ANTUN GJURIC KUNICARSTVO A Re Co ede Re ue Rare OR cae eer gts ace) naglasiti, da interes za proizvodnju kuniéa i njihovu preradu posljednjih desetak godina naglo raste, a osjeca se velik Ce ee em ie) Ree nce Coe Pee er ee ort Ce Oe one err ieee eee eu sac ea id upotrebljavani su uvrijezeni narodni izrazi, Sto je od poseb- Pn een mr eae aes Ct ui eu eee taal ue Rn ek kei res Prot. dr K. Culjak, red. prot Re en ee orsPOPULARNO-STRUCNA BIBLIOTEKA Urednik VLADIMIR JAKOLIC, prof Anta Gnvie KUNICARSTVO Gopyritt @ Antan Ghar 19 Naka savod ZNANIE, Zager, UL sc jalsiche vovoucie 17 Recenaeat prot Kresimic Mikuleet prot Kritan Cua akon: Joip Katatri. Fotgrafie teat Aman Curie “Frick vrednik Sroka Jobe Koreltor Marina Sanie ‘isk -VIBSNIK. RO sare, Zagreb, Avera rata edit eS akinia owe primerees Antun Gjurié KUNICARSTVO NAKLADNI ZAVOD ZNANJEPREDGOVOR Veé dugo vremena mnogo Ijudi nalazi zadovoljstvo i korist u radu s kuni¢ima, i posijednjih decenija od sportskog uzgoja kuni¢a prelazi se sve vise na privred- ni uzgoj, koji bi i kod nas trebalo da dobije vaznije mjesto u narodnoj privredi Uporedo s izmjenom prehrane stanovnistva u prav- cu vece potraznje bjelanéevina 2ivotinjskog porijekla, na traistu dolazi 1 do vece potraznje razmh vrsta mesa. To opet iziskuje progresivnu industrijsku proizvodnju mesa, zasnivanu na modernom pristupu i razumnom gospodarenju, uz primjenu dosadasnjih saznanja 1 praktickin rjesenja, da bi se osigurali tr2ni viskovi ka- ‘ko po kolicini tako i po kvaliteti, Medutim, poremetnje na triistu dovode do negativnog odraza u proizvodn) mesa dyji se viskovi javifaju samo ako su povoljne cl- jene, pa tako na tr2istu dolazi i do pomanjkanja poje- dinih vrsta. mesa, sto se moze nadomjestiti mesom ku- nica, koje je po kvaliteti iznad ostalih vrsta mesa. Sama protzvodnja kunica za meso, ako se pravilno postavi i rukovodi, ne iztskuje mnogo vremena i rada, ¢ak ni za fiziékt siabije osobe, a kunict Ce u relativno kratkom vremenu { uz manje troskove proizvesti vecu kolicinu kvalitetnog mesa 1 krzna ilt vune. Dok se u pojedinim zemljama Evrope intenzivan uzgoj kunica Tazvifa brzo 1 postojano, kod nas, usprkos njegovo) va2~ nosti, uzgoj kunica nije se razvio u vecem opsegu. Je~ dan je od razloga 1 pomanjkanje odgovarajuce sirucne Jiterature,Infenzivan uzgoj kuni¢a, kao relativno mlada grana privredivanja, trazi i odgovarajuca rjesenja u vezi s uzgojem, smjestajem, hranidbom i rukovodenjem, a namjena je ove knjige upravo da pruzi sto vise sazna- nja, podaiaka | obavijestenosti u tom pogledu. Na prvi pogled knjiga izgleda prilicno opsirna, a to je zbog toga Sto je na jednom mjestu izneseno sve sto je vazno Za onog'tko se Zeli baviti uzgojem kunica, bilo za pro- izvodnju mesa, krena ili vune, bilo da se bavi uzgojem kunica iz ljubavi, bilo da je na neki drugi nacin zain- teresiran za uzgoj kuni¢a. Nekim uzgajacima uéinit ce se da je u pojedinim dijelovima knjige izneseno vise detalja nego Sto je potrebno, ali s druge strane, to mo- 2e bili i te kako vaéno za drugog uzgajaca, sa speci- fiénim problemom. Kako pojedini zapat (stado) kuniéa predstavija poje- dinaéan problem, moze se tzvrsiti izbor uputa koje Ce biti najkorisnije uw rjesavanju tog problema, a uzgajac kuniéa mora poznavati dosadasnja saznanja da bi iz- Bjegao skupe greske u proizvodnyi Knyiga, osim uegajacima kunica, moze dobro postu. 2iti poljoprivrednom i veterinarskom osoblju i nutrici- onistima, Koji ée biti ukljuceni u taj posao zajedno uzgajacima, te dacima i studentima na poljoprivred- nim i veterinarskim skolama 1 fakultetima, Ako pruze- ne upute omoguée uzgajacima kuni¢a da izvuku vise zadovolistva i dobiti od kuniéa, bit 6e to dokaz da je ucinjen doprinos za daljnji razvoj i postojanosi u uz~ goju kunica, AUTOR UVOD Domadi kuni¢ svojom priviaénostu i mirnom i plasljivom naravi od davnine zaokuplja Covjeka, koji ga je uzgajao i uzgaja na razne nagine i u razne svrhe. Domati kuni¢ po- tote od divlieg, kuni¢a pripitomljenog i uzgojenog u zemlja- ma oko Sredozemnog mora. Keo hrana bio je u Aziji poznat rije tri tisuée godina. De je u Sredozemiju bio poznat prije Auije tisuée godina, syjedoét njegov lik na mnogim kovanim novéiéima cara Hadrijana (190-190 godina prije nove ere) Tz tog vremena postoje i dobro sacuvani podaci o uzgoju kuniéa u kuniénjacima ili na naroéito ogradenom prostoru. Iz Sredozemlja se uzgoj kuniéa prosirio u Evropu, naroéito Francusku, Njemacku | Poljsku, Iz, Evrope se kunié prodirio u Veliku Britaniju i Ameriku, Domadi je kunié 2ivotinja od Siroke upotrebe i donosi ko- rist i zadovolstvo mnogima koji ga uzgejaju s raznim namje- nama. Dugo vremena ktunié je bio samo ljubimac, a ponegdje Je 1 danas miljenik djece. Za vrijeme prvog { drugog svjetskog. Tata kunié je odigrao veliku ulogu u opskrbi mesom, jer je to esto bilo jedino meso pristupaéno pogodenim obiteljima,, Za, uzgo) kuni¢a trebalo je malo prostora, a izvanredno isko- NStavaju voluminoznu hranu koja je u ratu jedino bila na, raspolaganju. Osim toga, u njihovom uzgoju sudjelovale su relativno neiskusne 1 fiziékt slablje osobe. Svi su ti momenti odluésli da se kunié u poratnim godinama priznao kao ko- Fisna Zivotinja 1, uz poboljganje njegovih produktivnih svo}- stava, od potpuno sportskog uzgoja preslo se { na uzgoj radi dobivanja mesa, krzna i vune. U zomijama gdje je drustvo priznalo ekonomsku vrijed- nost uzgoja kuni¢a poduzet! su 1 koraci za poboljSanje pro- 7‘zvodnih svojstava kuni¢a i za prosirenje njihovog uzgoja. U tim zernijama osnovane su istradivacke stanice ili instituti i centraina tijela s planovima poboliSanja uzgoja kuniéa. Pre- ma tim planovima uzgajaéi kuniéa ili vode odredene izvje- Staje, koje analizira centraino tijelo, ili Salju odabrane Zivo- Uinje u Istradivatku stanicu koja kontrolira | biljedi sivarnu proizvodnost te Zivotinje. U svakom sluéaju centralno tijelo ij istradivacka stanica ima duznost sakupljat! vrijedne po- datke o kuniéima 1 savjetovati pojedine uzgajace o griima koja su najprikladnija za odredeni uzgoj, 810 mnogo utjeve nna razvo} kuniéarstva, U Sovjetskom Savezu, prema izvjestajima, pod utjecajem uprayne viasti proizvodnja kuniéa od pola milijuna gria u godini 1920, poveala se na pedeset milijuna gria u godini 1990. Da bi se uzgoj kuni¢a poboliéao, u Moskvi je godine 1990, osnovan institut za istradivanje kuniéa. Taj institut dao je brojne preporuke za povetanje proizvodnje kuni¢a, zajed- no s proizvodnim standardima dobivenim testiranjem raz- nih pasmina kuni¢a ‘Nakon osnivanja nacionalnog instituta za uzgo| kuni¢a w Allessandrifi, u Habit je godine 1924. godignja proizvodnia, keuniéa poypéana od 20 milijuna te godine do nekih 120 mi- june posifednjih godina. Uzgo) kunita usmjeren je prema komercijainom industrijskom naginu proizvodnje kuniéa za meso, U Svicarsikoj uzgajaca kuniéa, kao élanova centralnog udruzenja kuniéara, ima oko nekih 28 tisuéa, @ prodaja ku- niga s farmi daje viSe od 1% prihoda od poljoprivrede. U Njemaéko} su godine 1933. osnovana dva centra, za te- stiranje angora-kuni¢a, jedan na univerzitetu Halle, a drugi na peradarskoj pokusnoj stanici Kiel-Steenbek, gdje su ispi- tivani 1 utvrdivant ukupni prinosi vune, njena kvaliteta | trana vrijednost kao 1 potrognja hrane po grlu. Uzgajaci su savjetovant koje su im Zivotinje najbolje za daljnju proizvod- nju. Dobivent protzvodini podact i postavljeni standardi uve- like su pomoglt uzgajaéima kuniéa. U Dansko} je godine 1943. osnovana kontroina stanica za kuniée u Fevrholmu. Zadaéa je te stanico nadzor nad pro- izvodnjom grla visoke produktivnosti i testiranje potrosnje hrane u vezi 5 proizvodnjom mesa, kvalitetom krzna, te ko: Aéinom i kvalitetom angora-vune, @ uzgajivace kuniéa po- maze sayjetom. 8 U Francusko| Je proizvodnia kuniéa oko 140 milijuna gria na godinu. Kuniéi se dre u malim jedinkama, a meso | ko- ice prodaju se preko nakupaca trgovcima na veliko. U Fran- Ccusko] se znatne koliéine mesa kunica upotrebljavaju i kuc- 1noj potro8nji. Od 2/5 Kozica izraduje se krzno, a 3/5 kozica ide za izradu eéira i galanterije, Razvijen je { znatan uzgo) angora-kuniéa. U Veliko} Britaniji je kuni¢ posiao cijenjen vet u 14, sto- jeu. Zbog razvijeno velike ljubavi prema kuni¢ima izlozbe- ni su im kunici velike kvaliteto, Neprostano se trude oko poboljganja kuniéa i u tom radu nalaze dosta zadovoljstva, poprageno 5 mnogo drustvenih aktivnosti. Oko polovice 19, stoljeéa u Englesko) su se razvile izloze kuniéa. Razvoyu i poboljianju uzgoja kuniéa mnogo je pomoglo Vijece britan- skih kunicara | pojedini ktubovt uzgajaéa kuniéa, U Velikoj Britaniji preko milijun kucanstava uzgaja ukupno sedam 4 po milijuna rasplodnih kuniéa. Ministarstvo poljoprivrede uuvidjelo je korist od uzgoja kuniéa, pa ga je | poticalo na mnogo naéina. Pri dodjeljivanju zernljista godine 1950, nije bilo propisa koji bi ometao zemlioposjednika ili zalcupnika u drzanju kuniéa na razhort asin, Sirenjy uzgola kuniéa pomogie su i Skole za obuéavanje buduéth kunikara, Kojt dobivalu | diplomu, kao dokaz osposoblienostl, Vaznu vlog odigrao je 1 Casopis +Fur and Feathers koji se posvetio po- najviSe uzgojui kunia. Tako je porasia aktivnost u svim gra- nama uzgoja kuni¢a, a najveca je usmjerenast prema komer cijalnom uzgoju kuniéa manjeg opsega, kao neko} malo} kus oj Industri. U potetku su se za Komercijalni uzgoj kunica kroristili kunici za izlogbe. ali su uskoro presli na izbor ku niéa s veéom proizvodnoscu i boljim iskoristenjem hrane, pa keriganci (hibridi) u tom zauzimaju sve vaznije mjesto. Pod pokroviteljstvom Vijeéa britanskih kuniéara osnovano je go: dine 1960, drustvo Komercijainih uzgajaca kuniéa sa elan- stvom od preko dvije tisuce protzvodaca komercijalnth kunt éa, trgovaca krznom, izradivaga Se&ira i mnogih drugih. Cilh je tog drustva sastavijatt { odredivati plan za poboljsanje ku niga, poticati istrazivanja koja se odnose na kuniée | ind striju kuniéa, srediti tohnoloska saznanja i koristiti se njima podsticati 1 potpomagati otvaranje i odréavanje (r2ista 2a proizvode dobivene od kunita. Utvrden je registar komerci- Jalnth uzgajaéa