Neolitik u kontekstu..

2OO9/2O1O

. kultura
+

skup svih materijalnih obiljeZja nel<e civilizacije ili nekog }<raja (najde56e n'raterijalno obiijeZje u neolitiku je ukras na posudi); specifidna materijalna obiljeZja za neku skupinu --> nadin Zivota kojije izgradilajedna skupina ili zajednica ljudi, prenosiv s generacije na generaciju

zajednica

, kulturni tip

- ime po podrudju rasprostiranja - znadajnom nalaziStu kr-rlturnorn obi lj eZj u

-* varijanta kulture, lokaina podgrupa

ili geografskom imenu, ili prema bitnom

, civilizacija -' viSi stupanj

intelektualnog i drubtvenog razvoja (tehnologija, pisn-io, drZava...)

Geografske regrie prema

. Jugoistoina Europa .
Sredozernlje = Mediteran (lat. medius+ terra), Sredozemno more i zemlje oko njega (rim. Mare
Internum)

-,

Jugozapadna Aztja, sjeverna Afrika, iuZna Europa od Sirije na istoku do Spanjolske i Maroka na zapadu

* ime potjede od r,j. asirske rijedi asrr, 5to znadi svjetlost, dan, vatra, Sunce, zapravo istok ' * kasnije su naziv preuzeli Fenidani, od njih Grci, a od ovih Rimljani , Jugozapadna -Aziia = zemljopisna cjelina izmedu Sredozemlja i planinskog masiva Hindukui

Azija= istok

(Afganistan), izmedu Crnog mora na sjeveru i Crvcnog na jugu -, taj prostor poznatje i pod nazivom Bliski Istok, naziv nastao iz europskog kuta gledanja (toje Europi najbliZi dio Azije) -- B]iski je istok odavna prirodna prometna spona medukontinentalnog prijelaza, kriZiSte svjetski vaZnih prometnih putova

, .

Levant (tal. levante=istok)

,= lstok, sve zemlje oko Sredozemllog mora koje leZe istodno od Itali.jc; u uZern smislu obale Male Azije, Sirije i Egipta.

Srednja Europa = dio eur. kontinenta okvirno omc:rlen Baltidkim morem na sjeveru, Alpaura i Jadranskirn morem na jugu, granicom nekadaSnjeg Sor,l'etskog Saveza na istoku, te francuskom glanicorn na zbpadu -, vi5e nego li unutarnjom homogenoS6u Srednj a je Europa izdvojena na temelju razlika prelxa susje clnim, j as nije de fininiranim eur. makroregij am a - u klasidnoj zemljopisnoj podjeli Europe na nekoliko velikih sastavnica, Srednja Europa je svojevrsna prijelazna regija izmedu raznolike i razvedene Zapadne Europe, poluotodno i i<linialski (borealno)jasno izdvojene Sjeverne EuLope, prostrane i pejsaZnojednoiidne Istodne llurope te o5trim lokalnim kontrastima obiljeZene JuZne Iiurope *r,e6ina zagovornika obnove SE izostavlja Njemadku te oblikuje svojevrsnu malu Srednju Europu koja danas na temelju komplementarnosti i povijesnih yeza, a posebno iz perspektive El), obuhva6a Poljsku, Ce5ku, Slovadku, Austriju, Mactarsku, potom Sloveniju, a toj regiji stremi i Hrvatska Balkanski poluotok (doolina rijeke Marice i Vardara, Stara Planina)

' GrIka . Bugarska . Albanija

bp

Neolitik u liontei<stri

2oog/201o

Neolitik i p roces neolitizaci i e-mo deli neol itiz acij e

. neolitik -grd. voog= nov, ).i9oE=kamen r no\ro kameno dob a - mlade kameno doba . neolitizacija= proces postupnog prijelaza

sa skupljadko-lovnog privredivanja na stupanj proizvodnje hrane Childe: neolitizacija je prijelaz rra poljodjelstvo i sjediladki nadin Zivota - taj proces povladijoi i niz drugih promjena, od sjediladkog nadina Zivota, trajnih naselja, -n tehnologije obrade i izradbe oruala i oruZia, clo proizvodnje keramidkilr predrneta te drugadrjih duhovnih potreba (umjetnost, religija)

