Montessori pedagogija

Pomo i mi da to u!inim sam"# $M"Montessori%

Ivona Zeljko, Velibor Goji, Krunoslav tefanek

Maria Montessori
&'()"*&+,-"godine, ro.ena u Italiji prva /ena lije!ni0a u Italiji tijekom rada kao psi1ijatar /eli pomoi dje0i sa aostatkom u intelektualnom ra voju po!ela je prou!avati radove lije!nika i u!itelja o dje0i, a atim i sama avr2ila studij pedagogije i psi1ologije ubr o je uo!ila da je temeljni put spo naje kod dje0e s pote2koama u ra voju motori!ki i per0eptivni te da je a nji1ovu eduka0iju i re1abilita0iju prijeko potreban smislen i detaljno ra ra.en pedago2ki plan i program

Maria Montessori
ra vija vlastitu kon0ep0iju odgoja i obra ovanja i po!inje edu0irati odgajatelje i u!itelje

&+)(" po!inje raditi s dje0om u 1eterogenim skupinama u kojima se dje0a ra likuju po kronolo2koj i mentalnoj dobi &+)+" objavljuje prvu knjigu, u kojoj opisuje svoju metodu rada &+&-" otvara se prva Montessori 2kola &+&(" osniva se ni Montessori dje!iji1 vrtia, 2kola, i udru/enja u 0ijelom svijetu s 0iljem promi0anja Montessori pedagogije

3emeljna pedago2ka na!ela

temelj na nanstvenom promatranju spontanog u!enja dje0e, na poti0anju vlastitog djelovanja djeteta i njegove samosta* lnosti i na po2tivanju djetetove osobnosti u sredi2tu je dijete sa svojom individualnosti pomaganje ra voja u tjelesnom, umnom i du2evnom smislu da bi pretvorilo se u neovisnog, slobodnog i samostalnog !ovjeka njeguje ljudsko dotojanstvo od djeteta ra voj u nekoliko stupnjeva koji se nadogra.uju jedan na drugoga dijete dobiva mogunost slobodnog i bora da prema svojim potrebama i /eljama se bavi ponu.enim aktivnostima, dok odrasli nad iru situa0iju, poma/u po potrebi, ali ne naru2avaju njegovu ini0ijativu

Prini0ipi Montessori pedagogije

&" -" 4ijete gledati kao 0jelovitu, potpunu osobu Pomoi njegovom ra voju tako da mu damo prostora a slobodne odluke5 pomoi mu da samostalno ra mi2lja i djeluje Pru/iti mu priliku da slijedi svoju potrebu a u!enjem, jer dje0a ne /ele bilo 2to u!iti, nego u odre.eno vrijeme u!iti ne2to odre.eno $ra doblja posebne osjetljivosti% Pomoi mu da nadvlada pote2koe umjesto da bje/i od nji1"

6"

7"

8a doblja posebne osjetljivosti

&" -" 6" 7" ," :" vrijeme kada dijete ima sposobnost usvajanja vje2tina kao nikada kasnije u /ivotu osjetljivost a9 red je ik kretanje dru2tveno pona2anje male predmete ra voj osjetila

Po2tivanje djetetove osobnosti

Montessori vjeruje da dje0u treba po2tivati i omoguiti im slobodan ra voj odgoj se ne mije2a direktno nego indirektno u ra voj, davajui temelj a samora voj djeteta odgajatelji i okolina trebaju djetetu omoguiti djelovanje koje je u skladu s njegovim interesima, /eljama i sklonostima dijete se treba ra vijati u skladu sa svojim sposobnostima i u to se odrasli ne smiju mije2ati, jer dijete samo donosi odluku 2to e u!iti i 2to je u skladu s njegovim interesima strogo po2tivanje individualnosti

;rgani a0ija 2kola

2kole su <slobodne 2kole= !iji nositelji mogu biti roditeljske ini0ijative, udru/enja ili 0rkvene organi a0ije pri nate na ra ini dr/ave i rade prema postojeim nastavnim planovima 6 ra li!ita modela9 ra redi s jednim godi2tem, ra redi s dva godi2ta i ra redi s 7 godi2ta politika otvoreni1 vrata# u 2kolskoj gradi

Marija Montessori je utvrdila !etiri fa e ra voja9 &" prva fa a djetinjstva9 ) > : god" -" druga fa a djetinjstva9 : > &- god" 6" epo1a mladena2tva9 &- > &' god" 7" studenti i odrasli9 &' > -7 god"

?truktura nastave
temelj @ slobodan rad dje0a ula e u predvi.eno vrijeme u nastavu i bave se radom po vlastitom i boru i koliko dugo /ele u!itelj ili odgajatelj mora stvarati temeljne pretpostavke koje e omoguiti da slobodan rad ima re ultate osposobljavanje osjetila ima vrlo va/nu ulogu ra voj svijesti i ja!anja volje treba kod dje0e indirektno potpomagati, a kretanje koje time postaje va/an dio u!enja je podloga na kojoj se taj pro0es odvija