kuniéa, objelodanjeno je nekoliko tehnickih biltena kojt obubvaéaju znanje o uzgoju kuniéa, Od godine1065, nastojanja su usmjerena prema uevricenju industrije kuniéa za meso, koja bi se mogla takmiciti sa svakom dru gom mesnom indusirijom. To je potaklo i proizvodnju smjesa Tpeletirane hrane za Kunice. Intenzivan uzgo) komercijainih Ikuniga utjecao je na porast preradivaéa, a ovaj pak na razvo} proiavodaélcin grupa, s ciljem da budu kadrs snabdieti pre- radivaée iu cijelosti zadovolfiti njihove zahtjeve. UV. Brita- niji ima nekih 30 grupa proizvodaca komercijalnih kunica, U Americi se prosirio uzgo] od uvezenih kuniéa po svim ameri¢kim dréavama, U Fontani, Kalifornija, godine 1920. os- novana je istrazivaéka stanica za kuni¢e, koja je svojim broj- nim i vrlo opseznim znanstvenim podacima uvelike utjecala na daljnii razvoj uzgoja kuniéa. Vrijednost uzgoja kunica pr znala je i upravna viest USA, Poljoprivrednt fakulteti u USA. preko svojih vanjskih odjela, potpomazu | financiraju 4 H Idubove mladih kuniéara, a neki financiraju i Skole kunicé- ra, sli¢né semimarima ili teéajevima, Mnogl od tih falculteta izdaju biltene o proizvodnji kuniéa i potpomazu vanjske odje- Jeu uzgoju kunia, Osim toga, postoje gospodarski savjetnici koji uzgajacima kuni¢a daju savjete, a izdaje se 1 casopis Nacionalni uzgajaé kuni¢a, Sve je to utiecalo na Sirenje uz- goja kuniéa u malim dvorisnim jedinkama — 4 Zenke i 1 muzjak — koje su kuéanstvima osiguravale meso. Uz taj uz- go} kuniéa za domace potrebe, naglo se razvijao | uzgo} ko- mercijalnih kuniéa za meso, koji na traiste dolaze teskt oko 2 kg 1 u dobi od # do 10 tjedana. Takvih kuniéa ima ako 85% od prodanih kuniéa 2a meso, Ameri¢ko udruzenje kunicara godine 1946. osnovalo je Odbor za organizaciju programa povetanja produktivnosii | reprodukcije kuntéa, sto treba po- moéi uzgajacima i organizacijama u uzgoft. Komercijalnih kuniéa, Uzgajaci u contralnu jedinicu Salju Zenke za okotnju { ondje se ocjenjuje njihova proizvodnost, tezina 1 kvaliteta njthova potomsiva. Viesnici najbolje ocijenjenin Zenki dobi- vaju novéane nagrade, | to so objavijuje. Plan toga programa upuéuje uzgajaza na vodenje tofnih podataka o proizvodno stl Ieuniéa ina njihovo odabiranje. U tom pogemom razvoju komercijainih uzgoja kunica u Americi je prodano preko osam tisuéa bijelih novozelandskin kunice kao temeljnil gr- Ja, Amenitko udruzenjo kuni¢ara pomaze uzgo) komercijal- nih kuniéa, vodi sistem umatiéenja i izvjestaja, pruza élan- stvo zainteresiranim osobama uw uzgoju t prodajt kuniéa i njthovih odgovarajuéih proizvoda, Pomaze { vod) javne izloz: 10 be, brine se o sistemu ocijenjivanja, izdaje licence sluzbenim ocijenjivagima (sucima) | maniéarima, saéinjava i revidira standarde za kuniée. Izdaje knjige, biliene t drugi stampant materijal 0 uzgoju Kuniéa. Pomaze u pripremanju propisa i publikacija. Lokalni kiubovi kuniGara pomazu, narocito po- Cetnicima, pri kupnji kuniéa i prodaji njihovih proizvoda. Ja- Eanjem uzgoja komereijalnih kuni¢a razvila se | Gitave Indu- sirija, koja ih kolje i obradi za tréiste, U Americi ima po- gonu preko sto preradivackin uredaja. Samo u okrugu Los ‘Angeles za prodane kunice dobije se na godinu preko 4 mi- lijuna dolara, Godisnje preradi se do trideset milijana kg mesa kuniéa, Ministarstvo poljoprivrede izcalo je propise 2a, preradu mesa kuni¢a, odredilo standarde higijene 1 postavilo Inspekcijski sistem upregledu zaklanih kuniéa. Mnogi pro- izvodadi hrane u Americ, pomazu Industnju kuni¢a trose¢i mnogo vremena i novéanin sredstava 2a istrazivanje hranid- benih potreba kuniéa. Neki od njth imaju svoja istrazivacka tijela | svoje strugno osoblie koje saxjetima pomaze uzgaja- dima. kuniéa pri rjeSavanju problema Izdaju biltene | prirue- nilce o uzgoju kuniéa, a uzgajaée kuniéa besplatno opskrb- Jjuju kaveznim i drugim izvjedtajnim karticama. Cesto posje- duju vanrednu iiteraturu © w2goju Kuni¢a. U nekim pak zemljama joé nije dano kuniéu priznanje koje zasluzje, a medu te zemlje ubraja se i Jugosiavija. Kod nas se ta) uzgo} Kuniéa odvijao pod nepovoljnim uvjetima po- jedinim kuéanstvima za podmirenje viastitih potreba u mo- su, kranu ili vuni. Sa strane upravne viasti | mjerodavnih faktora premalo se poduzimalo na poboliéanju smjestaja 1 hranidbe, produkeiji i reprodukeiji kuniéa, Prodaja i kupova- nye losin rasplodnih kunie po visokim cijenama samo su S:etile redovnom razvoju kuniéarsiva, Na drustvenom sekto- Tu sporadiéna kuni¢arska proizvodnja, bez koncepalskih | tehnolofkin rjedenje gdje se kuniéu, zivotinji malth zahtjeva, nisu prudili odgovarajuci uvjeti smjestaja 1 hranidbe, nije naiSia na potreban odaziv. Poicusaj intenzivnog uzgoja kunt éa ostao je samo pokusaj, jer je bie pojedinagan, bez potpore mjerodavnih fektora, bez razradenog plana i mehanizma koji bi jasno odredio poloal te proizvodnje u narodno) pri vredi, Iznalazenje koncencijskih i tehnoloskih rjesenja u po- gledu smjestaja 1 hranidbe kunica, te odredene vrste kuniéa dobrog zdravlja i plocnostl, uz brz. rast i dobro iskoriStavanje hrane, govore sama u prilog uzgoju kuniéa u Sirem opsegu{ dokazuju da mu je potrebno dati odgovarajude mjesto u stofarskoj proizvodnji, Na tom planu treba da prorade mno- gi odgovarajuéi faktori, Casopisi, biltenl, prirucnici i strucna. Knjiga o uzgoju kuni¢a, a radio i televizija mogu izvanredno posluditi za upoznavanje javnosti s produktima i drugim ko- ristima koje se doblvaju od kuniéa, 1 time pomoti Sirenje ‘uzgoja kuni¢a. I. PROIZVODI I DRUGE KORISTI OD KUNICA Jos je mali postatak judi koji imaju potpuno znanje o raz nolikosti proizvoda Sto dolaze od kuniéa, o opsegu uzgoja kuni¢a { o naéinima kako kuni¢ sluzi Ijudskom rodu. Kunici Se mogu uzgajati za meso, krzno, vunu, za laboratorijske po- trebe, za Skolsku nastavu i za osabno zadovoljstvo pojedinin uzgajace, Mnogo je Ijudi nasi dusevno zadovoljsive u uzyo- ju kuniéa iz razonode i ulozilo dosta truda za poboljsanje 2ivoinih uvjeta svojth miljenike, Na sve to kuniéi im uzvra~ ¢aju obiljem svoiih proizvoda. Svaki dio kuni¢a mode se za nesto upotrijebitl { do 98;7% kuniéa moze se iskoristiti, pa se moze smatrati najzahvalnijom 2ivotinjom na svijet. Meso I za vlastite potrebe kuganstva i za Siroku potrosnju, meso Je glavnt | najvadnifi prolzvod koji se dobije od kuniéa, 1 s krznom Gini osnovieu gospodarske Koristi od uzgoja kuniéa. To Je hajhranjivije tnajekonomicnije meso. Meso kunica fine je zmate grade, biserestobijele boje, s tankim slojem masnox {tkiva. Bogate je bjelancevinama, a siromasno mastima | ka lorijama, Kilogram mesa kuniéa ima 8172,6336 joula (oko 1952, Kalorije) Osim toga, meso kuniéa ima druge hranjive 1 dje- lotworne twari, kao B vitamine te minerale fosfor i 2eljezo. Radi veceg sadrZaja bjelanéavina ima i vecu hranidbenu vri- jednost prema drugim vrsiama mesa, sto je vidljivo iz tabele. 13Vesta mesa Kemijski castav u We yoda bjelan. eevine ‘eunié préenac (brojier) 6785 25508 pile (brojler} Us 215025, junetina, zadniji dio e293 junetina, prednji dio 5 igs leleting, zadnji dio yoo Ts teletina, predinji dio u7 p80 oveetina, prednii dio so 158 gog svinjetina, plocka re Zbog visokog postotka bjelantevina, nize kaloriéne vrijed- nosti, lake probavijivosti i dijetetiénosti, meso kuniéa izvan- redina je dijetetska hrana, narotito za Zeluéane bolestt, pa se moze slobodno reéi da je to »meso nad mesome, Kunié je 2ivotinja. koja Ge u jedno} godin proizvesti deset 4 vide puta viastitu tezinu, Pojedine Zenke kuniéa mogu pro- izvesti i 16 puta svoju tedinu u mladima u toku jecine godine. Bile su poznate Zenke koje su okotile 22 do 23 mlada kuniés, uu jednom legtu. Kako se kumic brzo razvja 1 za w dana po okotnji dospijeva na traiéte kao przenac tedak oko 2 ke. to veé par kuniéa, uz neznatan trosak drzanja, proizvede pri- ignu Koliéinu vrlo hranjivog i ukusnog mesa. Dok krava te- Ska 450 kg, koja daje na godinu 1 tele te8ko 120 kg u dobi 0d 2 mjesoca, proizvede 26.6% viastite tezine, a krmace teska 180 kg, koja preko 2 legla od po 8 odojaka prosjecne tezine od 18 kg, ukupno daje 288 kg na godinu ii 160% viastite tedine, dotle Zonka. kuni¢a teska 5 kg, koja na godinu othrani 30 mladih od 1,8 kg prosjeéne tezine u dobi od 2 mleseca, proizvede na godinu 54 kg ili 1 080% viastite tezine, Znatna je prednost kuniga prema drugim divotinjama u povolinijem pretvaranju hrane u meso za Ijudsku potrosnju. U velikom broju eksperimenata u Americi nepobitno je dokazano, da miadi tovni kuni, uz utrosak 2270 g koncentrata i oko 1 kg sijena (uragunata je i hrana majke), proizvede 1 kg dive vage, pri Gemu samo 7 do 8% otpada na Kost, Moze se slobodno iwrditi da Kunié proizvodi meso visoke kvalitete djelotvarnije od ikoje druge Zivotinje. Zoog velike hranjivosti { nize cljene u odnosu na druge vrste mesa, meso kumica zauzima sve vadnije mjesto u pre- “4 rani stanovnisiva, Ono so upotrebljava svugdje u svijetu, a ‘osobito je cijenjeno u najboljim restoranima Francuske, Nje- magke | Itallje. U Francusko} se potrosnja mesa kuni¢a izrav- nala s potrosnjom pileéeg mesa po glavi stanovnika, U Italij potrosnja mesa kuni¢a kreée se oko 4 kg po glavi stanovnika. Svaki kunié, bez obzira za koju se namjenu uzgaja, daje uku- sno i upotrebljivo meso koje je ukusnije od mesa divijeg ku- niga, Sastav i kakvoCa mesa zavisi o pasmini, dobi za vrijeme klanja, o spolu, 0 nacinu hranidbe, o smjestaju f njezi. Pas- minsko svojstvo u izvjesnoj mjeri moze utjecati na kvalitet i boju mesa, Meso reks-Kuniéa ruzi¢asto je 1 okusa je poput mesa divljeg kuni¢a, Neke pasmine, kao bijeli novozelandsky. kalifornija { plavi becki kunié poznate su po izvanredno) kvalitet, fino¢i mi8iénog tkiva i sotnosti mesa. Meso mladog utovijenog kunica ima veti postotak bjelancevina a manji postotak mast! | mnogo je ukusnije od mesa starog kuniéa. ‘Meso pravilno hranjenog kuni¢a ukusnije je od mesa losije hranjenog kuni¢a, a hranidba moze utjecati i na boju ma- snog tkiva, Ako se kunié dr2i u ne¢istim | nedovoljno provje- travanim prostorijama, meso poprima miris staje, jer tanka kozica kuniéa lako propusta plinove, pa je 1 meso manje Ukusno, Meso