Poslijediplomski specijalistiki studij: ''Projektiranje u eliku podrano kompjutorom''

Sveuilite u Zagrebu Graevinski fakultet Sveuilini poslijediplomski specijalistiki studij

S !"#$%S&" %$'

PRORAUN TEMELJNE STOPE STUPA

Poslijediplomski specijalistiki studij: ''Projektiranje u eliku podrano kompjutorom''

SADRAJ

PRORAUN STOPE ELINOG STUPA )stup optere*en tlanom aksijalnom silom+ PRORAUN STOPE ELINOG STUPA )stup optere*en aksijalnom silom i momentom savijanja+ (. Proraunska nosivost lijeve strane ve/e na /ate/anja )012l2%d+ (.(. #osivost rebra stupa na /ate/anje)0t24c2%d+ (.5. #osivost leine ploevine optere*ene savijanjem )0t2%d+ 5. Proraunska nosivost lijeve strane ve/e na pritisak )062l2%d+ 5.(. Proraunska nosivost betona ispod lijeve pojasnice stupa optere*enog tlanim optere*enjem )0c2l2%d+ 5.5. Proraunska nosivost lijeve pojasnice i rebra stupa optere*eni8 tlanim optere*enjem )0c2fc2%d+ ROTACIJSKA KRUTOST STOPE ELINOG STUPA ANKERI NUMERIKI PRIMJER ''UPETE'' VEZE TEMELJ-STUP PARAMETARSKE ANALIZE POPIS LITERATURE

, 3 3 (( (7 (7 (7 ((3 59 5: 5;

Poslijediplomski specijalistiki studij: ''Projektiranje u eliku podrano kompjutorom''

PRORAUN STOPE ELINOG STUPA (STUP OPTEREEN TLANOM AKSIJALNOM SILOM)

<tpornost spojni8 elemenata kod ''"'' i ''='' nosaa2 koriste*i 6>, (>32 i/raunava se pomo*u /amjenskog 1>elementa. #a taj se nain provodi i proraun otpornosti temeljne stope stupa )0c2%d+2 i/loene aksijalnoj tlanoj sili2 /adanoj centrino. ? ovom sluaju /brajaju se , otpornosti pojedini8 1>elemenata koji se ne smiju preklapati. 'va 1>elementa su dobivena ispod pojasnica stupa2 a jedan ispod rebra stupa )slika (+.

2 1

- e
3

l e

Slika

#epreklapanje 1>elemenata

fektivna irina i efektivna duina su nominalne vrijedosti i mogu biti ra/liite od stvarni8 dimen/ija komponenata ve/e koju predstavljaju.

Slika !

Pritisnuta povrina /amjenskog 1>elementa

Proraunska nosivost pojasnice 1>elementa2 u ovom sluaju podlone ploevine2 odreuje se na nain: "C#R$ % &'$ ()&& l)&& gdje je:
,

Poslijediplomski specijalistiki studij: ''Projektiranje u eliku podrano kompjutorom''

()&& @ l)&& @ &'$ @

efektivna irina pojasnice 1>elementa )slika 5+ efektivna duina pojasnice 1>elementa )slika 5+ proraunska vrsto*a ve/e na kontaktni pritisak

Pretpostavlja se ravnomjerno irenje optere*enja )slika 5+ od sila koje se prenose preko /amjenskog 1>elementa. Pritisak leine ploevine2 na kontaktnu povrinu2 ne bi trebao biti ve*i od proraunske vrsto*e na kontaktni pritisak )fjd+2 a dodatna kontaktna irina ne bi trebala treba biti ve*a od: * % + ( &, - ( . &'$ gM/ ) ) 012 gdje je: +> debljina pojasnice 1>elementa2tj. u ovom sluaju debljina podlone ploevine &'$ @ proraunska vrsto*a na kontaktni pritisak &ada je projekcija stvarne veliine osnovne komponente ve/e2 koja je predstavljena 1> elementom2 manja od od veliine ''c''2 tada se projekcija odreuje prema slici 5a. &od odreivanja proraunske vrsto*e na kontaktni pritisak )fjd+2 trebamo imati podatke o raunskoj nosivosti betona /a koncentriranu silu )0%du+: &'$ % b' "R$3 - ( ()&& l)&& ) gdje je: bj koeficijent ovisan o materijalu u temeljnom spoju )moe biti 5A, pod uvjetom da karakteristina otpornost materijala kojim se vri /avrno /alijevanje ispod podlone ploevine nije manja od 59B karakteristine vrsto*e betonskog temelja2 i ako debljina sloja od materijala /a /alijevanja nije ve*a od 59 B najmanja irine eline podlone ploevine. $ko je debljina sloja materijala kojim se vri /avrno /alijevanje ve*a od 79 mm2 tada karakteristina vrsto*a materijala /a /alijevanje moe biti najmanje kao i karakteristina vrsto*a betonskog temelja. "R$#3 @ raunska nosivost betona /a koncentriranu silu )slika ,+.