, "neolitidki paket" (kao takav dolao u Europu): -' dslre$rtaqria_ztr,o1rra - kultivacija bitjaka - iitarice: jednozrnap5enica, dvozrnapienica,iedam, 1e6a, mahunarke -- sjediladki nadin Zivota -sedentizam * pIAlZvodUJ a l(elaltike (poliranje), bruSenje i buienje - nova tehnologiia obrade kamena: gladanje , ve6ina istraZivada smatra da neolitik svoje podrijetlo ima na Bliskom istoku, odnosno u Anatoliji -, zalo govori iinjenica da su ishodi5ni oblici kultiviranih iitarica i domesticiranihZivotinja (ovce i
koze) potekli upravo s Bliskog istoka, a i mnogi zajednidki pravci druStveno-gospodarskog razvitka

(nastanak stabilnih seoskih naselja) pr"ed-ggleti: plomjena klime (holocen = vlaZno i toplo), blizina vode (kulture uz velike vodene tokove i jezera) * medutim, miSljenja o nadinu i putovima te neolitizacije se razlikuju

-"

Modeli neolitizacij,g

, Kolonizacijski rnodel ili dernografska difuzija iz prvobitnih prostora nastanka, primjerice - "r'reolitid.ki pal<et" Siri se migracijama je plodnoq polunjeseca proces povezan
neolitizacija

iz poclniija egzogeni s imigracijom agr-alnih populaci ja u druga podrudja (neolitidki ratari se sele i Sire svoj nadin Zivota)

Autol-rtoni rnodel

. Akulturacijski

' u okviru e]<oloikil'r promjena mezolitidko stanovniitvo podinje s lokainom dornestifikacijoru raznih Zivotinja i kultivacijom biljaka, u domestifll<acijski proces integriraju se i strani obiici Zivota do kojih se dolazi kontaktom s drugim zajednicama (ideja putuje, razvoj je autohton)
model ili filter rnodel

--. agrarno orijentirane skupine naseljavaju ekoloiki pogodna podrudja; mezolitidki Zitelji prilagotiavaju pojedine elemente ovih susjeda svojoj gospodarskoj i materijalnoj kulturi, bez c1a preuzmu redom sve elemente neolitidke kulture (rnezolitidka ekipa od susjeda ratara uzima 5to im treba i 5to im se svida)

' , .

Modcl keramidkog mezolifika ' mezolitidko pudanstvo samostalno izumljuje keramiku, Modcl mreie ili kulturna difuzija
se

tek kasnije preuzima druge neolitidke

elemente novih agrarnih skupina

-' ve6 uspostavljenim medusobnim vezama izmedu stanovniStva odredenih podrudja razmijenjuju inovacije, pa tako i spoznaja poljoprivrede

Plodni polun{esec
-'' plodni nizinski krajer,'i, poput polumjeseca izduZeni izmeclu Arapsko-perzijskog zaljeva clo plodnih obalnih nizina Sredozenrlja * Siroki luk vodorn bogatih visoravni (75o-rooo m n/rn v.) koje se pruZaju od Levanta do Zagros planina (Iradki Kurdistanl), juZno od Kaspijskog jezera, zapravo se ovijaju oko velikih pustinjskil'r prostranstava (Alapska, Sirijskai Iranska pustinja) - Eufrat i Tigris - poplave, fini kamen, dobra
glina i-. 1,^ i ,(f --.^'1 1,,,. i

prve donrestificirane Zivotinje - u l(urdistantr (na Zagroz planinama)

\i{ri bl,

rt'i',

ii :

:f/:''ln i "r 5 .,\ i i. " \ ( -^'\!\i

- '

v'

Ncol:itik u kor.rtelistu

2oo9l2O7o

Podj ela/ periodizacij a

;prrt"G5tik
d neolitik:

I pretkJramidki neolitik-,pojmovi rrastali za podrudja Bliskog

neolitika

i Srednjeg istoka,

te

Egejsko podrudje

1. 2. 3.

rani srednii
kasni

lr'rn.-^ ,"l,, I - n',{;1'l': t :\,' \-' ru"t;\a-l "rr lq | kod Donjeg Milanovca) iS.biju, Derdapska klsura - g.ir',i.u Srbije s Rumunjskom -

.;/
l'i

\*l
\d

protoneohtlk

suma, Gura Bacuilui nalazi5ta = Badka Palanka (preko puta Iioka), Dunavecse, Bakonjska

tr 3 .
,8

J.