kumica dolazi ne (215 le u Svako gudisnje Uubet u syjezem ili smrznutom stanju, u Citavim truplima il u sje- Genom i pakiranom obliku, a moze se pripremati na mnogo nagina, Krmo Krano, kozica s dlakom, po vaznosti je drugi proizvod do- biven od kuni¢a, Naziv +krznoe primjenjuje se za kozice ku: nica s dlakom, i to svih pasmina izuzevsi angora-kuniéa. Ve~ lik bro] kozica kuniéa upotrebljava se u krznarskom obrtu i prodstavijaju vrijedan materijal za (radu odjevnih predme- ta, kao 1 ukrasnih, Preko 85% canasnjih krzana imitacije su izradene od krzana kuni¢a. Na raznim primanjima vise je kunigeg krana nego hermelinskog Kotice kuniéa mogu se upotrebljavati na vise naéina, a dlaka skinuta s kozice upo- trobljava se za izradu SeSira | pusta (filca), Postoji traiste za sve boje i velicine krzana kuni¢a. Krznarski obrt i industrija traze samo dobre i dovoljno velike (§ do 25 dm‘) kozice. Dobre kozice moraju imati évrsto, gusto 1 svilenasto krzno, 15ni suvise meko, ni vunasto, a ko2ice ne smiju bitl ni sme2u rane. Gustoca | évrsto¢a dlake zavisi o nasljednim osobina: ma, naginu uzgoja i hranidbi, Kunidi dr2ani u prostoriji bez dovoljno zraka imaju mekoputnu kozicu s rijetkom dlakom, Ako se u obroku daje hrana bogata uljem (1% riblieg ulja uhrani), poboljgava so sjaj i raskos krzna. Slican uéinale ima. i davanje mhijeka u obroku. Najbolja krzna upotrebljavaju se za izradu krznene odjece. Od njth se izraduju imitacije najskupecjenijih krzana, Krznarska industrija postala je toliko vjegta da je Cupanjem. strizenjem { bojenjem kadra imitirati najskupocjenija krzna Za takav red najzahvalnija su i najcjenjenija krzna bijelih kuni¢a, Jer se mogu bojiti prema modnom ukusu, Te imitacije prodaju se pod raznim trgovackim nazivima. Kako se krzna 81 osjetno tamane, krizanjem se nastoji dobiti Sto vise pasmi- na kuni¢a za krzno, kao hermelin, havana, aljaska, francuski srebrnjak i sl. Posebna su skupina reks-kuni¢i § kratkom dlakom u raznim bojama, éije se kozice upotrebliavaju za izradu luksuznih krznarskih predmeta. Za izradu dugog 2en- skog kaputa treba 40 do 45 kozica. Za kaput dug 70 cm po- trebno je 28 kozica. Za pelerinu dugu $5 cm treba 14 ko?ica. @ za pelerinu dugu 40 cm treba 8 kozica, Odjeca izradena od kotica s gustim krznom topla je, raskoina i izdréljive Kozice koje nisu prikladne za izradu protzvoda bolje kva- Iitete upotrebljavaju se za podstavu muSke | djecje odjece, opiave j izradu rukavica 1 igraéaka. Za izradu potpuno pod: stavijenih rukavica potrebne su 3 kodice, a za djelomicno podstavijene rukavice potrebne su 2 kozice Korice losije kvalitete, nakon skidanja t strizenja dlake, upotrebljavaju se za izradu galanterijskih predmeta i lake obuée. Kozice koje Se Ne mogu ni tako upotrijebiti upotrebljavaju se za izradu jepila, naroéito cijenjenog u indusiriji pokuésiva. Od pojedi- nih dijelova krzna, Sapa i repova mogu se napraviti prigodnt reklamni noviteti. Ti privlacni novitet amuleti su napravije- ni od Sapa kuniéa koje sluze kao znamenje srece. Sape ku- niga koriste se 1 kao kozmeti¢ke kefice, U novitete idu | 2en- ske novéarke s nausnjacima, napravljene od uéijl kuniéa, zatim mufovi, ovratnicl, rukavice bez prstiju, beznagajne ig- raéke i mnogi drugi predmeti 16 Vuna Vuna je treéi po vrijednosti proizvod dobiven od angora- kuniéa. Pod vunom obiéno razumijevamo dlake angora- kuniéa, najéesée 5 do 8 cm duge, dobivene cosljanjem, éupa- njem ili Si8anjem angora-kunica. Vuna angora-kuni¢a vrijed- na je sirovina za izradu toplih ali laganih odjevnih predme- ta. Angora-vuna je njezna i lagana, uz to izvanredno odrzava toplinu, i radi tih izvanrednih svojstava. ima naroéitu vaznost u izradi avijatiCarske odjece. Svojstvo odrzavanja topline an- gora-vuni daju mnogobrojne zracne éelijice kao izolator u srdi vunene niti, Angora-vuna nema masnog znoja kao ovéja ‘vuna, pa joj nije potrebno narocito pranje koje slabi fizikalna svojsiva vune (rastezljivost, jakost { vijugavost) 1 po tome je svojstvu ispred vune finorunih merino-ovaca. Angora-vuna smatra se deset puta toplijom od ovéje vune, a predmeti iz- radeni od nje pet puta su laksi od onih izradenih od ovéje vune. Angora-vuna dobro se | lako mijega s ostalim vrstama vune ili dlake, Raguna se da se od dobro hranjenog i njego- vanog odraslog angora-kuniéa moze na godinu dobiti 300 do 600 g vune, Od 1 kg angora-vune mote se izraditi 70 do 120 tisuca metara vunske niti ili 25 m tkanine sliéne kasmirsko}. Sistematskim uzgojem { odabiranjem dobiveni su razni soje- vi angora-kuniéa Koji se razlikuju po fino¢i vunske niti (en- gleski soj nje2nije vune, francuski soj grublje vune) | po boli vune (plavi, sivi, crni, bijeli itd), Gnoj Gno} kuniéa, suprotno uvrijezenom misljen)u, veoma je vr Jedno gnojivo. Analizom na bazi suhe twari uivrdeno je da {gnoj kuni¢a sadrzi 27% dusika, 1.5% fosforne kiseline 1 1% Xkalija 1 tri puta je vredniji od gnoja drugin gospodarskih 2ivotinja. Sestay gnoja kuniGa varira prema vrsti hrane ko- jom se kuniéi hrane, prema koli¢ini ukljuéene prosiirke, pre- ma sadrZaju vlage | prema opsezu do kojeg je raspadnut Kuniéi koji se hrane peletiranom hranom tht hranom prot Séenog zrnevija, zelenom hranom u manjim koli¢inama, | kvalitetnim sijenom, proizvode gnoj koji je relativno slobo- dan od sjomena stetinog korova. Takav gnoj ima sastav pri kazan u tabeli 2 amaratve "7Uzorak goja kuniéa Sastay u voda or gan dusik —fosforna var kiselina Gist gno} suden na zraku 470 9219 257 Tad eno} uzet iz jame, mijesan s otpacima slame i sijena 901 4072 1B _neutvrdeno Gno kuniéa, u odnosu na druge aivotinje, bogatiji je du- sikom 1 fosfornom kiselinom, « sadr2aj vode mu je znaino manji Sto je vidijtvo tz tabele: Portieklo gnoja Sasiaw u yoda dusik fostor. kisel. eno} Konja 50 Oma no} mlijeenog goveda 7 0st (023 no} tovnog goveda % 07s (Oa ‘gno] ovce ea 050 zzno| svinjo mH 04 Ont no} pileta 55100080 Kad se kuni¢i hrane dobro izbalansiranom hranom, sadr- 2aj dusika u gnoju je veti, Odrasli kuni¢ u gnoju daje na godinu toliko mineralnih sasiojaka koliko odgovara koligini od 4 kg Gilske saliire ili 3 kg superfosfata. Prema odnosu svjeai gnoj — subi gnoj, najyredniji je gno} kuniéa, jer od 6 kg svjezeg gnoja dobije se 45 kx suhog gnoja, dok |e ts} odnos kod Konjskog gnoja 108-45, a kod kravskog gnoja je 27:4. Koliéina gnoja koja. se dobiva od kuniéa zavisi o brojaim Giniocima, kao Sto su pasmina, hrana, prostirka itd. Prema Kalayu odrasli kunié daje na, godinu ove koli¢ine gnoja, pr kazane wu tabeli sag Odrastao kunié subih izmetita suhih izmetina gg Sede malo pasmine iso gS ka 3 ke srecnje pasmine 20g tO ke 120 ke velike pasmine 30k MO ke 160 ke 18 Gnoj kuniéa izvanredno je gnojive za povrée, vote, ukra- sno grmle, tratine { drugo lisnato bilje, Lako se ugraduje U zemlju i neopasan je za veCinu poljskih plodina. Za poljske plodine uzima se 2 do 5 tona po jednom jutru, za vocke 3 do 4 tone po jednom jutru, & za povrée se stavija | ke na 1m’. Gnojiti gnojem kuniéa nekoliko puta preko godine iz- medu redova povréa ili vocaka bolje je nego staviti odjed- nom mnogo. Svjezi gno| kuni¢a moze se odmah stavljali u zemlju. Medutim, ako gnoj sadr2i vie prostirke, dobro ga je slagati u hrpu da sazri Gnoj se slaze u slojeve na zaklonie- nom sjenovitom mjestu i na nepropusnom tlu, Ugazi se | poyremeno polijeva vodom. Ako se sloj zemlje, debeo 5 do 10 cm, stavi preko hrpe gnoja, sacuvat Ge mu dusik i sprijecit ée Sirenje mirisa, a ako dodamo gnojui malo superfostata, sadre, povetat Gemo mu vrijednost i sprijeéiti razvo} neu- godnog minsa i razmnazanje muha. Tedina gnoja, slozenog u hrpu, zavisi o sadrzaju viage u njemu, Svje? cist eno) vare 449 kg po 1 m’, a na zraku propisno sugeni gnoj kuniéa tezi 257 kg po 1 m’. Ako se gnoj mijega sa slamom i otpacima hrane, vagat 62, zbog vece vlagnosti, 1 oko 600 kg po 1 m*. U mnogim zemljama gnoj kuniéa veoma se cijeni kao gno- RVO za cvijece, voce, povree 1 kao gnojivo za tratine u vrto- vima { parkovima. U nekim zemljama éist gno) kuni¢a, bez prostirke susi se 1 smanjuje mu se viaga od 49,35% na 12 do 15%. Tako sugem gnoj ima veoma malo mirisa i lako se njime rukuje. Ponegdje se gnoj kuni¢a melje 1 pakira u atraktivne poluetilenske vrecice i prodaje kao gnojivo i prihrana za cvi- Jece. Mnogi vrtlari iskoristavanju i otopljent gnoj kuniéa. Oko 3 kg tistog gnoja kunica stave u obiénu vrecu 1 namakaju ga u oko 100 litara vode nekoliko dana povremeno ga mi- jeSajuéi. Nakon toga se sadrZaj vre¢e vrati na hrpu i tekuéi gnoj je golov za. upotrebu Kuniéi 2a laboratorije Kuniéi se opsezno iskoristavaju u raznim laboratorijima 1 istrazivackim centrima, jer su veoma pogodni za razne obli- ke istradivanja. Na taj nain kuniéi daju velik doprinos rje- Savanju hranidbenih problema, ispitivanju i isprobavanju li- jekova, istradivanju veneriénih’ infektivnih bolesti, kao iu virologiji. Vazna im je uloga u dijagaostickim ispitivanjima 16| dijagnostic! bredosti, na polju istrazivanja raka, izradi se- ruma, toksina i antitoksina Na tom polju kuni¢ je mnogo pridonio udobnosti i blagostanju Ijudskog roda. Potraznja ktuniéa za laboratorijske i bioloske svrhe je u porastu, a po- jagana je i upotreba raznih organa i tkiva kunica u znanstve- nim istrazivanjima, U Americi su komercijalni uzgajaéi ku- mica naéii unosno polje prodajom kuni¢a Iaboratorijima, is- trazivackim centrima, medicinskim ilinikama, medicinskim_ 1 veterinarskim skolama | univerzitetima. Iz pregleda Biroa britanskog istrazivackog vijeCa vidlivo Je da je 2/3 kuni¢a upotrijebljenth u laboratorijima kupljeno preko trgovaca, $10 ukazuje na povoljnu priliku za uzgajace kunita koji Zive u blizini medicinskih skola, bolnica i laboratorija, Ostale koristi od kuniéa Mnogo je Ijudi nasto zadovoljstvo i razonodu u radu s ku- nicima, éak i u gusto naseljenim mjestima, Kunici, po prirodt Giste 1 the Zivotinje, ne trebaju mnogo prostora, pa nema smetnji za njihovo dr2anje u prigradskim naseljima, aio se drze pod higijenskim uvietima. Rad s kuni¢ima moze mnogima poshwziti kao radna tera. pija, a pogodan je i za osobe s tjelesnim oste¢enjima, ili druk- Gije