EUROPSKI REALIZAM lat. realis = stvaran 1. oznaava metodu (nain) stvaranja, koju su afirmirali pisci razliitih razdoblja 2.

knjievna epoha (razdoblje) 1!"#.$ 1!%#. POVIJESNA (DRUTVENA, ZNANSTVENA) OBILJEJA $ vrijeme procvata dru&tvenih i prirodnih znanosti - utopisti socijalisti' ovjek je rezultat sredine i od(oja ()aint$)imon, *harles +ourier, ,obert -.en) - pozitivizam: do znanstvenih i filozofskih spoznaja dolazi se iskustvom plodno je samo poznavanje injenica (/u(uste *omte) - darvinizam teorija o porijeklu i razvoju ivotinjskih vrsta i ovjeka (*harles 0ar.in) - tehnika otkria 1 tele(raf, parni stroj, eljeznica $ mlada (ra2anska klasa OBILJEJA $ usmjeren je prema svakodnevnoj ovjekovoj stvarnosti $ pisac poticanje za stvaranje nalazi u 3ivotnoj prozi4, u stvarnom, svakodnevnom ovjekovom ivotu $ afirmira u knjievnosti sve slojeve dru&tva $ dokumentarizam - prikazuje likove u svakodnevnom ivotnom prostoru autor je istraiva injenica, prostori u kojima se likovi kre5u otkrivaju socijalnu pozadinu koja odre2uje karakter i pona&anje likova $ realizam prikazuje tipine karaktere u tipinim okolnostima $ roman je zrcalo stvarnosti' to zrcalo odraava i blato na putu i nebesko plavetnilo ()tendhal) $ junak nastoji proniknuti u dru&tvene odnose koji (a odre2uju, eli doivjeti afirmaciju u dru&tvu, promijeniti dru&tvene odnose i ovjekov poloaj u dru&tvu (pr. ,asti(nac $ 6alzacov -tac 7oriot ,askoljnikov 1 8loin i kazna 0ostojevsko() $ motivacija likova proizlazi iz njihovih karaktera i sklopa socijalnih okolnosti u kojima djeluju (socijalnopsiholo&ka motivacija) $ realizam se kritiki odnosi prema stvarnosti $ najprikladniji izraz pronalazi u proznim oblicima (roman, novela, pripovijetka) 9lirika je slabije zastupljena9 $ pripovjeda istrauje zakonitosti dru&tvenih zbivanja, oslanja se na konkretne ivotne podatke koje uoava u svojoj sredini i na rezultate znanstvenih, sociolo&kih, psiholo&kih i povijesnih istraivanja $ pripovjeda je iskazan (lasom u tre5em licu, nenazoan u radnji, objektivan, pouzdan $ fabula romana slijedi kronolo&ki slijed zbivanja, a do(a2aje me2usobno povezuje vrstim uzrono$posljedinim odnosima ETAPE U RAZVOJU REALIZMA DOKUMENTARIZAM pisac istrauje injenice, lik je odre2en podrijetlom, podnebljem, dru&tvenom sredinom REFLEKSIVNO-FILOZOFSKA PROZA 1 napu&ta se dokumentarnost, lik je etiki okarakteriziran, istie se dijalo(

