Prikriveno oglaavanje

Primjer prikrivenog oglaavanja: Coca-Cola koju koristi NASA-in astronaut.

Prikriveno oglaavanje (eng. Product placement) je oblik promocije i promidbe komercijalnih proizvoda ili usluga stavljenih u kontekst medijskih promidbi (najee na filmu, tv seriji, propagandnom spotu, knjizi ili raunalnoj igri). Prikriveno oglaavanje je marketinkipristup kojim se nastoji u uvjetima prezasienosti trita na optimalan nain doi do kupca. Odabrana osoba ili glumac koristi autentini komercijalni proizvod ili marku. U irem smislu prikriveno oglaavnja oznauje pozicioniranje proizvoda ili usluge u okolnostima iznimne vidljivosti. Takav nain promocije uobiajen je u SAD-u, ali je u Europi (i u Hrvatskoj) zabranjen. Europska komisija nedavno je ukinula zabranu prikrivenog oglaavanja. Prikriveno oglaavanje ne e biti doputeno u djejim i informativnim emisijama, a duhanski proizvodi i lijekovikoji se kupuju na recept ne smiju biti predmet reklamiranja, tj. predmeti kojima se obraa prema potencijalnim kupcima (televizijskimgledateljima). Prikriveno oglaavanje kroz razne televizijske proizvode odavno je znano i poznato. U posljednje vrijeme primjeuje se koritenje prikrivenog oglaavanja u glazbi. Primjerice, u reklamnoj kampanjih McDonald'sovih proizvoda koritenjem hip-hopa.

Sadraj
[sakrij]

1 Povijest 2 Lano prikriveno oglaavanje 3 Prednosti 4 Kritike 5 Vanjske poveznice

Povijest [uredi]
Prvi primjer prikrivenog oglaavanja u povijesti zabiljeen je 1934. godine u filmu It Happened One Night s Clark Gableom u glavnoj ulozi. Poznati primjer je takoer i film E.T. (engl.) Stevena Spielbergaa iz 1982. godine. Prodaja slatkia Reese's Pieces je nakon toga porasla za 65 %. Mnoge prijevoznike tvrtke poduzimale su akcije kako bi se njihovo ime pojavilo u knjizi Jules Vernea Put oko svijeta u 80 dana. Prva istraivanja o toj temi obavljena su 70-ih godina 20. stoljea, a u posljednjih deset godina ei su empirijski radovi.

Lano prikriveno oglaavanje [uredi]

Neki filmski redatelji uoili su problem prikrivenog oglaavanja i odgovorili kreiranjem lanih marki koje se pojavljuju u filmovima koje oni stvaraju. Najbolji primjeri jesu :

Kevin Smith

marke: Nail cigarete, Mooby Corporation, Chewlees guma za vakanje , Discreeto Burritos

Quentin Tarantino

marke: Red Apple cigarete, Big Kahuna Burger, Jack Rabbit Slim's restorani

Robert Rodriguez

marke: pivo Chango

Prednosti [uredi]
Prednosti koje proizlaze iz takve promocije su plasiranje proizvoda ili usluge ciljanim skupinama u okruju koje se doivljava svakodnevnim i objektivnom i objektivno. Trik je u tome to se propaganda ne namee gledatelju (konzumentu), ve je ona stavljena u prirodan kontekst. U veini sluajeva konzument ne percipira propagandu svjesno, ali joj je podsvjesno izloen.

oping kao na filmu!

Ako je neki proizvod dobar Forrestu Gumpu ili Simpsonima - onda bi se mogao dobro prodavati i u stvarnosti!
S.P. 17.11.2012 0 komentara

Obino se ve postojei prozvodi reklamiraju u filmovima, no ima i obratnih sluajeva kada izmiljene robne marke s filma ili TV-a krenu ravno u stvarni svijet! Evo par primjera: 1.Sex Panther, 'Anchorman-voditelj uzvraa udarac' Ovaj 'erotini' proizvod skromno se reklamira kao 'najfenomenalnija kolonjska voda ikad napravljena u cijeloj svjetskoj povijesti', a najvee preporuka mu je to ga je koristio - Will Ferrell. 2. Bubba Gump Shrimp Co., 'Forrest Gump' Sudei prema imenu, rije je o lancu restorana koji posluuje raie, a mi bi im predloili da za desert posluuju - kutije s okoladicama iliti bombonjere, i to one u kojima ne zna to e nai! 3. Kwik-e-Mart, 'Simpsoni' U ovom lancu trgovina posluuju se razni proizvodi iz svijeta Simpsona (pie Buzz i Krustyjeve pahuljice), no ne znamo imaju li ono najbitnije - ivopisnog prodavaa s naglaskom koji se zove Apu! 4. Nike MAG, 'Povratak u budunost 2' Ove tenisice su u prolosti predstavljene kao 'obua budunosti'. Bili su posve u pravu - izgleda da su profesor i Marty stvarno putovali kroz vrijeme i vidjeli to e se ostvariti!