hendikepiranim, jer otvara za njih novo polje aktivnost pri Gemu mogu izvuci korist i zadovolistve, Mnogi umtrov- jenici uzgojem kuniéa odr2avaju dusevne i tjelesne aktivno- sti, a uz to smanjuju i IroSkove Zivota Tako se spol! ugodnio sa korisnim. Rad § kumiéima je pogodan za uéenje mledih ‘osoba potelima gospodarenja, a uz to im donosi nagrade | trofeje koji se dodjeljuju na sajmovima i izlozbama. Tako je uw Americl razvijen uzgo} kuniéa preko programa 4 H klubo- va mladih djecaka { djevojéica, Slitna korist nadena je u Ve- Iikoj Britaniji Skoiskim uzgojem kuniéa koji se upotrebliava- ju u obrazovne svrhe, za nastavu { druge vjezbe. Mnogim porodicama, koje ne mogu mati psa il maéku za Ijusimce. kunié se, uz Ijubazan postupak, nokazao kao izvanredan Ijus bimac. U Americi je priliéno razvijeno kupovanje mladih ku niga kao uskrsnih zecica maloj deci. te Il. PORIJEKLO I PASMINE KUNICA Domaci kunté potjete od divljeg kuniéa ko}: je vrlo rasiren u Australi, a ima gat kod nas u Podravini 1 po Kvarnerskim otocima. Diviji kunié 2ivi u zajednici i zadréava se po suini- jim vige pjeskovitim krajevima u jamama pod zemljom iz kojih izlazi ponajvige nogu i trazi hranu. Rad: jamskog zivoia tijelo mu je valjkastog oblika, a ust | noge su kraée nego u divljeg zeca, Boje je pepeljasiosmede i Zutosmode, a trbuh mu Je sivobijeli. Buduci da je siabiji trkat od zeca, na neza: Stigenom terenu postaje lak phijen grabeaijivcima {lisice. kt ne, lasice, tvorovl, psi i magke). Pri iziasku na pagu dre se zajedno, a stariji muzjaci motre na neprijatelja. Na sumnjiv znak, uz lupu zadnjfh nogu, daju se u bijeg 1 skrivaju po svojim jarmama. Po plodnosit divihi se kuni¢ ubraja u nayplod- nije sisavee. Zenke deju na godinu & do 7 legala sa po 7 do 8 mladih w leglu, Mladi su pri prvim izlascima velo nespretnt 1 mnog! od njth stradaju od neprijatelja er se, uplasem, samo stisnu k zemlji i ne bjeze. I pored brojaih neprijatelja, radi velike plodnosti i otpornosti prema raznim bolestima, nepre- stano se Sire U Australiji se diviji kunigi veé smatraju ste- toginama, jer svojim mesom 1 krznima ne mogu podmirit potinjenti Sietu, pa ih tamane na razne nagine. Tako dobi- vene goleme koliéine mesa preraduju se u konzerve. suse i u smarznutom stanju otpremaju v Evropu, a miljunt kodica alli. se u qwornice Amerike | Evrope. ‘Od divljog kunica diljom cijelog svijets razvio se velik bro} raznih pashuna doma¢ih kuniéa, a razlikujui se po veliéini J oblikU tijels, boi i Sarama krzne, duéini i strukturi dake. kao 1 fizioloskim svojstvime (plodnost, sposobnost dojenia. rast mladih kuniéa ita). atPod pasminom se razumijeva skupina Zivotinja koje imaju iste osobine s obzirom na boju, veli¢inu, teZinu, rast, obli, kvalitet krzna 1 fizioloska svojstva, koja prenose na svoje potomstvo, Unutar jedne pasmine mogu postojall skupine 2ivotinja s nekim izrazenijim svojstvima, pa se nazivajul so- jem, Vet: pak bro} Zivotinja, jedne pasminske skupine Koji 2ivi na odredenom prostoru i s obzirom na morfoloska i fiziologka svojstva, kao { nasijedine osnove za ta svojstva, ta- ko se podudaraju da se razlikuje od drugih skupina, pa so naziva populacijom. Kako su nastajale, pasmine su tako i dobivale razne nazive. Raznolikost naziva nastala je iz raz- ih pobuda, a éesto | zbog nepoznavanja pravog porijekla grla Pasminski naziv ne otkriva uvijek porijeklo kuni¢a, vee U tom pogledu moze Zak navesti na krivi zakljucak. Tako, a primjer, japanski Sarac nije porijeklom iz Japana, vee je uzgojen u Francuskoj od domateg francuskog i holandskog kuniéa, Holandskt pak kunié uzgojen je u V. Britanijl. Pone- kad se istovjetna ill sligna pasmina pojavi u raznim zemlja: ma u razliéito vrijeme, a nije uvezena, Pojedini kunié testo je poznat pod razlititiim imenima. Takozvani ruski kunié oznat je 1 kao sibirski, kineski i egipatski, U V. Britaniji je ay) kusué poznat kao himalajski, a u samom Sovjetskom Sa- vezu kao hermelinski, Ipak, mnoge pasmine kuni¢a dobile su naziv po zemiji u kojoj su nastale, kao napr. njemaski | Ddelgijski orija, ameriéki Sarac, engleski sarac, francuski srebrnjak itd, Neke su pasmine dobile naziv po pokrajinama pojedinin zemalja, kao na pr. tirinski kuni¢, ili éak po poje- dinim mjestima, kao beck plavi id. Zatim su neke pasmine dobile ime prema obliku tijela ili glave, kao francuski t nje- macki ovnoliki kunié. Neko pasmine dobivaju nazive divljih krznaga éije krano imftiraju, kao éintila, dabar, reks, herme- lin itd. Dogada se da se neka pasmina jako rasiri, a onda izgubi populamnost, tako da je rijetka, ¢ costo se u nekim zemljama ta pasmina { prestane uzgajati. To se upravo do- godilo s pojedinim pasminama kuniéa za krzno. Upravo velik bro} pasmina i vrsta kuniéa iziskuje mjere koje bi pojedine pasmine kuniéa svrstale pod pravo pasmin- sko Ime po kojem bi se moglo zailjueiti njihove porijeklo i gospodarske upotreba. Tako su nastali pasminski standardi Pasminski standard Je opis idealnog primjera pasmine kojemu su prikazane sve bitne karakteristike za tu pasminu Tz pasminskog standarda uzgejaé moze sebi zamisliti idea- lan primjerak | procijeniti svojstva pasmine. Pasminske stan- darde obicno sastavljaju 1 preispitulu nacionaina vijeca ku- nicara, drusiva kunivara, pa Gak 1 specijalni klubovi za po- jedinu pasminu kuni¢a, Tako, na primjer, Ameriéko drustvo Jaunicara navodi standarde za 28 raznth pasmina { otprilike 7 podvrsta tih pasmina, Sve nastalo pasmine tesko je toeno razvrstati, Postoje razli¢ita pasminska svrstavanja koja su vie-manje svojevolina, U V. Britantji se kunt! razvrstavaju u dvije grupe, sportske pasmine 5 pasmine za krzno. Grupa pasmina. za krzno podijeljena je na pedgrupe — pasmine normalnog krzna, reks-pasmine i saten-pasmine. U svakoj grupi i podgrupi nalazi se mnostvo pasmina s raznolikoscu boja, Tako su reksi grupirani prema boji kao reksi s jedno- liénom bojom, osjencani reksi, reksi s tamnije osjen¢anim ledima, reksi sa svjetlijom bojom na boénim stranama i agouti-reksi sa 2uckastosmede isaranim dlakama, Radi siste- matskog prikaza naipogednila bi bila, nesto izmijenjena, po- djela pasmina koje su postojale i postoje, na pasmine nor- malnog krzna s podgrupama velike pasmine, srednje velike pasmine, male pasmine } patuljaste pasmine, dugodlake 1 kratkodlake pasmine kunita, a treba dodat! i saten-pasminu i hibride. PASMINE KUNICA NORMALNOG KRZNA Utu podskupinu kuniéa svrstavaju se kuniéi ¢ija se duzina dlake kree izmedu 214 cm, Krzno im je u raznim bojama, 2 prema krupnoéi tela svrsiani su u velike, srednje, male 1 patuljaste podskupine kuniéa, VELIKE PASMINE KUNICA. {tu podskupinu kunica svrstavafu se kumi ja se tena ceirastih gra kre6o preko & sg a nejeesee Je 8 d0 8 kg Tu Se ubrajejy amerik:Surent onaa,cinila-oiaa, elgiskt or Jas itd. Te 96 pasmine odlaju bretm rasiom,t mladl st) Ku Mel u dobiod 2 mjeseca vet sposobn! 2a Klanje | najbolt st 23za oblaganje (pohanje} Zbog kasnozrelosti ze rasplod se wzi- Maju u dobi od 9 do 10 mjeseci | teski cca 6 kg. Zenke na godinu dana daju 3 legia sa. po 4 do @ miadih u leglu. Ti su kuniéi mirnog temperamenta, ali su vrlo osjetliivi u pogledu hrane, smjestaja | njege. Zbog krupnoce ujela kozice su im. velike 1 pogodne za krznarski 1 galanterijski obrt. Belgijski orijas Tal je kunté poznat 1 pod imenom flamanac ili flamanskt orijas. Jedna je od najkrupnijih pasmina koja je i kod nas priliéno rasprostranjena, Krupnoéa gria uglaynom je postignuta odabiranjem. U odabiranju rasplednjaka duzina tijela i osiale proporcije Imale su veée znagenje od tezine tijela Kao najliepsa gria odabirala su se ona s duzinom tijela od 70 do 78 cm, a ocra- sla grla s duzinom tijela manjom od 60 cm iskliuéuju se iz rasploda, Duzina tijela sa sirokim prsima, snaznim misicjem i ravnim jakim nogama daju kunicu bjep vanjski izgled. Ku- nié_glavu nosi visoko, a usi od 18 cm duge dra uspravno. Koza mu je mekana | elasticna, a Zenkama ye koza pod vra- tom nabrana i Gini podvoljak. Oéi kuniéa su krupne, smede { sjajne. TeZina odraslih gria kreée se obicno izmedu € i 9 kg. Najmanja je dopustena tezina 5 kg, a bilo je primjeraka teskih 1 105 kg, Prema standardu americkog drustva uzga jaca kuniéa ideaina (ezina kunica bila bi 7 | vibe kg. Prema britanskim standardima tezina od 7 kg smatra se zadovalja. vajuom, | muzjaci ne smiju biti lakSt od 55 kg, a Zenke ne lakSe od 6 ke Za. tu pasminu u njenom danasnjem obliku Britanci sma- traju da je njthovog porijekla i priznaju samo ¢eli¢nosivu boju. Ameri¢ki standard: priznaju sve boje, al u krznu ne priznaju dvije boje, Ima vige sojeva te pasmine koji se raz likuju po boli, kao éolicnosiv:, svjetlosivi, crni, plavi, bijelt, srnasti, éinéilasti, hoje pijeska 1 zuékastosmedi. Ked nas je svojevremeno bio najrasireniji belgijski orljas boje zeca u svfetlijo] 1 tamnijo| nijansi, Njemu je zatiljal smedast, leda tamno Satirana, a prsa i strane su svjetlije, dok su trbub, unularnje strane nogu { obrub brade bijell. To su kuni¢) mir- nog temperamenta, Zenke se 2a rasplod uzimaju u dobi od 8 do 9 mjeseci, a muzjaci od 10 do 12 mjeseci. Kao najpovol- 24 hija tezina 2a. rasplod uzima se ona od 6 do 7 kg. Zenke obiéno u leglu okote oko 4 do 8 mledils, ali i mnogo vee bro) éak 1 16 mladih nije rijedak izuzetak. Zenke su obiéno losije mejke | slabije dojkinje od onih srednjth pasmina. U gospodarskom pogledu belgijski orija$ uzgajao se uzlav- nom. za proizvodnju mesa, a keko su im kozice velike i s dobrim krznom mogu se uzgajati za meso { krzno. Ti kuniéi ‘omiljeni su i na izlogbama, ali priznata mu je i gospodarska vrijedinost, Meso im je ukusno, a kozZice »krzno- pogodne su za krenarski obrt. Diake skinute s kozice sve vise se traze za izradu Sedira, a sama ko?ica pogodna je za izradu gornjih dijelova lake obuCe i za izradu galanterijskih predmota. U njegovom uzgoju boljim odabiranjem moze se povetati plod- ost, miijeénost, rast mladih i bolje iskoristavanje hrane, pa time i ekonomiénost uzgoja. Uzgoj u srodstvu treba svakako spregavati, da bi se izbjegle degenerativne pojave, 810 je upravo | uzrok da se ta pasmina izrodila kod nas i u drugim zemijama. Tek u