NAGOVJETAJ TEHNIKE MODERNOG ROMANA 1 )tendhal u prozu unosi 3filmsku tehniku4 $ +laubert istie nerazdvojivost oblika i sadraja (3)til je istodobno i du&a i tkivo djela.4) $ subjektivizirano vrijeme' trenuci iz pro&losti prenose se u sada&njost $ istodobnost vremena PSIHOLOKI REALIZAM 1 iznosi zbivanja u psihikom ivotu likova PREDSTAVNICI :-;-,< 0< 6/=8/* - =judska komedija 1 najznaajnija je realistina povijest francusko( dru&tva od 1!1>. do 1!?!. oblik kronike, zami&ljena u 2> knji(a i vi&e od stotinu naslova, u kojima bi se mije&ali dokumentarni, romaneskni i teorijski dijelovi likovi su prikazivani u razliitim fazama ivota (no, u romanima je vi&e poraenih likova, ne(o pobjednika) (-tac 7oriot) 7@)A/B +=/@6<,A - 7ospo2a 6ovarC (1!D%.) 1 roman moralne krize svo(a vremena dokument je ivota u provinciji izazvao je mno(e rasprave +. uvodi novi tip realizma' djelo je poremetilo mir samozadovoljno( (ra2ansko( dru&tva zbo( visoko estetizirano( izraza, esto ovo djelo smatraju prvim primjerom modernistiko( pisanja )A<;0:/= - *rveno i crno (1!"#.) 1 r. do(a2aji vezani uz =uCa +ilipa temelji se na do(a2aju zabiljeenom u novinskoj kronici Earmski kartuzijanski samostan ;FG-=/H B/)F=H<BFI 7-7-=H $ rani ruski realizam - Jrtve du&e 1 slika dru&tvenih odnosa u feudalnoj ,usiji (roman) - Gabanica 1 pripovijetka daje veliku pozornost pojedinostima pri opisu (lavno( junaka i okoline u kojoj se on kre5e uzor mno(im realistinim pripovjedaima (K)vi smo mi iza&li iz 7o(oljeve Gabanice.K $ 6jelinski) FB/; )<,7<H<BFI A@,7<;H<B $ srednja ili razvijena faza rusko( real. - =ovevi zapisi 1 zbirka novela realistiko zanimanje pripovjedaa u prikazivanju socijalnopsiholo&kih tipova mije&a s poetiziranim opisima prirode i ovjeka 99H. Gozarac99 - -evi i djeca 1 roman sukob (eneracija motiviran dru&tvenim procesima i razvojem znanosti =/B ;FG-=/H<BFI A-=)A-H $ visoki realizam - /na Garenjina 1 roman dru&tveni, moralni problemi, fabula je zasnovana na problemu ljubavi, braka i obitelji u usporednoj prii iznosi i vi&e tema iz &ire dru&tvene stvarnosti ,usije - ,at i mir 1 dru&tvena analiza sada&njosti i psiholo(izacija (lavnih karaktera @skrsnu5e

+H-0-, JF:/H=-BFI 0-)A-H<B)GF $ v i s o k i r.' pre&ao je sve faze rusko( realizma - analitik dru&tvenih pojava, psiholo(, koji otkriva najdublje raskole likovima djela s elementima modernizma (unutra&nji monolo( prikazivanju ljudske svijesti asocijacijeL) (koji dolazi nakon realizma) utjecaj na pisce moderniste pretea modernizma u knjievnosti - likovi +J0 nisu tipizirani prosjeni predstavnici dru&tva, ve5 su buntovnici, nositelji radikalnih filozofskih ili reli(ijskih uvjerenja - 8loin i kazna, 6ra5a Garamazovi, Fdiot, 6jesovi, 6ijedni ljudi, L

u u to

*:/,=<) 0F*G<;) $ -liver A.ist 0avid *opperfield MF==F/J A:/*G<,/N 9en(l.9 $ )ajam ta&tine 1 r. sestre 6,-;A< 7<-,7< <=F-A 1 ne deklariraju se kao realisti, ali u svojim djelima opisuju i obja&njavaju en(lesku stvarnost i prosvjeduju protiv nje, daju5i kritiki prikaz socijalnih nepravdi i bijede najniih dru&tvenih slojeva KNJIEVNI TEORETIARI BF)/,F-; 7,F7-,FH<BFI 6H<=F;)GF - ruski kritiar i teoretiar - knjievnik je predstavnik dru&tva i vremena u kojem ivi - 3Ji ne traimo ideal ivota, ne(o ivot onakav kakav jest.4 7@)A/B +=/@6<,A - 3Ha ne nastojim prikazati stvari onakve kakve mi se ine, ve5 kakve jesu.4 - 3,oman je slika ljudske du&e i slika ivota.4 NATURALIZAM $ lat. naturalis = prirodan $ 1!%#.91!!#. 1 1!O#. knjievni pokret nastavak je i produetak realizma $ cilj je prikazati pravu istinu (i najrunije pojave) UTJECAJI 1. na(li procvat znanosti 90ar.in, Eorijeklo vrsta9 2. uenje kritiara i teoretiara :FEE-=NA<$a A/F;<$a 9Fpolit Aen9' na formiranje ovjeka utjeu (ili' ovjek je odre2en)' a) s r e d i n a (milje) 1 djeluje na ovjekovo pona&anje i ivot b) n a s l j e 2 e (rasa) 1 ovjek naslje2uje osobine predaka c) p o v i j e s n a s i t u a c i j a (trenutak) (ovori o ovjeku kao pasivnom bi5u (to od(ovara (ra2anskoj klasi) A<-,<AFI/, <JF=< 8-=/ 1 djelo Eksperimentalni roman (1!!#.) $ zada5a naturalistiko( pisca je preuzimanje eksperimentalnih metoda iz znanosti $ roman je zapaanje sve(a &to postoji, dokument stvarnosti i prikaz ljudske svakodnevice PREDSTAVNICI <JF=< 8-=/ 1 romani' 7erminal, Aherese ,aPuin (u pred(ovoru' teorija naturalizma), Arbuh Eariza, Aajne (rada Jarseja, ,im, =ourdes,L. 7@N 0< J/@E/))/;A 1 r.' Hedan ivot, Eetar i Fvan, =jubimac, Jedanske veeri, L niz pripovjedaka 1 knjievnost ne moe prikazati potpunu istinu, ve5 svaki pisac radi poseban izvor (ra2e i u djelu stvara vlastitu sliku o svijetu

