Analiticka Kemija - Skripta - BT-PT

SVEUILITE U ZAGREBU
PREHRAMBENO-BIOTEHNOLOKI FAKULTET
LABORATORIJ ZA ANALITIKU KEMIJU

UVOD U KEMIJU I KEMIJSKU ANALIZU

Laboratorijske vjebe

II.dio

INTERNA SKRIPTA

Priredile:
Doc. dr. sc. Ivone Jakaa
Irena api, dipl. ing.

Interna recenzija: prof. dr. sc. Tajana Preoanin (PMF)

Zagreb, rujan 2012.

Uvod u kemiju i kemijsku analizu, II. dio - Analitika kemija Interna skripta iz laboratorijskih vjebi BT/PT

Sadraj

I. OPI DIO 1
Obveze studenta za vrijeme laboratorijskih vjebi.......................................... 1
Mjere opreza i zatite................................................................................. 2
Grafiki znakovi (simboli) i oznake upozorenja za opasne tvari i pripravke......... 3
Oznake upozorenja i oznake obavijesti......................................................... 4
Osnovna pravila rukovanja s kemikalijama i reagensima................................. 8
Laboratorijsko posue i pribor..................................................................... 9
Aparatura................................................................................................. 10
Odmjerno laboratorijsko posue.................................................................. 11
Menzure......................................................................................... 11
Odmjerne tikvice............................................................................. 11
Pravilno oitanje volumena tekuine u odmjernoj tikvici........................ 12
Priprema otopina u odmjernoj tikvici.................................................. 13
Pipete............................................................................................ 14
Pipetiranje...................................................................................... 15
Propipeta........................................................................................ 16
Izvoenje pipetiranja....................................................................... 17
Birete............................................................................................. 19
Titracija.......................................................................................... 21
Odravanje i ienje odmjernog posua............................................ 23
II. KVALITATIVNA KEMIJSKA ANALIZA 25
Papirna kromatografija........................................................................... 25
Vjeba 1: Dokazivanje prisutnosti spojeva u uzorku............................. 27
III. KVANTITATIVNA KEMIJSKA ANALIZA 30
1. Gravimetrijska analiza........................................................................ 30
Vjeba 2: Gravimetrijsko odreivanje olova........................................ 31
2. Volumetrijska (titrimetrijska) analiza................................................ 36
Kiselinsko-bazne titracije (titracija kiseline s bazom) ..................................... 37
Vjeba 3: Standardizacija otopine klorovodine kiseline........................ 37
Kiselinsko-bazne titracije (titracija baze s kiselinom) ..................................... 40
Vjeba 4: Odreivanje mase natrijeva hidroksida................................. 40
Potenciometrijske kiselinsko-bazne titracije.................................................. 42
Vjeba 5: Analiza titracijske krivulje HCl/NaOH (Titracija klorovodine
kiseline standardnom otopinom natrijeva hidroksida) ..........................
42
Vjeba 6: Analiza titracijske krivulje H
3
PO
4
/NaOH (Titracija fosforne
kiseline standardnom otopinom natrijeva hidroksida) ..........................
46
Oksidacijsko-redukcijske titracije................................................................. 50
Vjeba 7: Standardizacija otopine natrijeva tiosulfata........................... 51
Vjeba 8: Odreivanje askorbinske kiseline......................................... 53
Kompleksometrijske titracije....................................................................... 56
Vjeba 9: Odreivanje kalcijevih i magnezijevih iona............................ 57
Talone titracije........................................................................................ 61
Vjeba 10: Odreivanje kloridnih iona................................................ 62
Vjeba 11: Standardizacija otopine amonijeva tiocijanta....................... 64
Vjeba 12: Odreivanje bromidnih iona.............................................. 66
3. Apsorcijska spektrometrija u ultraljubiastom i vidljivom podruju
elektromagnetskog spektra................................................................

68
Vjeba 13: Odreivanje prehrambenih bojila....................................... 71
Vjeba 14: Odreivanje eljeza......................................................... 74
IV. LITERATURA 76
V. PERIODNI SUSTAV ELEMENATA 77
Popis laboratorijskih vjebi po radnim tjednima

Radni tjedan Redni broj vjebe Vrsta vjebe Naziv vjebe
1. (10) Nema vjebi Nema vjebi Nema vjebi
2. (11)
Vjeba broj. 1 Papirna kromatografija Dokazivanje prisutnosti spojeva u uzorku
Vjeba broj. 2 Gravimetrija Gravimetrijsko odreivanje olova
3 (12)
Vjeba broj. 3 Kiselinsko-bazne titracije Standardizacija otopine klorovodine kiseline
Vjeba broj. 4 Kiselinsko-bazne titracije Odreivanje mase natrijeva hidroksida
4. (13)
Vjeba broj. 5 Kiselinsko-bazne titracije Analiza titracijske krivulje (HCl/NaOH)
Vjeba broj. 6 Kiselinsko-bazne titracije Analiza titracijske krivulje (H
3
PO
4
/NaOH)
Vjeba broj. 7 Oksidacijsko-redukcijske titracije Standardizacija otopine natrijeva tiosufata
Vjeba broj. 8 Oksidacijsko-redukcijske titracije Odreivanje askorbinske kiseline
5. (14)
Vjeba broj. 9 Kompleksometrijske titracije Odreivanje kalcijevih i magnezijevih iona
Vjeba broj. 11 Talone titracije Standardizacija otopine amonijeva tiocijanata
Vjeba broj. 12 Talone titracije Odreivanje bromidnih iona
6. (15)
Vjeba broj. 10 Talone titracije Odreivanje kloridnih iona
Vjeba broj. 13 Spektrofotometrija Odreivanje prehrambenih bojila
Vjeba broj. 14 Spektrofotometrija Odreivanje eljeza


1
I. OPI DIO

Obveze studenta za vrijeme laboratorijskih vjebi

Svi studenti su duni tijekom boravka u laboratoriju nositi zatitnu odjeu. U
laboratoriju nije dozvoljeno unoenje jela i pia, te konzumacija istih. Takoer za vrijeme
laboratorijskih vjebi nije dozvoljeno koristiti mobilne ureaje.
Na vjebe je potrebno donijeti sljedei radni pribor:
- Skripta iz laboratorijskih vjebi
- Radne listove
- Laboratorijski dnevnik (biljenica A4 formata)
- Dvije krpe (za brisanje stola i laboratorijskog posua)
- Upalja ili ibice
- Kalkulator

Prilikom prvih vjebi, svakom studentu se dodjeljuje radni stol s brojem koji student
koristi do zavretka laboratorijskih vjebi. U ladici radnog stola nalazi se popis inventara,
te je po zavretku vjebi student duan provjeriti odgovara li sadraj ormaria popisu
inventara. U laboratoriju se nalazi dnevnik (biljenica A5 formata) u koji student upisuje
inventar koji je otetio tijekom vjebi, isti prijavljuje tehniarki ili nastavniku u
laboratoriju da bi dobio zamjenski inventar.

Tijekom laboratorijskih vjebi, student je duan voditi laboratorijski dnevnik gdje upisuje
sva opaanja, postupke, podatke dobivene mjerenjem, rezultate pokusa, jednadbe
kemijskih reakcija, postupke izraunavanja traenih fizikih veliina, interpretaciju
dobivenih rezultata, zakljuke te sve ostale zabiljeke. Nakon zavretka radnog dana
student je duna voditelju laboratorijskih vjebi pokazati laboratorijski dnevnik te predati
pripadajui radni list za izvedenu vjebu.

Nakon zavretka laboratorijskih vjebi student je duan oprati laboratorijsko posue i
pribor koji je koristio tijekom radnog dana i odloiti ga u radni stol ili na za to odreeno
mjesto.
Laboratorijske vjebe se smatraju uredno obavljenima u sluaju kada student:
- izvede sve zadane pokuse,
- preda na uvid uredno ispunjen laboratorijski dnevnik,
- preda radne listove,
- nadoknadi tetu nastalu tijekom laboratorijskih vjebi.

Obavijest o iznosu studentske tete bit e izvjeena na oglasnoj ploi Laboratorija za
analitiku kemiju, nakon zavretka laboratorijskih vjebi.

2
Mjere opreza i zatite

Studenti se moraju pridravati uputa za izvoenje zadanih pokusa, mjera opreza i zatite
za vrijeme boravka u laboratoriju.

- Za vrijeme boravka u laboratoriju potrebno je nositi zatitnu odjeu kuta,
zatitne naoale i rukavice. Zatitne naoale obvezno treba nositi pri radu u
kojima dolazi do prskanja. Zatitne rukavice treba obvezno nositi pri rukovanju s
opasnim kemikalijama.
- U laboratoriju je zabranjeno puenje, unoenje i konzumacija jela i pia.
- Za vrijeme boravka u laboratoriju nije dozvoljeno nositi otvorenu obuu.
- Dugu kosu potrebno je svezati u rep ili na odgovarajui nain sputati da ne smeta
prilikom rada u laboratoriju i da ne doe do neeljenih posljedica, npr. spaljivanje
u blizini otvorenog plamena plamenika.
- Nikada ne pipetirati izravno na usta, nego upotrijebiti propipetu.
- Pripazite to dirate, zagrijani predmeti izgledaju jednako kao i hladni. Zagrijane
predmete moe se drati krpom ili klijetima.
- Nemojte se naginjati iznad laboratorijskog posua u kojem se odvija kemijska
reakcija, moe doi do prskanja.
- Ne pokuavajte kuati ili mirisati kemikalije prinosei ih blizu lica ili gurajui nos u
laboratorijsku posudu s kemikalijom. Miris neke kemikalije moe se odrediti
indirektno na nain da se pare prinesu u blizinu nosa zamahom ruke iznad
otvorene laboratorijske posude u kojoj se nalazi kemikalija.
- Prilikom rada s tekuinama treba paziti da ne doe do prskanja, pogotovo za
vrijeme zagrijavanja.
- Radni stol treba odravati istim i urednim. U sluaju da doe do izlijevanja po
radnom stolu, najprije obriite radni stol mokrom krpom (obino se nalazi kod
izljeva), a zatim suhom. U sluaju kada doe do izlijevanja kemikalija po podu
laboratorija, obavezno obavijestite tehniarku ili nastavnika u laboratoriju.
- Prije upotrebe plamenika provjerite da li je gumeno crijevo dobro privreno i na
plamenik i na plinski ventil (jarko ute boje) na stolu. Ako je crijevo za dovod
plina do plamenika oteeno ili nije dobro privreno, zatvorite dovod plina,
okretanjem utog ventila i obratite se tehniarki ili nastavniku u laboratoriju.
- Sve reakcije i postupke kod kojih dolazi do isparavanja otrovnih i nagrizajuih
tvari treba obavezno izvoditi u digestoru.

Pored oglasne ploe kod ulaznih vrata u laboratoriju nalaze se:
- Popis osobnih zatitnih sredstava
- Mjere prve pomoi
- Mjere zatite u svrhu sigurnog rada u laboratoriju
- Upute za siguran rad s kemikalijama te kiselinama i luinama (H
2
SO
4
, HCl, HNO
3
,
NaOH)
- Uputa za gaenje poara ugljinim dioksidom

U laboratoriju se nalaze i sigurnosno-tehniki listovi za sve kemikalije koje se
upotrebljavaju za vrijeme izvoenja laboratorijskih vjebi. Sigurnosno-tehnike listove
pojedinih kemikalija moete nai i na web-stranici Hrvatskog zavoda za toksikologiju i
antidoping (www.hzt.hr).

3
Grafiki znakovi (simboli) i oznake upozorenja za opasnosne tvari i pripravke

tetno

Nadraujue

Vrlo jaki otrov

Otrov

Vrlo lako zapaljivo

Lako zapaljivo

Oksidirajue

Nagrizajue

Opasno za okoli

Eksplozivno

Izvor: Pravilnik o o razvrstavanju, oznaavanju, obiljeavanju i pakiranju opasnih kemikalija (NN 23/08,
64/09; 113/10; 64/11).
Xn Xi
T+ T
F+ F O
C N

4
OZNAKE UPOZORENJA I OZNAKE OBAVIJESTI

OZNAKE UPOZORENJA R ZA OZNAAVANJE OPASNIH KEMIKALIJA I PRIPRAVAKA
R 1 Eksplozivno u suhom stanju
R 2 Udarac, trenje, vatra ili drugi izvori zapaljenja mogu uzrokovati eksploziju
R 3 Udarac, trenje, vatra ili drugi izvori zapaljenja mogu vrlo lako uzrokovati eksploziju
R 4 Gradi vrlo osjetljive eksplozivne spojeve s metalima
R 5 Zagrijavanje moe uzrokovati eksploziju
R 6 Eksplozivno u dodiru ili bez dodira sa zrakom
R 7 Moe uzrokovati poar
R 8 U dodiru sa zapaljivim materijalom moe uzrokovati poar
R 9 Eksplozivno u smjesi sa zapaljivim materijalom
R 10 Zapaljivo
R 11 Lako zapaljivo
R 12 Vrlo lako zapaljivo
R 13 Vrlo lako zapaljiv ukapljeni plin
R 14 Burno reagira s vodom
R 15 U dodiru s vodom oslobaa vrlo lako zapaljive plinove
R 16 Eksplozivno u smjesi s oksidirajuim kemikalijama
R 17 Samozapaljivo u dodiru sa zrakom
R 18 Pri uporabi moe nastati eksplozivna ili zapaljiva smjesa para-zrak
R 19 Mogu nastati eksplozivni peroksidi
R 20 tetno ako se udie
R 21 tetno u dodiru s koom
R 22 tetno ako se proguta
R 23 Otrovno ako se udie
R 24 Otrovno u dodiru s koom
R 25 Otrovno ako se proguta
R 26 Vrlo otrovno ako se udie
R 27 Vrlo otrovno u dodiru s koom
R 28 Vrlo otrovno ako se proguta
R 29 U dodiru s vodom oslobaa otrovni plin
R 30 Pri uporabi moe postati lako zapaljivo
R 31 U dodiru s kiselinama oslobaa otrovni plin
R 32 U dodiru s kiselinama oslobaa vrlo otrovni plin
R 33 Opasnost od uinka nakupljanja
R 34 Izaziva opekotine
R 35 Izaziva teke opekotine
R 36 Nadrauje oi
R 37 Nadrauje dini sustav
R 38 Nadrauje kou
R 39 Opasnost od vrlo tekih neprolaznih oteenja
R 40 Ograniena saznanja o karcinogenim uincima
R 41 Opasnost od tekih ozljeda oiju
R 42 Udisanje moe izazvati preosjetljivost
R 43 U dodiru s koom moe izazvati preosjetljivost
R 44 Opasnost od eksplozije ako se grije u zatvorenom prostoru
R 45 Moe izazvati rak
R 46 Moe izazvati nasljedna genetska oteenja
R 48 Opasnost od tekih oteenja zdravlja pri duljem izlaganju
R 49 Moe izazvati rak ako se udie
R 50 Vrlo otrovno za organizme koji ive u vodi
R 51 Otrovno za organizme koji ive u vodi
R 52 tetno za organizme koji ive u vodi
R 53 Moe dugotrajno tetno djelovati u vodi
R 54 Otrovno za biljke
R 55 Otrovno za ivotinje
R 56 Otrovno za organizme u tlu
R 57 Otrovno za pele