iskusnih uzgajaéa, uz razumno koristenje wu rasplodu, ta pasmina moze pokazati svoju punu gospodar- sku 1 ekonomsku vrijednost. Bijeli orijaski kunié ‘Ta pasmina nastala je u Holandiji i godine 1911. oznacena je keo konsolidirana pasmina. Svojevremeno je bila vrlo ra~ Sirena i kod nas. Snjeznobijele je boje s blijedocrvenim oti- ‘ma, Odrasli su Kuni¢i teSki 6 do 8 kg. Za rasplod se uzimaj\. ‘kad nayrge 9 do 10 mjeseci, Gospodarska im je vrijednost u proizvodn|l kozica »krznax bijele boje, koje su omilene u krzarstvu, Kozice se upotrebljavaju w prirodno} boji, ali se i bojadigu prema modnom zahtjevu. Radi proizvodnje krzna taj se kuni¢ krizao sa éinéila-pasminom, jer su mladi odmah dobivali boju od éinéila-kunica, @ krupnoéu tijela od bijelog orijasa. Meso im je vrlo ukusno U novije vrijeme bijeli orijas sve Je rjedi kao konsolidirana pasmina. Cingila—orijaski kunic Porijeklo éinéila-kuniCa jo nejasno, Po nekima bi ta pasmt- rne, mogla potjecali iz nasih krajeva, odakle je prosirena w 25Francusku, gdje je sélekcijom dotjerana { uvrstena u red sa- mostalnih pasmina. Prvi par cinile izlodio je J. J. Dybovski na veliko} izlozbi u Parizu godine 1913. On je tvrdio da ih Je dobio krizanjem divijeg Kuniéa s plavim beverenom i hi- melaja-kuni¢ima, Kako je boja cinéile proizvod mutacije, to je twrdnja Dybovskog dosta nepostojana. Buduél da je pravi glodavac ¢ingila radi krasnog | veoma cijenjenog krzna po- stao sve rjedi, nastojao se uzgojiti kunié koji bi po boji i fino¢i dlake bio &to sliéniji. U pobol)Sanju ¢incila-kuniéa upotreblia- vale su se brojne drage pasmine, pa se jo8 i sad u cincila- kuniga pojavijuju 1 recesivna svojstva, npr. svunastos, kao rezultat upotrebe angora-kuni¢e za poboljsanje krena. Uzgo} Sinéila-pasmine za proizvodnju krzna imao je nekoliko na- glth procvata i mnogo se rasprostranio po raznim zemljama ‘kao malo koja pasmina Prije su se uzgajale uglavnom velike ili francuske cinéile ili male ili njemacke éinéile, Buduéi da im Je meso ukusno i sotno, a i krzno mladih kuniéa, za raz- lika od ostalih pasmina, dobive svoju karakteristiénu boju | postide visoku cijenu, nastojao se uzgojiti i veéi cinéila- “kunié, Tako se selekcijom uzgojio Cinéila-orijas, koji se usta- io kao samostaina pasmina. Prema koligini osjatih dlaka sa crnim vr8cima, koji strse iznad pokrovnih diaka, postoje éinéila-kunicl u syjethijim 1 tamnijim nijansama, koji su jednako vrijedni. Pokrovna im je dlaka od korijena do 2/3 visine tamnoplavkastosiva, poste eno prelazi u Siri syjethit pojas, zatim tamniji, da pri kraju zavrsi sivim ii bijelim vrhom, Po sredini leda dlaka im je guS¢a i daje izglod tamnije ledne pruge koja s obiju strana ostepeno prelazi u svjetliju boju gdje je dlaka rjeda. Trbuh je bijel s prijelazom na pepeliastoplavu boju prema gornjem dijelu. Diake repa su odozgo crne, izmijesane malo sa syje- 1ijim diakama, & odozdo je rep biel. Liepotu i raskos cijelom ‘kranu, posebno u starijih grla, daje preljev boje sa zlainokov- nim sjajem, poput bole éeliks. Po boji mnogo sliéi pravo| éin- €ill, Chinchilla lanigera, de je krano najskuphie na svijetu, Odrasii dindila-orijas tezak je 5,5 do 7 kg, a prema ameriékim standardima Zenke smiju tediti | preko 7 kg. Zenke su dobre majke 1 brizno odgajaju mlade, kojih je obicno 6 do 8 u leglu. Kao pasmini priznata je gospodarska vrijednost u proizvod- ‘ji mesa | veoma cijenjenog krzna, a veoma je omiljena i na wlozbeme. Krano ¢inéila-kuniéa. postize bolju cijenu nego Jerzno drugih kuniés, jer ih nije moguée oponagati bojenjem, 28 Radi krupnoée tijela, ukusnog mesa, velikog i krasnog krana mnogo se upotrebliava za. krvanje s kunicima. iz skupine srednjih | malih pasmina, Ovnoliki kunié Ovnoliki kuniéi nastali su selekesjom u Francusko} jos u prosiom stolje¢u { ustalili su se kao francuski ovnoliki kuniéi, Ta Je pasmina godine 1870. prenesena u Niemecku, gdje je dobila, novo ime snjematki ovnoliki kuni¢s, Bez nekih naro- {itih promjena pasmina se prosirila i u druge evropske zem- je, 1 kod nas je bila poznata kao njemaéki ovnoliki kunié. Odrastao kunié dosegne prosjetno tozinu od 6 kg. Zbijenog je tijela, jakih nogu, Sirokih prsa i leda. Tipiéno obiljezje mu je izbotena nosna kost na glavi { objesene uBi, sliéno ovnu, po ¢emu Je pasmina | dobila ime. Zenka se od mujaka raz- Iikuje Jedino po njeznijo} glavi i malom podbratku, USi ne smiju doticati zemlju, a raspon im je u razapetom sianju 40 do 54 cm, od éega na éelo otpada 6 do 9 om, Vece | vodoravne ‘usi smatraju se pasminskom greskom. Jedno se vrijeme sma- tralo da Zivotinje treba drzati u toplom, pa éak 1h 1 pariti za vrijome najvecih vrucina kako bi usi bile klopavije, zbog utjecaja. vruéine i sparine. Ta pretpostavka je potpuno po- greana, pa je treba odbaciti { iakwu praksu napusit U ovnolikog kuniéa ima nekoliko sojeva, a raziikuju se uglavnom po boil. Veéinom su jednobojal. Najrasirenijt je bio kunié boje zeca, s tamnosmedom do mrkom lednom linijom (prugom). Dosta, je bio radiren so} svijetlosive boje s bijelim trbuhom. Bio je rasiren i bijeli soj te pasmine radi bijele boje rana koje je bilo na veliko} cijeni. Zatim postoje sojevi tam- nosivi, crni, plavi, havanasti, éinéilasti i madagaskerasti, Po- stoje f Sareni sojevi, kao crnosari, plavosari, Zutosar' | sivo- Sari, Sare (crte2) treba da su odtro ograniéene od bijele boje, kao osnovne, i da nemaju meduboja. Francuski Sareni ovno- it kunié ima karakteristiénu bijelu njugku. Niemacki Sarent ovnolikt kunié ima gare (orte?) sliéne njemackom Sarenom orijaSu, samo Sto je po butinama i bocinama »plastaste. snke ovnolikog kuniéa daju 4 do § mladih po leglu, za koje se previge ne brinu. Mnogi twrde da su kuni¢i te pas- mine slabo otporni prema student | vlazi, a izbirijivi su tu hhrani, koju Ipak bolje iskori8tavaju od belgijskog orijasa, Ta apastnina:se najprije uzgajala iz Yubavi { 2a izlo2be, no njen 5e uzgo| Sirio | radi mesa 1 krana. Uzgajati u juzno} Francu- skoj Fu Spanjolsko} tvrde da ta pasmina ima najukusnije ‘ovo, all tradi najvecu brigu u pogledu smjestaja | Kvalitete rane. Pasmina je podela gubiti svoje odlike, jer su se u tu pas- minu éesto ubrajali { kuniéi s malo klopavijim ugima i me- dusobno se rasplodivali, Ta se pasmina mnogo krizala s bel- gijskim orijagem, pa su se pojavljivala i grla s jednim fli oba poluklopava wha, sto se smatra greskom kod kunica za iz- lozbe. Pasmina je postal manje omiljela i u pojedinim zem- ama se slabo pojavijuje, ili se pojavljuje pod nazivom Klo- pan, ali je nesto manje tezine { uzgaja se za izlozbe. Prema. standardima za njih je tezina 45 do 55 kg, a raspon usi ne smije biti manji od 30 do 40 cm Sareni orijaski kunié Medu nagim uzgajaéima kuniéa bio je dosta rasiren pod imenom njemacki orijaski Sarac. Tezina njemagkox oriia- Skog Sarc krete se od 5 do 6 pa t vise kg, a ispod 5 ke iskljuéuje se iz rasploda Dudina tijela ne smije mu biti manja, od 64 cm. Tijelo mu je 2bijeno i u zadnjem dijelu okrugllje, po Gemu se razlikuje od belgijskog orijasa. Svoje porijeklo vuve iz Belgtje. Nek turde da je nastao dugotrajnom selek- cijom belgijskih Saronih kuniéa, a vjeruje se da ima krvi $ engleskog Sarca. Karaktoristiéna mu je bijela boja, ukragena, nnajéesce crnim krpastim pjegama, zvanim -crte2«. Sare (cr~ 102}, koje su nasljedne i stalno se prenose na potomstvo, uvi- jek su rasporedene u skupu po raznim dijelovima tijela. Na glavi, { (0 na njusci, Sara je u oblilcu leptira ragirenih kita Gomja éeljust mu je crna, a donja. samo djelomiéno, u pra- vilu je bijela. Oko o@iju su Bare, koluti, priblizno jednake ve- ligine, zvane -naotales. Usi su mu od korijena do vrha ere, a po ledima, od glave do vrha repa, vude se crna pruga uvi- jek iste Sirine od 3 cm. Sa svake strane tijela, prema ooko- vima i butovima, nalezi se 5 do 6 crnih pjega. Sare moraju biti o3tro ograniéene i bez primjesa bijelia dlaka, Ako su Sure druge boje, onda se takvi kuni¢i smatraju posebnim sojevi- ma te pasmine, Tako postoje Zutosari, plavosari, kao { so) sa Sarama u boji divijeg zeca. Diaka je kratka, gusta, sjaina 1 28 dobro prilijeze uz tijelo, Kozica je veoma évrsta { osobite je cijenjena u krznarstvu za izradu raznih odjevnth predmeta. ‘Kunidi te pasmine odlikuju se brzim rastom, i u dobi od 5 mjeseci postignu tezinu od oko 4 kg. Na hrani nisu izbirljivi i pogodni su za proizvodnju mesa, a omiljent su {na izlo2- bama, Uzgoj te pasmine kuniéa ragirio se po mnogim zem- ama, ali radi raznih uzroka, slablje njege { hranidbe rijetko postize svoju punu tesinu. Iskrizan je s drugim pasminama, pa Je dobio i razna imena. U Cehoslovacko} je poznat. kao >tefki Sareni kuni¢«, u Holandiji kao Lotharinger, u Francu- ‘sko} kao Lapin papillon francais, a vrlo mu je slican | becki orijaaki sarac. U francuskog orijaskog Sarca Sare nisu tako otro ogranicene kao u njematkog. U Americi je poznat kao Checkered Giant, koji ima crne ili plave Sare, a ledna pruga mu je Siroka U Americi mu je priznata gospodarska vrijed- nost za proizvodnju mesa i krzna, @ priliéno je omillo na izlozbama. Prema ameri¢kim standardima dopustena je te- Zina muzjaka od 45 kg navise, a Zenki 6 1 vise kg. SREDNIF VELIKE PASMINE KUNICA Utu skupinu dolaze pasmine kuniéa éija se tezina odraslih grla krece od 35 do 5 kg Kunidi te skupine ranozreli su 1 sposobni 22 rasplod u dob! od 4 do 5 mjeseci Skromni su upogledu smjestaja, hranidbe i ostalih zivotnih uvjeta, Meso im je ukusno | imaju veéu klacni¢ku tezinu od kunica velikih pasmina, KoZice su im dovolino velike za koristenje u kranarstvu. Zenke godisnje daju 4 do 6 legla sa po 6 do 8 mladih u leglu. Veéina kunia te skupine kombiniranih je svojsiava meso-krzno i, radi skronanosti, dobrog zdravlja, ot- pornosti i velike plodnosti, pogedm: su za uzgo) na veliko. Belgijski zec ‘Taj zecolild kunié po bojt gradi tijela najslicni)i je divijem zecu, po demu je i dobio ime. Ta pasmina je nastala u Belgijt kriganjom belgijskog orijase poludivijim kuniéem, Medu: Um, J.C. Sandford navodi éa posto}: vrlo mnogo podataka koji govore da. je selektiran od stare pasmine Patagonije, koja Je takodor predak belgijskog orijasa. Belgijski