;FG-=/H B/)F=H<BFI 7-7-=H 1 komedija ,evizor Gabanica :<;,FG F6)<; 1 dramatiar ;ora ili =utkina ku5a, )ablasti (oslikava (ra2ansko dru&tvo) /@7@)A )A,F;06<,7 1 drame' 7ospo2ica Hulija, Jrtvaki ples,L ZNAENJE REALIZMA I NATURALIZMA U POVIJESTI KNJIEVNOSTI uvelike su utjecali na knjievnost do dana&njih dana roman je postao vladaju5om knjievnom vrstom knjievnost je dobila zada5u prikazivanja i kritike stvarnosti vrijednost i vanost 6alzacovih i +laubertovih romana i r. 0ostojevsko( i Aolstoja nadilaze (ranice knjievne epohe u kojoj su nastali

PROTOREALIZAM - ENOINO DOBA (1860.-1881. POLITIKA SITUACIJA $ poraz (ra2anske revolucije u Ja2arskoj 1!?!., jaanje /ustrije kraj ilirizma, poetak nove (ermanizacije 1 uvo2enje 6achovo( apsolutizma u :rvatskoj potpuno ukidanje svih ustavnih prava, koje je do tada imala :rvatska DRUTVENA SITUACIJA $ velike promjene' ukidanje feudalno$kmetskih odnosa stvaranje &iroko( birokratskog aparata, sastavljeno( u(lavnom od plemi5a koji su ostali bez svojih velikih posjeda i (ra2anstva, u(lavnom njemako( porijekla seljatvo 1 oslobo2eno, ali potpuno osiroma&eno, raspad ve5ih seljakih zadru(a i (ospodarstava KULTURNI IVOT $ poletno zapoeo u ilirizmu, sada doivljava osjetni pad $ 1!?O. prestaje izlaziti 0anica i 8ora dalmatinska, do 1!D2. :rvatska je bez knjievno( lista $ Jirko 6o(ovi5 pokre5e list ;even, u kojemu se javlja niz novih imena KNJIEVNE VRSTE $ poezija nije vi&e dominantna (kao u ilirizmu) koja postoji, ne donosi tematski ni&ta novo $ drama - 6o(ovi5, jae isticanje karakterizacije likova $ novelistika $ zajednika karakteristika' (ra2a iz hrvatske povijesti, motivi esto izmi&ljeni (npr. junaki podvizi, romantine fabule o ljubavima,..) $ tenja za romantinim motivima' borbe s Aurcima, hajducima, uskocima hajduko$turska novela JF,G- 6-7-BFQ 1 niz pripovjedaka, nekoliko pjesama, " drame (+rankopan )tjepan, posljednji kralj bosanski Jatija 7ubec) H/;G- H@,G-BFQ $ zaetnik seoske novele u hrvatskoj knj., s puno humora (ra2a iz suvremeno( ivota (rada i sela =@G/ 6-AFQ 1 ep (Eobratimstvo 6ijedna Jara) /0-=+- B<6<, AG/=I<BFQ 1 novele, putopisi, bavi se problemom jezika, jedan od prvih ozbiljnijih kritiara u hrvatskoj knjievnosti suvremene teme FB/; A,;)GF 1 poezija NOVE PERSPEKTIVE HRVATSKE KNJIEVNOSTI ' >#$ih (. 1O.st.' ukidanje apsolutizma, vra5anje ustavnih prava, 1!>%. /$@ na(odba, 1!>!. hrvatsko$u(arska