5. Dunder Mifflin Paper Company, 'U uredu' Ova izmiljena tvrka papirnih proizvoda doivjela je i svoju inkarnaciju u stvarnosti. Ne znamo kakav je njezin ef, no sigurno je pametniji od onog iz serije koji je najgori ef na svijetu ( Steve Carell).

Primjeri prikrivenog oglaavanja (proizvoda koji se ne smiju oglaavati) S obzirom na mnoge oblike u kojima se PO pojavljuje postoje razliiti naini shvadanja to to zapravo jest, zbog ega autori nerijetko navode potpuno oprene definicije. Krenimo od hrvatskih zakona. Zakon o medijima u lanku 20. donosi: Prikrivenim oglaavanjem smatrat de se svaka novinarska forma (pisani tekst, fotografija, slika, crte i dr.) koja je na bilo koji nain pladena, a nije jasno oznaena kao oglaavanje. Nedostatak definicije iz Zakona o medijima je banalna, ali vrlo vana. Radi se o tome da PO ne mora nuno ukljuivati uvjet da je reklama pladena.

Dapae, primjeri kojima svjedoimo govore potpuno suprotno Jedan od prvih primjera skrivenog oglaavanja na amerikom medijskom prostoru je crtani film Mornar Popaj (1929), koji promovira pinat kao zdravu hranu, koja jaa miide. Nakon prve godine emitiranja ovog crtanog filma prodaja pinata u SAD-u porasla je za ak 30%. Ovu je ideju 33 godine kasnije na kvalitetno novu razinu, ovog puta uz pomod votke i automobila u filmu Doktor Noa (1962) podigao redatelj Albert Broccoli. No ozbiljno su se prema potencijalu skrivene reklame oglaivai, mediji i analitiari poeli odnositi tek nakon jo 20 godina, pod utjecajem filma E.T. Stevena Spilberga, koji je proslavio slatkie Reese`s Pieces tvrtke Hershey`s, ija se prodaja tada povedala za 65%. Svaki film koji ste pogledali u posljednjih 50 godina, a dolazio je iz Holywooda vrlo vjerojatno imao je neki vid prikrivenog oglaavanja, a danas u Los Angelesu djeluje vie od 200 agencija koje bave prvenstveno skrivenim oglaavanjem Jedan od klasinih primjera je kada u novinama itate putopis s nekog putovanja, a kada doete do kraja teksta i ponete razmiljati o tome kako je vrijeme da negdje otputujete, u zadnjoj reenici teksta pronaete telefon i adresu tvrtke koja se bavi organizacijom putovanja. Sluajno, zar ne?

Kada se govori o PO, kao ogledni primjer prakse navodi se ciklus filmova James Bond u kojima se svaki put tajni agent vozi u drugom automobilu, a kamera uvijek nastoji kadrirati zapede slavnog glumca, pa se tako u zadnjem nastavku vrlo lako moe prepoznati sat marke Omega. Moda je jedan od dobrih primjera i plasiranje piva Red Strope u film Tvrtka (eng. The Firm), to je dovelo do toga da se nakon prikazivanja filma u Sjedinjenim dravama prodaja povedala za 50%.