zec je bio 29Jedan od ranih izlozbenth kuniéa, a i sad se dri u pojedinim Zemljama iskljucivo za izlozbene svrhe, Stalnim odabira- ‘jem 1 dodavanjem gena za, krasnu smedu crvenu boju bron- ce, trijeslovine ili kestena, postigla se karakteristiéna finoca 1 gracioznost, kao i sli¢nost s divljim zecom. Zecoliki kunié ima napadno dugacko tijelo | noge, a krzno je crvenkasto- ‘smede ili lisigje crvene boje. Usi su redovito uspravne, crno obrubljene { oko 18 cm duge. Od su tamne boje, nesto Ispup- Gene, velike i Zivahne. Odrasla gria dosegnu tezinu do 4 kg, a Zenke daju 6 do 8 miadih u leglu i brizne su majke. T) su kuni¢i otporni prema viazi i studeni, vrlo su Zivahni i okret- ni, @ odlikuju se i brzim rastom. Njegov uzgo| je znatno ra- siren u nekim zapadnim zemljama (Velika Britanija, Holan- dija). Buduéi da mu je meso ukusno, upotrebljava se i za proizvodnju mesa i kriza ses drugim pasminama, U Americi mu je priznata gospodarska vrijednost za proizvodnju mesa i krzna kao { kuniéa za tzlozbe. Botki plavi kunié Ta pasmina je nastala kriZanjem belgijskog orijaa, radi krupnote, i francuskog kiopana, radi évrstine, te plavog Lor- raine, radi boje. Prvi put je taj kunié izlozen g. 1885. u Becu. Pokrovna diaka mu je tamnoplava, odozdo nesto svjetlija Tzrazitu tamnu boju kuniéi dobiju u starijo} dobi, t). sa 7 do 10 mjeseci, Diaka mu je nesto duza, gusta i bogata vunicom, Pri linjanju dlaka im postaje rdastoguckasta. U vieznim ku: niénjacima dlaka moze od mokraée dobiti crvenozute pjexe, 8to umanfuje vrijednost krzna. Za rasplod se odabiru gria s potpuno plavosivom dlakom, bez primjese bijelih dlaka, a zbjegava se pretamni, provige svifetli sl sivi diaéni pokrov. Boja otiju im je plava, a teZina odrastih gria kreée se od 4 do 5 kg, Odlikuje se velikom otpornaseu prema bolestima, braim rastom i dobrim iskoristenjem hrane, a nisu ni izbir- ljivi na hrant. Zenke su veoma plodne, dobre dojkinje i brine majke, Meso beckog plavog kuniéa vrlo je ukusno i finog sastava. Kozice su im cijenjene u krznarstvu, a omiljen je 1 na izlozbama Radi navedenth odlika uzgo} betkog plavog kuniéa prosirio se po cijeloj Evropi. Mnogi ga nastoje prikar zati kao viastiti uzgoj dotitne zemlje, U Americi postojt amo- rigki plavi kumlé, za kojeg se tvrai da je nasiao u Americ, gdje se uzgaja 2a meso i krano. Prema ameri¢kim siandar- Gima teZina mu se kreée tzmedu 45 15 kg, a 2enke mogu biti tedke 1 55 kg. Radi velo ukusnog mesa mnogo se upo- trebljava za krizanje s drugim pasminama iz skupine sred- nje velikih kuniéa, narotito u proizvodnji komercijalnih ku- niga 2a meso. Bijeli becki kunié Taj kunié snjeznobijele boje, plavih otiju, pojavio se godine toot! Do ada fo vee bio dobro udomacen bij Kanie s ¢r- venim odima {albino}, Njegovo porijeklo nije sasvim jasno, ‘smatra so da je nastao mutacijom. Kako se opéenito smatra da je taj kunié 5 plavim o¢ima évrSéi 3 otporniji od onog s& ervenim o&ima, to se njegov uzgo| naglo Sirio, Diaka mu je Yyeoma gusta | nesto kraéa od dlake Delgiiskog orijasa, Bue Gudi da fe izjednagene bijele boje, kozice su mu dosta. cije- njene u krznarsivu radi lakog bojenja po modnom ukusu. Brizijivim odabiranjem uspjelo je posti¢i da odrasla gria te pasmine postignu 4 do 45 kg. Botki bijeli kuni¢ odlikuje se Yelikom otpornodéu i braim rastom, a skraman jeu svakom pogledu, uz dobro iskorisienje raznolike hrane, Zenke dajt po 8 mladih u leglu, dobre su dojkinje i brizne majke. S ob- Zirom na primjerna okonomska svojstva pogodan je 78 kri- Zanje s drugim pasminama i za intenzivnu proizvodnju ko- nih kunica mG sim plavog | bijlog beckog kunita postole 1 sojevt crt bedka, 5 posve temnim ernim i sjajnir krznom, kao i plavo- sivi kunie plavosivom pokrovnom. dlakom vi8e u tonu »div- Ties bojo, éijim se krznom moze imitirati krzno vjeverice. Beveren, sa anonnyp sana congo Srome pe join anna gh pene Po preemie ocr har Feo Sie vo ae a se 5 eretae rc estoe mums PE een Pere pee ig ss anvooki kunié, kao i bijeli betki kunié. Prvotni bijeli beveren je bio albino-kunié. Beveren je bila jedna od prvih 1 glavnih pasmina za krzno. Krzno mu je svilenasto, gusto i rasko8no, adlake su mu duge 25 do 38 cm. Tezina mu se krece izmedu 45.5 kg. Meso mu je dobro, pa mu je priznata gospodarska vrijednost za proizvodnju mesa i krzna, a omiljen je i na izlozbama. Veliki ¢incila-kunié U nastojanju da uzgo}i veceg skladnog kuni¢a, dobrih me- snih kvaliteta i dobrog cinéila-krzna, Chris Wren je godine 1920. dobio velikog ¢indila-kuni¢a. Odrasli veliki cinéila- -kunié teak je 4 do 5 kg. Krzno mu je meko s gustom dla- kom, pepeljastosive, poput éelika, boje. Boja krzna vrio je shena boji krana pravo Cintile, iako je nesto tamnija. S ko- mercijalne strane to je najvrednije normalno krzno izvan- redne veli¢ine. Zenke velikog incila-kuniéa daju 6 do 6 mla- dih u leglu, dobre su dojkinje i brizne majke, Taj kuni¢ ima izvanredan omjer rasta, a meso mu je socno i ukusno. Mnogi autoriteti tu pasminu smatraju idealnom za meso 1 krzno, a omiljen je i na izlozbama. Engleski klopan ‘Ta pasmina jo nastala u Veliko} Britaniji raznim krizanjem 6 francuskim ovnolikim kuniéem. To je jedna od najstariih pasmina koja so uzgaja iz ljubavi. Duzina uha, sirina, oblik i struktura uha obiljezja su karakteristicna za tu pasminu. Raspon uiiju jo 685 cm, pa Gak i veti, a Sirina je Cak i 17 em Jedno vrijeme smatralo se kao imperativ da se kunict rie u toplom, jer se smatralo da ée tim usi biti vete, Sto troba odbaciti, Kuniét te pasmine obicno su Sareni, all moge biti | jednobojni: crni, 2uti | madagaskarasti. Sareni klopani imaju tomeljnu boju diake-u odredeno} i dopusteno} boll, dok Su im Sare uvijek Bijele, 2a razliku od Sarenih Kuniéa, je je temeljna boja krana bijela a gare (-crte2-) uvijek su u bol Odrastao engleski klopan dostigne tezinu od So 5 kg Jedno vrijeme je bio najpapularniji od svih sportskih kunica, a sad 2 Bolgijski orijos sivosmede bojeje mnogo izgubio od svoje popularnesti. To je zapravo izlo2 beni kuni¢. iako ima neku upotrebnu vrijednost kao labora- torijski kunié Engleski Sarac To je jedna od najstarijih pasmina kuni¢a uzgajanih iz lju- bavi. J. Rogers, opisujucl ga godine 1849, iznosi da je imao plave leptiraste mrije. Engleski arac ima plavkaste ili olov- no obojene mrije na svakoj strani nosa, nalik na rasirena kkrila leptira Mrije postoje i na obrazima, kao i krugovi oko céiju. Na ledima su mrije povezane u lanac tvorei lednu prugu. Po stranama i bokovima mrlje imaju grozdasti raz- mjestaj, Engleski Sarac Gvrste je grade, evrste 1 debele ko2ice, a kao odrastao kuni¢ dosegne tezinu od 3 do 4 kg. Pored njegove velike omiljenosti na izlozbama, Zenke engleskog Sarca cesto se koriste kao pomajke radi njihovih tzvanrednih 3 harika Ey™majinskin osobina Meso je dobre kvalitete, @ krano se dosta upotrebljava u izradi atralivnih krenarskih noviteta. Prilié- no se koristi i u laboratorijskim radovima, Osim najrasire- nijih sojeva, koji su bijele boje se. crnim 1 plavim sarama, postoje i sojevi sa criezom u boji kornjage, dokoladastoj i golubljesivo} boii Francuski srebrni kuni¢ ‘Taj Kunié potjede iz francuske pokrajine Champagne, pa ga u Francuskoj i u ostalom svijetu nazivaju Argento de Champagne. To je jedna od najstarih pasmina kunica za icrzno. Pokrov tijela sastoji se od srebrnastobijelih, crnih 1 plavkastih diaka, a iznad krzna strée oko | cm crne zastitne dlake jednakomjerno rasporedene po cijelom tijelu. Temel- na (donja) boja krzna je tamnodkriljevastoplava, Opéi izgled vvanjske boje pokrovne dlake je plavkastobijel. Srebrnost se pojavijuje u prvom linjanju { pripisuje se gubitku pigmenta na vricima pokrovnih dlake, dok su zastitne dlake netaknu- te | ostaju cre, Tijelo mu je zbijono 1 prema francuskim standardima, treha.da je 50 do 60 cm dugatko. Tetina mu je 4 do 45 kg, Francuski srebrnjak (ii svjethji srebrnja) od- likuje se otpomoscu i plodnoséu, a nije ni febitljiv na brani Meso mu je fino i ukusno. Krano mu je cijenjeno, a kunié je omiljen i na izlozbama. Radi priznate gospodarske vrijed- osti u velikim se uzgojima éesto upotrebljava za krizanje s drugim pasminama srednje velikin kunica, Havana-kunié Prvi havana-kuni¢ pojavio se godine 1899. u Holandiji kao plod mutacife. Najprije je nazvan Ingensche Veneraoz vaire- ne o€t Iz Ingena) po mjestu porijekla i éinjenici da mu oko Dlista rubinovim crvenilom. Nakon naglog Sirenja u Evropi godine 1908. uvezen je u Velilu Britaniju i lo2en u Cristal Palace god. 1910, Diaka mu je kratka, gusta, sjajna i smede boje, velo sliéna smedim havana-cigarama Smede off imaju orvenkast sjaj, a nokti su mu tamni. Havana-kunié pocinje mijenjati dlaku obiéno u osmoj nediel, pa se nailazi na svje- tlije i tamnije nijanse, no kasnije se ‘boja izjednaéi, Kako a krano havana-kuniée. utinjanjem obiéno malo izblijedi, 2a rasplod se uvijek odabiru grla tamnije boje, da bi razlika bila Sto manje upadijive. Tijelo havane-kuni¢a zbijeno je 1 vall- kastog oblika, njeznog kostura, ali Sirokih prsa. Na truplu ima, dobro rasporedeno mi8i¢je, uz visok postotak klaonicke tedine, Stalnim odabiranjem postigauto je da su odrasla grla teéka i preko 45 kg. Mujaci havana-kuniéa vrlo su potentni pa i nasrtijivi, Zenke u legiu prosjetno daju oko 6 mladih i brizne su majke. Krzno havana-kuniéa velo je priviacno za krznare, Obiéno se ostavlja u prirodnoj boi { postize se do- bra cijena. Omiljen je kunié za izlo?be. Japanski sareni kunié ‘Ta je pasmina nastala u Francusko} tokom godine 1880. 