na(odba ostvaruju se objektivne mo(u5nosti za potencijalni razvoj nacionalne hrvatske knjievnosti 1!>#. pojava /u(usta Renoe

<@,-E)GF

,</=F8/J

1. -bjasni dvojaki pojam realizamS 2. -dredi vremensko trajanje razdoblja realizmaS ". Eovijesna, dru&tvena, znanstvena obiljeja koja uvjetuju pojavu realizmaT ?. Rto je dokumentarizamT D. 7dje pisci realizma nalaze poticaj za pisanjeT >. Goje knj. vrste dominiraju u realizmuT 8a&toT %. Rto istrauje pisac$realistT !. Gako je pisac$realist iskazan u djelu (radnji)T O. Goje slojeve dru&tva afirmira realizamT 1#. @ koje prostorne okvire i za&to realistiki pisac stavlja svoje likoveT 11. Rto karakterizira likove realistine prozeT 12. Rto je kritiki realizamT 1". Rto je poetski realizamT 1?. Eisci realizma u ruskoj knjievnostiT 1D. Eisci realizma u francuskoj knjievnostiT 1>. Eisci realizma u en(leskoj knjievnostiT 1%. Rto karakterizira realistino pripovijedanjeT 1!. )tvaralaka naela realizmaT 1O. ;aelo tipinostiT 2#. ;aelo objektivnosti i istinitostiT 21. ;aelo kritinostiT 22. 8a&to su pisci realizma pokazali zanimanje za opis ambijentaT 2". Hezik pisaca realistaT 2?. Gnjievni teoretiari realizmaT 2D. 6alzac 1 teoretiar realizmaT 2>. +laubert 1 teoretiar realizmaT 2%. 6jelinski 1 teoretiar realizmaT 2!. @tjecaj prirodnih znanosti na razvoj realizmaT 2O. -dnos realizma prema znanstvenim istraivanjimaT "#. <tape u razvoju realizmaT

;/A@,/=F8/J 1. Eojam, trajanje, ciljT 2. Rto utjee na pojavu naturalizmaT ". Rto utjee na formiranje ovjeka (ime je ovjek odre2en) $ prema :ippolCteu AaineuT ?. <mile 8ola 1 u kojem djelu 9posebice9 donosi teoriju naturalizma, kadaT D. Rto 8ola kae o romanuT >. Eredstavnici naturalizma i njihova djelaT %. 8naenje realizma i naturalizma u povijesti knjievnostiT

<@,-E)GF ,</=F8/J FJ<, E,<8FJ<, ,/8,<0 UUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUU 6,-H 6-0-B/UUUUUUUUUUUUUU E-)A-A/GUUUUUUUUUUU -*H<;/UUUUUU 1. )cijentizam je' a) podvrsta enciklopedizma, b) nain pisanja romana, c) znanstveni pristup svijetu i dru&tvu, d) pravac u slikarstvu. 2. Eravac u filozofiji koji UUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUU. ". ;aturalizam je' priznaje samo dokazane injenice naziva se

a) pokret za ouvanje prirode, b) krajnje dosljedni realizam, c) divlje, nesputano pona&anje, d) metoda znanstveno( istraivanja.