5
R 58 Moe dugotrajno tetno djelovati na okoli
R 59 Opasno za ozonski sloj
R 60 Moe smanjiti plodnost
R 61 Moe tetno djelovati na plod
R 62 Mogua opasnost od smanjenja plodnosti
R 63 Mogua opasnost od tetnog djelovanja na plod
R 64 Moe tetno djelovati na dojenad preko mlijeka
R 65 tetno: moe izazvati oteenje plua ako se proguta
R 66 Uestalo izlaganje moe prouzroiti suenje ili pucanje koe
R 67 Pare mogu izazvati pospanost ili vrtoglavicu
R 68 Mogua opasnost od neprolaznih uinaka
R 14/15 Burno reagira s vodom i oslobaaju se vrlo lako zapaljivi plinovi
R 15/29 U dodiru s vodom razvijaju se otrovni vrlo lako zapaljivi plinovi
R 20/21 tetno ako se udie i u dodiru s koom
R 20/22 tetno ako se udie i ako se proguta
R 21/22 tetno u dodiru s koom i ako se proguta
R 20/21/22 tetno ako se udie, u dodiru s koom i ako se proguta
R 23/24 Otrovno ako se udie i u dodiru s koom
R 23/25 Otrovno ako se udie i ako se proguta
R 24/25 Otrovno u dodiru s koom i ako se proguta
R 23/24/25 Otrovno ako se udie, u dodiru s koom i ako se proguta
R 26/27 Vrlo otrovno ako se udie i u dodiru s koom
R 26/28 Vrlo otrovno ako se udie i ako se proguta
R 27/28 Vrlo otrovno u dodiru s koom i ako se proguta
R 26/27/28 Vrlo otrovno ako se udie, u dodiru s koom i ako se proguta
R 36/37 Nadrauje oi i dini sustav
R 36/38 Nadrauje oi i kou
R 37/38 Nadrauje dini sustav i kou
R 36/37/38 Nadrauje oi, dini sustav i kou
R 39/23 Otrovno: ako se udie opasnost od vrlo tekih neprolaznih oteenja
R 39/24 Otrovno: u dodiru s koom opasnost od vrlo tekih neprolaznih oteenja
R 39/25 Otrovno: ako se proguta opasnost od vrlo tekih neprolaznih oteenja
R 39/23/24 Otrovno: udisanjem i u dodiru s koom opasnost od vrlo tekih neprolaznih oteenja
R 39/23/25 Otrovno: udisanjem i ako se proguta opasnost od vrlo tekih neprolaznih oteenja
R 39/24/25 Otrovno: u dodiru s koom i ako se proguta opasnost od vrlo tekih neprolaznih
oteenja
R 39/23/24/25 Otrovno: udisanjem, u dodiru s koom i ako se proguta opasnost od vrlo tekih
neprolaznih oteenja
R 39/26 Vrlo otrovno: udisanjem opasnost od vrlo tekih neprolaznih oteenja
R 39/27 Vrlo otrovno: u dodiru s koom opasnost od vrlo tekih neprolaznih oteenja
R 39/28 Vrlo otrovno: ako se proguta opasnost od vrlo tekih neprolaznih oteenja
R 39/26/27 Vrlo otrovno: udisanjem i u dodiru s koom opasnost od vrlo tekih neprolaznih
oteenja
R 39/26/28 Vrlo otrovno: udisanjem i ako se proguta opasnost od vrlo tekih neprolaznih oteenja
R 39/27/28 Vrlo otrovno: u dodiru s koom i ako se proguta opasnost od vrlo tekih neprolaznih
oteenja
R 39/26/27/28 Vrlo otrovno: udisanjem, u dodiru s koom i ako se proguta opasnost od vrlo tekih
neprolaznih oteenja neprolaznih oteenja
R 42/43 Moe izazvati preosjetljivost udisanjem i u dodiru s koom
R 48/20 tetno: opasnost od tekih oteenja zdravlja pri duljem izlaganju udisanjem
R 48/21 tetno: opasnost od tekih oteenja zdravlja pri duljem izlaganju putem koe
R 48/22 tetno: opasnost od tekih oteenja zdravlja pri duljem izlaganju gutanjem
R 48/20/21 tetno: opasnost od tekih oteenja zdravlja pri duljem izlaganju udisanjem i putem
koe
R 48/20/22 tetno: opasnost od tekih oteenja zdravlja pri duljem izlaganju udisanjem i
gutanjem
R 48/21/22 tetno: opasnost od tekih oteenja zdravlja pri duljem izlaganju putem koe i
gutanjem
R 48/20/21/22 tetno: opasnost od tekih oteenja zdravlja pri duljem izlaganju udisanjem,
putem koe i gutanjem
R 48/23 Otrovno: opasnost od tekih oteenja zdravlja pri duljem izlaganju udisanjem

6
R 48/24 Otrovno: opasnost od tekih oteenja pri duljem izlaganju putem koe
R 48/25 Otrovno: opasnost od tekih oteenja zdravlja pri duljem izlaganju gutanjem
R 48/23/24 Otrovno: opasnost od tekih oteenja zdravlja pri duljem izlaganju udisanjem i putem
koe
R 48/23/25 Otrovno: opasnost od tekih oteenja zdravlja pri duljem izlaganju udisanjem i
gutanjem
R 48/24/25 Otrovno: opasnost od tekih oteenja zdravlja pri duljem izlaganju putem koe i
gutanjem
R 48/23/24/25 Otrovno: opasnost od tekih oteenja zdravlja pri duljem izlaganju udisanjem,
putem koe i gutanjem
R 50/53 Vrlo otrovno za organizme koji ive u vodi, moe dugotrajno tetno djelovati u vodi
R 51/53 Otrovno za organizme koji ive u vodi, moe dugotrajno tetno djelovati u vodi
R 52/53 tetno za organizme koji ive u vodi, moe dugotrajno tetno djelovati u vodi
R 68/20 tetno: udisanjem mogua opasnost od neprolaznih oteenja
R 68/21 tetno: u dodiru s koom mogua opasnost od neprolaznih oteenja
R 68/22 tetno: ako se proguta mogua opasnost od neprolaznih oteenja
R 68/20/21 tetno: udisanjem i u dodiru s koom mogua opasnost od neprolaznih oteenja
R 68/20/22 tetno: udisanjem i ako se proguta mogua opasnost od neprolaznih oteenja
R 68/21/22 tetno: u dodiru s koom i ako se proguta mogua opasnost od neprolaznih oteenja
R 68/20/21/22 tetno: udisanjem, u dodiru s koom i ako se proguta mogua opasnost od
neprolaznih oteenja

OZNAKE OBAVIJESTI S ZA OZNAAVANJE OPASNIH KEMIKALIJA I PRIPRAVAKA
S 1 uvati pod kljuem
S 2 uvati izvan dohvata djece
S 3 uvati na hladnom mjestu
S 4 uvati izvan naseljenih mjesta
S 5 uvati uz ove uvjete... (tekuinu propisuje proizvoa)
S 6 uvati uz ove uvjete... (inertni plin propisuje proizvoa)
S 7 uvati u dobro zatvorenim spremnicima
S 8 uvati spremnike na suhom
S 9 uvati spremnike na dobro prozraenom mjestu
S 12 Spremnik ne smije biti hermetiki zatvoren
S 13 uvati odvojeno od hrane, pia i stone hrane
S 14 uvati odvojeno od ... (inkompatibilni materijal navodi proizvoa)
S 15 uvati od topline
S 16 uvati odvojeno od izvora paljenja - zabranjeno puenje
S 17 uvati odvojeno od zapaljivog materijala
S 18 Paljivo rukovati i paljivo otvarati spremnike
S 20 Pri rukovanju ne jesti i ne piti
S 21 Pri rukovanju ne puiti
S 22 Ne udisati prainu
S 23 Ne udisati plin/dim/pare/aerosol (proizvoa navodi oblik zagaivala)
S 24 Sprijeiti dodir s koom
S 25 Sprijeiti dodir s oima
S 26 Ako doe u dodir s oima odmah isprati s puno vode i zatraiti savjet lijenika
S 27 Odmah skinuti svu zagaenu odjeu
S 28 Nakon dodira s koom odmah isprati s dovoljno... (sredstvo propisuje proizvoa)
S 29 Ne izlijevati u kanalizaciju
S 30 Ni u kojem sluaju proizvodu ne dodavati vodu
S 33 Poduzeti mjere protiv pojave statikog elektriciteta
S 35 Ostaci kemikalije i spremnici moraju biti odloeni na siguran nain
S 36 Nositi odgovarajuu zatitnu odjeu
S 37 Nositi zatitne rukavice
S 38 U sluaju nedovoljnog prozraivanja nositi odgovarajua zatitna sredstva za dini sustav
S 39 Nositi zatitna sredstva za oi/lice
S 40 Pod i sve druge oneiene predmete oistiti ... (sredstvo za ienje propisuje proizvoa)

7
S 41 U sluaju poara i/ili ekspozije ne udisati dim
S 42 Za vrijeme fumigacije / prskanja nositi odgovarajue zatitno sredstva za dini sustav
(proizvoa specificira nain primjene kemikalije)
S 43 Za gaenje poara koristiti ... (navesti toan tip aparata za gaenje. Ako gaenje vodom
poveava opasnost dodati ne gasiti vodom)
S 45 U sluaju nesree ili zdravstvenih tegoba hitno zatraiti savjet lijenika (ako je mogue
pokazati naljepnicu)
S 46 Ako se proguta hitno zatraiti savjet lijenika i pokazati naljepnicu ili spremnik
S 47 Ne skladititi na temperaturi vioj od ...C (propisuje proizvoa)
S 48 uvati navlaeno s ... (odgovarajui materijal propisuje proizvoa)
S 49 uvati samo u originalnom spremniku
S 50 Ne mijeati s ... (propisuje proizvoa)
S 51 Koristiti samo u dobro prozraenim prostorima
S 52 Ne koristiti na velikim povrinama u zatvorenom prostoru
S 53 Sprijeiti izloenost prije uporabe traiti posebne upute
S 56 Kemikalije i spremnici moraju biti odloeni na posebna odlagalita opasnog otpada
S 57 Koristiti odgovarajue spremnike kako bi se sprijeilo zagaivanje okolia
S 59 Od proizvoaa/dobavljaa zatraiti podatke o recikliranju/preradi
S 60 Ostaci kemikalije i spremnik moraju se odloiti kao opasan otpad
S 61 Izbjegavati isputanje u okoli. Pridravati se posebnih uputa/Sigurnosno-tehniki list
S 62 Ako se proguta ne izazivati povraanje, hitno zatraiti savjet lijenika i pokazati naljepnicu ili
ovaj spremnik
S 63 U sluaju nesree udisanjem: iznijeti unesreenog na svje zrak i omoguiti mu odmor.
S 64 Ako se proguta, isprati usta vodom (samo ako je osoba pri svijesti)
S 1/2 uvati pod kljuem i izvan dohvata djece
S 3/7 uvati u dobro zatvorenim spremnicima na hladnom mjestu
S 3/9/14 uvati na hladnom i dobro prozraenom mjestu odvojeno od ... (inkompatibilne
kemikalije navodi proizvoa)
S 3/9/14/49 uvati samo u originalnom spremniku na hladnom i dobro prozraenom mjestu
odvojeno od... (inkompatibilne kemikalije navodi proizvoa)
S 3/9/49 uvati samo u originalnom spremniku na hladnom i dobro prozraenom mjestu
S 3/14 uvati na hladnom mjestu odvojeno od... (inkompatibilne kemikalije navodi proizvoa)
S 7/8 uvati u dobro zatvorenim spremnicima na suhom mjestu
S 7/9 uvati u dobro zatvorenim spremnicima na dobro prozraenom mjestu
S 7/47 uvati u dobro zatvorenim spremnicima pri temperaturi koja ne prelazi ... C (propisuje
proizvoa)
S 20/21 Pri rukovanju ne jesti, piti niti puiti
S 24/25 Sprijeiti dodir s koom i oima
S 27/28 Nakon dodira s koom, odmah skinuti svu zagaenu odjeu i odmah isprati s
dovoljno..(propisuje proizvoa)
S 29/35 Ne isputati u kanalizaciju; ostaci kemikalije i spremnici moraju biti odloeni na siguran
nain
S 29/56 Ne isputati u kanalizaciju, odloiti kao opasni otpad
S 36/37 Nositi odgovarajuu zatitnu odjeu i rukavice
S 36/37/39 Nositi odgovarajuu zatitnu odjeu, rukavice i zatitna sredstva za oi/lice
S 36/39 Nositi odgovarajuu zatitnu odjeu i zatitna sredstva za oi/lice
S 37/39 Nositi zatitne rukavice i zatitna sredstva za oi/lice
S 47/49 uvati samo u originalnim spremnicima pri temperaturi koja ne prelazi ... C (propisuje
proizvoa)

Izvor: Pravilnik o razvrstavanju, oznaavanju, obiljeavanju i pakiranju opasnih kemikalija (NN 23/08, 64/11) i
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o razvrstavanju, oznaavanju, obiljeavanju i pakiranju opasnih
kemikalija (NN 64/09; 113/10).

8
Osnovna pravila rukovanja s kemikalijama i reagensima

- Prije nego to uzmete reagens iz boce paljivo proitajte natpis na boci. Nikada ne
uzimajte reagens iz boce koja nije oznaena ili ako na boci nije mogue jasno
proitati natpis.

- Nikada ne uzimajte tekui reagens iz boce direktno s kapaljkom ili pipetom. Na taj
nain biste mogli oneistiti otopinu u boci. Prije upotrebe, tekui reagens prelijte u
isto i suho laboratorijsko posue kao to je aa ili epruveta.

- Reagens u vrstom obliku uzimajte iz boce istom i suhom licom ili patulom.
Prije koritenja licu ili patulu operite deioniziranom vodom i dobro obriite
stanievinom ili filter papirom.

- Suviak reagensa se nikada ne vraa natrag u bocu. Ako uzmete previe
reagensa, suviak reagensa kojeg niste upotrijebili bacite u prikladnu posudu za
prikupljanje otpadnih tvari ili izlijete u izljev (ako je to doputeno) nakon ega
izljev dobro isperite vodovodnom vodom.

- Uvijek zaepite bocu s pripadajuim epom nakon upotrebe. Vratite bocu na
njezino mjesto.

- Pazite kako odlaete epove boca na radni stol da ne bi dolo do kontaminacije.
Uvijek odlaite ep tako da dijelom koji ne ulazi u bocu poloite na radnu
povrinu.

- Nikada ne otvarajte vie boca istovremeno jer bi moglo doi do zamjene
pripadajuih epova to bi rezultiralo zagaenjem reagensa u boci.

- Organska otapala nikada ne izlijevajte u izljev ve u za to pripremljene boce s
otpadnim otapalima.

- Koncentrirane kiseline i baze prije bacanja u izljev razrijedite s veom koliinom
vodovodne vode, te nakon bacanje u izljev isperite izljev s mlazom vodovodne
vode.

- Uvijek razrjeujte jake kiseline ili baze tako da dodajete bazu ili kiselinu u vodu u
malim koliinama uz konstantno mijeanje ili po potrebi i hlaenje. Nikada ne
radite obrnuto!!! Prilikom razrjeivanja jakih kiselina ili baza obavezno nosite
zatitne naoale.


9
Laboratorijsko posue i pribor


10
Aparatura


11

Odmjerno laboratorijsko posue

Za mjerenje volumena u kvantitativnoj analizi koristi se odmjerno laboratorijsko posue
koje je izraeno od kemijski otpornog stakla; odmjerne tikvice, menzure, pipete i
birete. Volumen odmjernog posua tvorniki je badaren kod 20 C ili 25 C. Odmjerno
je posue uvijek potrebno temeljito oistiti i isprati, ali se nikada ne sui na povienoj
temperaturi.

Menzure

Menzure su graduirani stakleni ili plastini cilindri koji se koriste za mjerenje volumena
tekuine kada nema zahtjeva za velikom tonou mjerenja. Greka mjerenja volumena
ovisi o veliini menzure; to je menzura veeg volumena to je i greka mjerenja vea.

Odmjerne tikvice

Odmjerne tikvice upotrebljavaju se za otapanje i razrjeivanje
vrstog uzorka ili otopine na tono odreeni volumen, odnosno
pripremu tono odreene koncentracije tvari pri odreenoj
temperaturi. Oznaka volumena oko vrata odmjerne tikvice ucrtana je
fluorovodinom kiselinom. Za razliku od pipeta koje su badarene na
izljev, odmjerne tikvice su badarene na uljev. Za zatvaranje
odmjerne tikvice slui pripadajui ep u pravilu od bruenog stakla,
ali i od plastinih materijala kao to je polipropilen. Odmjerne tikvice
ne smiju se suiti zagrijavanjem, jer zbog promjene temperature
moe doi do promjene volumena odmjerne tikvice koji ne odgovara
badarenom volumenu. Isto tako se u odmjernim tikvicama ne smiju
izvoditi kemijske reakcije, jer mogu dovesti do stvaranja produkata
koji nagrizaju ili oteuju staklenu povrinu. Otopinu pripremljenu u
odmjernim tikvicama potrebno je, nakon zatvaranja pripadajuim epom, uvijek dobro
promijeati okretanjem tikvice vie puta prije upotrebe.

12
Pravilno oitanje volumena tekuine u odmjernoj tikvici

Slika 1. Pravilno oitanje volumena tekuine u odmjernoj tikvici.

Kada se voda ili otapalo nalazi u plastinom ili staklenom cilindru, povrina vode,
odnosno otapala ima zaobljen oblik koji se naziva meniskus.

Odmjerna tikvica se dopunjuje s tekuinom dok se dno meniskusa tekuine ne nalazi
tono na urezanoj oznaci volumena kao to je prikazano na slici.

Poloaj oka mora uvijek biti u ravnini s poloajem dna meniskusa radi pravilnog oitanja
volumena kao to je prikazano na Slici 1.


13
Priprema otopina u odmjernoj tikvici
Tekui uzorak moe se pomou pipete kvantitativno prenijeti u odmjernu tikvicu te
dopuniti vodom ili otapalom do urezane oznake na vratu odmjerne tikvice. Odmjernu
tikvicu treba zaepiti pripadajuim epom te dobro promijeati okretanjem tikvice vie
puta da bi se pripremljena otopina izmijeala. Prilikom mijeanja potrebno je vrsto
drati ep kako je prikazano na Slici 2.

vrste tvari odvau se u posudici za vaganje i kvantitativno prenose u odmjernu
tikvicu pomou lijevka na nain da se vrsta tvar iz posudice za vaganje ispire vodom ili
otapalom. Nakon to je posudica za vaganje isprana, ispire se i lijevak koji je jo uvijek
umetnut u odmjernu tikvicu. Za ispiranje se moe koristiti bocu trcaljku (ako je otapalo
deionizirana voda) ili se otapalo moe prenijeti u au i ispirati posudicu za vaganje i
lijevak pomou kapaljke. Nakon to je vrsta tvar kvantitativno prenesena u odmjernu
tikvicu i uklonjen je lijevak, odmjerna tikvica se dopuni do otprilike pola volumena,
zaepi s pripadajuim epom i promijea da se vrsta tvar potpuno otopi.

Isto tako vrste tvari mogu se odvagati izravno u laboratorijskoj ai te otopiti u manjem
volumenu vode ili otapala pomou staklenog tapia i kvantitativno prenijeti u odmjernu
tikvicu preko lijevka. Da bi se izbjegli gubici tijekom prenaanja otopine iz ae u
odmjernu tikvicu, preko gornjeg dijela ae se nasloni stakleni tapi koji se koristio za
otapanje vrste tvari u vodi ili otapalu tako da je s jedne strane naslonjen na ulegnue u
ai. Otopina se polagano izlijeva preko staklenog tapia i lijevka u odmjernu tikvicu.
Potrebno je vie puta au isprati s malo vode ili otapala te isto tako na kraju isprati i
lijevak.