Brojni primjeri pojavljivanja robnih marki uoeni su u sljededim filmovima: Risky Business Ray Ban sunane naoale, Back to the Future Pepsi; Demolition Man Taco Bell; You've Got Mail America On-Line (AOL), Apple, IBM..., Men in Black Ray Ban naoale, Mercedes Benz, Sprint, Burger King

Jedan od aktualnijih primjera odnosi se na film Stranputice (Sideways) u kojem su prikazana dva prijatelja koji zajedno putuju Kalifornijom i kuaju vina, pritom u svakoj dostupnoj prigodi glorificirajudi vino sorte crni pinot. Nakon promocije filma prodaja tog vina u Sjedinjenim dravama porasla je za 16%. Pokuate li se prisjetiti nekih filmova u kojima glavni akteri tipkaju na kompjuteru vrlo esto modi dete primijetiti kako se zapravo radi o Apple prijenosnicima, kao na primjer u seriji 24 koja se emitira i na HRT-u. Iako je to serija koja je zbog kvalitete dobila mnotvo nagrada, vedini gledatelja vjerojatno ne promakne kako se u svakoj epizodi specijalni agenti voze u vozilima marke Ford, a odnedavno i Toyota. Kao to de se kasnije pokazati, prikriveno oglaavanje automobila zapravo je najzastupljenije.

Plasiranje proizvoda u filmovima

Odtampajte vest Poaljite vest e-potom Ostavite komentar Podelite:

Morgan Spurlok na premijeri svog novog dokumentarnog filma

VELIINA SLOVA

Penelopi Pulu
Osveeno pre: 15.05.2011 02:00

Za svoj prethodni film Super veliki ja (Super Size Me), reditelj Morgan Spurlok hranio se mesec dana iskljuivo hranom iz Mekdonaldsa. Njegov novi dokumentarni film Pom Wonderful: The Greatest Movie Ever Sold takoe je kritika korporativne Amerike, a bavi se temom plasiranja proizvoda u filmovima. U intervjuu za Glas Amerike, purlok kae da pristajui da reklamiraju proizvode svojih finansijer a u filmovima, reditelji dovode u pitanje svoj integritet. U svom novom dokumentarnom filmu Pom Wonderful - The Greatest Movie Ever Sold reditelj Morgan Spurlok zumira na reklamiranje proizvoda u filmovima i televizijskim serijama. U razgovoru za Glas Am erike, Spurlok kae da je doao na tu ideju gledajui njegovu omiljenu seriju Heroji.

U jednoj epizodi, navijaica Hejden Penetiri izlazi iz kole, njen rodjendan se pribliava i otac joj kae mila, tvoja mama i ja smo veoma ponosni na tebe. On onda posee za svojim depom odakle izvlai kljueve, a zatim rez na prednji deo kola, vidi se logo Nisan, onda nazad na nju, kljuevi su ispred njenog lica. Kamera se zatim fokusira na nju koja izgovara Roug? Nisan Roug? Ne mogu da verujem da mi poklanja Roug. Pa to je Roug! Bio sam zabezeknut kada sam shvatio da sam upravo odgledao reklamu u sred serije. Uz svoj uobiajeni smisao za humor, Spurlok vodi gledaoce na sastanke sa direktorima marketinga dok trai novac za finansiranje svog najnovijeg filma. I pored toga to Spurlok nudi da reklamira proizvode u svom dokumentarcu, on ne uspeva da sklopi posao. Kompanije su mi govorile sluaj, video sam ta si uradio onoj kompaniji (Mekdonaldsu). Zato bi mi pomogao sa novim filmom? Bila je to teka borba. Spurlok je najzad uspeo da sklopi ugovor sa proizvoaem sokova. Poto je Pom Wonderful dao novac, poele su da pristiu i druge kompanije. Film je komian, ali ipak baca svetlo na mrane strane modernog marketinga. Stavljaju ljude u magnetne rezonance i putaju im reklame da vide kako mozak reaguje. Posle toga izmene reklamu ne bi li uticala na jo vie centara u vaem mozgu koji e da izazovu oseaj straha ili elju za seksom. Spurlok kae da veina filmova barem delom zarauje od plasiranja proizvoda. On tvrdi, na primer, da je u holivudskom hitu Ajronmen reklamirano preko 100 proizvoda. On takoe upozorava da takvi sporazumi sa proizvoaima mogu da utiu na umetniki integritet. Ponete da sklapate poslove sa filmskim studijima ili televizijskom mreom i te kompanije e neumitno da zavre u kancelarijama sa piscima. Oni vam onda diktiraju kako e dijalozi da zvue. Spurlok kae da je uspeo da zadri kreativnu kontrolu nad svojim filmom i dodaje da savetuje drugima da sklapaju poslove sa korporacijama dokle god i one ine to isto.