?. 7rki filozof /ristotel je rekao da je umjetnost mimetika. Aime je mislio' a) da umjetnika djela opona&aju jedno dru(o, b) da umjetnika djela stvaraju zasebnu, umjetnu stvarnost, c) da umjetnost opona&a stvarnost, d) da je te&ko umjetnost odrediti. D. Eotcrtaj osobine realizma' racionalnost, subjektivnost, osje5ajnost, poetinost, vanjska objektivnost, unutarnja duhovnost, prozainost, emotivna hladno5a. >. Eo uzoru na 0antea, 6alzac je svoj opus romana nazvao UUUUUUUUUUUUUUUUUUU. %. Eovei autore i djela' a) )tendhal b) 6alzac c) 0ostojevski d) 8ola e) Aolstoj f) 0ickens () +laubert h) 7o(olj 1. /na Garenjina 2. -liver A.ist ". -tac 7oriot ?. Jadame 6ovarC D. *rveno i crno >. Gabanica %. 6ra5a Garamazovi !. 7erminal UUUUUUUUUUU UUUUUUUUUUU UUUUUUUUUUU UUUUUUUUUUU UUUUUUUUUUU UUUUUUUUUUU UUUUUUUUUUU UUUUUUUUUUU

!. ;aelo biranja likova koji imaju sve osobine &ire dru&tvene skupine, naziva se naelo UUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUU. O. ;aelo prema kojemu pisac treba upozoravati na dru&tvene probleme, naziva se naelo UUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUU. 1#. Eisac mora prikazivati svijet onakvim kakav jest 1 ideja je naela UUUUUUUUUUUU. 11. )mjestiv&i radnju svoje(a romana u pansion za samce, u kojemu su likovi iz razliitih dru&tvenih sredina, 6alzac po&tuje naelo UUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUU. 12. Jalo(ra2anin je' a) osoba iz malo(a (rada,

b) osoba uskih ivotnih nazora, c) &tedljiva osoba, d) pripadnik (ra2ansko( pokreta. 1". ,ealizam u europskoj knjievnosti svoj vrhunac dostie od UUUUUUUUUUU do UUUUUUUUU (odine. 1?. Rto je poetski realizamT UUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUU 1D. Eisac$realist pi&e u UUU licu, objektivan je, itatelj mu vjeruje i nazivamo da UUUUUUUUUUU pripovjeda.

HRVATSKI

REALIZAM

$ trajanje' od Renoine smrti 1!!1. do 1!OD. (spaljivanje ma2arske zastave u povodu dolaska +ranje Hosipa u 8a(reb) $ nadovezuje se na Renoino doba (predrealizam, protorealizam) i traje do pojave moderne EKONOMSKA I POLITI!KA SITUA"IJA $ :rvatska je u sklopu /ustro$@(arske osamdesetih (odina ekonomski sve vi&e propada, politiki je razjedinjena i zatrovana stranakim borbama (Ghuen :edervarC vlada od 1!!". do 1O#". 1 ekonomski, politiki, kulturni pritisak na :rvatsku) $ dru&tveni preobraaj :rvatske uvjetovan je prodorom kapitalistikih odnosa plemstvo na(lo propada, selo se raslojava, raspadaju se seljake zadru(e, u (radovima se javlja moderni proletarijat pojaava se ekonomska emi(racija (/merika) &iri se socijalistiki pokret OBILJE#JA HRVATSKOGA REALIZMA 1. $%&'%$()*'(' teorija r. javlja se ve5 sedamdesetih (odina (Renoino doba) Renoa je najiz(ra2eniji teoretik lanci Naa knjievnost !ato piemo opredijelio se za realistiku koncepciju knjievno( stvaranja' za socijalnu tematiku, promatranje neposredne stvarnosti, izbje(avanje neuvjerljivosti u psiholo&koj karakterizaciji lika, napu&tanje sentimentalnosti i romantino( senzacionalizma - <. Gumii5, Easari5, Hanko Fbler, Hak&a Iedomil $ odre2uju znaajke realistino( romana i novele' - pisci odabiru suvremenu (aktualnu) (ra2u iz dru&tveno(a ivota (dru&tveno(, politiko(, (ospodarsko(, kulturno(a), ali obra2uju i povijesne teme - izbje(avaju tehniku &okiranja u oblikovanju fabule - likove socijalno i psiholo&ki motiviraju - prate razvoj likova - oslanjaju se na znanstvene spoznaje - roman je shva5en kao Kuitelj svijetaV (Iedomil) - zdrav i vedar realizam, suprotstavljen naturalistikoj Kestetici runo5eV (Easari5) 2. pisci su +&,($()-( ( .'/0$1%2& *23*4('*2( (iznose svoje ideje, tumae svoje misli $ Gumii5) ". pisci unose */$&5(&3'*67-% elemente u djelo (pisac opisuje sebe, svoje ivotno iskustvoL) ?. '%3(&2*,2( -*'*-$%' 1 pisac opisuje kraj koji dobro poznaje, iz koje(a potjee (knjievni re(ionalizam)' a)Slavo !"a 1 Hosip Gozarac (Aena, Jrtvi kapitali, niz pripovjedaka) b) H#va$%&o Za'o#"( $ Gsaver Randor 7jalski, /nte Govai5 c) S( " ! P#!)o#"( 1 Bjenceslav ;ovak d) P#!)o#"( ! I%$#a 1 <u(en Gumii5, Bjenceslav ;ovak e) L!*&a %(o%&a %#(+! a 1 Hure Auri5, Hosip 0raenovi5 D. (7+'%+,($*28% '&9*2$(:9* ( '%*,(:9* u djelima