Voda ili otapalo se zatim dodaje skoro do visine urezane oznake za nominalni volumen
(oko 0,5 cm ispod urezane oznake) odmjerne tikvice. Sadraj odmjerne tikvice se dobro
promijea (vidi Sliku 2). Nakon toga odmjernu tikvicu dopuni se do oznake na nain da
se ostatak vode ili otapala dodaje pomou plastine boce trcaljke ili pomou kapaljke
dok se dno meniskusa tekuine ne nalazi tono na urezanoj oznaci volumena (vidi
pravilno oitanje volumena). Odmjernu tikvicu treba zaepiti s pripadajuim epom te
dobro promijeati okretanjem odmjerne tikvice vie puta (Slika 2).

Slika 2. Pravilno mijeanje tekuine u odmjernoj tikvici.


14
Pipete

Pipete (Slika 3) su staklene cijevi dizajnirane za odmjeravanje i isputanje tono
odreenog volumena tekuine. Na donjem kraju su suene. Dijele se u dvije skupine s
obzirom na izvedbu i upotrebu. Na svakoj se pipeti nalaze oznake koje daju informacije o
proizvoau, nominalnom volumenu, temperaturi badarenja, pogreci, zemlji porijekla,
itd. Pipete su badarane na izljev tekuine. Uobiajeno je prema prihvaenim
standardima DIN (Njemaka); ISO (Europa) i USP (SAD) da je stakleno posue
badareno u dvije klase koje se razlikuju po tonosti; klasa A i klasa B. Vrlo esto,
iako ne uvijek, laboratorijsko posue klase A ima upola manju pogreku od
laboratorijskog posua klase B (Slika 4).

Slika 3. Pipete.
Mohrova
pipeta
Seroloka
pipeta
Trbuasta
pipeta
Graduirana
pipeta

15
Trbuaste (prijenosne) pipete
Trbuaste (prijenosne) pipete (jo ih se jednostavno naziva i volumetrijskim pipetama)
badarene su na jedan toan volumen (na primjer 10, 25 ili 50 cm
3
), a upotrebljavaju se
u sluaju kada je potrebno tono odmjeriti i prenijeti jedan odreeni volumen tekuine.
Na trbuastom dijelu pipete nalazi se nominalni volumen na koji je pipeta badarena. Na
pipeti se iznad trbuastog dijela nalazi urezana oznaka volumena (kao i kod odmjernih
tikvica). Trbuaste pipete tonije su od graduiranih pipeta.

Mjerne (graduirane) pipete
Mjerne (graduirane) pipete, za razliku od trbuastih prijenosnih pipeta, imaju ucrtanu
skalu na jedinice koje mogu biti i na desetinke mililitra. U pravilu imaju vrat neto iri od
trbuastih pipeta pa su stoga manje precizne. Graduirane se pipete jo dijele na Mohrove
i seroloke pipete. Razlika izmeu Mohrovih i serolokih pipeta je u tome to su seroloke
pipete graduirane do samog donjeg vrha pipete za razliku od Mohrovih koje su
graduirane do iznad donjeg vrha pipete (Slika 3).

Slika 4. Znaenje oznaka na trbuastoj pipeti.

Pipetiranje
Pipetiranje ukljuuje uvlaenje tekuine u pipetu te njeno isputanje iz pipete u
kontroliranim uvjetima pri tome mislei na volumen tekuine koji se uvlai i isputa.
Pipetiranje se upotrebljava za kvantitativno prenoenje tonog volumena tekuine iz
jedne posude u drugu posudu. Za pipetiranje su nam potrebne prikladna pipeta i
propipeta.

16
Propipeta
Propipeta je gumeni balon koji ima 3 ventila; A (eng. air valve), S (eng. suction valve) i
E (eng. empty valve), a omoguuje uvlaenje i isputanje tekuine iz pipete. Ventili se
sastoje od malih metalnih ili staklenih kuglica koje su pritisnute na plastine membrane.
Nalaze se na vrhu (A) te ispod balona (S, E), a pokreu se stiskanjem ventila.

Rad s propipetom vrlo je jednostavan: pritiskom na ventil A iz balona se istiskuje zrak.
Pipeta se zatim uroni u tekuinu te se pritiskom na ventil S tekuina uvlai u pipetu.
Pritiskom na ventil E tekuina se isputa iz pipete.

Izrazito je vano da se tekuina koja se uvlai u pipetu ne uvue u propipetu jer
tekuina oteuje membrane te pipeta postaje neupotrebljiva. Ujedno,
propipeta se na taj nain moe i oneistiti tekuinom koja se uvlai.

Slika 5. Propipeta.


17
Izvoenje pipetiranja

Prije nego zaponete s pipetiranjem, treba provjeriti je li pipeta ista, te je li propipeta
funkcionalna. Kako se iste pipete pogledajte u poglavlju Odravanje i ienje
odmjernog posua.

Priprema pipeta za upotrebu

Prije same upotrebe opranu pipetu koja po unutarnjim stijenkama sadri zaostale kapljice
vode treba isprati s tekuinom koja se pipetira da se izbjegnu pogreke u pipetiranju.
Prisutne kapljice vode uzrokuju smanjenje uvuenog volumena tekuine, a time i
smanjene koncentracije uzorka. Meutim, kada se pipeta ispere s tekuinom koja se
pipetira, greka u pipetiranju se svodi na minimum.

Ispiranje pipete s tekuinom koja se pipetira

1. Natoite mali volumen tekuine za pipetiranje u istu i suhu au.
2. Nataknite propipetu (donji kraj kod ventila S i E) lagano na volumetrijsku pipetu
tako da vrh pipete bude ispod ventila E (pogledajte Sliku 5). Ako preduboko
nataknete pipetu u propipetu moe se dogoditi da gurnete staklenu kuglicu u
balon i time trajno otetite propipetu.
3. Pritisnite ventil A i istovremeno s drugom rukom istisnite zrak iz balona. Pustite
ventil A.
4. Unesite pipetu duboko u posudu s tekuinom. Nemojte pritiskati vrh pipete o dno
posude jer e uvlaenje tekuine u pipetu biti djelomino ili posve onemogueno.
5. Lagano pritisnite ventil S i uvlaite tekuinu od 1 do 2 cm iznad poetka
trbuastog dijela pipete. Pustite ventil S.
6. Okrenite pipetu horizontalno i lagano skinite propipetu pazei pri tome da tekuina
ne ue u propipetu.
7. Lagano rotirajte pipetu tako da tekuina potpuno prekrije unutarnje stijenke
pipete.
8. Okrenite pipetu okomito iznad nove ae u koju ete ispustiti tekuinu iz pipete.
9. Ponovite ispiranje dva puta nakon ega je pipeta spremna za upotrebu.

Pipetiranje

1. Nataknite propipetu (donji kraj kod ventila S i E) lagano na volumetrijsku pipetu
tako da vrh pipete bude ispod ventila E (pogledajte Sliku 5). Ako preduboko
nataknete pipetu u propipetu moe se dogoditi da gurnete staklenu kuglicu u
balon i time trajno otetite propipetu.
2. Pritisnite ventil A i istovremeno s drugom rukom istisnite zrak iz balona. Pustite
ventil A.
3. Unesite pipetu duboko u posudu s tekuinom. Nemojte pritiskati vrh pipete o dno
posude jer e uvlaenje tekuine u pipetu biti djelomino ili posve onemogueno.
4. Lagano pritisnite ventil S i uvlaite tekuinu od 1 do 2 cm iznad urezane oznake
volumena na pipeti. Pustite ventil S.

18
5. Podignite pipetu nekoliko centimetara iznad povrine tekuine i ispustite polagano
tekuinu iz pipete pritiskom na ventil E, tako da se dno meniskusa tekuine nalazi
tono na urezanoj oznaci volumena na koji je pipeta badarena koju uoavate
tako da vam se oi nalaze u ravnini s meniskusom tekuine. Pustite ventil E.
6. Prislonite donji vrh pipete uz stijenke posude iz koje pipetirate tekuinu da
odstranite zaostalu kap tekuine.
7. Vrh pipete prenesite iznad posude u koju elite ispustiti tekuinu iz pipete. Ne
skidajte propipetu s pipete. Pritisnite ventil E, dok se sva tekuina ne ispusti iz
pipete.
Kod volumetrijske pipete uvijek e ostati na kraju pipete malo tekuine koja se ne
moe ispustiti samo gravitacijskim djelovanjem. Nemojte ispuhivati taj preostali
volumen tekuine iz volumetrijske pipete. Volumetrijska pipeta je badarena na
taj zaostatak tekuine u pipeti te ete njenim ispuhivanjem imati pogreku u
isputenom volumenu tekuine, a samim time greka se provlai u daljnjem radu.

Napomena: Nikada nemojte pipetirati na usta !!!!


19
Birete

Birete su graduirane staklene cijevi koje na donjoj strani imaju sigurnosni ventil koji slui
za isputaje tono odreenog volumena tekuine. Birete se primarno koriste u
volumetrijskim titracijama za titraciju analita standardnom otopinom reagensa. Najee
se koriste birete od 50 cm
3
, pri emu skala birete ima podjelu na 0,1 cm
3
. S obzirom da
se volumen manji od 0,1 cm
3
moe procijeniti na stotinku mililitra, oitani volumen
tekuine isputen iz birete izraava se na etiri znaajne znamenke, odnosno dvije
decimale, npr. 17,80 cm
3
.
Postoje dvije vrste bireta; birete po Mohru i birete po Schelbachu, a razlika se oituje u
razliitom nainu oitavanja volumena tekuine u bireti.

Slika 6. Birete.

Bireta na svoje donjem dijelu ima sigurnosni ventil ijim se okretanjem za 90 proputa
ili zaustavlja istjecanje tekuine. Kroz sigurnosni ventil, koji moe biti od stakla ili
teflona, probijen je kanal unutarnjeg promjera od oko 1 mm. Kada je ventil zatvoren
(kao na Slici 6) smjer kanala okrenut je okomito na biretu. Kada je ventil otvoren smjer
kanala okrenut je u smjeru birete.

20
Princip oitanja volumena tekuine u bireti po Mohru ili menzuri je isti. Prilikom oitanja,
poloaj oka mora biti u ravnini s poloajem dna meniskusa radi pravilnog oitanja
volumena (Slika 7; 21,20 cm
3
).

Ako se oko ne nalazi u ravnini meniskusa dolazi do pogrenog oitanja volumena zbog
paralakse (prividna promjena poloaja promatranog objekta s promjenom mjesta
promatranja). Ako se oko nalazi ispod ravnine meniskusa, pogreka je negativna (Slika
7; 21,10 cm
3
), a ako se oko nalazi iznad ravnine meniskusa pogreka u oitanju
volumena je pozitivna (Slika 7; 21,30 cm
3
).

Bireta po Mohru Bireta po Schelbachu

Slika 7. Oitanje volumena.

Oitanje volumena tekuine u bireti po Schelbachu neto je jednostavnije nego u u bireti
po Mohru te preciznije utoliko to nema pogreaka oitanja usljed paralakse (Slika 7).

Bireta po Schelbachu konstruirana je na nain da je u sredini s unutarnje strane stijenke
birete utaljena bijela vrpca od mlijenog stakla preko koje je ucrtana uska plava vrpca.
Volumen tekuine je lako uoljiv jer plava crta, zbog loma svjetlosti na granici izmeu
dviju faza (zrak i tekuina), ima oblik dvostrukog iljka (moemo rei i da oblik podsjea
na pjeani sat).


21
Titracija

Izvoenje titracije
Prije nego zaponete s titracijom, treba provjeriti je li bireta ista i prohodna. Kako se
iste birete pogledajte u poglavlju Odravanje i ienje odmjernog posua.

Priprema bireta za upotrebu

1. Ispiranje deioniziranom vodom
Bireta se nalazi na stalku na vaem radnom mjestu.
Zatvorite sigurnosni ventil, na vrh birete stavite lijevak i napunite biretu deioniziranom
vodom preko oznake 0 cm
3
. Ispod birete stavite laboratorijsku au i otvorite sigurnosni
ventil da voda istjee iz birete. Nakon to je sva voda istekla iz birete provjerite da li na
unutarnjim stijenkama zaostaju kapljice vode usljed masne povrine stakla. Ako voda
istjee iz birete ne ostavljajui pri tome kapljice vode biretu treba isprati jo dva puta
deioniziranom vodom.
Tekuu vodu moete uliti iz ae preko lijevka, a deioniziranu vodu direktno iz boce
trcaljke preko lijevka pri tome pazei da vrhom trcaljke nikada ne dodirujete
stijenke lijevka. Na taj ete nain izbjei kontaminaciju boce trcaljke, a time i
kontaminaciju posua ili uzoraka za ije ispiranje ili razrjeenje koristite bocu trcaljku.

2. Ispiranje otopinom titranta
Nakon to je sva voda istekla iz birete zatvorite sigurnosni ventil i ulijte oko 5 cm
3

otopine titranta koju e te koristiti za titraciju. Ispod birete stavite laboratorijsku au i
otvorite sigurnosni ventil da otopina titranta istjee iz birete. Otopinu titranta koju ste
koristili za ispiranje birete bacite.

3. Ispiranje birete nakon zavretka eksperimenta
Nakon to ste zavrili eksperiment i ispustili otopinu titranta iz birete obavezno isperite
biretu na nain da zatvorite sigurnosni ventil, napunite biretu skoro do vrha
deioniziranom vodom i zatim otvaranjem sigurnosnog ventila pustite da voda istjee iz
birete. Ponovite postupak jo jednom. Naime, veinu reagensa koji se koriste u ovom
praktikumu vrlo je jednostavno ukloniti ispiranjem prije nego se reagens osui na
stijenkama birete (ili pipete).


22
Titracija

1. Zatvorite sigurnosni ventil na bireti, na gornji otvor birete stavite isti stakleni
lijevak i natoite otopinu titranta u biretu do otprilike 1-2 cm iznad oznake za
0 cm
3
.
2. Izvadite lijevak iz birete i odloite ga na istu radnu povrinu. U protivnom e
kapljice zaostale u lijevku u tijeku titracije pasti u biretu, to za posljedicu ima
krivo oitanje volumena otopine preostale u bireti nakon zavretka titracije.
3. Stavite au (koja ne mora biti ista) ispod birete i otvaranjem sigurnosnog
ventila isputajte otopinu titranta dok ne namjestite volumen otopine na 0 cm
3
.
Ako vam je razina tekuine za oitanje previsoko moete spustiti biretu.
Treba napomenuti da nije nuno poeti titraciju od 0 cm
3
, ali u tom sluaju treba
oitati i zabiljeiti poetni volumen otopine titranta u laboratorijski dnevnik rada.
4. Provjerite jesu li u bireti u podruju prije i poslije sigurnosnog ventila prisutni
mjehuriie zraka ak i nakon isputanja otopine prilikom namjetavanja razine
volumena na 0 cm
3
. Ako jo uvijek imate prisutne mjehurie zraka polagano
nastavite isputati otopinu iz birete dok ne uklonite mjehurie zraka. Nije
potrebno namjetati razinu volumena otopine u bireti na 0 cm
3
, nego ponovo
oitajte i zabiljeite poetni volumen otopine titranta.
5. Podignite biretu (ako ste je spustili za lake oitanje volumena otopine titranta)
te pripremite uzorak za titriranje u Erlenmeyerovoj tikvici prema uputama u
laboratorijskim skriptama. Nemojte zaboraviti u otopinu analita dodati indikator!
6. Uklonite au i Erlenmeyerovu tikvicu smjestite ispod otvora birete. Namjestite
biretu tako da je donji vrh birete uronjen oko 2-3 cm u Erlenmeyerovu tikvicu. Za
bolje uoavanje zavrne toke titracije ispod Erlenmeyerove tikvice stavite list
bijelog papira.
7. Zaponite titraciju dodavanjem otopine titranta u Erlenmeyerovu tikvicu. Cijelo
vrijeme titracije potrebno je drugom rukom mijeati Erlenmeyerovu tikvicu.
8. Prvom promjenom boje otopine postignuta je zavrna toka titracije. Zatvorite
sigurnosni ventil na bireti, odloite Erlenmeyerovu tikvicu ispod birete i oitajte
konani volumen otopine titranta u bireti.
Iz razlike poetnog i konanog volumena titranta izraunajte utroeni volumen
titranta potreban za titraciju analita u Erlenmeyerovoj tikvici.
9. Prema uputama prisutnog voditelja u laboratoriju ponovite titraciju.

Napomena: kada ponavljate titraciju moete ubrzati postupak na slijedei nain: U
pripremljenu otopinu analita ispustite iz birete neto manji volumen titranta nego to ste
u prvoj titraciji odredili da vam je potrebno za postizanje zavrne toke titracije. Zatim
vrlo polako ponite dodavati kap po kap titranta do prve promjene boje otopine.

23
Odravanje i ienje odmjernog posua
Upotreba istog staklenog posua od najvee je vanosti u kemijskoj analizi. Posue koje
nije isto moe kontaminirati (oneistiti) uzorak, ali isto tako moe dovesti do isputanja
krivog volumena tekuine iz pipete ili birete. Ako se na unutarnjoj stijenci staklene
posude zadravaju kapljice vode kaemo da je stijenka masna. Masnoa kod pipeta i
bireta uzrokuje oitanje veeg volumen isputene tekuine nego to je stvarno sluaj.
Ako se kroz pipetu ili biretu voda razlijeva u tankom i neprekinutom filmu, znai da je
postupak ienja uspio, u protivnom treba postupak ienja ponoviti ili zamolite
tehniarku da vam da novu pipetu odnosno biretu.