?truktura nastave
koristi se poseban sustav didakti!ki1 materijala u kojem se jedan materijal nastavlja na drugi

?truktura nastave
materijal postaje sve te/i, a dijete samo treba doi do rje2enja problema usvajanje nanja od konkretnog do apstraktnog svi su materijali redno slo/eni u prostoriji a aktivnost dje0e, a od svake vrste materijala samo jedan komplet d ako se jedno dijete koristi nekim materijalom, drugo, koje po/eli isti materijal, treba pri!ekati

?truktura nastave
Montessori fenomen 9

Ako dijete spontano u ima neki materijal, javlja se inten ivna kon0entra0ija, a u i vr2eni adatak prevladava osjeaj adovoljstva" 3akva kon0entra0ija, uvjetovana unutarnjom motiva0ijom, pridonosi odgoju radne dis0ipline u dje!ju slobodu"

;dgojna podru!ja Montessori programa

B programu M" Montessori a dje0u od 6*: godina nala imo pet odgojni1 podru!ja" 3o su9 C &" prakti!ni /ivot C -" sen omotorika C 6" matematika C 7" je ik C ," ko mi!ki odgoj C : " odgoj u vjeri9 Kate1e a 4obroga Pastira

&" Prakti!ni /ivot

u!i dijete samostalno rije2avati probleme ra voj fine i grube motorike u primjenu svakodnevno upotrebljavani1 predmeta tj" usavr2avanje koordina0ije i kontrole pokreta, usvajanje radnje potrebne a vo.enje brige a sebe, brige a okolinu, i vje/be kojima se usvaja uljudno pona2anje

-" ?en omotorika

kori2tenje i i o2travanje svi1 osjetila" dijete, koristei vlastita osjetila, istra/uje i upo naje okolinu koja ga okru/uje, te upo naje na!enje, a njega, apstraktni1 pojmova $npr" duga!koDkratko, glasnoDti1oE""%

6" Matematika
nastavlja se na sen omotoriku konkreti iranje matemati!ki1 pojmova i ra!unski1 opera0ija 1od od konkretnog prema apstraktnom matemati!ki pribor mo/emo podijeliti na !etiri skupine9 &" koli!ina i simboli od ) do &) -" uvo.enje u dekadski sustav 6" u!enje prebrojavanja do &))) 7" ra!unske opera0ije u okviru dekadske kategorije jedini0a $apstra1iranje matemati!ki1 opera0ija%

6" Matematika

7" Fe ik
&" uvod u je ik > govorenje -" uvod u podru!je pisanja 6" uvod u podru!je !itanja

," Ko mi!ki odgoj

dje0a upo naju emljopis, kulturu, povijest, umjetnost, nanost

:" ;dgoj u vjeri9 Kate1e a 4obroga Pastira

M"Montessori je smatrala da je vjera od ranog djetinjstva va/an dio u kreiranju osobnosti djeteta 0iljevi9 C Bvesti dijete u tajnu /ivota koji je dar" C Bvesti ga u odnos*save , kao temeljnu stvarnost osobne i gradnje" C ;dgajati u vjeri"

Bloga odgajatelja
mora biti sposoban, a s druge strane nati kada se povui i prepustiti ak0iju djetetu kad dijete postaje aktivno, u!itelj postaje pasivan poka uje kako se radi sa nekim materijalom sve dok se dijete samo ne ainteresira jedan u!itelj vodi ra red - ili 7 godine, a mo/e mu pomagati asistent !esto i po - u!itelja vode rad ra redni u!itelj u svakom slu!aju nadgleda slobodan rad dok stru!nu nastavu obi!no vode predmetni nastavni0i

Montessori u Grvatskoj
prvu Montessori ustanovu u Grvatskoj otvorila je &+67" god" u Zagrebu grofi0a 4HdHe VranI0 anI koja je po1a.ala eduka0iju Montessori pedagogije u Jondonu &+66"god nakon 4rugog svjetskog rata su abranjene alternativne 2kole, ali +)*ti1 godina ponovno se vraaju suvremeni trenutak ra voja Montessori pedagogije u 8epubli0i Grvatskoj apo!inje &++&" godine otvaranjem prve privatne K4je!je kue u ?plitu danas Montessori program provodi mnogo vrtia u Grvatskoj, a -))6" je otvorena ;snovna Montessori 2kola Laruni0e 4HdHe VranI0 anI

Jiteratura
&" Lognar, Jadislav > Matijevi, Milan $&++6%9 4idaktika, Zagreb, kolska knjiga Internet9 MMM"montessori"de MMM"ffri"1rDrutperkovi0Dorgani a0ijska"1tm MMM"montessori*na aret"1r"Ddjmodel"1tml 1ttp9DDMMM"1rmdrustvo"1rD