romantizam' u obja&njavanju nekih pojava, u polarizaciji nekih likova, u na(la&enoj opredijeljenosti pisca realizam' u tematici, tipinim likovima, tipinim problemima, tipinim sredinama

>. +&8*1,8(1*28% 9&.%'2(7$()-(; %,%9%2*$* 1 u psiholo&koj karakterizaciji likova %. /:&'(' $ "ugust #enoa' vana je nje(ova teorija' kako pisati Emile !ola' vrlo popularan o njemu je pisao <. Gumii5 (i sam unosi elemente naturalizma u svoja djela)' K8ola je apostol istine i najiskreniji borac za moral. ;je(ove su slike stravine, jer dru&tvo koje slika zaista je stra&no.V $ poku&aji da se naturalizam uvede u hrvatsku knjievnost nisu u potpunosti uspjeli, jer nije od(ovarao hrvatskih prilikama $van %ergejevi &urgenjev $ nazivali su (a kraljem novele utjecao je na najve5i broj na&ih realista (Gozarac) !. $%9*$(-* a) %,-#o$ o%$ .!vo$a %(la ! .!vo$a '#a+a b) '#a/a %&! %v!"($ J&7(+ E/3%2 T&9(< 1 uspon hrvatsko( (ra2anstva &ezdesetih (. 1O. st. K/9()(< 1 slika (ra2anske salone i urede kao le(la moralne pokvarenosti i razvrata 9 'ospo(a %abina) G8*,7-( 1 sjaj salonsko(a ivota )*admilovi9 K&1*)(< $ satirino prikazuje (ra2anski svijet K&:*'*= 1 bijeda inovniko( svijeta, (ubljenje moralno(a dostojanstva i ljudskosti c) %(o%&a %$va# o%$ 1 raslojavanje sela, pojava zelena&tva i lihvarstva, (ospodarsko propadanje sela, raspadanje zadru(a, odlazak seljaka u /meriku, odlazak seoske djece u (rad, dolazak stranaca u selo, moralno propadanje sela 1 K&:*'*=> K&1*)(<> T/'(< L d) -o'o%-o/!va "( 1 3metamorfoza seljake du&e u kaputa&ku4 (Jato&) K&:*'*= $ tra(ikomine situacije u koje dospijevaju po(ospo2eni seljaki sinovi K&1*)(< $ tra(ino (Fvica Gimanovi5) i tra(ikomino (Wor) N&1*1 prikazuje tra(ine sudbine intelektualaca koji su potekli iz seljake i ribarske sredine e) -#ol($a#!"a$ 1 kapitalizam uvjetuje pojavu (ra2anske klase, seljak dolazi u (rad, postaje najamni radnik, stvara se u (radu radnika klasa 1 proletarijat V8%2=%7,*1 N&1*- 1 nje(ove slike pred(ra2a, vlanih podrumskih stanova, tre5erazrednih (ostionica u kojima se okupljaju dru&tveno bijedni ljudi, unose u hrvatsku knjievnost sumoran, tra(ian ton i osje5aj su5uti ($z velegradskog podzemlja+ Nezasitnost i bijeda+ ,ajstor "dam+ -red svjetlom+./ f) .!vo$ ! $(l(&$,ala0a () -#o-a+a "( -l()%$va 1 G8*,7-(? -od starim krovovima 1 emotivno, samilost i aljenje za pro&lim vremenima N&1*- 1 %tipani se odnaro2uje

