ovo je jedna dosta
zanimljiva reenica koja pored toga to je uasno loa, ima oajnu interpunkciju, a sadraj je
posebno toliko genijalan da se svakom moe podii kosa na glavi.

Stranica 356.

Ali, premda jo situiran u pozadinski plan historijske scene, poetak procesa
razotuenja ovjeka unio je izvjesne disproporcije u korelaciju izmeu drave, kao
politike forme postojanja drutva, i religije, kao njegove ideologije.

potpuno neprimjerenog zapoinjanja reenice rastavnim veznikom ali. Pogledajte ovaj uasni red
rijei, pogledajte interpunkciju, pogledajte sadraj. Mislim da e se mnogi sloiti da je ovo uas
nad uasima.

Stranica 361.

Napravili smo ovaj dui ekskurz do u modernu epohu ne da bismo naznaili na ovom
primjeru konsekvence u naoj savremenosti manipulacije jedne vjerske ideje od
strane politike ideje, jer to ne ulazi u okvir naeg razmatranja, nego da bismo u
konspektu koji dosie do naeg vremena, vrativi se fenomenu islamizacije u naim
zemljama, osvijetlili jo jednu stranu tog fenomena, posmatranu du jedne sagledive
retrospektive.

Ako bi se davala neka nagrada iz fraziranja i lupetanja ovom bi se nazovi reenicom
samoproglaeni profesor emeritus filozofija nauke teorija znanosti Dr Nihad Hasi, sa Stockolms
Universiteta, bivi ministar obrazovanja i kulture Bosne i Hercegovine i njegov ortak i sauesnik dr
Svjetlan Filipovi, ljekar, mogli klasificirati za finale takvog takmienja. Zaista je umjetnost
napraviti ovakvu uasnu kaljugu od 64 rijei, punu direktnog govora autora-prireivaa, kao
naprimjer Napravili smo ovaj dui ekskurz, da bismo naznaili, jer to ne ulazi u
okvir naeg razmatranja, ali to direktno po ko zna koji put pokazuje i dokazuje da su
stvarni autori ove grozne knjige upravo njeni autori-prireivai, a ne pokojni Nedim Filipovi.
Ostalo je samo uasni red rijei, katastrofalna interpunkcija i uplje fraziranje i nita vie.

Gore smo naznaili bit islamizacije u naim zemljama i historijsku sliku drutvenog
razvitka u kome se ta islamizacija ostvarivala.

Kako bahato piu ovi neodgovorni tipovi, kao naprimjer Gore smo naznaili to jasno govori
da to nije iz groba naznaavao pokojni Nedim Filipovi, ve da su ova dva prevaranta autori koji
su toliko samouvjereni da su poli varati cijeli svijet. Nije jasno ta to autori-pririvai
podrazumijevaju pod bit islamizacije, ta znai pojam naim zemljama, jer se radi o
prireivakom lupetanju o nekim aspektima islamizacije u Zvornikom sandaku, ne o islamizaciji u
nekim naim zemljama. Nije uopte jasno zato autori-prireivai u jednoj reenici od 19
rijei moraju papagajski dva puta ponavljati rije islamizacija, te jo kod drugog ponavljanja piu
ta islamizacija, kao da postoji i neka druga islamizacija.

Kako smo to ranije naznaili, birokratski aparat Carevine okretao je, osobito u drugoj
polovina 16. vijeka, stvari u drugom pravcu, dodijelujui pripadnicima centralne i
regionalne birokratije veliki broj zeameta i timara.

Evo i u ovoj reenici na samom kraju ovog munog i jezivog teksta autori-prireivai ne odustaju
od guranja samih sebe u prvi plan. Oni i ovu reenicu zapoinju sa bahatim Kako smo to ranije
naznaili definitivno oznaavajui sebe kao stvarne autore ovog uasa.

NEDIM FILIPOVIĆ-Islamizacija U BIH (Komentar)

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

NEDIM FILIPOVIĆ-Islamizacija U BIH (Komentar)

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Dokazni postupak:

Nedim Filipovi - Islamizacija u Bosni i Hercegovini i

You might also like