1 8 Japanom je vee samo ime. Prvi put se na. izlozbi pojavila godine 1887 u Parizu, i kasnije se brzo prodirila po kontinen- talnoj Evropi i Veliko) Britaniji. Mnoge uzgajaée kuniéa za- interesiralo je trobojno krzno dije boje nisu jasno ograni¢ene, Veé uta, cma i rdasta prelaze jedna u drugu tvoreti pruse ill Sars preko tijela, Zuta boje pojacljuje se u svim nijansama, od boje Zurmanjca do boje narandze. Kao praviina isaranost uzima se da je polovica giave Zuta se crnim uhom, a druga polovica crna sa Zutim uhom, dok je jedna strana prsa Zula ‘a druga crna itd Boje trbuha je pepeljasta, a ne bijela. Radi takve igaranost: za vrijeme posljednjeg rata doblo je | ime hariekin, no u veéini zemalja saduvao je staro ime. Odlika te pasmine je da nije izbirljv na hrani Ida se lako tov Zenke su vrlo mbjeéno i u leglu lako odgoje 1 po @ mladih, koji dobro napreduju. Odrasla grle dosegnu tezinu od 35 do 4 ‘kg. 2a vrijome proslog rata ta je pasmina, bila vrlo omiljena, naro¢ito u Njematko}, za protzvodniu mesa. Samo krzno ne- ma neke vece ekonomske vrijednosti 1 upotrebljava se za, feradu novizeta, Kalifornija-lrunié Ta j2 pasmina nastala u Amorici, Kalifornija-kunié bijele je boje s crnim usima, njuskom, §epama 1 repom. Odi su mu exvene, Odrastac kunié tezak je 4 do 45 kg, a truplo mu je 358 dobro rasporedenim misigjem. Kalifornija-kuni¢ odlikuje se velikem otpornoséu prativ bolesti, a nije izbirljiv na hrani koju dobro iskoristava. Zenke su dobre | brizne majke, dobre plodnosti i dobre mlijecnosti. U leglu lako odgoje i do 8 mla- dih, koji dobro i brzo napreduju, Miadi u debi od 60 dana postignu todinu od 18 kg, uz ulrosak 33 kg koncentrata za kilogram prirasta, a tu je uraéunata i hrana majke. Meso im Je izvrsno, a krzno dobro. Omiljen je i na izlozbama. Radi svojih odlika i ekonomske vrijednosti kalifornija-kunié pogo- dan je za intenzivan komercijalni uzgo| kuni¢a za meso. Mnogo se upotrebljava {za krianje s drugim pasminama, naroéito s onima iz skupine srednje velikih pasmina kuni¢a Kunasti kunié ‘Ta se pasmina kuniéa izmedu godine 1920.1 1928. istodobno pojavila u Francuskoj, Veliko} Britaniji 1 Njemackoj, a nasta- Ja je krizanjem. U Francuskoj se naziva. Zibelin. u Veliko} Britaniji Sable, u Njemacko} Marderkaninchen i u Americi Marten, Medusobno se ti uzgoji jedva razlikuju. Kunié ima hyepu boyw krzna, slicnu boy sumske kune. Boja krana mla- dih kuniéa ustali se tok u dobi od gest mjeseci. Kunasti se kunié uglavnom odgaja u dva soja, svjetliji | tamniji soj. Tam- niji s0j je svijetlosmede boje, a glava, usi i noge su izrazito tamne, dok se po ledima pruia pruga zagasitosmede boje. Prijelaz. boje od tamnosméde do svijetlosmede treba biti fed- noligan i postepen. Donja dlaka je na tamnijim mjestima siv- kastoplava, a na svjetlijim jo sivkastobijela. Oci su im tam- noerne. U Engleskoj se uzgajaju uglavnom svjetliji 5oj kao Siamese sable | tamniji soj kao Marten sable, koji se pak pojavijuju u svfetlijim, srednjim, 1 tamnijim nijansama. U Americi se pojavljuje i srebrnasti soj kunastog kuniéa kojem Je pokrov crme, plave i éokoladaste boje, a vrici zastitmin diaka su srebrnasti. Prvotno se kunasti kuni¢ svrstavao u male pasmine, ali je selekcljom uzgojen kunié koji, kao ocra~ stao, dosegne tezinu od 35 do 47 kg. Zenke kunastog kuni¢a njezne su majke i othrane 5 do 6 mladih w leglu, Krzno mu je cijenjeno u kranarstvu radi izrade imitacije krana Sumske kune, Kao kunié omiljen je i ne izlozbama. Bijeli novozelandski kunié ‘Taj kunié je uzgojen u Americi, u Kaliforniji. Boje je bijele, @ oi su mu crvene, Krzno mu je izgradeno od kratke i vrlo guste dlake. Tijelo mu je évrsto | zbijeno, s dobro rasporede- nnim miaiéjem. Odrastao kunié dosegne tezinu od 4 do 45 kg. Dobrog je zdravija { mirnog temperamenta. Zenke se odliku- ju dobrom plodnoscu i mlijecnoscu, Kao brigne majke lako odgoje po 8 mladih u leglu. Uz odgovarajujucu hranidbu i stale potrebne uvjete kadre su dati i othraniti preko 5 le- gala na godinu, bez veteg fizioloskog umora. Mladi kuniéi dobro napreduju i dobro iskoriétavaju hranu. Za 58 dana postignu 18 kg Zive vage, uz utrosak 33 kg Koncentrirane hrane za kilogram prirasta, uraéunavsi | hranu majke, ‘Meso im je ukusno, a odnos meso-kosti im je izvanredan. Radi tih odlika bijeli novozelandski kunié postao je najomi- Jjenija pasmina za proizvodnju mesa, Kozice su mu takoder ‘Gijenjene u krznarstvu, jer se lako boje po modnom ukusu Omiljen je i na izlozbama. Crveni novozclandski Iunié Uzgojen je u Americi, Kalifornija, krizanjem belgijskog ori- Jaa sa zecolikim kuniem, (belgilski zee) keo jedina od prvih pasmina za proizvodnju mesa. Pokrov mu je crvenkasto2ué- kaste baje (ride) sa svjetljim dlakama oko otiju i oko Celiust Donja je strana. trbuha, nogu i repa bijelozuckasta, U Veliku Britaniju je uvezen godine 1916, & u Evropu je pronesen go- ine 1990, Odrastao kunté dosegne tezinu od 45 do 5 kg. U pogledu hrane aisu izbirlfivi a denke su plodne | miljeéne majke ioje lagano odgoje svoje mlace. Mladi dobro napre- ‘uju i dobro iskoristavaju hranu, Meso im je dobre kvalitete, 2 { dlaka im je cljenjena u industriji Se3ira Zuti burgundski kunié Nasiao je u Frencusko) od crvenog novozelandskog kuni- ée selekcijom i poznat je kao Fauve de Bourgogne, koji ima esto svjetlifu bof dlake t Kolut oko o¢1}u, svjetliji podbradak i trouh. Taj je kunié u tabi poznat kao Fulvo di Burgogna. a7Tijelo mu je snagno i skladno, ujednaéenog misiéja, Zenke su plodne 1 brizne majke koje znadu biti i opaice kad odga- jaju mlade, pa i za vrijeme nagona. Mladi dobro napreduju | lako se odgoje, a meso im je dobre kvalitete. U pogledu hhrane nisu izbirlivi, ali u pogledu smjestaja, radi osjetljivosti mekusa, skloni su ranjavim zglobovima, ako se drée na Zi- ganom podu. Kao pasmina u proizvodnji mesa mnogo se iskoristavaju za krizanje s drugim srednje velikim pasmina- ma kuni¢a Njemadki veliki srebrni Kuni¢ Nastao je krizanjem razih sojeva srebrnastih kuniéa. To jé zapravao tamni srebrnjak, gdje je donja boja tamnoplava. a gornju boju saéinjavaju crni i bijeli vréci pokrovnih dlaka. © koligini bijelih 1 crnih vréaka zavisi hoée |i biti syjetliji ih tamniji soj, Boja otiju je tamnosmeda, Dlaka. mu je kraca od dlake francuskog srebrnjaka, Ta je pasmina otporna prema bolestima. Tijelo mu je duze i ispruzenije i teze od francus- kog srebrnjaka, Zenke su njeéne i mlijeéne majke koje bri2no odgujaju svoju mladuncud, Mladi dobro mapreduju tuts birlivi na hrant, S obzirom na jednobojnost krzna, krupnocu tijela i ostala dobra svojsiva tom je kuniéu priznata gospo- darska vrijednost u proizvodnji komercijalnih kuni¢a, Tirindki kunié ‘Ta se pasmina kuniéa pojavila godine 1900, u Njemaékoj, pokrajini Tiringiji, po kojoj je i dobila ime. Taj kuni¢ osebu|- nuh svojstava nastao je Krizanjem ruskog kuni¢a srebrnjaka i belgijskog orijaSa. Glava mu ima izraSene ligne kosti i §i- oko ¢elo, Razmak izmedu mesnatih j zaokruzenth usiju, ko- je drai uspravno, izrazito je velik, kao ni u jedne druge pas- mine kuniéa, Vrat mu je upadljivo kratak, a tijelo mu fe zbi- Jono I na jakim nogama srednje duéine. Boja je gornjeg dijela tijela, s vratnim dijelom glave, Zutocrvenkasta, protkana cr- nosmedim dlakama poput Cade u finom prijelazu, dajuci to- me dijelu tijela tamniii lt syjetlifi ton. Duz sredine ujela, pre- ma zadnjem | donjem dijelu, boja prelazi u plavkastl ton kojt je prema donjem dijelu Ujela sve zagasitiji i, s nosnim dije- 38 Jom glave { usima, najtaranije Je obojeni dio tijela. Svugdje po tijelu boja je u finim prijelazima i nijansama. Odi i nokti su smede obojent. Odstupanja ti boji mogu biti s vise ili ma- nje svjetliim ili tamnijim tonovima. Boja kuniéa u prvim da- nima Zivota plavkastog je tona, a poiom postaje izrazitija, i uu dobl od osam mfeseci najizrazitija je 1 najljepsa, a onda sve vide tarni. Ta Je pasmina otporna prema nepogodama i skromana jo s obzirom na hranu. Od potetnog sitnog kuniéa selekcijom jo uzgojen kunié 5 prosjetnom tezinom iznad 3 kg 1's veoma cijenjenim krznom. Vjeveri¢asti ili sivi kunié Temeljna je boja tih kunica siva, i boja krzna sliéna je bo}i sumske vieverice. Uzgoj vjeveriéastog ili sivog kuniéa bio je omiljen i pojavio se u raznim zemijama u nekih 36 varijacija sive boje. U Njemasko| ga zovu Fehkaninchen, u Francuskoj Fee ili Petit Gris, u Veliko} Britaniji Lilac, u Nizozemsko} Gouvenaar, a dobivao je i imene. prema mjestu i distriktu gdje se pojavio, kao marburfki, diseldorfskt itd. Vjeveritasti kunlé u Evropi se pojavio godine 1920, a u V. Britaniji godine 1922. dobiven je po genetiéaru R. C. Punnetu kriZanjem pla- vog beverena { havana-luniéa. Prvotno je nazvan Cambrid- 0 blue, a kasnije je dobio ime Lilac. Odrastao Lilac postize tezinu preko 3 kg a krznu mu je u Y. Britaniji veoma cije- njeno za kranarski oort Veliki sivac Odhicom 1 veliéinom vrio je slian beckim kuni¢ima, Po- krovna boja krzna nastaje od plavih i bifelih vrsaka jedno- eno izmijesanih, tako da daju biserast izgled. Odrastao ku- ni¢ dosegne teZinu od 45 kg. Truplo mu je dovolino veliko, a meso ukusno. Marburski sivi kunié Taj kunié je hoje svijetle sivoplave, a boja donje dlake mu fe svijatioplava, Pokrovna. boja mu je od sivoplavih, bijelih 39I smedih dlake, pa je ukupni utisak boje krzna sivkast. Trbuh 1 prsa nesto su bijede boje. Tijelo mu je vitko i ispruzeno. U Zenki se dopusta, mali podbradak. Diseldorfski biserasti sivac Biserastu sivu boju daju mu kolutovi svijetlosive, plavosive | migaste boje u dlaci. Boja krana dopustena mu je u svjetlijoj, sredn}oj | tamnijo} nijansi Marburski sivi i diseldorfski biserasti sivac po krupnoéi lijela pripadaju malim pasminama kuniéa, ali radi celine uvréeteni su zajedno s ostalim vjeveriéastim ili sivim kuni- ima, MALE PASMINE KUNICA U tu skupinu kuniéa dolaze kuni¢! éija se teZina odrastih grla kreée izmedu 15 do 3 kg. Uglavnom se uzgajaju radi vrlo cijenjenog krzna guste i fine dlake i kao sportski kuni¢i Kotice »krznoe obiéno se ostavljaju u prirodno} boji. Meso im je ukusno. Truplo postize dobru klaoméku tezimu, ali me- so je samo nusprodukt, jer se uzgajaju radi krzna. Odlika jo te skupine kuniéa velika otpornost prema hladnoti, skromni su u pogledu hranidbe | smjestaja, pa se lako uzgajaju i na skuéenom prostoru, Zenke su brigne majke { u jednom loglu odgoje'5 do 6 mladih, koji brzo napreduju i spolno rano do- zrijevaju. U to) skupini ima reiativno velik broj pasmina, a selokcijom se stvaraju i nove pasmine, pa se samo neke od poznatijih navode. Holandski kunié Njegovo je porijello priliéno nejasno, ali se smatra da po- tjeée, on ill njegovi preci, iz Nizozomske. Slican oblik i boja nalazi se {na platnima nizozemskin slikaca iz 16 1 17. sto joa. Godine 