i ulazi u dravnu slubu K&1*)(< 0aruniina ljubav 1 moralna izopaenost feudalaca K/9()(< $ feudalci su stranci i nositelji ne(ativnih osobina L%7-&1*'> D'*4%2&1(<> V&82&1(< h) %o0!"al a -#o1l()a$!&a (bijeda, iseljavanje) i) -ol!$!*&! .!vo$ H#va$%&( j) o-2(l",+%&( $()( 1 devedesetih (odina' psiholo&ko$filozofska problematika pisci prikazuju pojedinane sudbine, intimne strane ljudsko(a ivota, zaokupljenost temama ivota i smrti, umjetnosti i filozofije 1 G8*,7-(> V. N&1*-> J. K&:*'*=+ prvijenci J*2-* L%7-&1*'* koji najavljuje modernu (%jene ljubavi+ -ropali dvori) O. )*7&+(7i' - Bijenac (1!>O. 1 1O#". s prekidima) o do 1!!1. ure2uje (a Renoa u njemu se pojavljuju najznaajnija realistika djela (@ re(istraturi) - :rvatska 1 1!!#.$1!!1. - :rvatska vila 1 1!!2. 1 1!!D. (Granjevi5, Gumii5) O. -'($()*'(' - Hosip Easari5 1 ulo(a romana' isticanje socijalnih problema knjievnost mora biti odraz na&ih prilika - Hak&a Iedomil 1 roman je uitelj svijeta knjievno vrednuje i estetskim kriterijima - Jilivoj Rrepel 1 orijentiran prema ruskom realizmu - Hanko Fbler 1 kritiki se osvr5e na Renoino stvarala&tvo $ istie objektivnost i opredijeljenost za naturalizam 1#. -28(4%12% 1'7$%' a) roman 1 najzastupljeniji' Govai5, Gozarac, Gumii5, 7jalski b) pripovijetka i novela' ;ovak, Gozarac, 7jalski c) poezija' Granjevi5 d) drama' Fvo Bojnovi5 11. +(7=( )F=BFH< )A,/:FJF, G,/;HI<BFQ (1!>D.$1O#!.) 1 pjesnik /@7@)A :/,/J6/RFQ (1!>1.$1O1!.) $ pjesnik <@7<; G@JFIFQ (1!D#.$1O#?.) 1 romanopisac (-l(a i =ina, 7ospo2a )abina, @rota 8rinsko$+rankopanska, 8au2eni svatovi L), pripovjeda (Helkin bosiljak,L) /;A< G-B/IFQ (1!D?.$1!!O.) 1 romanopisac (@ re(istraturi, 6aruniina ljubav, +i&kal, Je2u abari,L) G)/B<, R/;0-, 7H/=)GF (1!D?.$1O"D.) 1 pripovjeda (Eod starim krovovima), romanopisac (8a materinsku rije, @ no5i, -svit,) BH<;*<)=/B ;-B/G (1!DO.$1O#D.) 1 romani (Eavao Re(ota, Eosljednji )tipani5i, Aito 0ori5, 8apreke), pripovijetke (zbirka Eod(orske pripovijetke Fz vele(radsko( podzemljaL)

