Proizvodnja upravo na vrijeme - povlaenjem (engl.

Just in time - JIT)

Proizvodnja guranjem i proizvodnja povlaenjem Primjer 1 - rotilj Osoba A pee hamburgere i kotlete, osoba B dodaje mesu kruh, osoba C dodaje salatu.

1. Proizvodnja guranjem (engl. push production) Domain je isplanirao da e se pei skupine od 6 hamburgera pa 6 kotleta. Kad osoba A zavri jednu skupinu mesa, osoba B na tanjur stavlja meso i kruh. Potom osoba C dodaje na tanjur salatu i odnosi sve tako napravljene tanjure na stol za goste. - tradicionalni nain proizvodnje koji se temelji se na planu napravljenom prema predvianju potranje - nedostaci ovog tipa proizvodnje?

2. Proizvodnja povlaenjem (engl. pull production) Svaki od kuhara ima nekoliko gotovih produkata (zaliha) kod sebe, a na stolu je nekoliko punih tanjura. Daljnja proizvodnja je diktirana od strane gosta tj. potroaa povlaenjem.

Ako se npr. sa stola uzme tanjur s kotletom i zelenom salatom, to pokree niz dogaaja poevi od kraja proizvodnje prema poetku: 1. Osoba C dodaje tanjur s kotletom i zelenom salatom na stol iz svojih zaliha 2. Osoba C obnavlja svoju zalihu tako da uzme tanjur s kotletom od osobe B i doda zelenu salatu. Obavjetava osobu B da obnovi svoju zalihu. 3. Osoba B obnavlja svoju zalihu tako da uzme kotlet od osobe A, dodaje kruh i stavlja tanjur u svoje zalihe. Upozorava osobu A da pripremi novi kotlet. 4. Osoba A stavlja novi kotlet na rotilj.

Primjer 2 supermarket - roba na policama se obnavlja dnevnoj/tjedno prema tome koji artikli nedostaju na policama tj. prema potronji

Primjer 3 restorani brze hrane (npr. McDonalds)

1. Proizvodnja guranjem - proizvodnja prema rasporedu koji je napravljen na temelju predvianja potranje

- izmeu pojedinih faza proizvodnje nalaze se (veliki) spremnici - stvaranje zaliha (vei WIP -> vei CT) - problemi u proizvodnji prikriveni su veim zalihama i ne prenose se na ostatak sustava - izolacija izmeu faza proizvodnje

2. Proizvodnja povlaenjem - proizvodnja samo kad postoji direktni signal od kupca - proizvodnja upravo na vrijeme (engl. just in time, JIT) (tona kvantiteta, kvaliteta, u tonom vremenu i na tonom mjestu) - sredina 1970-ih godina u Toyota Motor Company, Japan

- Japan nedostatak prostora i prirodnih resursa -> nastojanje za minimizacijom rasipanja - rasipanje sve to ne pridonosi direktnoj vrijednosti proizvoda (kart, skladitenje zaliha, neracionalna upotreba prostora) - engl. lean manufacturing

Karakteristike proizvodnje upravo na vrijeme: a) manja koliina zaliha u sustavu b) visoka kvaliteta proizvoda i opreme - budui da su zalihe male, kvarovi i greke mogu zaustaviti proizvodnju c) kompaktniji i manju tlocrti - smanjuje se rasipanje na transport izmeu faza proizvodnje - zalihe se dre u radionici, ali kako su male (nekoliko sati/dana) tvornice mogu biti znatno manje (i do tri puta manje u odnosu na konvencionalne tvornice) d) multifunkcionalni radnici - rad u vie faza proizvodnje - ekipni rad i koordinacija u rjeavanju problema e) dobavljai sirovina koji su sposobni izvravati brze i uestale isporuke direktno na proizvodnu liniju

Kako se kontrolira povlaenje predmeta kroz sustav? - autorizacija povlaenja predmeta kroz sustav izvrava se pomou kanbana - rije kanban potjee od japanske rijei za karticu ili signal Kanban je metoda za kontroliranje prijenosa izmeu faza procesa. Koristi je klijent da obavijesti dobavljaa da je potrebno novo zapoinjanje proizvodnje. Kanbani su razliiti: a) vizualni kanban (npr. prazan prostor na podu/polici, svjetlosni signal) - koristi se ako postoji direktna vizualna veza meu stadijima procesa)

b) Kanban spremnici (prazni spremnici koji putuju po sustavu)

c) kanban kartice (za sloenije sustave s vie proizvoda) - svaki spremnik povezan je s jednom kanban karticom 1. Proizvodni kanban - specificira koliinu proizvoda koja treba biti proizvedena u radnom centru
Broj dijela: _Y16032___ Proces Preanje A12

Naziv dijela: __Kota____ Kapacitet spremnika: _20_

2. Transportni kanban (engl. withdrawal kanban) specificira dijelove koji se uzimaju iz prethodnog radnog centra

Broj dijela: Naziv dijela:

Kapacitet spremnika 20

W262________ Kota________
Tip spremnika B Broj isporuke 4/8

Prethodni proces PREANJE A12 Sljedei proces GUMENA ZRANICA B6

Proces Gumena zranica koristi transportni kanban za uzimanje spremnika s 20 kotaa od prethodnog procesa Preanje A12.