Slika 8. Masna unutarnja stijenka birete.

Posue se uobiajeno pere tekuom vodom i deterdentom te upotrebom etke prikladne
veliine za pranje posua, nakon ega se ispire s puno tekue vode, te jo nekoliko puta
s manjim volumenom deionizirane vode iz boce trcaljke. Nekada se za ienje jako
kontaminiranog posua koristila kromsumporna kiselina (kromsumporna kiselina
priprema se otapanjem 30 g kalijeva dikromata u 1 dm
3
sumporne kiseline), a ija je
upotreba danas gotovo potpuno naputena iz ekolokih razloga. Odmjerno posue se
nikada ne brie s unutarnje strane, niti se sui na povienoj temperaturi, nego se
iskljuivo sui isparavanjem preostale vode na sobnoj temperaturi. Da bi se ubrzao
proces suenja odmjerno posue moe se isprati npr. etanolom ili acetonom (lako
hlapljiva organska otapala), a koji po specifikaciji sadre minimalnu koliinu tvari koje
nagrizaju staklo.
Veina pipeta ne moe se istiti etkom jer je vrat pipete vrlo uzak. Pipete se mogu istiti
uranjanjem u toplu vodu koja sadri deterdent kroz krae ili dulje vremensko razdoblje
ovisno o vrsti oneienja.

Nemojte sami prati pipete i birete s deterdentom. Obratite se voditelju
laboratorijskih vjebi ili tehniarki.

24
Ako u svom radu koristite odmjernu tikvicu za razrjeenje vaeg uzorka
deioniziranom vodom, tada odmjernu tikvicu nije potrebno suiti nakon
ispiranja deioniziranom vodom.

25
II. KVALITATIVNA ANALIZA

Kemijska analiza po svojoj prirodi moe biti kvalitativna i kvantitativna. Kvalitativna
analiza nam daje odgovor na pitanje da li je neki analit prisutan u uzorku. U tom sluaju
govorimo o dokazivanju prisutnosti analita u uzorku. Teite ranijih radova u analitikoj
kemiji ukljuivao je razvoj jednostavnih kemijskih testova za identificiranje anorganskih
iona i organskih funkcionalnih skupina prisutnih u uzorku. Moda je najpoznatija
kvalitativna kemijska analiza ona za sustavno dokazivanje kationa i aniona. Trenutno,
veina kvalitativnih kemijskih analiza temelji se na primjeni modernih instrumentalnih
tehnika kao to su masena spektrometrija ili infracrvena spektroskopija.

PAPIRNA KROMATOGRAFIJA

Kromatografija je metoda odvajanja tvari smjese na sastavne komponente putem
razdiobe izmeu dviju faza i koristi se u svrhu identifikacije, proiavanja, dokazivanja ili
kvantitativnog odreivanja. Mobilna faza je pokretna faza (plin, tekuina), a stacionarna
faza je nepokretna faza (vrsta tvar, tekuina).
Papirna kromatografija (Slika 9) je postupak odjeljivanja komponenti smjese pri emu je
stacionarna faza filter papir, a mobilna faza otapalo ili neka smjesa otapala (mobila faza
se jo naziva i razvija) u koju je uronjen filter papir. Mobilna faza nosi pojedine sastojke
razliitim brzinama u smjeru irenja otapala kroz filter papir. irenje mobilne faze
uvjetovano je djelovanjem kapilarnih sila. Odjeljivanje komponenti u smjesi ovisi o
njihovim topljivostima u mobilnoj i stacionarnoj fazi.

Mjesto na koje se nanosi uzorak oznaeno je kao START (poetna toka od koje
komponenta putuje). Fronta otapala (razvijaa) je zona najvee udaljenosti mobilne faze
od starta. Kada se fronta otapala (razvijaa) priblii rubu filter papira, filter papir se
izvadi iz otapala te se detektiraju udaljenosti (D) do kojih je dola komponenta. Migracija
komponente u odnosu na otapalo (mjerilo za pokretljivost tvari, naziva se i faktor
zadravanja) izraava se veliinom R
f
koja upuuje na brzinu prolaska tvari, a definirana
je kao omjer prijeenog puta komponente od fronte starta i udaljenosti fronte otapala od
fronte starta:

spoj
f
otapalo
D
R
D
=

Pri emu je D
spoj
udaljenost koju je prevalio spoj od fronte starta, a D
otapalo
udaljenost
koju je prevalilo otapalo (razvija) od fronte starta. Usporedbom R
f
vrijednosti spoja u
smjesi s R
f
vrijednou poznatog spoja mogue je identificirati komponenete u smjesi te
na taj nain dokazati njihovu prisutnost ili odstutnost u uzorku.


26

Slika 9. Prikaz kromatograma.


27

Vjeba 1:
Dokazivanje prisutnosti spojeva u uzorku

Zadatak: 1. Izraunajte R
f
vrijednosti komponenti u uzorku koje ste nanijeli na filter
papir.
2. Izraunajte R
f
vrijednosti individualnih indikatora koje ste nanijeli na
filter papir.
3. Navedite koje se komponente nalaze u uzorku i ukratko obrazloite svoj
zakljuak.

Pribor: Kapaljke
Filter papir
kare
Tehnika olovka
Petrijeva zdjelica
Dvije tipaljke (kvaice)

Kemikalije: Otopina natrijeva hidroksida, c(NaOH) = 0,1 mol dm
-3

Individualne indikatorske otopine
Uzorak: smjesa nepoznatih indikatora

Tablica 1. Boje indikatorskih otopina na filter papiru.

Tablica 2. Kombinacija indikatora za izvoenje vjebe.
Spoj Pokus 1 Pokus 2 Pokus 3 Pokus 4 Pokus 5 Pokus 6
1 Alizarin Alizarin
Bromkrezol
grimiz
Alizarin
Bromkrezol
grimiz
Bromkrezol
zeleno
2
Bromkrezol
zeleno
Bromkrezol
grimiz
Bromkrezol
zeleno
Bromkrezol
grimiz
Bromkrezol
zeleno
Kalkon
3 Kalkon
Bromkrezol
zeleno
Metil
crvenilo
Bromkrezol
zeleno
Kalkon
Metil
crvenilo
4
Metil
crvenilo
p-nitrofenol p-nitrofenol
Metil
crvenilo
p-nitrofenol p-nitrofenol

Indikator Obojenje na papiru nakon primjene
Alizarin ruiasta
Bromkrezol zeleno svijetlo plavo-zelena
Bromkrezol grimizno tamno plava
Kalkon karboksilna kiselina ljubiasta
Metil crvenilo uto-naranasta
p-nitrofenol svijetlo uta

28
POSTUPAK:

Napomena:
Prije izvoenja ove vjebe u praktikumu svakom studentu bit e dodijeljen jedan od
Pokusa iz Tablice 2.

1. Na okruglom filter papiru izrezati usku vrpcu i nacrtati frontu starta (u tu svrhu
moe posluiti kovanica od 5 kuna) (vidi Slika 10).

2. Usku vrpcu, koja e se uroniti u mobilnu fazu, izrezati i skratiti za 1 cm.

3. S grafitnom olovkom na fronti starta oznaiti 6 priblino jednako udaljenih mjesta.

4. Na oznaena mjesta na fronti starta, prema dodijeljnom Pokusu (Tablica 2), nanijeti
poznate indikatorske otopine s kapilarom ili mikropipetom u obliku mrlje (tokasto
nanoenje) kao na Slici 10.

5. Na preostala oznaena mjesta na fronti starta nanijeti dva puta uzorak otopine
smjese nepoznatih indikatora s kapilarom ili mikropipetom u obliku mrlje (tokasto
nanoenje) kao na Slici 10.

6. Ostaviti da se nanesene mrlje osue.

Slika 10. Nanoenje poznatih indikatora i njihovih smjesa na filter papir.

29
7. Uliti u Petrijevu zdjelicu otopinu NaOH, c = 0,1 mol dm
-3
, tako da se pokrije dno
zdjelice (paziti da razina tekuine ne prelazi polovinu visine Petrijeve zdjelice)

8. Staviti filter papir na Petrijevu zdjelicu pomou tipaljki tako da je samo izrezana i
skraena vrpca uronjena u mobilnu fazu (otopina NaOH).

U trenutku kada zapone razvijanje kromatograma filter papir se ne smije pomicati
niti vaditi iz Petrijeve zdjelice!!!

9. Fronta mobilne faze kruno se kree prema rubu filter papira.

10. Razvijanje kromatograma se prekida u trenutku kada fronta otapala dostigne rub
filter papira na udaljenosti od oko 0,5 do 1 cm.

11. Paljivo izvaditi filter papir iz Petrijeve zdjelice i naznaiti lagano rub fronte otapala
grafitnom olovkom (ne upotrebljavati flomaster ili kemijsku olovku da ne doe do
rasapa boje uslijed otapanja boje iz flomastera ili kemijske olovke).

12. Primiti rubni dio filter papira obinom kvaicom i po potrebi osuiti filter papir u
suioniku.

13. Kada je filter papir osuen, grafitnom olovkom iscrtati udaljenosti komponente od
fronte starta.

14. Odrediti D vrijednost za svaki poznati individualni indikator.

15. Odrediti D vrijednost za svaki nepoznati indikator u smjesi.

16. Izraunati R
f
vrijednosti poznatih indikatora i nepoznatih indikatora u smjesi.

17. Napisati koji se indikatori nalaze u smjesi i ukratko obrazloite na temelju ega to
zakljuujete.


30
III. KVANTITATIVNA ANALIZA

Za razliku od kvalitativne analize koja nam daje samo odgovor na pitanje je li neki analit
prisutan ili odsutan u analiziranom uzorku, kvantitivna analiza daje i odgovor na pitanje
Koliko je analita prisutno u uzorku?.
Kvantitativnih analitikih metoda ima veliki broj, te se openito mogu podijeliti u tipine
skupine prema vrsti analitikog signala. Analitike metode koje se temelje na mjerenju
mase analita ili novonastalog spoja koji je u poznatom kemijskom odnosu s analitom
nazivaju se gravimetrijskim metodama, dok se one koje se temelje na mjerenju
volumena reagensa potrebnog za potpunu reakciju s analitom nazivaju volumetrijske
(ili titrimetrijske) metode. Ove dvije metode se jo svrstavaju u takozvane klasine
kvantitativne metode.

1. GRAVIMETRIJSKA ANALIZA

Gravimetrijske metode temelje se na mjerenju mase. Ovisno o vrsti uzorka i analita
gravimetrijsku analizu moemo izvoditi na nekoliko naina. Talona gravimetrija je
kvantitativna metoda analize kod koje se traeni analit taloenjem s pogodnim talonim
reagensom prevede u slabo topljivi talog poznatog kemijskog sastava koji je u
stehiometrijskom odnosu sa samim analitom. Nakon filtriranja i ispiranja od oneienja,
teko topljivi talog se prikladnom termikom obradom dalje sui ili ari te na taj nain
prevodi u produkt poznatog kemijskog sastava, koji se nakon hlaenja vae.

Pojmovi:
- Gravimetrija
- Talona gravimetrija
- Taloni reagens
- Dekantiranje


31
Vjeba 2:
Gravimetrijsko odreivanje olova

Zadatak: 1. Izraunajte maseni udio olovnog(II) klorida u uzorku.
2. Izraunajte maseni udio olova u uzorku.
3. Izraunajte maseni udio olovnog(II) klorida u uzorku pomou
gravimetrijskog faktora.

Pribor: Lijevak za filtraciju
Filter papir (prikladna vrpca)
Erlenmeyerova tikvica
Stakleni tapi
Satno stakalce
aa
Eksikator
Pinceta
Boca trcaljka

Kemikalije: Otopina sumporne kiseline, c(H
2
SO
4
) = 0,1 mol dm
-3

Uzorak: vrsti uzorak koji sadri PbCl
2

Aparatura: Suionik

POSTUPAK:

Suenje filter papira
Filter papir presaviti kao za filtraciju (Slika 11), otkinuti kraj te staviti na obiljeeno
satno stakalce (na poleini satnog stakalca permanentnim markerom napisati broj
radnog stola). Filter papir suiti u suioniku 10 min na temperaturi od 105 C. Nakon
10 minuta izvaditi satno stakalce s filter papirom iz suionika (obavezno koristiti
pincetu), staviti u eksikator 15 minuta da se ohladi, te potom vagati. Zabiljeiti masu
osuenog filter papira.

Otapanje uzorka koji sadri PbCl
2

U Erlenmeyerovu tikvicu koja sadri uzorak dodati priblino 50 cm
3
deionizirane vode.
Promukati tikvicu te otopiti ostatak uzorka zagrijavanjem na t ronocu s azbestnom
mreicom dok se sav uzorak ne otopi i otopina postane potpuno bistra.

Taloenje olovnog(II) sulfata, PbSO
4

Otopina koja sadri uzorak

ohladi se pod mlazom tekue vode do sobne temperature.
U hladnu otopinu paljivo dodati kapaljkom kap po kap 15 cm
3
sumporne kiseline
(c(H
2
SO
4
)= 0,1 mol dm
-3
. Nakon to je dodan sav volumen sumporne kiseline,
ostaviti otopinu da miruje 10 minuta kako bi se do kraja istaloio olovni(II) sulfat.

32

Slika 11. Priprema filter papira za filtraciju.

Suenje i vaganje slabo topljivog taloga
Nakon to se olovni(II) sulfat u potpunosti istaloio kvantitativno profilitrirati otopinu
preko prikladne vrpce. Najprije treba dekantirati tekuinu iznad taloga (Slika 12) te
zatim dodatkom malog volumena deionizirane vode talog kvantitativno prenijeti na
filter papir. Filter papir pal ji vo i zvadi ti i z l i jevka i prenijeti na satno stakalce
(koristiti pincetu) i staviti u suionik da se sui 45 min na temperaturi od 105 C. Nakon
45 minuta satno stakalce s filter papirom prenijeti u eksikator i ostaviti da se hladi oko
15 minuta.
Nakon hlaenja izvagati filter papir i odrediti masu taloga te izraunati masu i maseni
udio PbCl
2
u poetnoj smjesi.


33

Slika 12. Dekantiranje.

34
PRIMJER IZRAUNA masenog udjela analita u danom uzorku.

( ) osueni filter papir = 722, 7 mg m
( ) uzorak = 414, 4 mg m

Kemijska reakcija taloenja:

( ) ( ) ( )
2 2
4 4
Pb aq SO aq PbSO s
+
+ (bijeli talog)

Iz jednadbe kemijske reakcije poznat je stehiometrijski odnos PbCl
2
i produkta (nastali
talog) PbSO
4
,

( )
( )
2
4
PbCl
1
PbSO 1
n
n
=

s obzirom da masa produkta s filter papirom nakon suenja iznosi:

( )
talog + osueni filter papir = 998, 2 mg m

slijedi da je masa samog taloga,

( ) ( )
4
talog PbSO 998, 2 mg 772, 7 mg 275, 5 mg m m = = =

stoga je mnoina PbCl
2
u uzorku,
( ) ( )
( )
( )
4 4
2 4 1
4
PbSO
0,2755 g
PbCl PbSO 9,086 10 mol
PbSO 303,2 g mol
m
n n
M

= = = =

a masa PbCl
2
prisutna u uzorku iznosi,

( ) ( ) ( )

= =
=
4 1
2 2 2
PbCl PbCl PbCl 9,086 10 mol 278,1 g mol
252,7 mg
m n M


35
Zadatak 1.
Maseni udio PbCl
2
u uzorku iznosi,

( )
( )
( )
=
analit
analit / % 100
uzorak
m
w
m

( )
( )
( )
= = =
2
2
PbCl
0,2527 g
PbCl 100 100 61,02 %
0,4141 g uzorak
m
w
m

Zadatak 2.
Primjenjujui iste postupke izraunavanja moemo izraunati i maseni udio olova u
uzorku.

Zadatak 3.
Maseni udio analita takoer moemo izraunati i primjenom gravimetrijskog faktora,

( )
( )
( )
=
produkt G.F.
analit / % 100
uzorak
m
w
m

gravimetrijski faktor za analit PbCl
2
iznosi,

( )
( )

= = =
1
2
1
4
PbCl
1 278,1 g mol
G.F. 0,9172
1 PbSO
303,2 g mol
M
M

pa slijedi da je maseni udio PbCl
2
u uzorku,

( )
( )
( )

= = =
4
2
PbSO 0,9172
0,2755 g 0,9172
PbCl 100 100 61,02 %
0,4141 g uzorak
m
w
m


36
2. VOLUMETRIJSKA (TITRIMETRIJSKA) ANALIZA

Jedna od klasinih kvantitativnih metoda za odreivanje nepoznate koncentracije
poznatog analita u uzorku je volumetrija koja se temelji na mjerenju volumena
reagensa potrebnog za potpunu reakciju s analitom u uzorku. Iz volumena utroenog
reagensa i njegove tono poznate koncentracije, te poznatog volumena otopine uzorka
mogue je izraunati nepoznatu koncentraciju analita u uzorku. S obzirom da se uzorci u
kojima se odreuje analit od interesa mogu nalaziti i u vrstom stanju (kao npr. acetil
salicilna kiselina u tableti aspirina) potrebno je takve uzorke za analizu prvo prevesti u
otopinu.