H-)FE G-8/,/* ( 1!D!.$1O#>.) 1 romani (Jrtvi kapitali, Wivi kapitali 1 nezavr&en), pripovijesti (Aena, )lavonska &uma, Jira Godoli5eva, -prava, Erie djeda ;ike, L) H-)FE <@7<; A-JFQ (1!??".$1O#>.) 1 romani (Jelita, 8maj od 6osne, L) H/;G- =<)G-B/, (1!>1.$1O?O.) 1 romani (Eropali dvori, )jene ljubavi), pripovijetke (Jisao na vjenost) 1 unosi psiholo&ku karakterizaciju likova (obiljeja moderne) H@,< A@,FQ 1 lika seoska sredina (;jihova ljubav) FB- B-H;-BFQ 1 dramski pisac (7eranium, <kvinocij, 0ubrovaka trilo(ija), pripovjeda 12. '*:.&5,8* a) !#$ih (odina 1O. st. na(la&ena dru&tvena an(airanost, realno slikanje stvarnosti, injenice iz ivota $ tipini likovi i tipini problemi b) O#$ih (odina 1O. st.' suavanje problematike, interes za unutra&nji svijet ovjekov, psiholo(ija, zanemarivanje opisa sredine i detalja !ajedniko obiljeje knjievnosti hrvatskoga realizma: opredjeljenje za realizam, traenje uzora u svjetskoj knjievnosti, ali i prila(o2avanje doma5im prilikama 1". LIKOVNA UMJETNOST' 1!D#.$1!O#. - portreti, pejzai, mrtve prirode - zaeci realizma' u tzv -)H<IG-H RG-=F /dolf Maldin(er - +erdo XuiPerez 9Gvikerez9 $ povijesni motivi - Fsidor Gr&njavi 1 likovni kritiar i esejist (i knjievnik) - ;ikola Ja&i5 1?. GLAZBENA UMJETNOST - %#$ih (odina 1O. st. do 1. svj. rata - Fvan 8ajc 1 opera ;ikola Rubi5 8rinski - +ranjo Gsaver Guha 1 folklorist i (lazbeni pisac (-sijek)

PITANJA HRVATSKI REALIZAM FJ<, E,<8FJ< F ,/8,<0 -*H<;/ UUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUU UUUUUUUUUU 6-0-BF UUUUUUUU E-)A-A/G UUUUUUUUUU

1. 0vije se (odine smatraju poetkom realizma u hrvatskoj knjievnosti. Goje su to i obrazloi kratko za&to te (odineT a) UUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUU b)UUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUU UUUUUUUUUUUUUUU 2. 0ru&tveni preobraaj :rvatske uvjetovan je nekim do(a2ajima, primjerice' raspadom UUUUUUUUUUUUU, prodorom UUUUUUUUUUUU odnosa, javljanjem UUUUUUUUUUUU u (radovima. ". Ervi teoretiar UUUUUUUUUUUUUUUUUU. UUUUUUUUUUUUUUUU, UUUUUUUUUUUUUUUU. knjievnosti u hrvatskoj knjievnosti je Aeoriju je iznio u pred(ovoru djelu u lancima UUUUUUUUUUUUUUUU i

?. Eridrui pisca i kraj' Hosip Gozarac /nte Govai5 <u(en Gumii5 Gsaver Randor 7jalski Bjenceslav ;ovak Hure Auri5

=ika Erimorje i Fstra :rvatsko 8a(orje )enj i Erimorje UUUUUUUUUUUU

D. @zori hrvatskim piscima realistima su pisci' UUUUUUUUUUUUUU, UUUUUUUUUUUU i UUUUUUUUU. >. @ djelima su pisci iznosili razliitu tematiku, npr.'UUUUUUUUUUUUUUUUU, UUUUUUUUUUUUUU, UUUUUUUUUUUUUUUUUUUU, UUUUUUUUUUUUUUUUUUU, UUUUUUUUUUUUUUUUU, UUUUUUUUUUUUUUUU, UUUUUUUUUUUUUUUUUUUU, UUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUU, UUUUUUUUUUUUUUUUUUU. %. @ vrijeme realizma u :rvatskoj izlaze tri asopisa' UUUUUUUUUUU, UUUUUUUUU i UUUUUUUUUUU. !. @ svojim djelima autor UUUUUUUUUUUUUUUUUUUUU bavi se UUUUUUUUUUUU temama i time najavljuje epohu UUUUUUUUUUUUUUUUU. O. Gnjievne vrste u hrvatskom UUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUU realizmu su'

1#. :rvatski pisci realizma opredjeljuju se za UUUUUUUUUUUUUUUU, uzore trae u UUUUUUUUUUU, ali ih prila(o2avaju UUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUU. 11. Eoeziju u hrvatskom realizmu UUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUU. 12. @ likovnoj umjetnosti zaetke realizma tzv.UUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUU, iji je UUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUU. pi&e

nalazimo u predstavnik

1". @ (lazbi realizam traje odUUUUUUUUUU do UUUUUUUUUUUUUUUUUUU, a najznaajnija su imena' UUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUU i UUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUU.