Descartes Rasprava o metodi Uvod (Ian Maclean) Descartes namijenio knjigu i) znanstvenom itateljstvu ii) iroj vie ili

i manje obrazovanoj publici iz srednje klase iii) enama uvodna primjedba o jednakoj rasporeenosti razuma u svih ljudi indikacija Descartesove namjere da pie pristupano Svima na koje se odnosi protuprimjer u !" dijelu knjige pie kako meu ljudima postoji jednako mnogo nejednakosti kao i meu lanovima bilo koje dane vrste za razumijevanje njegova djela potrebno je geometrijsko predznanje i priroena inteligencija #" dio - za to vrijeme neobino da djelo nema $ormalan uvod za itatelja i zahvalu pokrovitelju neto slino nalazi se u #" dijelu - Descartes slijedi tradiciju autora koji sami autobiogra$ijski predstavljaju sebe i svoj rad% poput &razma 'oterdamskog i (irolama )ardana - nekoliko motiva za djelo i) altruizam spram ljudskog roda eli dati primjer metode dostizanja istine koja *e biti primjenjiva u meta$izici% matematici% mehanici i $izici ii) u konanici eli pomo*i proboju u medicini +--, moda indikativno za njegov pedagogizam u pogledu epistemologijskih naputaka-. iii) eliminacija ili barem redukcija rizika krive interpretacije njegovih stavova ve*ina kritiara nema strpljenja% mentalne discipline i skromnosti da dosljedno proui njegov rad - pie na $rancuskom kako bi indicirao da se bavi istim razumom i izbjegao dojam da se oslanja na stare intelektualne autoritete tradicije na latinskom --, to je odbilo znanstvenu publiku pa se uskoro vra*a na latinski /" i 0" dio

inzistira na tome da on ne moralizira o ispravnoj metodi% nego pie priu% i to prvenstveno za sebe% no smatra da bi svatko mogao od te prie nauiti to izbje*i u istraivanju istine

tvrdi da eli nauiti neto iz kritike na njegovo djelo i ne pie pod boanskom inspiracijom pa nije nepogreiv stajalite o tradicionalnoj $ilozo$iji isprazna retorika i zavaravanje o svom neznanju pravo znanje je% tvrdi% stekao iz ivotnog iskustva to mu je donijelo sposobnost multiperspektivnog sagledavanja stvari bez relativiziranja svojih religijskih uvjerenja

0" i 1" dio valja povu*i distinkciju izmeu univerzalne metode istraivanja istine 2'a3mond 4lull% 5ierre de la 'am6e% 7rancis 8acon) i Descartesove 9znanstvene: metode istraivanja istine o prirodi nudi 0 skupa savjeta za a) izbjegavanje pogreke u svome umu% b) izgradnju temelja za daljnje napredovanje u znanju i c) suoavanje sa svakodnevnim moralnim problemima /" preliminarno discipliniranje mentalnih navika i) prihva*ati samo ono to nesumnjivo znam - izbjegavati predrasude i preuranjene zakljuke te prihva*ati samo stvari koje mi se ine jasne i distinktne 2clare et distincte) ii) iii) iv) podijeliti problem na to je vie mogu*e sitnijih dijelova razumijevati dijelove problema redom od sitnijih prema ve*ima% name*u*i red i onima koji ga prirodno nemaju tijekom postupka detaljno pobrojati i sistematizirati dijelove problema neke razlike izmeu Descartesa i tradicionalne skolastiko-aristotelovske misli ; nekontrovertibilnost 2vidence, evidentia) u tradicionalnom smislu < znaajka sudova izvedenih iz osjetilnih podataka koji tvore temelj silogistikih zakljuaka ; nekontrovertibilnost u Descartesovu smislu < neposrednost mentalne percepcije nesvodiva na logiku $ormu i koja je po sebi jasna i distinktna ; predrasuda u tradicionalnom smislu < a priori znanje o injenicama% znaenjima rijei i meta$izikim principima ; predrasuda u Descartesovom smislu < tetne% neispitane% neizvjesne pretpostavke 0

- Descartes obr*e aristotelovsku $ormulu 9nita ne postoji u umu to nije prije bilo u osjetilima: i smatra da valja poeti spoznaju od izvjesnosti vlastita uma - Descartes pretpostavlja% za razliku od $ilozo$ije prirode njegova vremena% da i najsitnije elemente prirode moemo objasniti i da nema prirodnog nespoznatljivog reziduuma - aksiome ne shva*a kao nune neispitljive pretpostavke kao u logici% nego kao hipoteze sukladne op*im principima koje valja testirati empirijskim promatranjima - D" smatrao da je rjeenje problema epistemologije i ontologije preduvjet ikakve izvjesnosti u etici - postavio sebi 1 moralna naela /) asimilacija u lokalne obiaje to iz drutvene perspektive daje vrijednost ustaljenim drutvenim praksama% a iz individualne perspektive daje mi sposobnost da shvatim politike i moralne vrijednosti kao lokalne i relativne 0) biti dosljedan i odluan 1) mijenjati sebe% a ne poredak svijeta 2to bi bila nemogu*a zada*a) jedino svojom duom 2intelektom = strastima = voljom) moemo potpuno upravljati pa se valja ograniiti na to% umjesto da pokuavamo kontrolirati 9ono izvanjsko: 2npr" tijelo% vlasnitvo% ugled% druge ljude""") - autonomija due% gospodarenje nad strastima mogu*e i poeljno --, 0) i 1) su stoika naela moda su na D" utjecali popularizatori stoicizma u 7rancuskoj i >izozemskoj poput Du ?aira i 4ipsiusa - D"-ova tvrdnja da je znanje bitno jednako otvoreno svima% bez obzira na obrazovanje% bila je oslobaaju*a za ne-specijalizirane itatelje% ali okantna za $ilozo$e $ilozo$ska tradicija toga vremena vjerovala u ; rezoniranje logikim silogizmima ; hijerarhiju umova ; povezanost due s tijelom @" dio poinje primjenom metodike sumnje na bilo kakvo znanje D" eli izvjesnost 9Aithout controvers3: < to je tada% B" Cac4ean tvrdi% znailo 9vjerojatno znanje: znanje s dokazom strunjaka D" vjerovao da njegovi meta$iziki temelji omogu*iti vjerojatno znanje i bez pozivanja na autoritete razlika u poimanju izvjesnosti u tradiciji i kod Descartesa

a) tradicionalno

izvjesnost

<

ono

to

se

dobiva

silogistikim zakljuivanjem b) Descartes izvjesnost < oblik neposredne intuicije koja nije svodiva na logiki sud 7" 8urman tada tvrdio da argument 9cogito ergo sum: moemo zapisati i kao silogistiki zakljuak 5D Sve to misli postoji
5E Fa mislim ----------G Fa postojim

Descartes to opovrgavao da bi takav zakljuak bio izvjesno istinit% morali bismo izvjesno znati 5D% a ne znamo to izvjesno dakle% izvjesnost argumenta 9cogito ergo sum: dolazi iz samoevidentnosti neposredne intuicije u umu da on mora postojati da bi mislio ono to misli kritiari zatim tvrdili da je to u silogistikom zapisu cirkularna tvrdnja tradicionalna koncepcija intelekta ; dvoslojna i hilmor$ina 2spaja supstanciju i $ormu) osjetilni podaci kroz osjetila stiu u mozak% skupljaju se u zdravom razumu 2common sense sensus communis +dvoznano moda moe biti shva*eno u smislu 9zajednikog razuma:% npr" u smislu jezika.) i zatim ih pasivni intelekt prevodi u inteligibilan oblik% a aktivni intelekt ih pretvara u pojam ; materijalistika razum% imaginacija i sje*anje su $iziki smjeteni u mozgu% a imaginacija i sje*anje pritom i sadre materijalnu komponentu Descartes nematerijalistika koncepcija intelekta ; razum% imaginacija i sje*anje su nematerijalni% neproteni i nisu smjeteni nigdje to je misle*a supstancija 2res cogitans)% a svijet je materijalan% protean i smjeten negdje to je protena supstancija 2res extensa) cogito je objedinjena esencija i egzistencija 2to je suprotno tradicija koja razdvaja esenciju i egzistenciju) jer njegova misle*a neprotena esencija potvruje svoje postojanje miljenjem kritiari su zapazili slinost izmeu starog dokaza za postojanje 8oga 2koji je prvi $ormulirao Hnzelmo Ganterberijski) iz naeg pojma o 8ogu sa Descartesovim dokazom za postojanje 8oga iz naeg pojma savrenosti

Descartes je pisao upravo u vrijeme teologijske rasprave o materijalnosti ili nematerijalnosti i smrtnosti ili besmrtnosti due koju su zapoeli tekstovi interpreta Hristotela poput Hverroesa% Hleksandra iz H$rodizija i 5ietra 5omponazzija koji su tvrdili da je Hristotel smatrao da je dua materijalna pa umire s tijelom --, )rkva to osudila kao herezu i zatraila da se $ilozo$ijski obrani besmrtnost due% to su pokuali 4" 'icheome i F" de Silhon Descartes htio samo razlikovati duu od tijela i dokazati nematerijalnost tijela% a ne i besmrtnost tijela +ne podrazumijeva li nematerijalnost besmrtnost- Iini se da neto nematerijalno% primjerice pojam% ne moe biti uniteno% osim ako postoji drukiji smisao pojma 9unititi: od onog $izikog-.

JJJ odavde nadalje odustajem od skriptiranja uvoda i prelazim na Descartesov tekst Rasprava o metodi ispravnog postupanja s razumom i traenja istine u znanostima 1. dio zdrav razum je najbolje distribuirana stvar na svijetu svi misle da ga imaju dovoljno svi jednako imamo prirodnu sposobnost suenja% no razliita nam je stupanj sposobnosti apstraktnog miljenja i stupanj uspjenosti u primjenjivanju sposobnosti suenja ako svi imamo jednak razum% razliita miljenja ne proizlaze iz toga to su neki razumniji% nego iz toga to razliito usmjeravamo misli i razliite stvari uzimamo u obzir pri miljenju 1 kriterija za vrijedan um sa 1 osnovne sposobnosti /) bistar ili brz razum 0) jasna i precizna imaginacija 1) opseno i otro pam*enje antropologijski racionalizam uzima klasinu de$iniciju ovjeka kao razumnog bi*a% to ga razlikuje od ivotinja D" vjeruje da ne postoji nikakve interakcije izmeu res cogitans i res eKtensa pa kritizira skolastiku koja je vjerovala da razlike u materijalnim svojstvima tijela 2uglavnom mozga) meu ljudima uzrokuju razlike u razumnosti ljudi

epistemologijski pragmatizam kao obiljeje moderne $ilozo$ije tvrdi da se vodi metodom spoznaje ija je vrijednost dokazana praktikabilno*u% rezultatima koje daje +poveznice s 8aconom znanje kao mo*.

karakteristike Descartesove metode spoznaje kako ih opisuje u djelu Regulae /) izvjesnost u razlikovanju istine i neistine 2pogreke) 0) lako*a primjene 1) plodonosnost @) mudrost ili proizvodnja istinitog znanja

$ilozo$iju smatra jedinom svrhovitom izriito ljudskom spoznajnom djelatno*u teologija% koju takoer potuje% je boanska% a ne ljudska djelatnost tvrdi da ne pouava druge svojoj metodi jer bi to znailo da se smatra mudrijima od ostalih i odgovornijima za svoje greke no to su ljudi obino% nego ju izlae kao povijesnu priu koja moda nekome poslui i eli uti kritike

razoarao se svojim prestinim klasinim studijem i dalje je pun sumnji i greaka s obzirom da su ga cijenili kao jednog od najboljih studenata% po mjeri svog neznanja zakljuuje da ni meu drugima ne postoji takvo znanje na svijetu koje dorasta njegovim oekivanjima

ipak smatra konvencionalna znanja vrijednima uenja% koliko god pogrena moda bila vrijedi otkriti njihovu pravu vrijednost i tako izbje*i da nas zavaraju posebno cijeni matematiku 2zadovoljava znatielju% pomae vjetinama% smanjuje rad)% medicinu i pravo% a $ilozo$ija nam omogu*uje plauzibilno 2vjerojatno% uvjerljivo) govorenje o bilo emu i impresioniranje manje obrazovanih

itanje 2starih) knjiga usporeuje s putovanjem korisno da bismo sagledali svoju sredinu u perspektivi% no odvlai nas od realnosti znanstveno istraivanje 2samo u smislu pravilne upotrebe razuma% jer u D"-ovo vrijeme nema dananjih specijaliziranih organiziranih znanosti) smatra vrednijim od govornitva i poezije jer nam iskustvo govori da netko razuman uvijek moe govoriti uvjerljivo i elokventno% dakle biti pjesnik ili govornik +a% po implikaciji% netko elokventan i uvjerljiv nije u ve*ini sluajeva i razuman.

smatrao da bi na disciplini poput matematike valjalo izgraditi vie no samo mehanike vjetine jer je nauiva2to% primjerice% nije istina za etiku% pogotovo stoiku)% izvjesna i dokaziva

teologija kao nain dospijevanja do raja je nenauiva jer su vjerske objave nedokuive obinim laikim smrtnicima% a u raj ionako dospijevaju jednako obrazovani i neobrazovani

u $ilozo$iji je sve osporavano% a nita pouzdano izvjesno pa sumnja da on moe biti bolji od ostalih zbog te velike osporavanosti svake tvrdnje u $ilozo$iji Descartes odluuje svaku tvrdnju koja je samo plauzibilna smatrati lanom :plauzibilnoL u D"-ovo vrijeme ima 0 znaenja i) ii) odobreno od najmudrijih autoriteta u nekom podruju% ili derivirano iz MteKtual authorit3N ono to moe s vjerojatno*u biti derivirano iz osjetilnih dokaza

nakon studija odluuje ostaviti knjige i :uiti iz sebe i iskustva svijetaL putovanjima cilj okoritavanje ivotom +ponovno utilitarno shva*anje znanja% svojstveno moderni% za razliku od znanja radi znanja u staroj (rkoj i srednjem vijeku. smatrao da je najbolji nain otkrivanja istine iskuavanjem svojeg razuma na praktinim problemima% a ne spekulacijom

prouavanje raznolikosti obiaja moe dati multiperspektivnost% ali takoer nas samo ini skeptinima zbog neizvjesnosti istinitosti i ispravnosti 2. dio

nakon putovanja% zakljuio da je ovjeku potrebna staloena introspekcija% bez uznemiruju*ih strasti 2Cac4ean strasti u stoikom smislu moralne re$leksije% razmiljanja o dobru ili zlu djelovanja)

prvi zakljuak stvari sastavljene od vie elemenata i koje je nainilo vie tvoraca su loije od onih na kojima je radio jedan tvorac jer su manje koherentne 2za usporedbu koristi planski i cjelovito graene graevine i gradove koje je osmislio jedan tvorac)J otuda izvodi 1 politike implikacije

i) samozakonodavstvo je bolja politika vladavina nego nametnuta vlastO ii) vjerska drava je bolja nego ne-vjerska jer koristi zakone koje je samo 8og stvorio iii) / zakonodavac je bolji 2npr" 4ikurg u Sparti) nego vie njih otuda takoer izvodi 0 epistemologijske implikacije i) nedokazane tvrdnje oko kojih ipak postoji konsenzus su manje vrijedne od tvrdnji koje moe donijeti racionalan pojedinac +kako to moemo ustvrditi a

priori- racionalan pojedinac nije u svakoj svojoj tvrdnji racionalan vidi 4ehrer. ii) nai sudovi bi bili vr*i i istiji kad bi se od roenja vodili punom upotrebom razuma i samo njome% a ne i svojim ivotinjskim strastima ili apetitima i naputcima svojih uitelja D" ima idealistiku antropologiju ljudski razvoj je oslobaanje nematerijalne due od materijalnog tijela 2strasti i apetita) napreduje se od strasti% enji% apetita do volje 2< racionalnih strasti) +/" je li zaista dugorono racionalno ignorirati strasti- 0" u radikalnim konzekvencijama ignoriranje znanja po poznavanju bi odbacilo ve*inu znanja koje imamo i dovelo do ponitavanja napretka znanja. - razumno je preispitati svako uvjerenje svojim razumom kako bismo stigli do vrstih temelja znanja umjesto slijepog prihva*anja tradicije kartezijanski skepticizam - D" otro razlikuje javnu racionalnu re$ormu moralnog djelovanja i privatnu racionalnu re$ormu moralnog djelovanja i zalae se samo za privatnu smatra svoju metodu dobrim primjerom za pojedinca% ali ne i predlokom za javnu re$ormu lanovi javnosti su preraznoliki da bi ih politika re$orma mogla sve obuhvatiti bez da narui poredak% bolje je prepustiti narod obiajima - D" je svjestan radikalnosti svojeg epistemologijskog zahtjeva za odbacivanjem svih prihva*enih vjerovanja i dijeli :gotovo sveL ljude na 0 skupine a) oni koji vjeruju da su razumniji no to jesu brzaju sa zakljucima zbog nestrpljivosti pa ih kartezijanska sumnja samo odvlai ka vjenom skepticizmu b) oni koji znaju da su manje razumni od drugih doputaju da ih vode drugi za koje vjeruju da su razumniji umjesto da sami razlono misle D" sebe svrstava u c) skupinu% onih koji su skromni poput lanova b) skupine% ali su upoznali toliko razliitosti u miljenju meu mudrima i u obiajima da su uvidjeli da preostaje samo misliti razumno samostalno - D"-ova skepsa prema konsenzusnoj teoriji istine i znanja poiva na jednostavnoj pretpostavci manje je vjerojatno da *e teko dostupne istine otkriti ve*ina nego manjina i skupina nego pojedinac - D" je planirao kao osnove svoje metode postaviti $ormalne znanstvene discipline a) logike% b) geometrijske analize i c) algebre% no odbacuje te osnove jer a) logika vie objanjava poznato nego otkriva novo = nemogu*e je iz nje ekstrapolirati samo ona pravila koja nisu

suvina i tetna b) geom" analiza stimulira razum% ali zamara imaginaciju c) algebra zbunjuje svojom notacijom i pravilima i ne stimulira razum - D" odluio koristiti to manji broj jednostavnih i praktinih pravila% @ poznata metodika pravila rezoniranja /) ne prihva*ati i ne razmiljati pomo*u niega to ne znam neosporno% pouzdano% izvjesno 2incontrovertibl3)% tj" jasno i distinktno 0) podjela potekoa koje ispitujem na to vie mogu*e dijelova% onoliko koliko je potrebno da ih rijeim na najbolji nain +to su 0 kriterija ne zahtijeva svaki problem dijeljenje na to je mogu*e vie dijelova" ?jerojatno misli da valja problem dijeliti na to je mogu*e vie dijelova% osim ako priroda problema ne zahtijeva drukije". 1) postaviti redoslijed pretpostavkama 2iz prirodno$ilozo$ijske tradicije < onim de$inicijama% ontologijskim pretpostavkama i op*im nedokazanim% ali ne i neopravdanim principima potrebnim da bi se konstruirala znanost% valjda neto tipa aksiomi) i predmetima istraivanja od najjednostavnijih, najlake shvatljivih do najsloenijih, najtee shvatljivih radi pojednostavljenja ak i ako nemaju prirodan redoslijed prioriteta D" ne speci$icira to je i kakav je prirodna hijerarhija razumljivosti predmeta% ali% prema Cac4eanu% pokazuje se da kao najneposrednije uvide postavlja one meta$izike% a ne $izike% osjetilne to donekle obr*e Hristotelovu teoriju uenja prema kojoj napredujemo od Mznanja bolje poznatog namaN iz pojedinih osjetilnih uvida do Mznanja bolje poznatog po prirodiN koje je niz univerzalnih principa deriviranih iz iskustvenih uvida% ali koji su ipak intuitivno razumljiviji nego pojedinani iskustveni uvidi @) numeracija poteko*a kako se nita ne bi izostavilo Cac4ean /)% 0)% 1) su osnove za indukciju% vrlo rigorozne za to vrijeme% i meusobno su ovisne poinje od neosporivih matematikih predmeta i odnosa i omjera meu njima 22odnos jednakosti% odnos ve*ega prema manjemu i manjega prema ve*emu) u djelu :'egulaeL D" ih dijeli u 0 kategorije kategorija reda i kategorija mjere) smatra da su ti odnosi temeljne matematike istine jer su najjednostavnije i najlake predoive imaginaciji i osjetilima nije tek neopravdano pretpostavio njihovu egzistenciju 2to bi bilo nekritiki)% nego je hipotetiki pretpostavio njihovu egzistenciju na temelju neposrednosti intuicije o njima

matematika od $unkcija uma najvie koristi imaginaciju% koja u meta$izici samo teti od najjednostavnijih matematikih istina D" napredovao prema sloenijima svaki otkriven sud koristi kao teorem u daljnjem istraivanju epistemologijski $undamentalizam o svakom predmetu postoji samo jedna istinaO znati tu istinu jest znati taj predmet smatra da sve grane znanja nuno poivaju na $ilozo$ijskim principima% a $ilozo$ija nema neosporivih principa nuno je ustanoviti neke prve neosporive $ilozo$ijske principe .dio

D" smatra da epistemologijska neizvjesnost potkopava svaku mogu*u izvjesnost i ispravnost% pa tako i u moralnom djelovanju% no osmiljava provizoran moralni kodeks iz nunosti dok ne dostigne neosporivost u epistemologijskom pogledu kao to je ovjeku koji obnavlja svoju ku*u potrebno sklonite dok ne zavri obnovu

/) kon$ormizam sa lokalnim moralnim normama i vjerom ideal umjerenosti najbolje pristajati uz moralne sudove najmudrijih u lokalnoj zajednici 2iako to ne znai da su najmudriji u ljudskome rodu) jer se nae moralno djelovanje odnosi spram neposredne lokalne okoline% a ne apstraktnog univerzalnog moralnog zakona da bih saznao tue miljenje% valja upoznati tue djelovanje% a ne izjave jer i) ii) ljudi ne govore sve to vjeruju ljudi katkad ne znaju to vjeruju postoji razlika izmeu vjerovanja i metavjerovanja% tj" vjerovanja o vjerovanju +koje je predmet epistemologije. i to dvoje nije nuno povezano Cac4ean D" razlikuje in volje 2npr" moralni sud) od svijesti intelekta o tome% no oboje pripada miljenju osobne obveze koje ograniavaju slobodu ograniavaju dinamiku 2dijakroniku) racionalnost pa naruavaju umjerenost umjerenost kao etika vrlina umanjuje mogu*u tetu greaka ne moemo odrediti istinita vjerovanja% onda valja a) odabrati opciju koja je najvjerojatnije istinita b) odabrati opciju nasumino jer nijedna nije bila vjerojatnija od drugih% no zakljuivanje koje nas je do nje dovelo jami za nju svojom istinito*u i 0) odlunost% nepokolebljivost% dosljednost u slijeenju svojih propitanih gledita kad

/S

pouzdano*u 2kao to je% kad ne znamo put iz ume% najpametnije po*i pouzdanim pravocrtnim putem u bilo kojem smjeru i do*i *emo na istinu) 1) stoiki $atalizam i kinika autarkinost poto ne kontroliramo nita potpuno osim svojih misli% valja vladati njima umjesto uzaludno pokuavati promijeniti poredak svijeta mudrac razumom predstavlja svoje neispunjive elje volji kao neispunjive kako bi sprijeio razoaranje koje bi nastalo kada bi se volji predstavile kao realni ciljevi% a ne bi ih se ispunilo naime% volja eli samo one stvari koje joj razum na neki nain predstavi kao mogu*e +esto se ini upravo suprotno% elimo ono to ne moemo imati i ta nemogu*nost dodatno potie elju Hrcher u THge o$ BnnocenceT. @) odabrati najbolje zanimanje izabire $ilozo$iju% tj" kultiviranje razuma jer to nudi i) ii) napredak znanja i zadovoljstvo povezano s time koritenje 8ojeg dara individualnog razuma umjesto slijepog slijeenja tueg Cac4ean i D" Sennert naglaavaju da ii) implicira mijeanje $ilozo$ije i teologije% to bi dopustilo MvercanjeN dogmatike u $ilozo$iju D" se izvlai racionalistikim rjeenjem um posjeduje uroene $undamentalne istine neovisne o osjetilima iz kojih je mogu*e deducirati elementarne matematike i prirodno$ilozo$ijske istine iii) sre*u kao konani moralni cilj% na sljede*i nain 5D ?olja je instrumentalna $unkcija koja prihva*a djelovanja samo po kriteriju dobroga ili loega" +a to je s kriterijem mogu*nosti 2str" /S u skripti)-. 5E 'azum donosi sudove o dobrome ili loemu" GD Suenje razumom je dovoljan uvjet dobrog djelovanja" 5U Dobro djelovanje je stjecanje to vie vrline i drugih dobara moemo" 5@ Sre*a je svijest o stjecanju to vie vrline i drugih dobara moemo" GE Suenje razumom uzrokuje sre*u" ovaj argument pretpostavlja koncepciju volje kao Mracionalnog apetitaN 2za razliku od Mivotinjskih apetitaN emocija i tjelesnih potreba) koji eli samo ono to mu razum predstavi kao dobro razumno suenje% tj" znanje koje ono stvara < vrlina V nedostatak razumnog suenja% tj" neznanje koje Mprirodnog unutarnjeg svjetlaN

//

ono stvara < nemoralno djelovanje sokratovska i tomistika ideja znanja kao vrline nakon navedenih kontemplacija u osami% kre*e na R-godinja putovanja i ui o svijetu% odnose*i se prema svemu sa zdravom skepsom kritizira pironistike skeptike koji Msumnjaju radi sumnje sameN i suspendiraju svako suenje jer svakom vjerovanju suprotstavljaju neko drugo pa zakljuuju da je sve osporivo V D"-ova sumnja je nain traenja greke u rezoniranju da bi se dostigla sigurnost spoznaje D" koristi i $ragmente spoznaja iz svojih bivih naputenih vjerovanja 2kao to onaj koji obnavlja ku*u koristi i ostatke stare) i stara iskustva 2osjetilne opaaje i eksperimente) odluuje nakon putovanja pisati o svojoj metodi samo zbog toga to je htio opravdati glasine da je usavrio svoju $ilozo$iju !. dio mora izloiti neke meta$izike pretpostavke kao temelje svoje $ilozo$ije u etici je nuno pretpostaviti kao nesumnjive neke aksiome koji su nesigurni V D" u epistemologiji i meta$izici eli pretpostaviti samo nesumnjive aksiome kao pogreive i sumnjive metodikom sumnjom izolira a) empirijsko iskustvo osjetila mogu varati b) racionalnost grijeimo i u najjednostavnijim elementima najegzaktnijih znanosti poput logike Cac4ean ini se da D" izbjegava koristiti argument zlog demona iz :CeditacijaL jer pie za iru publiku c) sva mentalna aktivnost ne znam sanjam li jer sve misli iz stvarnosti mogu misliti i u snovima% a u snovima ne*e biti istinite zbog toga odluuje "ipoteti#$i pretpostaviti da je sva njegova mentalna aktivnost jednako istinita kao i mentalna aktivnost u snovima obrat dolazi do uvida da% dok pokuavam misliti o a)%b)c) kao lanima% nuno je da sam ja sWm koji to mislim ipak neto to to misli% dakle da postojim cogito ergo sum Descartes to smatra konanom obranom od svih vrsta skeptikih pretpostavki i prvim principom neosporive $ilozo$ije koju eli

/0

izgraditi +Fe li to obranjivo od najradikalnijeg globalnog skepticizma- Cikuli* 2pogovor (recoXSosa) tvrdi da nije" Coemo pretpostaviti da je zloduh u nama izazvao iluziju da mislimo% iz koje smo mi izveli neistinit zakljuak da postojimo". ; Cac4ean /" to valja u engleskom prijevodu glasiti :B am thinking% there$ore B eKist"L to je egzistencijalni sud o subjektu koji misli% a ne o esenciji bitka ne proizlazi da je sve to postoji misle*e% nego samo vrijedi da bi bilo proturjeno da neto bez egzistencije misli% a dokaz da misli imamo intuitivnim uvidom 0" zakljuku cogito ergo sum logiki prethodi dubio ergo sum sumnjam% dakle jesam 1" renesansni mislioci odbacivali su neposrednost tog intuitivnog uvida jer su tvrdili da ne mislimo simultano o predmetu K i o svome miljenju o predmetu K% nego da postoji vremenski razmak izmeu te dvije re$leksije to u punom smislu znai odbacivanje iste autore$leksije% koju $ilozo$ska antropologija uzima kao pretpostavku 2npr" kod Ganta) 'ussellov paradoksYparadoks laljivca- moemo li govoritiYmisliti autore$erentno@" Descartesa su kolege upozoravale na slinost s Hugustinovim argumentom% koji je proiren odgovorom na skeptiki prigovor :Zto ako sam u krivu-L koji glasi :Hko sam u krivu% postojimL 2si fallor, sum) 5D Cislim% dakle postojim [ >emam razloga vjerovati da bih postojao kad ne bih mislio" +\o je tek vjerojatna pretpostavka% ali ne i nuna" Hko svoju egzistenciju temeljimo na intuitivnom uvidu% morali bismo dokazati da je intuitivni uvid oblik miljenja da bismo ustvrdili da% kada ga nema% ne postojimo" Hko on nije oblik miljenja% moda postoji i kad ne postoji miljenje" . G Fa sam supstancija ija je cijela esencija 2bit) u miljenju i koja je neovisna o materijalnoj supstanciji i mjesto joj nije uvjet postojanja konzekvence dua i tijelo su distinktni 2dualizam due i tijela)% dua je lake spoznatljiva od tijela i ne prestaje postojati kad ono prestane" cogito ergo sum nije pouzdano istinito% ali je jasno i distinktno uzima kao 0" princip da je ono to shva*amo jasno i distinktno istinito 2i primje*uje da je teko identi$icirati stvari koje shva*amo distinktno)

/1

5/ ]nati je savrenije nego sumnjati" 50 Fa sumnjam" G Fa sam nesavren" ali ja imam pojam o savrenijem bi*u konkluzija taj je pojam morao pote*i od nekog savrenijeg bi*a

8og je nuno duhovno% a ne duhovno-tjelesno bi*e jer biti dvodijelan je nesavrenost slijedi iz tvrdnje J u 0" dijelu 'asprave o metodi

ljudi grijee to 8oga i duu pokuavaju zamisliti% to je kao da pokuavaju vidjeti miris nije istina da u umu ne postoji nita to prije nije bilo u osjetilima protuprimjeri tome su ideje 8oga i due

imaginacija i osjetila trebaju razum da potvrdi postojanje 8oga postojanje 8oga je sigurnije od drugih meta$izikih pitanja argument tome u prilog kako moemo bez ikakve sumnje tvrditi da su misli u snovima lanije od drugih misli% osim ako pretpostavimo postojanje savrenog 8oga koji je jamac istinitosti i distinktnosti naih ideja jer one dolaze od njega kad ne bismo znali da sve istinito u nama dolazi od savrenog bi*a% ne bismo imali dovoljno razloga da vjerujemo da je ita u nama istinito + prigovor to postaje cirkularan onotlogijski dokaz 8oje egzistencije jer tvrdi da je ideja istinita kad je clare et distincte% za to je jamac 8og% a sam 8og postoji kao taj jamac upravo zato to imamo clare et distincte ideju o njemu".

Descartes nije reliabilist status znanja ne ovisi% primjerice% o tome sanjamo li jer a) u snu takoer moemo imati istinite ideje 2npr" u snu nam sine ideja za neki geometrijski dokaz) b) osjetila nas esto varaju jednako kao snovi znanjem valja smatrati samo one tvrdnje do kojih dolazimo razumom

poto smo nesavreni% vjerojatnije je da do istinitih misli koje imamo dolazimo u budnom nego u spavaju*em stanju jer je nae rezoniranje jasnije i potpunije u budnom stanju %. dio

ve*inom raspravlja o nekim anatomskim pitanjima% nepovezanima s $ilozo$ijskim temama 'asprave

/@

iako je op*enito sumnjiav prema epistemologijskim zaslugama strasti% emocija% tvrdi da one ipak mogu prenijeti ideje do mozga distinktivne znaajke ovjeka /) govor% jezik - koritenje znakova ili rijei u razliitim kombinacijama u komunikaciji 0) univerzalna razuma kontekstom) instrumentalnost i praktikabilnost situacijom i 2nasuprot uvjetovanosti

5/ Iovjek jezikom izraava misli% a ivotinje 2primjerice papige) ne" G Iovjek posjeduje razum% a ivotinje ne" kad bi% primjerice% majmun posjedovao razum% morao bi imati sposobnost ljudskog govora na razini djeteta ili bi se nekim od brojnih korespondiraju*ih organa na svome jeziku mogao sporazumjeti s ovjekom% no ne moe

govor V ekspresija strasti ili imitacija govora ivotinjsko oponaanje i uenje nije jezik i govor protiv Hristotela dua nije dio lanca uzroka jer ne nastaje iz potencijaliteta materije% nego iz 8oga dua je povezana s tijelom jer ima sentimente 2osjete = moda vjerovanja) i apetite nije analogna pilotu u brodu 5/ Dua je potpuno uzrono neovisna o tijelu% ali meu njima postoji interakcija" 50 Sve tjelesno-organsko je podlono smrti" G Dua nije podlona smrti% tj" besmrtna je jer je mogu*nost da ju uniti neto tjelesno apsurdna% a ne znamo nita duhovno to bi unitavalo duhovne stvari"

&. dio praktikabilnost modernog znanja V nepragmatiko spekulativno znanje + novovjeki epistemologijski cilj ovladati prirodom znanjem i posjedovati jeO okoritavanje znanjem za ugodu i posebice za samoouvanje jer je ono temelj svih ostalih etikih i epistemologijskih dobara 28acon Mznanje je mo*N) 7oucalt to je nad-diskurzivna praksa Mopunomo*ivanja istine i znanjaN za neepistemologijske svrhe.

/!

napredak znanja kritikom i nadgradnjom to zahtijeva znanstvenu zajednicu rezultat podrutvljenje znanosti koraci koje Descartes poduzima u istraivanju prirode /) nalazi op*e principe ili prve uzroke svega to postoji 2 8og) 0) nalazi prve posljedice tih principa najjednostavnije elemente prirode 2nebo% zemlja% voda% minerali""") 1) prelazi na pojedinane sluajeve nemogu*e je distingvirati sistematski meu svima njima valja ih individualno empirijski prouiti i objasniti njihovu vezu s op*im principima

javna rasprava voena kritikom esto je neplodna jer je cilj sudionika esto pobjeda 2pa se zadovoljavaju vjerojatno*u)% a ne istina 2kad se zadovoljavamo samo neosporivo*u)

odbacuje koncept intelektualnog sljedbenitva nastavljai ili epigoni nikad ne pokuavaju nadrasti znanje uitelja i neopravdano proiruju njegoveYnjezine misli zakljuuje da je ipak protiv znanosti kao udruenog napora jer je intelektualno plodnije individualno istraivanje ustrojio sistem tvrdnji u kojima su zadnje 2posljedine) tvrdnje dokazane prvima 2uzronima) i obratno uzroci se potvruju u posljedicama +vidi 4ehrer u (reco X Sosa 'acionalnost. prigovor takav niz tvrdnji *e biti cirkularan odgovor na prigovor nije rije o cirkularnosti jer uzroci koje je deducirao iz empirijskih dokaza 2uinaka) ne dokazuju nego objanjavaju te uinke ili posljedice uinci dokazuju uzroke% a ne obratno

- uzroke naziva pretpostavkama% no smatra da i njih moe deducirati iz primarnih principa 2nije to izveo jer eli izbje*i da drugi izgrade novu iskrivljenu $ilozo$iju na njegovim principima)

/#

/P