Pojmovi:
- Volumetrija
- Postupak kojim se odreuje analit u uzorku naziva se titracija.
- Reagens je otopina tono poznate koncentracije i naziva se standardna otopina
ili titrant.
- Toka ekvivalencije je teorijska toka to znai da se ona eksperimentalno
moe odrediti samo priblino opaanjem promjene nekog fizikog ili kemijskog
svojstva u otopini analita u blizini stanja ekvivalencije.
- Toka u kojoj je opaena promjena nekog fizikog ili kemijskog svojstva naziva se
zavrna toka titracije.
- U klasinoj volumetriji zavrnu toku titracije moemo odrediti vizualno
upotrebom tvari koja se naziva indikator.
- Krivulja titracije/titracijska krivulja.

Podjela volumetrijskih metoda analize temelji se na vrstama kemijskih reakcija izmeu
titranta i analita u otopini. Slijedom toga, volumetrijske metode moemo podijeliti u 4
skupine:

kiselinsko - bazne titracije
temelje se na stvaranju soli
oksidacijsko - redukcijske titracije
temelje se na reakcijama oksidacije i redukcije
kompleksometrijske titracije
temelje se na stvaranju kompleksa
talone titracije
temelje se na stvaranju teko topljivog taloga

Sve se titracije mogu prikazati kao promjene koncentracije ispitivanog analita u ovisnosti
o volumenu dodanog titranta tada se govori o krivulji titracije ili titracijskoj
krivulji.
U klasinoj volumetrijskoj analizi za uoavanje zavrne toke titracije u otopinu analita
dodaje se indikator.


37
KISELINSKO-BAZNE TITRACIJE (TITRACIJA KISELINE S BAZOM)

Vjeba 3:
Standardizacija otopine klorovodine kiseline

Zadatak: Izraunati mnoinsku koncentraciju pripremljene otopine HCl.

Pribor: Bireta, 50 cm
3

Lijevak
Boca trcaljka
Plamenik, stalak i azbestna mreica
Odmjerna tikvica, 1dm
3

Kemikalije: Koncentrirana klorovodina kiselina
vrsta sol natrijeva karbonata, Na
2
CO
3
Indikatorska otopina metilnog crvenila

Aparatura: Analitika vaga

POSTUPAK:

Priprema otopine klorovodine kiseline ( c(HCl) 0,1 mol dm
-3
)
Razrijeena otopina klorovodine kiseline, pribline koncentracije, c(HCl) 0,1 mol dm
-3

za titraciju priprema se iz koncentrirane otopine klorovodine kiseline. Koncentracija
razrijeene otopine klorovodine kiseline izrauna se na temelju sljedeih podataka:

M(HCl)= 36,46 g mol
-1

w(HCl)= 36,5 %
(HCl)= 1,18 g cm
-3

pri emu mnoinska koncentracija koncentrirane klorovodine kiseline iznosi

( )
( ) ( )
( )
3 3
3
1
HCl HCl
1,18 10 g dm 0,365
HCl 11,8 mol dm
HCl
36, 46 g mol
w
c
M

= = ~

Za pripremu 1 dm
3
otopine HCl, c(HCl) 0,1 mol dm
-3
, iz koncentrirane otopine potrebno
je otpipetirati 8,5 cm
3
koncentrirane otopine HCl (c 11,8 mol dm
-3
) u odmjernu tikvicu
od 1 dm
3
i dopuniti deioniziranom vodom do oznake. Zaepljenu odmjernu tikvicu dobro
promijeati.


38
Standardizacija otopine klorovodine kiseline
Pripremljenoj otopini klorovodine kiseline nuno je odrediti tonu koncentraciju
titracijom sa suhom vrstom soli natrijeva karbonata. vrsta sol Na
2
CO
3
spada u
primarne standarde koji se jednostavno pripremaju otapanjem reagensa.

Na analitikoj vagi tono odvagati masu Na
2
CO
3
i prenijeti kvantitativno u Erlenmeyerovu
tikvicu preko lijevka i otopiti u priblino 100 cm
3
deionizirane vode. U otopinu dodati
nekoliko kapi indikatorske otopine metilnog crvenila. Otopina postaje uto obojena. Prije
poetka titracije biretu isprati pripremljenom otopinom HCl, c 0,1 mol dm
-3
, a zatim je
dopuniti do oznake.

Otopinu Na
2
CO
3
polagano titrirati otopinom HCl, c(HCl) 0,1 mol dm
-3
, do prve
promjene boje (blijeda naranasto-crvena boja). Otopinu zagrijati iznad plamenika,
istjerati CO
2
(izlaze mjehurii, a boja otopine vraa se u utu), nastaviti titraciju (kap
po kap) do promjene boje otopine u blijedo naranasto-crvenu. Zabiljeiti utroeni
volumen otopine HCl.

Postupak titracije treba ponoviti jo jednom. Izraunati mnoinske koncentracije
standardizirane otopine klorovodine kiseline iz obje titracije te konanu vrijednost
mnoinske koncentracije iskazati kao prosjenu vrijednost odreenu dvjema titracijama.

PRIMJER IZRAUNA pri standardizaciji pripremljene otopine kiseline uz upotrebu
primarnog standarda, natrijeva karbonata.

Masa odvagane vrste soli Na
2
CO
3
,

( )
2 3
Na CO 0,1874 g 187, 4 mg m = =

Kemijska reakcija neutralizacije:

( ) ( ) ( )
2 3 2 2
2HCl aq Na CO aq 2NaCl aq CO (g) H O(l) + + +

Iz jednadbe kemijske reakcije poznat je stehiometrijski odnos HCl i Na
2
CO
3
u toki
ekvivalencije,

( )
( )
( ) ( )
2 3
2 3
HCl
2
HCl 2 Na CO
1 Na CO
n
n n
n
= =

Mnoina HCl iznosi,

( ) ( )
( )
( )
2 3 3
2 3
1
2 3
Na CO
0,1874 g
HCl 2 Na CO 2 =2 3,536 10 mol
Na CO
105,99 g mol
m
n n
M

= = =

Ako je za potpunu reakciju utroeno 34,50 cm
3
otopine klorovodine kiseline, slijedi da je
mnoinska koncentracija HCl,


39
( )
( )
( )
3
3
3 3
HCl
3,536 10 mol
HCl = 0,1025 mol dm
HCl
34,5 10 dm
n
c
V

= =


40
KISELINSKO-BAZNE TITRACIJE (TITRACIJA BAZE S KISELINOM)

Vjeba 4:
Odreivanje mase natrijeva hidroksida

Zadatak: Izraunati masu NaOH u uzorku i rezultat izraziti u mg.

Pribor: Odmjerna tikvica od 100 cm
3

Bireta, 50 cm
3

Trbuasta pipeta, 25 cm
3

Lijevak
Propipeta
Boca trcaljka
Plamenik, stalak i azbestna mreica

Kemikalije: Pripremljena standardna otopina HCl (Vjeba 3)
Indikatorska otopina metilnog crvenila
Uzorak: otopina koja sadri NaOH

POSTUPAK:

Odreivanje mase NaOH u uzorku
Za odreivanje mase NaOH u uzorku koristi se standardna otopina HCl pripremljena u
prethodnom pokusu, a kao indikator slui indikatorska otopina metilnog crvenila.

Dobiveni uzorak NaOH u odmjernoj tikvici od 100 cm
3
razrijediti dodatkom deionizirane
vode do oznake, tikvicu zatvoriti staklenim ili plastinim epom i dobro promijeati.
Otpipetirati 25 cm
3
otopine natrijeva hidroksida u Erlenmeyerovu tikvicu i nakon dodatka
dvije kapi indikatorske otopine metilnog crvenila (otopina postaje uto obojena) titrirati
prethodno pripremljenom standardnom otopinom HCl. Pri prvom prijelazu boje u vinsko-
crvenu zagrijati do vrenja iznad plamenika, istjerati CO
2
(izlaze mjehurii) pri emu se
boja otopine vraa u utu. Titracija se nastavlja oprezno, kap po kap, do prve pojave
vinsko-crvene boje otopine. Zabiljeiti utroeni volumen otopine HCl.

Postupak titracije treba ponoviti jo jednom. Izraunati mase natrijeva hidroksida iz obje
titracije, te konanu vrijednost mase iskazati kao prosjenu vrijednost odreenu dvjema
titracijama.


41
PRIMJER IZRAUNA mase natrijeva hidroksida odreenog titracijom standardnom
otopinom klorovodine kiseline.

( )
( )
( )
( )
=
=
=

=
3
alikvot
3
utroen za titraciju
3
standardizirana otopina
NaOH 25 cm
HCl 16,15 cm
HCl 0,1025 mol dm
NaOH ?
V
V
c
m


( ) ( ) ( )
2
HCl aq NaOH aq NaCl aq H O(l) + +

Iz jednadbe kemijske reakcije poznat je stehiometrijski odnos HCl i NaOH u toki
ekvivalencije,

( ) ( ) = HCl NaOH n n

Mnoina utroene standardne otopine HCl za titraciju alikvota od 25 cm
3
otopine NaOH
iznosi,

( ) ( ) ( ) ( )

= = =
=
3 3 3
2
NaOH HCl HCl HCl 1,025 mol dm 16,15 10 dm
1,655 10 mol
n n c V

Iz ega slijedi da je masa NaOH u uzorku,

( ) ( ) ( )

=
=
= =
3
3
3
2 1
3
100 cm
NaOH NaOH NaOH
25 cm
100 cm
1, 655 10 mol 39, 99 g mol
25 cm
2, 6473 g 2647,3 mg
m n M


42
POTENCIOMETRIJSKE KISELINSKO-BAZNE TITRACIJE
Analiza titracijske krivulje (HCl/NaOH)

Vjeba 5:
Titracija klorovodine kiseline standardnom otopinom natrijeva hidroksida

Zadatak: 1. Grafiki prikazati ovisnost pH o dodanom volumenu titranta na
milimetarskom papiru (titracijska krivulja).
2. Na titracijskoj krivulji oznaiti toku ekvivalencije. Odrediti utroeni
volumen titranta u toki ekvivalencije.
3. Iz podataka dobivenih analizom titracijske krivulje izraunati mnoinsku
koncentraciju titrirane otopine HCl.

3

Graduirana pipeta, 0,5 cm
3
/5 cm
3

Propipeta
Lijevak
Magneti
Magnetski tapi
Laboratorijske ae, 250 cm
3
/50 cm
3

Boca trcaljka
Staklena kadica
Celulozni papir
Milimetarski papir

Kemikalije: Standardna otopina natrijeva hidroksida, c(NaOH) = 0,1000 mol dm
-3

Indikatorska otopina fenol crveno
Uzorak: otopina klorovodine kiseline nepoznate koncentracije

Aparatura:

pH metar HANNA 98150
pH metar HANNA 9624
pH metar TITROLINE
Kombinirana staklena elektroda
Magnetska mjealica


43
POSTUPAK:

Napomena: Slijediti postupak za analizu titracijske krivulje ovisno o dostupnom pH
metru.

Analiza titracijske krivulje HCl/NaOH (pH metar HANNA 98150/9624)
1. Ukljuiti pH metar HANNA pritiskom na tipkalo ON/OFF i priekati da se pojavi
oitanje za pH.
2. Isprati elektrodu prije poetka rada mlazom vode iz boce trcaljke.
3. Isprati au i magneti koji se nalazi na magnetskom tapu.
4. U au dodati priblino 50 cm
3
deionizirane vode.
5. Pipetom dodati 5,0 cm
3
otopine uzorka (otopina klorovodine kiseline), 4-5 kapi
indikatorske otopine fenol crveno i umetnuti (protresanjem magnetia) magneti
u au.
6. Centrirati au iznad mjealice, pokrenuti mjealicu, magneti se zavrti mirno (ako
se magneti trese, iskljuiti mjealicu i ponovno ju ukljuiti).
7. Podmetnuti aicu ispod elektrode te elektrodu uroniti u otopinu tako da bude
najmanje 0,5 cm iznad rotirajueg magnetia da ne bi dolo do oteenja elektrode.
8. Napuniti biretu standardnom otopinom NaOH, c(NaOH) = 0,1000 mol dm
-3
i
namjestiti biretu iznad ae s otopinom.
9. Dodavati po 0,5 cm
3
standardne otopine NaOH iz birete te nakon nekoliko
trenutaka oitati pH i utroeni volumen NaOH.
10. Upisivati podatke u Tablicu (Radni list).

Analiza titracijske krivulje HCl/NaOH (pH metar TITROLINE)
1. Ukljuiti pH metar TITRILINE sa stranje strane pritiskom na tipkalo ON/OFF i
priekati da se pojavi oitanje za pH.
2. Badariti pH metar prema uputama na kraju skripta.
3
deionizirane vode.
3
otopine uzorka (otopina kiseline), 4-5 kapi indikatorske
otopine fenol crveno i umetnuti (protresanjem magnetskog tapa) magneti u
au.
7. Centrirati au iznad mjealice, pokrenuti mjealicu, magneti se zavrti mirno (ako
se magneti trese, iskljuiti mjealicu i ponovno ju ukljuiti).
najmanje 0,5 cm iznad rotirajueg magnetia da ne bi dolo do oteenja elektrode.
-3
i
3

Napomena: Titracija otopine HCl nepoznate koncentracije sa standardnom otopinom
NaOH ima 19 toaka (vidi Tablicu 1. u radnom listu).

44
PRIMJER IZRAUNA koncentracije titrirane otopine klorovodine kiseline standardnom
otopinom natrijeva hidroksida iz podataka dobivenih analizom titracijske krivulje.

( )
( )
( )
( )
=
=
=

=
3
alikvot
3
utroen za titraciju
3
standardna otopina
(oitano iz badarnog dija
HCl 5 cm
NaOH 16,15 cm
NaOH 0,1000
grama
mol
)
dm
HCl ?
V
V
c
c

Slika 13. Tipina krivulja titracije jake monoprotonske kiseline jakom bazom.


45

( ) ( ) ( )
2
HCl aq NaOH aq NaCl aq H O(l) + +

Iz jednadbe kemijske reakcije poznat je stehiometrijski odnos HCl i NaOH u toki
ekvivalencije,

( ) ( ) = HCl NaOH n n

Pa slijedi da je,

( ) ( ) ( ) ( )

= = =
=
3 3
3
HCl NaOH NaOH NaOH 0,1000 mol dm 0,01615 dm
1,655 10 mol
n n c V

Iz ega slijedi da je mnoinska koncentracija otopine HCl u uzorku,

( )
( )
( )

= = =
3
3
3
HCl
1 10 mol
HCl 0,2 mol dm
HCl
0,005 dm
n
c
V


46
POTENCIOMETRIJSKE KISELINSKO-BAZNE TITRACIJE
Analiza titracijske krivulje (H
3
PO
4
/NaOH)

Vjeba 6:
Titracija fosforne kiseline standardnom otopinom natrijeva hidroksida

Zadatak: 4. Grafiki prikazati ovisnost pH o dodanom volumenu titranta na
milimetarskom papiru (titracijska krivulja).
5. Na titracijskoj krivulji oznaiti toke ekvivalencije. Odrediti utroeni
volumen titranta u tokama ekvivalencije.
6. Iz podataka dobivenih analizom titracijske krivulje izraunati mnoinsku
koncentraciju titrirane otopine H
3
PO
4
.

3

Graduirana pipeta, 5 cm
3

Propipeta
Lijevak
Magneti
Magnetski tapi
Laboratorijske ae, 250 cm
3
/50 cm
3

Boca trcaljka
Staklena kadica
Celulozni papir
Milimetarski papir

Kemikalije: Standardna otopina natrijeva hidroksida, c(NaOH) = 0,1000 mol dm
-3

Indikatorska otopina fenolftaleina i bromkrezol zeleno
Uzorak: otopina fosforne kiseline nepoznate koncentracije

Aparatura:

pH metar HANNA 98150
pH metar HANNA 9624
Kombinirana staklena elektroda
Magnetska mjealica

POSTUPAK:

Analiza titracijske krivulje H
3
PO
4
/NaOH (pH metar HANNA 98150/9624)
1. Ukljuiti pH metar HANNA pritiskom na tipkalo ON/OFF i priekati da se pojavi
oitanje za pH.
2. Badariti pH metar prema uputama na kraju skripta.

47
3
deionizirane vode.
3
otopine uzorka (otopina fosforne kiseline), 4-5 kapi
indikatorske otopine koja sadri smjesu fenolftalein i bromkrezol zeleno te
umetnuti (protresanjem magnetskog tapa) magneti u au.
7. Centrirati au iznad mjealice, pokrenuti mjealicu, magneti se zavrti mirno
(ako se magneti trese, iskljuiti mjealicu i ponovno ju ukljuiti).
najmanje 0,5 cm iznad rotirajueg magnetia da ne bi dolo do oteenja
elektrode.
-3
i
3

Napomena: Titracija otopine H
3
PO
4
nepoznate koncentracije sa standardnom otopinom
NaOH ima 23 toke (vidi Tablicu 2. u radnom listu)

Odgovorite na slijedea pitanja (odgovore napisati u radni list na za to predvieno
mjesto!)

1. Kakav oblik imaju titracijske krivulje (HCl/NaOH i H
3
PO
4
/NaOH)?
2. Koliko toaka ekvivalencije imaju ove titracijske krivulje?
3. U kojem se pH podruju nalaze toke ekvivalencije u sluaju titracije HCl/NaOH i
H
3
PO
4
/NaOH?

48
PRIMJER IZRAUNA koncentracije titrirane otopine fosforne kiseline standardnom
otopinom natrijeva hidroksida iz podataka dobivenih analizom titracijske krivulje.

( )
( )
( )
( )
=
=
=

=
3
3 4
alikvot
3
utroen za titraciju
3
standardna otopina
3 4
(oitano iz badarnog dijagrama u drugoj tok
H PO 20 cm
NaOH 40,10 cm
NaOH 0
i ekvi
,1000 mol d
valencije
m
O
)
H P ?
V
V
c
c

Slika 14. Tipina krivulja titracije fosforne kiseline jakom bazom.


( ) ( ) ( )
3 4 2 4 2
2NaOH aq H PO aq Na HPO aq 2H O(l) + +

Iz jednadbe kemijske reakcije poznat je stehiometrijski odnos H
3
PO
4
i NaOH u drugoj
toki ekvivalencije,


49
( )
( )
3 4
H PO
1

2 NaOH
n
n
=

Pa slijedi da je,

( ) ( ) ( ) ( )
3 3
3 4
3
1 1 1
H PO NaOH NaOH NaOH 0,1000 mol dm 0,04010 dm
2 2 2

2,005 10
n n c V

= = =
= mol

Iz ega slijedi da je mnoinska koncentracija otopine H
3
PO
4
u uzorku,

( )
( )
( )

= = =
3
3 4 3
3 4
3
3 4
H PO
2,005 10 mol
H PO 0,1003 mol dm
H PO
0,02 dm
n
c
V


50
OKSIDACIJSKO-REDUKCIJSKE TITRACIJE
Oksidacijsko-redukcijske titracije temelje se na reakcijama oksidacije i redukcije.

Oksidacija se odnosi na proces u kojem neki reagens otputa elektrone to znai da se
poveava oksidacijski broj, i obrnuto, redukcija se odnosi na proces u kojem neki reagens
prima elektrone, to znai da se smanjuje oksidacijski broj.

+
1 1
Ox e Red n redoks sustav ili redoks-par (redukcija)

2 2
Red e Ox n redoks sustav ili redoks-par (oksidacija)

S obzirom da se veliki niz elemenata pojavljuje u vie oksidacijskih stanja, a izbor
standardnih otopina je vei nego kod drugih titracijskih metoda, oksidacijsko-redukcijske
titracije su zapravo najbrojnije i najraznovrsnije volumetrijske metode.

Oksidacijsko-redukcijske titracijske metode mogu se podijeliti u dvije skupine s obzirom
na svojstva standardne otopine, tj. na njihovu sposobnost da oksidiraju ili reduciraju
analit. Druga mnogo uobiajenija podjela je podjela prema nazivu standardne otopine
koja se upotrebljava za odreivanje nepoznate koncentracije poznatog analita u uzorku
(Tablica 3).

Tablica 3. Najee standardne otopine oksidansa i reducensa.

Standardne otopine oksidansa
Standardna otopina Naziv
KMnO
4
Permanganatometrija
Spojevi cerija(IV) Cerimetrija
KBrO
3
Bromatometrija
K
2
Cr
2
O
7
Dikromatometrija
I
2
Jodimetrija
Standardne otopine reducensa
Standardna otopina Naziv
Na
2
S
2
O
3
Jodometrija


51
Vjeba 7:
Standardizacija otopine natrijeva tiosulfata

Zadatak: Izraunati mnoinsku koncentraciju pripremljene otopine Na
2
S
2
O
3
.

Pribor: Erlenmeyerova tikvica
Bireta, 50 cm
3

Lijevak
Boca trcaljka
Laboratorijska aa, 300 cm
3

Kemikalije: Standardna otopina kalijeva bromata, c(KBrO
3
) = 0,0166 mol dm
-3

Otopina sumporne kiseline, c(H
2
SO
4
) = 2 mol dm
-3

vrsta sol natrijeva tiosulfata, Na
2
S
2
O
3

vrsta sol kalijeva jodida, KI
Indikatorska otopina kroba

POSTUPAK:

Priprema standardne otopine natrijeva tiosulfata pribline koncentracije,
c(Na
2
S
2
O
3
) 0,1 mol dm
-3

Odvagati priblino 7,5 g natrijeva tiosulfata, prenijeti u laboratorijsku au i otopiti u 300
cm
3
deionizirane vode. Dobro promijeati i otopinu prenijeti u staklenu bocu i zaepiti.

Standardizacija otopine natrijeva tiosulfata standardnom otopinom kalijeva
bromata
Otpipetirati 25 cm
3
standardne otopine kalijeva bromata, KBrO
3
u Erlenmeyerovu tikvicu,
dodati oko 1 g vrstog kalijeva jodida, KI i zakiseliti s 5 cm
3
sumporne kiseline, c(H
2
SO
4
)
= 2 mol dm
-3
. Zbog izluivanja elementarnog joda, I
2
otopina se oboji uto-smee.
Nastali I
2
titrirati otopinom natrijeva tiosulfata, Na
2
S
2
O
3
polagano do blijedoute boje
otopine, dodati indikatorsku otopinu kroba (otopina u Erlenmeyerovoj tikvici pokazuje
plavu boju to ukazuje na prisutnost I
2
). Titraciju nastaviti polagano do obezbojenja.

Postupak titracije treba ponoviti jo jednom. Izraunati mnoinske koncentracije otopine
natrijeva sulfata iz obje titracije te konanu vrijednost mnoinske koncentracije iskazati
kao prosjenu vrijednost odreenu dvjema titracijama.


52
Kemijske reakcije koje se odvijaju pri standardizaciji natrijeva tiosulfata:

Dodatkom vrstog kalijeva jodida u otopinu kalijeva bromata izluuje se elementarni jod,
pri emu se bromatni ion reducira do bromidnog iona,

+
+ + +
3 2 2
BrO 6I 6H 3I Br +3H O

a stehiometrijski odnos bromatnog iona i elementarnog joda,

( )
( )
( )
( )
2
2 3
3
I
3
I 3 BrO
1
BrO
n
n n
n

= =

Izlueni elementarni titrira se otopinom natrijeva tiosulfata, pri emu se elementarni jod
reducira do jodidnog iona, oksidirajui tiosulfatni ion do tetrationatnog iona. Nestankom
elementarnog joda, otopina se obezboji.

+ +
2 2
2 2 3 4 6
I 2S O 2I S O

pri emu je stehiometrijski odnos elemetarnog joda i tiosulfatnog iona,

( )
( )
( )
( )
= =
2
2 3
2
2 3 2
2
S O
2
S O 2 I
1 I
n
n n
n

pa moemo napisati da je,
( )
( )
( ) ( )
2
2 3
2
2 3 3
3
S O
6
S O 6 BrO
1
BrO
n
n n
n
= =

PRIMJER IZRAUNA mnoinske koncentracije otopine natrijeva tiosulfata odreene
oksidacijsko-redukcijskom titracijom.

( )
( )
( )
( )
=
=
=

=
3
3
3
3
standardna otopina
3
2 2 3
utroen za titraciju
2 2 3
KBrO 25 cm
KBrO 0, 0200 mol dm
Na S O 26,15 cm
Na S O ?
V
c
V
c

( ) ( ) ( ) ( )

= = = =
2 3 3 3
2 3 3 3 3
S O 6 BrO 6 BrO BrO 6 0,0200 mol dm 0,025 dm 3 10 mol n n c V

( )
( )
( )

= = =
2
3
2 3
2 3
2 3
3
2
2 3
S O
3 10 mol
S O 0,1147 mol dm
0,02615 dm S O
n
c
V


53
Vjeba 8:
Odreivanje askorbinske kiseline

Zadatak: Izraunati masu askorbinske kiseline u uzorku i rezultat izraziti u mg.

3

Bireta, 50 cm
3

3

Lijevak
Propipeta
Boca trcaljka
Laboratorijska aa, 300 cm
3

Kemikalije: Standardna otopina kalijeva bromata, c(KBrO
3
) = 0,0166 mol dm
-3

Otopina sumporne kiseline, c(H
2
SO
4
) = 2 mol dm
-3

vrsta sol natrijeva tiosulfata, Na
2
S
2
O
3
vrsta sol kalijeva jodida, KI
vrsta sol kalijeva bromida, KBr
Indikatorska otopina kroba
Uzorak: otopina koja sadri askorbinsku kiselinu (C
6
H
8
O
6
)

POSTUPAK:

Odreivanje askorbinske kiseline
Uzorak koji sadri askorbinsku kiselinu u vrstom obliku dobije se u odmjernoj tikvici od
100 cm
3
s umetnutim lijevkom.

U odmjernu tikvicu preko lijevka dodati 10 cm
3
otopine sumporne kiseline, c(H
2
SO
4
) = 2
mol dm
-3
i oko 2 g vrste i suhe soli KBr. Isprati lijevak dodatkom deionzirane vode iz
boce trcaljke te na taj nain zaostali uzorak isprati s lijevka i kvantitativno ga prenijeti u
odmjernu tikvicu. Ukloniti lijevak i nastaviti s otapanjem uzorka dodatkom deionizirane
vode do priblino pola volumena te promijeati sadraj u odmjernoj tikvici da se vrsta
tvar potpuno otopi. Dopuniti odmjernu tikvicu do oznake, i dobro promijeati otopinu u
odmjernu tikvicu.

Alikvot od 25 cm
3
uzorka prenijeti u Erlenmeyerovu tikvicu i polagano titrirati
standardnom otopinom KBrO
3
do pojave ute boje otopine (nastali izlueni Br
2
daje uto
obojenje). Dodatkom KI (oko 1 g) u Erlenmeyerovu tikvicu viak Br
2
prevodi I
-
u
elementarni jod, I
2
. Dodatkom indikatorske otopine kroba otopina se oboji u tamno
plavu boju usljed stvaranja kompleksa joda (zapravo trijodidnog iona) s krobom.
Otopina se titrira prethodno pripremljenom standardnom otopinom Na
2
S
2
O
3
do nestanka
plavog obojenja otopine.


54
Kemijske reakcije pri odreivanju askorbinske kiseline:

Treba uoiti da se ovdje radi o indirektnoj titraciji. Prilikom titracije alikvota otopine
askorbinske kiseline standardnom otopinom kalijeva bromata u kiseloj sredini oslobaa
se elementarni brom,

3 2 2
BrO + 5Br 6H 3Br + 3H O
+
+
( )
( )
2
3
Br
3

1
BrO
n
n

=

koji istovremeno oksidira askorbinsku kiselinu u dehidroaskorbinsku kiselinu

6 8 6 2 6 6 6
C H O + Br C H O 2Br + 2H
+
+
( )
( )
6 8 6
2
C H O
1

1 Br
n
n
=

Prvi suviak nastalog broma (kada je sva aksorbinska kiselina izreagirala s bromom)
daje uto obojenje otopine. U takvu smjesu se dodaje sol kalijeva jodida, koji
elementarni brom reducira do bromidnog iona pri emu se sam oksidira do elementarnog
joda. Dodatkom otopine kroba kao indikatora dolazi do obojenja otopine u tamno plavu
boju.

2 2
Br 2I 2Br I

+ +
( )
( )
2
2
I
1

1 Br
n
n
=

Nastali se jod dalje titrira standardnom otopinom natrijeva tiosulfata do nestanka
plavog obojenja otopine (otopina postaje bezbojna) to upuuje na zakljuak da se
sav prisutni jod reducirao u prisustvu dodanog natrijeva tiosulfata.

+ + +
2 2
2 2 3 4 6
I 2S O 2I S O
( )
( )
2
2 3
2
S O
2

1 I
n
n
=


55
PRIMJER IZRAUNA mase askorbinske kiseline odreene oksidacijsko-redukcijskom
titracijom.

( )
( )
( )
( )
( )
=
=
=
=

=
3
3
utroen za titraciju
3
3
standardna otopina
3
2 2 3
utroen za titraciju
3
2 2 3
6 8 6
KBrO 25,10 cm
KBrO 0, 0150 mol dm
Na S O 15,75 cm
Na S O 0,1000 mol dm
C O ?
V
c
V
c
m H

Ukupnu mnoinu broma koji je nastao u otopini (oznaimo ga kao n
1
(Br
2
)) izrauna se iz
podataka za za standardnu otopinu kalijeva bromata (ukupan brom u otopini nastao je
reakcijom kalijeva bromata i kalijeva bromida),

( )
( )
( )
( ) ( ) ( )
( )
1 2
1 2
3
1
3 3
2
3 3 3
3
Br
3
Br 3 3
Br
BrO BrO BrO
1
BrO
0,0150 mol 3 1,1295 10 m dm 0,025 l 1 dm o
n c
n
n
n
V
n

= = = =
= =

Mnoinu suvika broma (oznaimo ga kao n
3
(Br
2
)) koji je izreagirao s dodanim kalijevim
jodidom izraunamo iz podataka za titraciju elementarnog joda sa standardnom
otopinom natrijeva tiosulfata.

( )
( )
( ) ( ) ( )
2- 2-
2 3 2
3
3
2-
2
2
3
3
3 3
2
4
1 1
S O S O
2 2
S O
0,1000 mol dm 0,01575 dm

Br
Br
7,85 1
2
0 mol
c
n
n V
n
= =
= =

Ako znamo ukupnu mnoinu nastalog broma, i mnoinu broma koji je izreagirao s
dodanim kalijevim jodidiom, iz njihove razlike moemo izraunati mnoinu broma
(oznaimo ga kao n
2
(Br
2
)) koji se utroio za reakciju s askorbinskom kiselinom, a time i
mnoinu prisutne askorbinske kiseline u alikvotu od 25 cm
3
,

( ) ( ) ( ) ( )

= = =
=
3 4
3 2 2 6 8 6 2
4
1 2
C H O

Br 1,129

B

5 10 mol
3
r 7,85
,445
Br
1
10

mol
0 mol
n n n n

Dalje je vrlo jednostavno izraunati masu askorbinske kiseline u uzorku,

( ) ( ) ( )

=
= =
3
3
6 8 6 6 8 6 6 8 6
3
3
4 1
3
100 cm
C H O u 100 cm C H O C H O
25 cm
100 cm
3,445 10 mol 176 g mol 0,2425 g
25 cm
m n M


56
KOMPLEKSOMETRIJSKE TITRACIJE
Reakcije stvaranja kompleksnih spojeva imaju znaajnu primjenu u analitikoj kemiji
kako za samo odreivanje jedinki koje stvaraju kompleksne spojeve, tako i u svrhu
uklanjanja interferenata iz uzorka koji smetaju analizi drugih sastojaka. Volumetrijske
metode koje se temelje na stvaranju kompleksnih spojeva nazivaju se
kompleksometrijske titracije. Vjerojatno najpoznatija primjena kompleksometrijskih
titracija je ona za odreivanje tvrdoe vode, odnosno odreivanje sadraja magnezija i
kalcija u vodi.
Kompleksni spojevi ili koordinacijski spojevi su spojevi koji nastaju reakcijom izmeu
metalnog iona s neutralnim molekulama ili ionima koji se nazivaju ligandi. Ligandi mogu
biti jednostavni ioni kao naprimjer kloridni ion, male molekule kao to su H
2
O ili NH
3
,
zatim velike molekule, kao to je EDTA ili ak makromolekule kao to su proteini.
Cikliki (prstenasti) kompleksni spojevi u kojima metalni ioni koji se veu s polidentatnim
ligandima na nain da stvaraju veze s vie donorskih skupina jednog liganda, nazivaju se
kelatima ili kelatnim kompleksima, a takvi ligandi kelatnim ligandima.
Jedan od najvanijih kelatnih reagensa u kompleksometrijskim titracijama svakako je
etilendiamintetraoctena kiselina ili skraeno nazvana EDTA koja je heksadentatni ligand.
EDTA je kiselina koja je slabo topljiva u vodi pa se rijetko upotrebljava za pripremu
standardne otopine. Zbog toga se upotrebljava dihidratni oblik dinatrijeve soli EDTA,
Na
2
H
2
Y2H
2
O. Komercijalno dostupna dinatrijeva sol takoer moe posluiti kao primarni
standard nakon suenja na priblino 140 C (komercijalni naziv: Komplekson III).
Za odreivanje zavrne toke titracije primjenjuju se indikatori koji mijenjaju boju kao
odgovor na promjenu koncentracije metalnog iona u otopini. Takve indikatore nazivamo
metalnim indikatorima, a najee primjenjivani su eriokrom crno T i kalmagit. Veina
metalnih indikatora, pa tako i eriokrom crno T, kalmagit i kalkon karboksilna kiselina
imaju svojstvo da veu ne samo metalni ion ve i proton pa zbog toga istovremeno
pokazuju i kiselinsko-bazna svojstva. Kao posljedica toga, pH otopine ima veliki utjecaj
na ponaanje ovih indikatora.


57
Vjeba 9:
Odreivanje kalcijevih i magnezijevih iona

Zadatak: 1. Izraunati masu kalcija u uzorku i rezultat izraziti u mg.
2. Izraunati masu magnezija u uzorku i rezultat izraziti u mg.

3

Bireta, 50 cm
3

3

Propipeta
Lijevak
Boca trcaljka

Kemikalije: Standardna otopina EDTA, c(EDTA) = 0,1000 mol dm
-3

Otopina natrijeva hidroksida, c(NaOH) = 2 mol dm
-3

Puferska otopina NH
3
/NH
4
Cl, pH = 10
Indikator eriokrom crno T (u vrstom obliku)
Indikatorska otopina kalkon karboksilne kiseline
Uzorak:otopina koja sadri magnezij i kalcij

POSTUPAK:

Odreivanje mase kalcija u uzorku
Dobiveni uzorak u odmjernoj tikvici od 100 cm
3
dopuniti do oznake deioniziranom vodom
i dobro promijeati. U Erlenmeyerovu tikvicu otpipetirati 25 cm
3
uzorka, dodati 10 cm
3

NaOH do pH = 12 pri emu dolazi do taloenja magnezija. Na taj nain magnezij ne
smeta kod odreivanja kalcija. U otopinu dodati 5 kapi indikatorske otopine kalkon
karboksilne kiseline. Titrirati standardnom otopinom EDTA uz snano mijeanje do
promjene boje iz crveno-ljubiaste u kobaltno-plavu. Novonastalo obojenje ne gubi se
niti nakon snanog mijeanja nakon zavretka titracije.

Kemijske reakcije pri odreivanju kalcija:

Dodatkom otopine natrijeva hidroksida dolazi do taloenja magnezija u obliku hidroksida:

( ) ( ) ( ) ( )
2
2
Mg aq + OH aq Mg OH s
+

Konstante produkta topljivosti: K
pt
(Mg(OH)
2
) = 1,810
-11
mol
3
dm
-9

K
pt
(Ca(OH)
2
) = 5,510
-5
mol
3
dm
-9


58
Ion kalcija reagira s dodanim indikatorom stvarajui kompleks:

2 2
Ca + HIn CaIn H
vinsko-crvena
boja
+ +
+

Za vrijeme titracije kalcij se oslobaa iz kompleksa s indikatorom te se vee u kompleks
s EDTA (titrantom):

2 4 2
Ca Y CaY
bezbojno

+

U toki zavretka titracije (svi su kalcijevi ioni vezani na EDTA) osloboeni ion indikatora
hidrolizira i pokazuje plavu boju:

3 2
2
In H O HIn OH
plava boja

+ +

Odreivanje mase kalcija i magnezija u uzorku
U Erlenmeyerovu tikvicu otpipetirati 25 cm
3
uzorka i dodati 10 cm
3
puferske otopine
NH
3
/NH
4
Cl, pH = 10. Na vrhu patule dodati indikator eriokrom crno T. Titrirati sa
standardnom otopinom EDTA uz snano mijeanje do promjene boje iz vinsko-crvene u
plavu boju.

Kemijske reakcije pri odreivanju kalcija i magnezija:

Za vrijeme titracije prvo se kalcij oslobaa iz kompleksa s indikatorom te se vee u
kompleks s EDTA (titrantom), a nakon toga se oslobaa sav magnezij i vee u kompleks
sa EDTA. S obzirom da magnezij stvara manje stabilne komplekse sa EDTA nego kalcij,
kalcij e se prvi kompleksirati s EDTA.

2 4 2
2 4 2
Ca Y CaY
bezbojno
Mg Y MgY
bezbojno
+
+
+
+

U toki zavretka titracije (svi kalcijevi i magnezijevi ioni su vezani na EDTA) osloboeni
ion indikatora hidrolizira i pokazuje plavu boju:

3 2
2
In H O HIn OH
plava boja

+ +


59
PRIMJER IZRAUNA mase kalcija odreene kompleksometrijskom titracijom
standardnom otopinom EDTA.

( )
( )
( )
( )
+
=
=
=

=
3
utroen za titraciju
3
alikvot
3
standardna otopina
2
EDTA 6,15 cm
uzorak 25 cm
EDTA 0,1000 mol dm
Ca ?
V
V
c
m

Kemijska reakcija iona kalcija sa standardnom otopinom EDTA:

2 4 2
Ca Y CaY
+
+

( )
( )
4
Ca Y n n

=

Mnoina utroene EDTA za titraciju alikvota od 25 cm
3
iznosi,

( )
( ) ( ) ( )
+
= = =
=
2 3 3 3
4
Ca EDTA EDTA EDTA 0,1000 mol dm 6,15 10 dm
6,15 10 mol
n n c V

Iz ega slijedi da je masa Ca
2+
u uzorku,

( ) ( ) ( )
+ + +

=
=
= =
3
2 2 2
3
3
4 1
3
100 cm
Ca Ca Ca
25 cm
100 cm
6,15 10 mol 40, 08 g mol
25 cm
0, 0986 g 98, 6 mg
m n M


60

PRIMJER IZRAUNA mase kalcija i magnezija pri kompleksometrijskoj titraciji
standardnom otopinom EDTA.

( )
( )
( )
( )
3
utroen za titraciju
3
alikvot
3
standardna otopina
2
EDTA 23,15 cm
uzorak 25 cm
EDTA 0,1000 mol dm
Mg ?
V
V
c
m
+
=
=
=

=

U toki ekvivalencije,

( ) ( ) ( )
2 2 4
Ca Mg Y n n n
+ +
+ =

Mnoina EDTA koja se utroila za titraciju i kalcija i magnezija zajedno iznosi,

( ) ( ) ( )

= =
=
3 2 3
3
EDTA EDTA EDTA 0,1000 mol dm 2,315 10 dm
2,315 10 mol
n c V

S obzirom da je poznata mnoina prisutnog kalcija iz prve titracije (titracija samo kalcija)
slijedi da je,

( ) ( ) ( )
2 2 3 4
3
Mg EDTA Ca 2,315 10 mol 6,15 10 mol
1,7 10 mol
n n n
+ +
= =
=

Iz ega slijedi da je masa Mg
2+
u uzorku,

( ) ( ) ( )
+ + +

=
=
= =
3
2 2 2
3
3
3 1
3
100 cm
Mg Mg Mg
25 cm
100 cm
1, 7 10 mol 24,31 g mol
25 cm
0,1653 g 165, 3 mg
m n M


61
TALONE TITRACIJE

Temelj talonih titracija su kemijske reakcije u kojima se stvara teko topljivi talog. Za
talonu titraciju, koja se temelji na nastajanju teko topljivog taloga MA i koju prikazuje
jednadba:

( ) ( ) ( )
M aq + A aq MA s
+

ravnotene koncentracije iona tijekom titracije definirane su konstantom produkta
topljivosti ili produktom toljivosti taloga MA:

( )
pt
MA M A K
+
( (
=

Kao primjer talone titracije moe se navesti argentometrija, kod koje nastaje talog neke
teko topljive soli srebra, primjerice srebrov halogenid kod argentometrijskog
odreivanja halogenida titracijom sa standardnom otopinom AgNO
3
. Argentometrijska
talona titracija moe se provesti i tako da se u ispitivanu otopinu doda suviak
standardne otopine AgNO
3
nakon ega se suviak srebrovih iona retitrira standardnom
otopinom kalijeva tiocijanata ili amonijeva tiocijanta.

Za odreivanje zavrne toke titracije u argentometrijskoj titraciji koriste se indikatori
ovisno o primjenjenoj metodi. Primjerice:

a) u metodi po Mohru indikatorska otopina je kalijev dikromat,

b) u metodi po Volhardu primjenjuje se indikatorska otopina amonijeva eljezova(III)
sulfata,

c) u metodi po Fajansu primjenjuje se adsorpcijski indikator diklorofluorescein.

Titracijska krivulja kod talone volumetrijske titracije najee ima sigmoidalni oblik pa je
toka ekvivalencije na titracijskoj krivulji dobro definirana. Za odreivanje zavrne toke
titracije moe se koristiti:

a) promjena boje analita - Mohrova metoda,
b) promjena boje reagensa - Volhardova metoda,
c) promjena boje zbog adsorpcije srebrovog fluoresceinata na povrinskom
sloju otopine koja okruuje vrstu tvar - Fajansova metoda.


62

Vjeba 10:
Odreivanje kloridnih iona

Zadatak: Izraunati masu kloridnih iona u uzorku i rezultat izraziti u mg.

3

Bireta, 50 cm
3

3

Propipeta
Lijevak
Boca trcaljka

Kemikalije: Standardna otopina srebrova nitrata, c(AgNO
3
) = 0,1000 mol dm
-3

Indikatorska otopina diklorfluoresceina
Uzorak:otopina koja sadri kloridne ione

POSTUPAK:

Odreivanje klorida po Fajansu direktna titracija
3
dopuniti do oznake deioniziranom vodom
i dobro promijeati. U Erlenmeyerovu tikvicu od 250 cm
3
otpipetira se 25 cm
3
otopine
uzorka i doda 5 kapi indikatorske otopine diklorfluoresceina (nakon dodatka indikatorske
otopine otopina postaje fluorescentno uto-zelene boje). Otopina se promijea i titrira sa
standardnom otopinom srebrova nitrata, c(AgNO
3
) = 0,1000 mol dm
-3
do promjene boje
taloga iz mlijeno bijele u ruiastu boju.

Postupak titracije treba ponoviti jo jednom. Izraunati masu kloridnih iona odreenu
svakom titracijom te konanu vrijednost mase kloridnih iona u uzorku iskazati kao
prosjenu vrijednost odreenu dvjema titracijama.

Talona reakcija:

( ) ( ) ( ) Ag aq + Cl aq AgCl s
+


63
PRIMJER IZRAUNA mase kloridnih iona odreenih izravnom talonom titracijom.

( )
( )
( )
( )
3
3
utroen za titraciju
3
alikvot
3
3
AgNO 20 cm
uzorak 25 cm
AgNO 0,1000 mol dm
Cl ?
V
V
c
m
=
=
=

=

Kemijska reakcija kloridnog iona sa standardnom otopinom AgNO
3
:

( ) ( ) ( )
Ag aq + Cl aq AgCl s
+

( ) ( )
Cl Ag n n
+
=

Mnoina utroene standardne otopine AgNO
3
za titraciju alikvota od 25 cm
3
iznosi,

( ) ( ) ( ) ( )
3 3
3
Cl Ag Ag Ag 0,1000 mol dm 0,02 dm
2,0 10 mol
n n c V
+ + +
= = =
=

Iz ega slijedi da je masa Cl
u uzorku,

( ) ( ) ( )
3
3
3
3 1
3
100 cm
Cl Cl Cl
25 cm
100 cm
2, 0 10 mol 35, 45 g mol
25 cm
0, 0709 g 70, 9 mg
m n M

=
=
= =


64
Vjeba 11:
Standardizacija otopine amonijeva tiocijanata

Zadatak: Izraunati mnoinsku koncentraciju pripremljene otopine NH
4
SCN.

3

Bireta, 50 cm
3

Lijevak
Boca trcaljka

3
) = 0,1000 mol dm
-3

Amonijev tiocijanat, NH
4
SCN
Otopina duine kiseline, c(HNO
3
) 5 mol dm
-3

Indikatorska otopina amonijeva eljezova(II) sulfata, NH
4
Fe(SO
4
)
2

POSTUPAK:

Priprema standardne otopine amonijeva tiocijanata pribline koncentracije,
c(NH
4
SCN) 0,1000 mol dm
-3

Standardna otopina priprema se otapanjem suhe vrste soli NH
4
SCN. Odvae se priblino
0,8 g soli i otopi u odmjernoj tikvici od 100 cm
3
, dopuni deioniziranom vodom do oznake
i dobro promijea.

Standardizacija otopine NH
4
SCN standardnom otopinom AgNO
3

Otpipetirati 10 cm
3
3
u Erlenmeyerovu tikvicu od 250 cm
3
,
dodati 4 cm
3
HNO
3
(c 5 mol dm
-3
) i 1 cm
3
indikatorske otopine NH
4
Fe(SO
4
)
2
. Bezbojnu
otopinu AgNO
3
titrirati otopinom NH
4
SCN (tijekom titracije, ali prije toke ekvivalencije
otopina postaje mlijeno-bijele boje) polagano do promjene boje otopine iz mlijeno-
bijele u blijedo crvenkasto-smeu boju koja se ne gubi niti nakon nekoliko minuta
snanog mijeanja.

Postupak titracije treba ponoviti jo jednom. Izraunati mnoinsku koncentraciju
standardizirane otopine amonijeva tiocijanata odreenu svakom titracijom te konanu
vrijednost mnoinske koncentracije otopine amonijeva tiocijanata iskazati kao prosjenu
vrijednost odreenu dvjema titracijama.


( ) ( ) ( )
Ag aq + SCN aq AgSCN s
+


65

PRIMJER IZRAUNA mnoinske koncentracije amonijeva tiocijanata odreene talonom
titracijom.

( )
( )
( )
( )
3
3
utroen za titraciju
3
4
alikvot
3
3
standardna otopina
4
AgNO 10 cm
NH SCN 9,85 cm
AgNO 0,1000 mol dm
NH SCN ?
V
V
c
c
=
=
=

=


( ) ( ) ( )
+

( ) ( )
SCN Ag n n
+
=

Mnoina utroene standardne otopine AgNO
3
za titraciju alikvota NH
4
SCN od 9,85 cm
3

iznosi,

( ) ( ) ( ) ( )
+ + +
= = =
=
3 3
3
SCN Ag Ag Ag 0,1000 mol dm 0,01 dm
1,0 10 mol
n n c V

Iz ega slijedi da je mnoinska koncentracija otopine NH
4
SCN,

( )
( )
( )

= = =
3
4 3
4
3
4
NH SCN
1, 0 10 mol
NH SCN 0,1015 mol dm
NH SCN
0, 00985 dm
n
c
V


66
Vjeba 12:
Odreivanje bromidnih iona

Zadatak: Izraunati masu bromidnih iona u uzorku i rezultat izraziti u mg.

3

Bireta, 50 cm
3

3

Propipeta
Lijevak
Boca trcaljka

3
) = 0,1000 mol dm
-3

Standardizirana otopina amonijeva tiocijanata, NH
4
SCN
Otopina duine kiseline, c(HNO
3
) 5 mol dm
-3

Indikatorska otopina amonijeva eljezova(III) sulfata, NH
4
Fe(SO
4
)
2

Uzorak: otopina koja sadri bromidne ione

POSTUPAK:

Odreivanje bromida po Volhardu neizravna titracija
(retitracija ili povratna titracija)
3
dopuniti deioniziranom vodom do oznake
i dobro promijeati. U Erlenmeyerovu tikvicu od 250 cm
3
otpipetira se 25 cm
3
otopine
uzorka i doda iz birete 10 cm
3
3
, c = 0,1000 mol dm
-3
. Zatim se
doda HNO
3
(c 5 mol dm
-3
), dobro promijea i kada se talog koagulira doda se 1 cm
3

indikatorske otopine NH
4
Fe(SO
4
)
2
. Nastali suviak AgNO
3
se retitrira sa standardiziranom
otopinom NH
4
SCN do promjene boje otopine iz mlijeno-bijele u blijedo crvenkasto-
smeu boju koja se ne gubi niti nakon nekoliko minuta snanog mijeanja.

Postupak titracije treba ponoviti jo jednom. Izraunati masu bromidnih iona odreenu
svakom titracijom te konanu vrijednost mase bromidnih iona u uzorku iskazati kao
prosjenu (aritmetika sredina) vrijednost odreenu dvjema titracijama.


( ) ( ) ( )
Ag aq + Br aq AgBr s
+

Retitracija suvika AgNO
3
:

( ) ( ) ( )
+


67
PRIMJER IZRAUNA mase bromidnih iona odreenih neizravnom talonom titracijom.

( )
( )
( )
( )
( )
( )
3
3
dodano
3
alikvot
3
3
standardna otopina
3
4
3
4
AgNO 10 cm
uzorak 25 cm
AgNO 0,1000 mol dm
NH SCN 0,1015 mol dm
NH SCN 4, 95 cm
Br ?
V
V
c
c
V
m
=
=
=
=
=

=


( ) ( ) ( )
Ag aq + Br aq AgBr s
+

( ) ( )
Br Ag n n
+
=

Retitracija suvika AgNO
3
sa standardnom otopinom NH
4
SCN:

( ) ( ) ( )
+

( ) ( )
SCN Ag n n
+
=

U otopinu (alikvot od 25 cm
3
uzorka) dodano je 10 cm
3
otopine AgNO
3
, te moemo
izraunati suviak AgNO
3
koji nije izreagirao s Br ionima,

( ) ( ) ( )

= = =
3 3 3
3 3 3
dodano
AgNO AgNO AgNO 0,1000 mol dm 0,01 dm 1 10 mol n c V

( ) ( ) ( ) ( )
3 4 4 4
suviak
3 3 4
AgNO NH SCN NH SCN NH SCN
0,1015 mol dm 0,00495 dm 5,02 10 mol
n n c V

= =
= =

( ) ( ) ( )
3 4
3 3 3
izreagirano dodano suviak
4
AgNO AgNO AgNO 1 10 mol 5,02 10 mol
4,98 10 mol
n n n

= =
=

Budui da je,
( ) ( )
Br Ag n n
+
=

Slijedi da je masa Br u uzorku,

( ) ( ) ( )

= =
= =
3 3
4 1
3 3
100 cm 100 cm
Br Br Br 4, 98 10 mol 79, 9 g mol
25 cm 25 cm
0,1592 g 159, 2 mg
m n M


68
3. APSORPCIJSKA SPEKTROMETRIJA U ULTRALJUBIASTOM (UV) I VIDLJIVOM
(VIS) PODRUJU ELEKTROMAGNETSKOG SPEKTRA

Apsorpcijska spektrometrija koja se temelji na UV/VIS zraenju je najupotrebljavanija
tehnika u kvantitativnoj kemijskoj analizi zbog svoje iroke primjenjivosti, velike
osjetljivosti, prihvatljive tonosti te jednostavnosti i brzine izvoenja. Takoer ima svoj
doprinos u kvalitativnoj analizi kao npr. komplementarna metoda potvrde identiteta
spojeva. Prikladna je za tvari koje apsorbiraju elektromagnetsko zraenje na valnim
duljinama od 200 - 400 nm (UV podruje) ili od 400 - 800 nm (VIS podruje). Otopine
mogu davati razliita obojenja vidljiva ljudskom oku jer apsorbiraju u razliitim
dijelovima vidljivog spektra dok su tvari koje ne apsorbiraju u vidljivom dijelu spektra
bezbojne.
Ako analit ne apsorbira, apsorbira vrlo slabo odnosno apsorbira u UV ili VIS podruju koje
nije pogodno za analizu moe se pristupiti neizravnom odreivanju na nain da se analit
prevede u drugu kemijsku vrstu koja apsorbira u UV/VIS podruju (ili apsorbira jae od
analita, odnosno apsorbira u prikladnijem podruju valnih duljina). Tvari koje u reakciji s
analitom daju novu kemijsku vrstu koja apsorbira u VIS podruju nazivaju se
kromogenim reagensima (Slika 15).

Apsorpcijski spektar
Da bi se odredio apsorpcijski maksimum potrebno je snimiti apsorpcijski spektar (Slika
15) analita mjerenjem apsorbancije u ovisnosti o valnoj duljini. Na temelju snimljenog
spektra odredi se valna duljina maksimalne apsorpcije (
max
). Pri valnoj duljini
maksimalne apsorpcije molarni apsorpcijski koeficijent () je najvei pa je prema tome i
osljetljivost mjerenja najvea.

Slika 15. Apsorpcijski spektar tartrazina, utog bojila.


69
U kvantitativnoj analizi odnos izmeu apsorbancije (A) i koncentracije (c/mol dm
-3
) pri
mjernoj valnoj duljini izraen je Lambert-Beerovim zakon:

A() = cb

gdje je:
... valna duljina mjerenja
A ... apsorbancija (bezdimenzionalna veliina)
... molarni apsorpcijski koeficijent (dm
3
mol
-1
cm
-1
)
c ... koncentracija (mol dm
-3
)
b ... duljina puta zraenja kroz uzorak (debljina kivete) (cm)

iz ega slijedi da je apsorbancija pri mjernoj valnoj duljini direktno proporcionalna
koncentraciji; to je vea apsorbancija, to je vea koncentracija tvari. Lambert-Beerov
zakon vrijedi samo za razrijeene otopine (gdje nema interakcija meu otopljenim
tvarima).

Molarni apsorpcijski koeficijent () karakteristino je svojstvo tvari pri tono odreenim
uvjetima kao to su valna duljina, otapalo u kojem se nalazi ispitivana tvar i
temperatura. U praksi, mjereni molarni apsorpcijski koeficijent takoer ovisi i o mjernom
ureaju. S obzirom da vrijednosti koje se mogu nai u literaturi nisu sasvim pouzdane
iz gore navedenih razloga, potrebno je prirediti niz standardnih otopina poznatih
koncentracija kojima se izmjeri apsorbancija. Grafiki se prikau oitane vrijednosti
apsorbancije otopina u ovisnosti o njihovim koncentracijama. Takav grafiki prikaz
ovisnosti apsorbancije o koncentraciji naziva se badarni dijagram (Slika 16). Iz
badarnog dijagrama mogue je odrediti:
(a) molarni apsorpcijski koeficijent, (iz nagiba pravca)
(b) nepoznatu koncentraciju tvari u otopini

Slika 16. Badarni dijagram: ovisnost apsorbancije o koncentraciji analita.

y = 0,02117x - 0,002173
0
0,6
1,2
1,8
0 20 40 60 80
A
c /mol dm
-3

70
Lambert-Beerov zakon moe se primijeniti i na otopine koje sadre dvije ili vie tvari koje
apsorbiraju uz pretpostavku da nema meudjelovanja jedne tvari s drugom tvari. U tom
sluaju ukupna se apsorbancija definira kao zbroj apsorbancija svih tvari koje apsorbiraju
kod valne duljine :

b c b c b c A A A A A A
n n n i n n in i ukupno 1 2 12 1 2 1
... ...
11
+ + + = + + + = = =

U tom sluaju potrebno je izmjeriti apsorbancije kod onoliko valnih duljina koliko ima
tvari u otopini. Uobiajeno se mjerenja vre kod
max
ili blizu
max
za svaku tvar u otopini
gdje druga prisutna tvar (ili druge tvari) slabo apsorbira.


71
Vjeba 13:
Odreivanje prehrambenih bojila

Bojila su iste tvari, koncentrati ekstrakata, jestivih sirovina i sintetski kemijski spojevi
poznatog kemijskog sastava koji se dodaju u malim koliinama za bojanje namirnica, ne
mijenjajui ostala svojstva proizvodu. Prehrambena se bojila dijele na (a) prirodna
(rezultat biljnih pigmenata, npr. zelena boja potjee od klorofila) i (b) umjetna bojila
(kao to su npr. tartrazin, cochenille red A i sunset yellow FCF). Prehrambena bojila su
oznaena E - brojem kao potvrda toksikoloke evaluacije i klasifikacije pojedinog aditiva.

Tablica 4: Prehrambena bojila.
Tartrazin (E102, uto bojilo)
Trinatrijev(4E)-5-hidroksi-1-(4-sulfofenil)-4-(4-sulfofenilazo)pirazol-3-karboksilat
Molekulska formula: (C
16
H
9
N
4
Na
3
O
9
S
2
)
M = 534,35 g mol
-1

Zadatak: 1. Nacrtati badarni dijagram (excel ili neki drugi program).
2. Odrediti jednadbu pravca.
3. Iz badarnog dijagrama izraunati molarni apsorpcijski koeficijent
tartrazina.
4. Iz jednadbe pravca izraunati nepoznatu mnoinsku koncentraciju
tartrazina uzorku, i rezultat izraziti kao masenu koncentraciju tartrazina
u razrijeenom uzorku.

3

Graduirane pipete
Propipeta
Boca trcaljka
Kiveta od silikatnog stakla
Staklena kadica
Celulozni papir

Kemikalije: Koncentrirana otopina tartrazina poznate koncentracije,
(tartrazin)= 2,0 g dm
-3

Uzorak: otopina koja sadri tartrazin nepoznate koncentracije

Aparatura: Spektrofotometar

72
POSTUPAK:

1. Priprema ishodne otopine tartrazina:
Otpipetirati 10 cm
3
koncentrirane otopine tartrazina u odmjernu tikvicu od 100
cm
3
, dopuniti deioniziranom vodom do oznake i dobro promijeati.

2. Priprema individualnih standardnih otopina poznatih koncentracija iz ishodne
otopine prema Tablici 5.

Tablica 5. Priprema individualnih standardnih otopina volumena 100 cm
3
.
Standardna
otopina br:
V(tartrazin)/cm
3
V(H
2
0)/cm
3

0 0,0 100,0
1 0,5 99,5
2 1,0 99,0
3 2,0 98,0
4 5,0 95,0
5 10,0 90,0
6 20,0 80,0
V(tartrazin) = volumen ishodne otopine tartrazina

3. Dobiveni uzorak otopine koja sadri nepoznatu koncentraciju tartrazina za analizu
u odmjernoj tikvici od 100 cm
3
razrijediti i dopuniti deioniziranom vodom do
oznake. Dobro promijeati.

Izvoenje mjerenja:

4. Ukljuiti spektrofotometar.

5. Iz apsorpcijskog spektra tartrazina odrediti valnu duljinu (
max
ili blizu
max
) za
mjerenje.

6. Postaviti filter na odgovarajuu valnu duljinu.

7. Izmjeriti apsorbanciju slijepog uzorka i anulirati apsorbanciju na nulu (0).

Prije mjerenja, potrebno je oitati apsorbanciju slijepog uzorka kod mjerne valne duljine
(otapalo u kojem je pripravljen uzorak tartrazina kod ove vjebe uzorak je otopljen u
deioniziranoj vodi).

8. Svakoj pripremljenoj standardnoj otopini izmjeriti apsorbanciju pri mjernoj valnoj
duljini.

9. Izmjeriti apsorbanciju otopine tartrazina nepoznate koncentracije pri valnoj duljini
max
ili blizu
max
.


73
10. Izraunati koncentracije individualnih standardnih otopina tartrazina i grafiki
prikazati izmjerene vrijednosti apsorbancija standardnih otopina u ovisnosti o
njihovim koncentracijama.

11. Linearnom regresijom odrediti jednadbu badarnog pravca (excel ili neki drugi
prikladni program).

12. Izraunati molarni apsorpcijski koeficijent tartrazina pri mjernoj valnoj duljuni.

13. Izraunati masenu koncentraciju tartrazina u dobivenom uzorku pri mjernoj valnoj
duljini.


74
Vjeba 14:
Odreivanje eljeza

Zadatak: 1. Nacrtati badarni dijagram (excel ili neki drugi program).
2. Odrediti jednadbu pravca.
3. Iz badarnog dijagrama izraunati molarni apsorpcijski koeficijent
tiocijanatnog kompleksa eljeza.
4. Iz jednadbe pravca izraunati mnoinsku koncentraciju Fe
3+
u
razrijeenom uzorku, i rezultat izraziti kao masenu koncentraciju Fe
3+
u
razrijeenom uzorku.

3

Graduirane pipete
Propipeta
Boca trcaljka
Kiveta od silikatnog stakla
Staklena kadica
Celulozni papir

Kemikalije: Ishodna otopina eljezova(III) iona, (Fe
3+
) = 20 mg dm
-3

Otopina kromogenog reagensa kalijeva tiocijanata, c(KSCN)=1 mol dm
-3

Uzorak: otopina koja sadri Fe
3+
ione nepoznate koncentracije

Aparatura: Spektrofotometar

POSTUPAK:

1. Pripremiti individualne standardne otopine poznatih koncentracija iz ishodne
otopine prema Tablici 6.

Tablica 6. Priprema individualnih standardnih otopina volumena 100 cm
3
.
Standardna
otopina br:
V(Fe
3+
)/cm
3
V(KSCN)/cm
3
V(H
2
0)/cm
3

0 0,0 4,0 96,0
1 0,5 4,0 95,5
2 1,0 4,0 95,0
3 2,0 4,0 94,0
4 5,0 4,0 91,0
5 10,0 4,0 86,0
6 20,0 4,0 76,0
V(Fe
3+
) = volumen ishodne otopine


75
2. U dobiveni uzorak otopine koji sadri nepoznatu koncentraciju Fe
3+
iona za analizu
u odmjernoj tikvici od 100 cm
3
otpipetirati 4 cm
3
otopine kromogenog reagensa,
kalijeva tiocijanata, razrijediti i dopuniti deioniziranom vodom do oznake. Dobro
promijeati.

Izvoenje mjerenja:

3. Ukljuiti spektrofotometar.

4. Postaviti filter ( 490 nm) ili namjestiti valnu duljinu na zaslonu na 490 nm,
ovisno o dostupnosti raspoloivog spektrofotometra.

5. Izmjeriti apsorbanciju slijepog uzorka i anulirati apsorbanciju na nulu (0).

Prije mjerenja, potrebno je oitati apsorbanciju slijepog uzorka kod mjerne valne duljine
(otapalo u kojem je pripravljen uzorak bojila kod ove vjebe uzorak je otopljen u
deioniziranoj vodi uz dodatak kromogenog reagensa).

6. Svakoj pripremljenoj standardnoj otopini izmjeriti apsorbanciju pri mjernoj valnoj
duljini.

7. Izmjeriti apsorbanciju otopine Fe
3+
iona nepoznate koncentracije pri mjernoj
valnoj duljini.

8. Izraunati koncentracije individualnih standardnih otopina i grafiki prikazati
oitane vrijednosti apsorbancija standardnih otopina u ovisnosti o njihovim
koncentracijama.

9. Linearnom regresijom odrediti jednadbu badarnog pravca (excel ili neki drugi
prikladni program).

10. Izraunati molarni apsorpcijski koeficijent kompleksa pri mjernoj valnoj duljuni.

11. Izraunati masenu koncentraciju Fe
3+
iona u dobivenom uzorku razrijeenom u
odmjernoj tikvici od 100 cm
3
pri mjernoj valnoj duljini.

76
IV. LITERATURA

1. D. A. Skoog, D. M. West, F. J. Holler, (prijevod N. Kujundi, V. ivi-
Alegretti, A. ivkovi), Osnove analitike kemije, kolska knjiga,
Zagreb, 1999.

2. D. A. Skoog, J. J. Leary, Principles of Instrumental Analysis, Saunders
College Publishing, Philadelphia, 1992.

3. Zvonimir olji "Kvalitativna kemijska analiza anorganskih spojeva",
Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije, Zagreb, 2003.

4. Zvonimir olji "Laboratorijske osnove kvantitativne kemijske analize",
Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije, Zagreb, 2006.


77
V. PERIODNI SUSTAV ELEMENATA
Skupina
Perioda
IA IIA IIIB IVB VB VIB VIIB VIIIB VIIIB VIIIB IB IIB IIIA IVA VA

VIA

VIIA VIIIA
1
1 1.0097
H
VODIK

IIA
Skupina

2 4.0026
He
HELIJ
2
3 6.941
Li
LITIJ
4 9.0122
Be
BERILIJ

Atomski broj

Simbol

4 9.0122
Be
BERILIJ

Relativna
atomska
masa

5 10.811
B
BOR
6 12.011
C
UGLJIK
7 14.007
N
DUIK
8 15.999
O
KISIK
9 18.998
F
FLUOR
10 20.18
Ne
NEON
3
11 22.990
Na
NATRIJ
12 24.305
Mg
MAGNEZIJ

Naziv
elementa

13 26.982
Al
ALUMINIJ
14 28.086
Si
SILICIJ
15 30.974
P
FOSFOR
16 32.065
S
SUMPOR
17 35.453
Cl
KLOR
18 39.948
Ar
ARGON
4
19 39.098
K
KALIJ
20 40.078
Ca
KALCIJ
21 44.956
Sc
SKANDIJ
22 47.867
Ti
TITANIJ
23 50.942
V
VANADIJ
24 51.996
Cr
KROM
25 54.938
Mn
MANGAN
26 55.845
Fe
ELJEZO
27 58.933
Co
KOBALT
28 58.693
Ni
NIKAL
29 63.546
Cu
BAKAR
30 65.390
Zn
CINK
31 69.723
Ga
GALIJ
32 72.64
Ge
GERMANIJ
33 74.922
As
ARSEN
34 78.96
Se
SELEN
35 79.904
Br
BROM
36 83.8
Kr
KRIPTON
5
37 85.468
Rb
RUBIDIJ
38 87.620
Sr
STRONCIJ
39 88.906
Y
ITRIJ
40 91.224
Zr
CIRKONIJ
41 92.906
Nb
NIOBIJ
42 95.940
Mo
MOLIBDEN
43 (98)
Tc
TEHNECIJ
44 101.07
Ru
RUTENIJ
45 102.91
Rh
RODIJ
46 106.42
Pd
PALADIJ
47 107.87
Ag
SREBRO
48 112.41
Cd
KADMIJ
49 26.982
In
INDIJ
50 114.82
Sn
KOSITAR
51 121.76
Sb
ANTIMON
52 127.6
Te
TELUR
53 126.9
I
JOD
54 131.29
Xe
KSENON
6
55 132.91
Cs
CEZIJ
56 137.33
Ba
BARIJ
57-71
La-Lu
LANTANOIDI
72 178.49
Hf
HAFNIJ
73 180.95
Ta
TANTAL
74 183.84
W
VOLFRAM
75 186.21
Re
RENIJ
76 190.23
Os
OSMIJ
77 192.22
Ir
IRIDIJ
78 195.08
Pt
PLATINA
79 196.97
Au
ZLATO
80 200.59
Hg
IVA
81 204.38
Tl
TALIJ
82 207.2
Pb
OLOVO
83 208.98
Bi
BIZMUT
84 (209)
Po
POLONIJ
85 (210)
At
ASTAT
86 (222)
Rn
RADON
7
87 (223)
Fr
FRANCIJ
88 (226)
Ra
RADIJ
89-103
Ac-Lr
AKTINOIDI
104 (226)
Rf
RUTHERFORDIJ
105 (262)
Db
DUBNIJ
106 (266)
Sg
SEABORGIJ
107 (264)
Bh
BOHRIJ
108 (277)
Hs
HASSIJ
109 (268)
Mt
MEITNERIJ
110 (281)
Ds
DARMSTADIJ
111 (272)
Uuu
UNUNUNIJ
112 (285)
Uub
UNUNBIJ

114 (289)
Uuq
UNUNKVADIJ

Lantanoidi

6
57 138.91
La
LANTAN
58 140.12
Ce
CERIJ
59 140.91
Pr
PRASEODIMIJ
60 144.24
Nd
NEODIMIJ
61 (145)
Pm
PROMETIJ
62 150.36
Sm
SAMARIJ
63 151.96
Eu
EUROPIJ
64 157.25
Gd
GADOLINIJ
65 158.93
Tb
TERBIJ
66 162.50
Dy
DISPROZIJ
67 164.93
Ho
HOLMIJ
68 167.26
Er
ERBIJ
69 168.93
Tm
TULIJ
70 173.04
Yb
ITERBIJ
71 174.97
LU
LUTECIJ
Aktinoidi

7
89 (227)
Ac
AKTINIJ
90 232.04
Th
TORIJ
91 231.04
Pa
PROTAKTINIJ
92 238.03
U
URANIJ
93 (237)
Np
NEPTUNIJ
94 (244)
Pu
PLUTONIJ
95 (243)
Am
AMERICIJ
96 (247)
Cm
KURIJ
97 (247)
Bk
BERKELIJ
98 (251)
Cf
KALIFORNIJ
99 (252)
Es
EINSTEINIJ
100 (257)
Fm
FERMIJ
101 (258)
Md
MENDELEVIJ
102 (259)
No
NOBELIJ
103 (262)
Lr
LAWRENCIJ

Analiticka Kemija - Skripta - BT-PT

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Analiticka Kemija - Skripta - BT-PT

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Analiticka Kemija - Skripta - BT-PT

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SVEUILITE U ZAGREBU

You might also like