Princip rada sustava s dvije kanban kartice

6 2 3 4

7 5

- proizvodnja u radnoj stanici 8 (RS 8) zapoinje kad RS 8 primi proizvodni kanban od RS 9 - proizvodni kanbani procesiraju se po FIFO principu - ako u RS nema proizvodnog kanbana, ne odvija se proizvodnja - prema grafu spajanja, da bi se proizveo dio u RS 8 potreban je dio iz RS 7 i dio iz RS 5

Prikaz trenutnog stanja u radnim centrima

Postupak je sljedei: 1. Radnik uzima transportni kanban za predmet A, stavlja ga u praznu kutiju i nosi u centar 5

2. Tamo pronalazi pun spremnik s predmetom A u kojem se nalazi proizvodni kanban. Usporeuje transportni kanban i proizvodni kanban kako bi uzeo pravi dio. 3. Radnik premjeta proizvodni kanban na predvieno mjesto u RS 5 (signal za zapoinjanje proizvodnje u RS 5), uzima puni spremnik A i zajedno s transportnim kanbanom vraa u RS 8. Ostavlja prazan spremnik za novi dio u RS5. 4. Isti postupak ponavlja se za RS 7.

5. Kad RS 8 ima sve potrebne dijelove, poinje proizvodnja onoliko dijelova koliko je sprecificirano u proizvodnom kanbanu. Proizvodni kanban putuje s proizvodom kroz proces i na kraju se zajedno s gotovim proizvodom nalazi u punom spremniku stavlja na izlazu RS 8. 6. Kad se spremnici isprazne, transportni kanbani vade se iz spremnika i stavljaju na za to predvieno mjesto u RS 8. svaka vrsta kanbana ima svoju funkciju broj kanbana je ogranien i ako nema kanbana, ne proizvodi se tj. ne povlae se predmeti iz prethodnih centara

Poetak proizvodnje u RS 8

Kraj proizvodnje u RS 8

Postupak za odreivanje broja kanban kartica (tj. spremnika) kako bi se postigla zahtijevana razina proizvodnje. D potranja (eljena propusnost) [predmet/h] C veliina spremika (broj predmeta u jednom spremniku) T vrijeme kanbanskog ciklusa (za A->B ukljuuje punjenje predmeta u A, transport u B, procesiranje u B i vraanje na ponovno punjenje u A) n ukupan broj spremnika

n=

DT C

Primjer 1. Radni centar koristi kanban spremnike kapaciteta 300 dijelova. Da bi proizveli dovoljno dijelova za popunjenje spremnika potrebno je 90 min. Vrijeme ekanja i transport spremnika u sljedei radni centar, vrijeme procesiranja u sljedeem radnom centru te povratak praznog spremnika traje 140 minuta. Sveukupna koliina potranje iznosi 9 dijelova/min. a) Izraunajte potreban broj spremnika u sustavu b) Kolike su maksimalne zalihe u sustavu? c) U kojim sluajevima je opravdano smanjiti broj spremnika u sustavu? Rjeenje: a) T = 90 + 140 = 230 min D = 9 dijelova/min. C = 300 dijelova n = (D T/C) = 6.9 zaokruuje se na n = 7 b) Zalihe su maksimalne kad su svi spremnici puni. Broj dijelova je tada jednak nC = 7 300 = 2100 dijelova c) Ako se smanji potranja ili trajanje kanbanskog ciklusa, ili ako se povea kapacitet spremnika.

Primjer 2. Radni centar A proizvodi dijelove koji se zatim obrauju u radnom centru B. Spremnici imaju kapacitet 100 dijelova. Sveukupna koliina potranje u radnom centru B je 4.5 dijelova u minuti. Komponente kanbanskog ciklusa zadane su sa: A Vrijeme za pripremu Vrijeme izrade po jedinici Vrijeme ekanja Vrijeme transportiranja 4 0.1 10 2 B 3 0.4 20 6

a) Koji je najmanji broj spremnika potrebnih izmeu tih dvaju centara? b) Pretpostavite da su na raspolaganju dva dodatna spremnika. Ako bi ti centri koristili i ta dva spremnika, koliki je najvei broj dijelova koji se moe oekivati da po minuti prolazi kroz ta dva radna centra? Da li radni centri mogu odgovoriti potranji od 8.5 dijelova po minuti?

a) T = 4 + 3 + 100*(0.1 + 0.4) + 10 + 20 + 2 + 6 = 95 min D = 4.5 dijelova/min C = 100 dijelova n = (D*T)/C = 4. 275 -> n = 5

b) D = (n*C)/T = 7.37 dijelova/min - sustav nee moi zadovoljiti zadanu potranju

Literatura: 1. H. Noori, R.Radford: Productions and Operations Managment; Total Quality and Responsivness, McGraw-Hill Inc., 1995.