"R$#3 % A*/ &*$ ( A* - A*/ ) 012 4 . A*/ &*$

Poslijediplomski specijalistiki studij: ''Projektiranje u eliku podrano kompjutorom''

Slika .

'istribucija optere*enja u betonskom temelju )preu/eto i/

Poslijediplomski specijalistiki studij: ''Projektiranje u eliku podrano kompjutorom''

PRORAUN STOPE ELINOG STUPA (STUP OPTEREEN AKSIJALNOM SILOM I MOMENTOM SAVIJANJA)

Ceina ploevina stupa treba biti dovoljne veliine2 krutosti i otpornosti da bi proslijedila aksijalnu silu2 poprenu silu i moment savijanja do temelja. <ptere*enje podlone ploevine stupa aksijalnom silom i momentom savijanja moe biti distribuirano na vie naina2 ovisno o odnosu relativni8 veliina aksijalne sile i momenta savijanja. #aini distribucije optere*enja podlone ploevine stupa: 1) $ko je $/5i6a6+6a +la76a ak8i'al6a 8ila2 tada je potpuno tlano optere*enje postignuto ispod obje pojasnice stupa:

Slika 9 Stopa stupa u sluaju dominantne aksijalne tlane sile

2)

$ko je $/5i6a6+6a :la76a ak8i'al6a 8ila tada je potpuno vlano optere*enje postignuto u oba ankera.

Slika 2 Stopa stupa u sluaju dominantne aksijalne vlane sile

3)

$ko je $/5i6a6+a6 5/5)6+ 8a:i'a6'a u stupu2 tada se ispod jedne pojasnice stupa javlja tlano optere*enje2 a na suprotnoj strani se javlja vlano optere*enje u ankeru. 'oprinos pritisnutog dijela betona ispod rebra stupa )1>element 5+ se i/ostavlja )slika (+.

Poslijediplomski specijalistiki studij: ''Projektiranje u eliku podrano kompjutorom''

Slika ; Stopa stupa u sluaju dominantnog momenta savijanja

%aunski moment otpornosti stope stupa )!j2%d+ koja je i/loena kombiniranom djelovanju momenta savijanja moe se odrediti prema metodi prika/anoj u tablici:

Slika < P=/=a7368ki 5/5)6+ 6/8i:/8+i 8+/>) 8+3>a (M'#R$)

gdje je: "T#l#R$ ? raunska nosivost lijeve strane ve/e na /ate/anje "T#=#R$ ? raunska nosivost desne strane ve/e na /ate/anje "C#l#R$ ? raunska nosivost lijeve strane ve/e na pritisak "C#=#R$ ? raunska nosivost desne strane ve/e na pritisak

Poslijediplomski specijalistiki studij: ''Projektiranje u eliku podrano kompjutorom''

) Ra7368ka 6/8i:/8+ :)@) 6a @a+)@a6') "T#R$ ? raunska nosivost ve/e na /ate/anje je jednaka manjoj od slijede*i8 vrijednosti: 1 1 N/8i:/8+ =)(=a 8+3>a 6a @a+)@a6')

%aunska nosivost neukru*enog rebra stupa i/loenog /ate/anju2 odreuje se pomo*u i/ra/a: "+#A*#R$ % ( w()&&#+#A* +A#* &,#A* ) - gM/ gdje je: +A1* @ debljina rebra stupa ()&&#+#A* @ efektivna irina rebra &,#A1* @ granica poputanja elika gM/ @ parcijalni koeficijent sigurnosti /a otpornost presjeka klase (252, w > koeficijent redukcije kojim se u/ima u ob/ir interakcija sa smicanjem rebra stupa )odreuje se pomo*u tablice -.,.2 poglavlje -.5.-.52 i/ # (DD,>(>3+. ? ovom sluaju koeficijent redukcije se i/raunava na nain: w% - ( B #. (()&&#*#A* +A#* - A:* )! )0#2 gdje je: A:* @ povrina smicanja stupa fektivna irina rebra stupa2 optere*enog /ate/anjem2 odreuje se ovisno o vrsti ve/e. Za /avarene ve/e2 efektivna irina rebra stupa se odreuje na nain: ()&&#+#A* % +&( B ! ( ! ) 012 a( B 2 ( +&* B 8 ) gdje je: 8 % =* @ /a valjane ''"'' i ''='' presjeke stupa 8 % (!)012 =* @ /a /avarene ''"'' i ''='' presjeke stupa >sve o/nake su prika/ane na slici 3 i D.

Poslijediplomski specijalistiki studij: ''Projektiranje u eliku podrano kompjutorom''

Slika C 'efinicije veliina e2 emin2 rc i m

Slika D </nake sastavni8 dijelova elemenata

? ovom sluaju imamo ve/u sa vijcima2 tj. rebro stupa je /avareno /a podlonu ploevinu2 te se preko nje prenosi optere*enje. Za vijane ve/e je efektivna irina rebra stupa )beff+ i/loenog /ate/anju jednaka efektivnoj duini )leff+ ekvivalentnog 1>elementa kojim je predstavljena pojasnica stupa. fektivna duina ekvivalentnog 1>elementa2 be/ ukru*enja pojasnice2 odreuje se na nain:

Slika 0

fektivna duina /a neukru*enu pojasnicu stupa

Poslijediplomski specijalistiki studij: ''Projektiranje u eliku podrano kompjutorom''

fektivna duina ekvivalentnog 1>elementa2 be/ ukru*enja pojasnice2 odreuje se na nain:

Slika

ktivna duina /a ukru*enu pojasnicu stupa

gdje se o/nake )5i6 i 5 odreuju pomo*u slike 3.

(9

Poslijediplomski specijalistiki studij: ''Projektiranje u eliku podrano kompjutorom''

1!1

N/8i:/8+ l)EiF6) >l/7):i6)# i8>/$ >/'a86i*) 8+3>a# />+)=)G)6) 8a:i'a6')5 (@a+)H63+i T-)l)5)6+)

Ceina ploevina optere*ena savijanjem2 uslijed /ate/anja2 moe se modelirati pomo*u /amjenskog 1>elementa. %aunska nosivost i model loma pojasnice /amjenskog 1> elementa su isti kao kod leine ploevine stupa )usvojena pretpostavka+. fektivna irina pojasnice /amjenskog 1>elementa ne mora biti jednaka stvarnoj irini komponente koju 1> element prika/uje. %ed vijaka2 na prepustu leine ploevine stupa2 se promatra kao ekvivalentni 1> element. $ko ima vie redova2 svaki se promatra kao ekvivalentni 1>element. fektivna duina /a ovaj sluaj2 odreuje se pomo*u tablice:

Slika ! Ek:i:al)6+6a Fi=i6a @a l)EiF6) >l/7):i6)

gdje je: 5I > udaljenost vijaka na prepustu leine ploevine do pojasnice stupa 5 > prika/ano na slici 3. a - odreuje se pomo*u dijagrama na slici (,. A @ prika/ano na slici (:.
((

Poslijediplomski specijalistiki studij: ''Projektiranje u eliku podrano kompjutorom''

Slika . Erijednost parametra a /a leine ploevine

(5

Poslijediplomski specijalistiki studij: ''Projektiranje u eliku podrano kompjutorom''

Slika 9 M/$)li=a6') >/$l/E6) >l/7):i6) ka/ >/8)(6/H T-)l)5)6+a

#akon odreivanja efektivna duine )leff+2 proraun nosivosti leine ploevine2 optere*ene savijanjem2 se odreuje prema tablici:

Slika 2 P=/=a7368ka 6/8i:/8+ >/'a86i*) T-)l)5)6+a "T#R$

gdje je: M/$)l @ potpuna plastifikacija leine ploevine M/$)l ! @ otka/ivanje vijaka2 pra*eno plastifikacijom leine ploevine. M/$)l . @ otka/ivanje vijaka L( @ duljina i/duenja vijka )jednaka ukupnoj duljini limova i podloaka F polovina sume visine glave vijka i visine matice duljina i/duenja ankera )jednaka sumi osmostrukog osnovnog promjera vijka2 sloja podlivke2 debljine leine ploe2 visine podloka i polovina visine matice L(J % C#C 5. A8 - S(l)&&# +&.) "T#R$ > proraunska nosivost pojasnice /amjenskog 1>elementa na /ate/anje K @ sila uslijed efekta poluge M>l# #R$ % 0#!2 S(l)&&# +&! &, - gM0)

(,

Poslijediplomski specijalistiki studij: ''Projektiranje u eliku podrano kompjutorom''

M>l#!#R$ % 0#!2 S(l)&&#! +&! &, - gM0) M(>#R$ % 0#!2 S(l)&&# +(>! &,#(> - gM0) 6 % )5i6 ali 6 #!2 5 "+#R$ > proraunska nosivost vijka na /ate/anje S"+#R$ @ suma nosivosti 0t2%d svi8 vijaka na /amjenskom 1>elementu Sl)&&# @ vrijednost Sleff /a model loma ( Sl)&&#! @ vrijednost Sleff /a model loma 5 )5i6# 5 i +& ? o/naeni na slici (-. &,#(> @ granica poputanja kontra ploice kod /amjenskog 1>elementa +(> @ debljina kontra ploice A8 @ povrina presjeka vijka ili ankera2 )A%$A-9 $A @ promjer podlone ploice /a maticu ili irina kro/ mjerodavne toke na glavi vijka ili matice

Slika ; Di5)6@i') >/'a86i*) )k:i:al)6+6/H T-)l)5)6+a

&ada postoji mogu*nost da se pojavi efekt poluge2 raunsku nosivost pojasnice 1> elementa treba u/eti kao najmanju od , mogu*a modela. $ko nema mogu*nosti pojave efekta poluge2 raunska nosivost pojasnice 1>elementa se u/ima kao manja od dvije vrijedosti /a mogu*e modele loma )slika (7+.

(:

Poslijediplomski specijalistiki studij: ''Projektiranje u eliku podrano kompjutorom''

!) Ra7368ka 6/8i:/8+ :)@) 6a >=i+i8ak "*#R$ ? raunska nosivost ve/e na pritisak je jednaka manjoj od slijede*i8 vrijednosti: 2.1. Ra7368ka 6/8i:/8+ ()+/6a i8>/$ >/'a86i*) 8+3>a />+)=)G)6/H +la76i5 />+)=)G)6')5 ("*#R$)

Proraunska nosivost betona i podlivke na pritisak2 /ajedno sa leinom ploevinom stupa optere*enom na savijanje )0c2%d+2 jednaka je nosivosti ekvivalentnog 1>elementa. Proraun nosivosti /a ovaj sluaj prika/an je na strani , ovog seminara2 pod naslovom ''P%<%$G?# S1<P G C"G#<G S1?P$ )S1?P <P1 % H # 1C$G#<! $&S"I$C#<! S"C<!+''. !1!1 Ra7368ka 6/8i:/8+ >/'a86i*) i =)(=a 8+3>a />+)=)G)6iL +la76i5 />+)=)G)6')5 ("*#&*#R$)

%e/ultanta proraunske nosivosti na pritisak2 pojasnice stupa i pritisnute /one rebra stupa2 djeluje u centru pritiska2 tj. u sredini debljine pritisnute pojasnice stupa. Proraunska nosivost pojasnice stupa i dijela rebra2 odreuje se: "*#&(#R$ % (M*#R$ - (L - +&( ) gdje je: L @ visina presjeka stupa M*#R$ > proraunski moment nosivosti poprenog presjeka stupa +&( @ debljina pojasnice stupa

(7

Poslijediplomski specijalistiki studij: ''Projektiranje u eliku podrano kompjutorom''

ROTACIJSKA KRUTOST STOPE ELINOG STUPA

%otacijska krutost ve/e se odreuje na osnovu fleksibilnosti njeni8 osnovni8 komponenata. 0leksibilnosti osnovni8 elemenata ve/e su prika/ane elastinim koeficijentima krutosti ''ki'' /a svaku njenu komponentu. %otacijska krutost stope stupa koja je optere*ena aksijalnom silom i momentom savijanja2 proraunava se pomo*u i/ra/a u tablici:

Slika < R/+a*i'8ka k=3+/8+ 8+/>) 8+3>a (S')

Prilikom prorauna2 koriste se o/nake /a koeficijente krutosti: kT#l @ koeficijent krutosti na /ate/anje /a lijevu stranu ve/e2 a koji je jednak /broju koeficijenata krutosti k(7 i k(- koji djeluju sa lijeve strane ve/e. kT#= @ koeficijent krutosti na /ate/anje /a desnu stranu ve/e2 a koji je jednak /broju koeficijenata krutosti k(7 i k(- koji djeluju sa desne strane ve/e. kC#l @ koeficijent krutosti na pritisak /a lijevu stranu ve/e2 a koji je jednak koeficijentu krutosti k(, koji djeluju sa lijeve strane ve/e. kC#= @ koeficijent krutosti na pritisak /a desnu stranu ve/e2 a koji je jednak koeficijentu krutosti k(, koji djeluju sa lijeve strane ve/e. <dnos krutosti )m+ se odreuje pomo*u odnosa i/meu proraunskog momenta )! proraunskog momenta nosivosti stope stupa )! j2%d+. $ko je: !j2
d j2 d

+i

5A, ! j2%d
d

mJ( mJ)(27 !j2 d A !j2%d +

5A, ! j2%d < !j2

< ! j2%d

(-

Poslijediplomski specijalistiki studij: ''Projektiranje u eliku podrano kompjutorom''

gdje se koeficijent '' '' dobiva i/ tablice na slici (3. Ti> 8>/'a Zavaren Geona ploa sa vijcima Ee/e sa kutnicima na pojasnicama2 koji su spojeni vijcima Ceina ploa
Slika C V=i')$6/8+ k/)&i*i')6+a

52; 52; ,2( 52;

&oefcijent krutosti /a pritisnut beton: k . % E* ( ()&& l)&& )0#2 - #!<2 E gdje je: E* @ modul elastinosti betona E @ modul elastinosti elika ()&& > efektivna irina pojasnice /amjenskog 1>elementa l)&& > efektivna duina pojasnice /amjenskog 1>elementa &oefcijent krutosti /a leinu plou optere*enu savijanjem )uslijed /ate/anja+: k 2 % 0#C2 l)&& +>. - 5. > postoje utjecaji od efekta poluge k 2 % 0#9!2 l)&& +>. - 5. @ ne postoje utjecaji od efekta poluge gdje je: l)&& > efektivna duina pojasnice /amjenskog 1>elementa +> @ debljina leine ploe 5 @ o/naeno na slici (&oefcijent krutosti /a ankere optere*ene /ate/anjem: k ; % #; AS - L( k ; % !#0 AS - L( > postoje utjecaji od efekta poluge > ne postoje utjecaji od efekta poluge

gdje je: L( @ duljina i/duenja vijka )jednaka ukupnoj duljini limova i podloaka F polovina sume visine glave vijka i visine matice+ ili duljina i/duenja ankera )jednaka sumi osmostrukog osnovnog promjera vijka2 sloja podlivke2 debljine leine ploe2 visine podloka i polovina visine matice+. A8 @ povrina presjeka vijka ili ankera.

(;

Poslijediplomski specijalistiki studij: ''Projektiranje u eliku podrano kompjutorom''

ANKERI

$nkeri su sastavni dio prikljuka elinog stupa i betonskog temelja i trebaju osigurati raunsku nosivost na /ate/anje2 silu upanja i momente savijanja. Erlo esto se koriste i /a osiguranje raunske nosivosti na re/nu silu. &od odreivanja sile /ate/anja u ankerima2 uslijed momenta savijanja2 krak sila je jednak ra/maku i/meu teita povrine kontakta na strani pritiska i teita grupe vijaka na strani /ate/anja. Sidrenje ankera u temelj se moe ostavariti na nekoliko naina: (+ &ukom 5+ Eijkom sa podlonom ploevinom ,+ #eki drugi elemenat /a unoenje optere*enja u betom2 ili neki drugi nain privr*enja &ada ankeri imaju kuku /a sidrenje2 duina sidrenja treba biti takva da ne doe do upanja prije pune plastifikacije ankera. ? sluaju kada anker prenosi optere*enje u beton preko ploe sa vijcima2 tada ne treba u/imati u ob/ir utjecaj prianjanja ankera i betona. Ra7368ka 6/8i:/8+ a6k)=a 6a @a+)@a6') 8) /$=)M3') ka/ 5a6'a :=i')$6/8+ /$N (+ %aunska nosivost ankera na /ate/anje "+#R$ % 0#D &3( A8 - gM2 gdje je: A8 @ neto povrina presjeka ankera &3( ? vrsto*a na /ate/anje gM2 > parcijalni koeficijent sigurnosti )J(257+ 5+ %aunska nosivost na prianjanje betona /a anker "8 % 3 &($ l( gdje je: "8 @ vlana sila 3 @ opseg presjeka ankera &,$ @ raunska granica poputanja elika F> promjer ankera lb > osnovna duljina sidrenja lb % F fyd / 4 fbd &($ ? raunska vrsto*a prionljivosti )tablica 7., )7.5.5+K # (DD5>(> (:(DD(+
(3

Poslijediplomski specijalistiki studij: ''Projektiranje u eliku podrano kompjutorom''

&bd % ( 0#.; (&*k)0#2 ) - g* g* @ koeficijent sigurnosti )J(27+ &*k @ karakteristina vrsto*a betona

Ra7368ka 6/8i:/8+ a6k)=a 6a >/85ik (')$6a >/85i76a =a:6i6a) 8) /$=)M3')N ":#R$ % av &3( A - gM2 gdje je: A @ bruto povrina presjeka ankera A % A8 @ kada posmina ravnina prola/i kro/ dio ankera sa navojem &3( ? vrsto*a na /ate/anje gM2 > parcijalni koeficijent sigurnosti )J(257+ a: %0#; @ /a klase vrsto*e :.-2 7.-2 3.3 a: %0#2 @ /a klase vrsto*e :.32 7.32 -.3 i (9.D

NUMERIKI PRIMJER

(D

Poslijediplomski specijalistiki studij: ''Projektiranje u eliku podrano kompjutorom''

? ovom numerikom primjeru je prika/an proraun temeljne stope optere*ene tlanom aksijalnom silom2 momentom savijanja i poprenom silom2 ali /a sluaj kada je dominantna tlana aksijalna sila )tlano optere*enje je postignuto ispod obje pojasnice elinog stupa+. Za$a+akN Treba provjeriti nosivost temeljne stope elinog stupa optereene tlanom silom 360 kN, momentom savijanja 36 kNm, posminom silom 52 kN. Debljina podlo ne ploevine je !0 mm. Temeljna stopa je ankerirana pomou " ankeraF !6. #elini stup je $%& 2"0, kvaliteta elika stupa i podlo ne ploevine je 'e(360, a beton temelja je kvalitete ) !6*20.

ULAZNI PODACI !aterijal: elik: 0e>,-9 beton: 6 (-A59 <ptere*enje: # d J >,-9299 k# ! d J ,-299 k#m

fL J 5,7 #Amm5 fu J ,-9 #Amm5 fck J (- #Amm5 fck2cube J 59 #Amm5

kscentricitet: Profil stupa:

e J ! d A # d J >92(9 m OEA !90 b J 5:9 mm 8 J 5,9 mm t4 J ;27 mm tf J (5 mm !62%d J (7D299 k#m

)uvjet: >/cMeM /c+

seminar str. ;

Podlona ploevina: a J ,39299 mm b J ,39299 mm ?daljenost pritisnute pojasnice stupa od osi stupa: /c2r J 92((7 m /c2l J 92((7 m &rak sila: / J 925, m Netonski temelj: 8temelj J D99299 mm atemelj J :99299 mm btemelj J :99299 mm

seminar str. -

59

Poslijediplomski specijalistiki studij: ''Projektiranje u eliku podrano kompjutorom''

Slika D SL)5a+8ki >=ika@ +)5)l'6) 8+/>) 8+3>a

PRORAUN TEMELJNE STOPE Ra7368ka 6/8i:/8+ :)@) 6a >=i+i8ak ("C#R$)N <dabire se manja vrijednost od dvije navedene:
1.)

seminar str. ;

Tla76a /+>/=6/8+ ()+/6aN seminar str. , > povrina rsprostiranja tlanog optere*enja u betonskom temelju: a F 5ar J :99299 mm a( J min 7 a J (D99299 mm J :99299 mm a F 8 J (539299 mm 7 btemelj J 5999299 mm >/bog simetrije a(J b( > faktor koncentracije tlanog optere*enja: k' % ((a ( )-(a())0#2 kj J )):99O:99+A),39O,39++ 927 J (297 > otpornost ve/e na kontaktni pritisak: &'$ % b' k' &*k - g* seminar str. :

5(

Poslijediplomski specijalistiki studij: ''Projektiranje u eliku podrano kompjutorom''

fjd J 92-;O(297O(-A(27 J ;275 #Amm5 > debljina podlone ploevine: t J (9 mm > dodatna kontaktna irina 1>elementa )c+: * % + ( &, - (. &'$ gM/ ))0#2 c J (9O)5,7A),O;275O(297++927 J ,(279 mm seminar str. ,

> efektivne irine i duine pojasnica /amjenski8 1>elemenata )slika (D+: leff2( J bF5Oc J 5:9F5O,(27 J ,9,299 mm beff2( J tf F5Oc J (5F5O,(27 J ;7299 mm leff2, J leff2( beff2, J beff2( leff25 J 8>5O tf @ 5Oc J 5,9>5O(5>5O,(27 J (:,299 mm beff25 J t4 F5Oc J ;27F5O,(27 J ;9279 mm > raunska nosivost pojasnice 1>elementa2 tj. podlone ploevine: "C#R$ % &'$ l)&& ()&& 062%d2( J ;275O,9,299O;7299 J (;923D k# 062%d25 J ;275O(:,299O;9279 J ;723( k# 062%d2, J ;275O,9,299O;7299 J (;923D k# 062%d J 062%d2( F 062%d25 F 062%d2, J (;923DF;723(F(;923D J :(;27D k# !1) N/8i:/8+ >/'a86i*) i =)(=a 8+3>a />+)=)G)6iL +la76i5 />+)=)G)6')5N "*#&(#R$ % M*#R$ - (L - +&() 0c2fb2%d J (7D299A)925,>929(5+ J ;5D2,- k# 9 <#2D kN5 P .;0 kN5 seminar str. (7

ZADOVOLJAVA

Ra7368ki 5/5)6+ 6/8i:/8+i 8+/>) 8+3>a (M'#R$)N <dabire se manja vrijednost od dvije navedene:

seminar str. ;

55

Poslijediplomski specijalistiki studij: ''Projektiranje u eliku podrano kompjutorom''

M'#R$# %(-"*#R$ @) - ((@*#=-))B ) !j2%d2(J)>:(;27DO925,+ A ))92((7A)>92(9++F(+ J -:92,, k#m M'#R$#!%(-"*#R$ @) - ((@*#l-))- ) !j2%d2(J)>:(;27DO925,+ A ))92((7A)>92(9++>(+ J ::2-; k#m 99#;< kN5 P .; kN5 PRORAUN ANKERA Pretpostavljaju se ankeri sa kukom koji su optere*eni samo posminim optere*enjem. <ptere*enje: 1 dJ 75299 k# Pretpostavljeni ankeri: F J (- mmK ): komada+ &lasa ankera: fL J 5:9 #Amm5 fu J :99 #Amm5 Posmina otpornost: 0v2%k J ,;2;9 k# 0v2%d J 0v2%kA(257 0v2%d J ,;2;9A(257 J ,92(- k# ?kupna posmina otpornost: 0v2%d2ukupno J : 0v2%d 0v2%d2ukupno J :O ,92(- J (592-: k# !0#;9 kN P 2!#00 kN &.E :.-K ZADOVOLJAVA

!.&.(@,73 str.

ZADOVOLJAVA seminar str. (3

%aunska vrsto*a prionljivosti: &($ % ( 0#.; (&*k)0#2 ) - g* fbd J ))92,-O)(-+927+A(27 J 92D- #Amm5 'uljina sidrenja:

l( % F&,$ - 9 &($ lb J )(-O)5:9A(2(7++A):O92D-+J3-D27- mmJ 3;299 cm

PARAMETARSKE ANALIZE

5,

Poslijediplomski specijalistiki studij: ''Projektiranje u eliku podrano kompjutorom''

#a isti nain kao to je napravljen proraun numerikog primjera2 napravljene su parametarske anali/e /a 5 sluaja. ? prvom sluaju su svi parametri jednaki onima u pret8odnom numerikom primjeru2 a promjenjiva je debljina podlone ploevine. ? drugom sluaju je debljina podlone ploevine konstantna2 a mijenja se marka betona temelja. ( . sluaj ?/ima se u ob/ir (, ra/liiti8 debljina podlone ploevine2 a beton temelja je konstantne kvalitete )6 (-A59+. <dnos pove*anja momenta otpornosti temeljne stope2 u odnosu na debljinu podlone ploevine2 prika/an je u tablici i na dijagramu )slika 59+.

'ebljina podlone ploevine )mm+ (9 (( (5 (, (: (7 ((; (3 (D 59 5( 55

%aunski moment nosivosti temeljne stope !j2%d )k#m+ ::29( :32(; 752:9 7-2;9 -(297 -72:; -D2D7 ;:279 ;-237 ;-237 ;-237 ;-237 ;-237

5:

Poslijediplomski specijalistiki studij: ''Projektiranje u eliku podrano kompjutorom''

Raunski moment nosivosti temeljne stope stupa (kNm)
90 raunski moment nosivosti (kNm) 80 70 60 50 40 30 20 10 0 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 debljina podlone ploevine (mm ) 52,4 48,17 44,01 56,7 74,5 76,8576,8576,8576,8576,85 69,95 65,47 61,05 Skup1

Slika !0

1 Sl37a' - 5a=ka ()+/6a k/68+a6+6a (C ;-!0)

5. sluaj ?/ima se u ob/ir D ra/liiti8 marki betona2 a debljina podlone ploevine je konstantna )tJ(9 mm+. <dnos pove*anja momenta otpornosti temeljne stope2 u odnosu na marku betona temelja2 prika/an je u tablici i na dijagramu )slika 5(+.

!arka betona 6 (5 6 (7 6 59 6 57 6 ,9 6 ,7 6 :9 6 :7 6 79

%aunski moment nosivosti temeljne stope !j2%d )k#m+ :72,5 752:9 73235 --2(3 ;,29( ;-237 ;-237 ;-237 ;-237

57

Poslijediplomski specijalistiki studij: ''Projektiranje u eliku podrano kompjutorom''

Raunski moment nosivosti temeljne stope stupa (M j,Rd)
90,00 Raunski moment nosivosti (kNm) 80,00 70,00 60,00 50,00 40,00 30,00 20,00 10,00 0,00 C 12 C 16 C 20 C 25 C 30 C 35 C 40 C 45 C 50 m arka betona 52,40 45,32 Skup1 58,82 73,01 66,18 76,85 76,85 76,85 76,85

Slika !

!1 8l37a' - $)(l'i6a >/$l/E6) >l/7):i6) k/68+a6+6a (+% 0 55)

ZAKLJUAK

#akon provedeni8 parametarski8 anali/a2 vidljivo je da kod oba sluaja moment optornosti temeljne stope stupa )!j2%d+ raste dok ne postigne vrijednost ;-237 k#m. &od te vrijednosti je nosivost pojasnice i rebra stupa na tlano optere*enje manja od tlane otpornosti betona2 te su /ato nakon te vrijednosti dijagrami 8ori/ontalni. ? sluajevima kad treba osigurati odreeni raunski moment nosivosti temeljne stope2 racionalnije je posti/anje momenta otpornosti pove*anjem debljine podlone ploevine nego pove*anjem marke betona.

5-

Poslijediplomski specijalistiki studij: ''Projektiranje u eliku podrano kompjutorom''

POPIS LITERATURE

(. $ndroi*2 NorisK 'ujmovi*2 'arkoK 'eba2 "vica : !etalne konstrukcije ( "$ Projektiranje2 Zagreb2 (DD:.K ,77>,-9 5. $ndroi*2 NorisK 'ujmovi*2 'arkoK 'eba2 "vica : !etalne konstrukcije , "$ Projektiranje2 Zagreb2 (DD3.K (,,. urocode 5: 'esign of concrete structures> Part (>(:General rules an rules for buildings ) # (DD5>(>(+ :. urocode ,: 'esign of steel structures @ Part (>3: 'esign of joints ) # (DD,>(>3+ e

5;