1630, uvezeni su iz Ostendea | Anbxerpena u ‘Veliku Britaniju ivi kuniéi poznati kao mali brabanson|, To su bili gotovo sigurno prva holandska pasmina kuni¢a. Od njih su britanski uzgajaéi kuniéa poteli odabirati kuniée s 40 Holandekt kunt narogttim Sarama, pa th smatraju | produktom britanske se lekcije, Sare te pasmine vrlo su karakteristiéne. Prednji im je dio tijela do polovice bijel, strazmji dio im je obojen, dok je dio straznjih nogu opet bijel, Postoji osam razliitih boja holand: ski kunica, Crna i plava, koje su najpopularnije boje, éoko- ladasta, madagaskarasia, blijedosiva, smedesiva, éeli¢nosiva | Zuta boja. Boje su o8tro ograniéene i radi pravilnosti Sara uuzgoj tog kuniéa naglo se Sirio. Genetska konstituelja ho- landskog kuniéa jo8 nije potupno dokazana. Smatra se da fe pod utjecajom nekoliko gena koji nisu zajedno povezani, pa kad se kriza s drugim pasminama, njegovi se tragovi te- Sko iskorijene. Holandsis kunié je zbijen, kratkog vrata, Siro ke glave i kratkth uéiju. Odrasla grla postignu tezinu od oko 25 kg, a meso im je vrio ukusno. Zenke su vrio plodne t mijeene: odbikuju se keo brigne majke koje rado prihvate i tudu mladuntad, Te njihove odlike narotito se iskori8tavaju u velikim uzgojima, gdje se pod njih podmede mladunéad slabije mbijednih Zenki, a one ih prihvate bez. protivijenja | 41othrane th ¢ najmanje gubitaka, Kao pasmina je veomna omi Ijena na izlozbama, a prilicno se upotrebljava 1 za laborato: rijska. istrazivanja, Mali Gingila-kunié Ta se pasmina iz Francuske progirila po cijeloj Evropi. Bo- ja krzna je kao | u velikog ¢incila-kunia, samo je dlaka ne- Sto kra¢a i guéa, sto se U kranarstvu narotito cijent. Mali Gingila-kunié odlikuje se velikom otpornoséu, ranozreloséu i dobrom plodnoséu. Zenke su dobre majke i dobre mlijed- nosti. TeZina gria kre¢e se izmedu 25 1 3 kg. U nekim uzgo- jima, provode kriganja izmedu malog i velikog éingila-kuniéa i njihovi su krizanci teski 3 do 4 kg, koji se u ameri¢kim standardima navode kao ¢inéila-standard. Mali éinéile- -kunié veoma je cijenjen u krznarstvu, a 1 najpopularnifi su a izlozbama, Mali havana-kunié U ameri¢kim standardima navodi se kao Havana sian dard, Boja krzna je kao i u velikog havana-kuniéa, smede- (Mali inéila-kunié 2 Cokoladasia, boja havana-cigare. Ta pasmina se odlikuje ot- pornostu i raznozreloscu. Kr2no jo} je veoma cijenjeno u krznarstvu, Mali srebrnasti kunié Mali srebrni kunié pojavljuje sou nekoliko sojeva. Crni, dij je pokrov crn, s bijelim vrscima, ernom medubo- jom i tamnoplavom donjom bojom, Zuti, ciji Je pokrov Zut, s bijelim vrécima, a donja boja je crvenkastozuta, ‘Smedh, éiji je pokrov crn, s bijelim vrécima smedeg tona, a donija boja je tamnoplava, Plavi, Giji je pokrov play, s bijelim vricima, a donja boja je plavkasta, Havana, Ciji je pokrov smed, s bijelim yrécima, smede ha- vana-meduboje i tamnoplave donje boje, U auth i smedih malih srebrajaka trbuh, donja strana do- nje Geljusti i donja strana su bijeli. Boja o¢iju je smeda, ali u plavih srebrnjaka boja o¢iju je plavosiva, Srebrnasta boja pokrova nastaje mijeSanjom bijelih i crnih vréaka dlaka, éiji brojéani omjer odluéuje hoée li bola biti svjetlije ili tamnije srebrnasta. Osnovna boja je sivoplava. Tijelo malih srebrnja- ka zbijeno je | kratko, njeznog kostura i slabih mi8iéa. Odra- sla gria postizu tezinu od 2 do a kg. USi su mu 8-9 cm duge Luske, & boje su kao boja leda, Radi medusobnog krizanja. “unuter pasmine dolazi do neizjednagenosti u boji krzna, pa se Cesto od deset kozica. ne mogu naéi dvije kozice jednake po boji. Zbog toga treba izbjegavati medusobna krianja 1 ustaliti jedan ili dva tipa s tamnijom ili svjetlijom bojom dla- ke. Mali srebrnasti kunié omiljen je na izlozbama, a u kranarstvu se cijene samo krzna izjednagena u bol Opaljeni kuni¢ ‘Ta pasmina, koja je bila poenata i pod imenom kuni¢ tvo- Ni, pojavila se godine 1880. u Veliko! Britaniji kao proizvod mutacije. Selekcijom je dotjerana godine 1896. i preko Njema- éke se prosirila u ostale zemlje. Prvi primjerci te pasmine bili su eri, jednoliéao obojenth eda, sa svijetlo obojenim 1atrbuhom i Zuto obojenim slabinama, Selekcijom se postiglo profirenje Zute ili Zutosmede bole preko Citavog trbuha, ust ju, nosnica i Sapa. Mutaciji se pripisuje pojava gena za Zutu boju. O tom genu zavisi na odredenim mjestima pojava 2u- tosmede boje, ti. opaljenosti ili paleza, Sto se joS naziva crtez pa i vatrenost, Opaljent Kunié ima ove sojeve: crno opaljent, plavo opaljeni, smedetokoladasto opalieni 1 golubljesivo opaljeni. Kako opaljenost ili pale? daje dojam 2ute boje, tt se sojevi nazivaju 1 ernozuti, plavozuti, smedezuti itd ‘Crno opaljeni (Black and tan) kunié ima kr2no tamnocrne boje, a palez svjetlije ili tamnije crvenosmede boje cini s os- novnom bojom na tjemenu trokut poput klina. Pale?, zatim prelazi unutarnjom stranom u8iju, tvori krug oko oéiju i spu- fta, se po nosu 1 bradi i preko cijelog irbuha. Plavo opaljeni kuni¢i imaju krzno plave boje. Pokrovna |e boja krzna posve tamnoplava, donja bola je plava dok je pale? neito svietlije crvenkastosmede bole, ‘Smedetokoladasto opaljent unié ima krzno éokoladaste boje, donja. boja je plava, a pale? je svijetle crvenkastosmede boje. Golubliesivo opalieni kuniéi imaiu krzno golubliesive boje 1 paicz crvenkastosmede boje. ‘Smede opaljeni kunié bio je jedan od popularnifih pomod- nih kuniéa, ali mu krzno nije nikada postalo omiljeno u kranarstvu, Nejragireniji je crno opaljent kunié, Opaljeni kuniéi imaju: krano s gustom, kratkom 1 dobro prileglom dlakom uz tijelo. Odrasla gria dosegmu tezinu od 2do 3 kg. Zenke u legit daju 4 do 5 mladih 3 brigno ih ot hhranjuju. Mladi kuniéi se uz malo hrane lako utove, ali meso im je, za razhku od ostalih pasmina, nesto ru2itastije boje. Ta pasmina je omiljena na izlozbama Risasti kuni¢ Porijeklo mu nije potpuno poznato, Tvrdi se da je godine 1920, nastao u Njemacko} krizanjem marburskog i augsbur- Skog sivca, Vjerojatnije je da mu je Svedska prava domovina, gdje je nastao kriZanjem havana-kuniéa s plavim kuniéima, ‘a kasnije se prosirio u Njemackoj kao novi soj. Krzne risa- stog kunica ima finu { gustu diaku oko 4 cm dugu. Donji dio dlake, do visine od 05 do 1 cm, posve je bijele boje, u sredint “ je dlaka smedecrvenkasta, a gornii dio je svijetie srebrnasto- sive bole, pa se iko pri kretanju boja dake prelijeva. Kako boja dlake podsjeta na boju risa, to je po njemu kuni¢ | dobio ime. OCi su mu pepeljastoplave boje slabog crvenkastog sja- Ja, a okolina im je obrubliena svjetiijim dlakama, Donja 6e- just, trou 1 donja strana repa su bijeli Risasti kuni¢ pojav- ljuje se u razliéitim nljansama, pa je eéko odrediti jednu standardnu boju. Greskom se smaira yeti podbradak u Zen- ke i mnogo ispremijeganih bijelih dlaka (bijele pjege) Kao pasmina se najvige ragirio u Francusko}, CeSko) | Njomacko}, Zonke su plodne i kao brizne majke othrane po leglu 6 do 8 miladih. Ruski kuni¢ To je jedna od najstarijih pasmina kuni¢a koja se pojavila iemedu godine 1700. i 1850, ali mu porijeklo nije potpuno utvrdeno, Vjeruje se da je nastao u Aziji, odakle je prenesen u Evropu. Selekcijom je dotjeran do denagnjeg oblika. Taj je ‘kunié bio poznat pod raznim nazivima, kineski kunié, egipat- ski garavac, dok konaéno u Evropi nije ustaljeno danasnje imo rusk! Kunié, a u Veliko} Britaniji i Americi himalaja- “Kuni. ‘Temeljna boja krzna ruskog kuni¢a je bijela, a krajnji su dijelovi tijela: nos, u5i, rep i noge crni ili plavi. Crna ili plava boja mora biti jasno i otro ograniena od bijele boje. Obo- janost krajnjih dijelova tijela pripisuje se gonu u nizu éini- laca koji kontroliraju razvoj obojenosti. Gen za obojenost krajnjih dijelova jo dominantan prema albino-genu, ali je recesivan prema drugim genima u tom nizu. Tamne melje ‘krana mogu se pojaviti 1 na érugim mjestima ako su ta mje- sta izlozena hladnoti. Mladi ne. svijet dolaze potpuno bili, 5 posve slabim odsjajem ruzitaste boje, a obojenost krajnjih dijelova tijela pojavljuje se u drugom mjesecu i ustali u pe- tom. Okrajna crna bola u starijoj dobi postaje sve bljeda, dok s@5 do 6 gedina posve pobijell. Ta pasmina kuniéa, sa svi- jotlocrvenim ogima i stro odijeljenom bojom dake, ljepog je vanjskog izgleda, Odresli kuniéi dosegnu tezinu od 2 do akg. Zenke se odlikuju dobrom plodnoséu i mlijetnoS¢u. Po leglu daju 7 do 8 mladih, koji vrlo brzo napreduju 1 nisu izbirljivi u brani. Krzno \m je jedno vrijeme bilo vrlo cijenje- 45no i njihov se uzgoj naglo progiric. Posebno se zimske kodice upotrebljavaju za krzno, ali im se prije uéinjanja odrezu crni okrajni dijelovi. U posljednje vrijeme ti su kunici Iskljucivo izlozbene Zivotinje, iako do neke mjere sluze za. laboratorij ska istrazivanja Buduci da su to, medu svim ostalim kuni- ima, najpitomiji kunici, oni postaju sve vise izvanredni mi Henici, PATULJASTI KUNICI Njthov uzgo) nastao je iz potpuno sportskih pobuda, pri éemu se islo do krajnosti u snizavanju tezine, pa cak 1 do 1 kg todine odraslog gria. Nizozemski patuljasti kunié Ta je pasmina kuniéa uzgojena u Nizozemskoj od poljskog kxuniéa, ali selekcijom uzgojenih gria ostalo je malo srodstva Nizozemski patujasti kunié izmedu te dvije pasmine, Njegov uzgoj u Nizozemsko| proki nut je za vrijeme rata njemazkorn okupacijam i nije ga bilo do godine 1950, kad je postao vrlo omiljen sportski kunié Uzgaja se u raznim bojama. Osim bijele boje, koja je najo miljenija, postoli crna, tamnosmeda, smeda, biserastozadim- jena, pa Cak i Ginéile-boja, Tijelo mu je kraiko, zdepasto 1 zbijeno. Maksimaina tezina odraslih gria je 13 kg. To je i kijudivo izlozbeni kunié, 1 nesumniivo postaje sve omiljeni}i Jjubimac djece, Poljski kunié Ta pasmina kuni¢a poznata je 1 pod imenom hermelinski kunié Porijello mu je nepoznato, ali vjerojatno je uzgojen od danskog ili himalaja-Kuniéa, Na taj nacin pojavio se u Veliko} Britaniji tokom godine 1860. 1 1870. iako se u isto yrijeme u Evropi polavila vrlo slicna pasmina. To je zapravo albino-kunié § crvenim ogima. U prvo vrijeme dobrim dije- Jom bio je vedi od danagnjeg kunica | vagao je 18 do 24 kg. Pols kumié a