6 . r g

(Transilvanija) Hajdudka vodenica, ostror''ul iokaliteti: Alibeg, Padina, Lepenski vir,_vlasac, Icoana, Razvrala, Corbului strovul O iCladovei, S chel B ur'roLoi, mezoliti6ko gospodarstvo (lov i ribolov na viru) rijeke, vezano uz hranu ?) .iboliki d"iiit "lt + Jooo pr.Kr. - starosjedioci = autohtoni mezolitik + prv& ljudska naselja (nastambe) qiedila6ki nadin Zivotal tipizirani objekti - neoiitidka tekovina
u ovom

'I.erasa) " pqUld-a-au1qbtalscrudela Cuina.Turcului I = os[rorml Banului = Vetcrani , -protosiarieuo fr"kl p"k"tttWiliprlrfidk u Lepenski Vir IIIa = elibeg , . slojevi:

ldolijaci=difuzionistidkineolitik(?) '''"'-,o3oopr.rr

podrudju

: 'l

( i. !' -' tc'f'"'i3'c' 1'r'rt:f i'1 --ri' r

. ruqeJai ;;:;': , , .
ku6e:

r.proto.LepenskiVir/SchelaCladoveil/IcoanaIa-/ostrolulBanu]uiIIIa z. Lepenski vi. i i*.1'l Schela cladovei II / Icoana Ib / ostrorml Banului IIib r. Lelrcrrski Vil Il / Schcla Cladovei II / Icoarra lI , rta'''-;'":l

o't

LVII -- na rijednim terasama, potkovidasti oblik, velika (pLV - zotak ku6a; sloi kulturni prekrije i i Zalo mulj izbaci poplave Dunava:

,-('- ':'."

-,, ir''"-

tit

--

4otak ku6a)

postoji mjesto okupljanja), omedene trapezoidan oblik, orjentacija (organizacija Zivota u naselju, (rupe; nisu s'e pune gara -?); dijelu Sirem na ,"dt1"-,.'ogn;i5ta" kamenjem, poa'ri"u-oa-ruui1"rr" oko niii desio kamenje postavljeno u obiiku slova A

,-

ukopi:

-frro na ledima, usporedno s rijekom, glava nizvodno (kult riieke?) = ognjiste) (kontincr-rtalan kuh - na ledima, skvrdene noge u lotus (oblik ku6e; zdjelica - prijelazno u"rur]o prvo u ku6ama (s obzirom na stijena) trapezoidna ,u planinu Treskai,ac. plodnosti? oblika iznad glave) iul, i rpor _ por"trro.-,"i.rto u t<uci + riboliki idol odgovaraju6eg -' irocker izvan naselja

BLISKI ISTOK

gdje su najvaZnije biiike i Zivotinje Zivjele rodenje agrikulture i stodarstva treba traZiti u podrudiima u svom izvornom, divljem obliku

ek'atora leZe.u tropskqln i sublropskom pojasu s obje strane . p*rrrit"^ rr"aistr sviieta gotovo istodobno: dijelovima . prieerpravsg*aliffi;6;"o,rir,-,oi*aiditim Istok: -' Bliski .pjeruea:triticummonococclLm=Einkorn=pir,jednozrrrapSenica,udivijemoblikurastena

Siri se paraielno s h"iricunr dicoccum = Enune podrudju od Irana pu ao nuit ut a; malo zahtjevna sorti, od zapadne Azije' Mezopotamije' E'gipta' p5enice pljevaste r= dvozrr-rap5.r,i.u, ,rilJufq"l:u'.ottu vrste medutim ne proizlaze jedna iz druge' preko Sredozemlja preneS.r,i i ,, Europu - orr. d,'ij. psenice3 uulqare, (B ooo. g. pr. Kr.) - kultiviran odmah nakon jciau
-

hord,tL.m

ffirane,kultiviraneVl:Step5enice-Samoseumezolitidkimslo.ievimanalaze
i
primilivrre vrste
L,.,u,",-,u

jedam dolazi s pSenicom iz Mezopotatn4e

bp

Ncolitik u kontelistu

2O09/201O

--,

Dolina Inda, sjeverna Kina

- riZa, prqso (6 ooo)+

- srednja Arnerika

-kukuruz, grah (2. tisu6ije6e)

.prwikoracipremapoijodjqtst-vuisto(arstr.uu6injenisuvet.tijekomklasidnogmezolitjkau
a u lor,rr da ne ubiju

, r

razvoja iova koji postupno vode domestifikaciji lorT ro-skupljadke prir"rede, ., gorpodu..ko*i*islu mezolitik je finalna faza intenzivne hrane proizvodnji je prema putu na da p"k"zuje pffi"*ltttk

.* -iud""rud

ubi5akapazi1isudaostavekorijeniligomo|iIisieme, ili rkotrrl Zenke- moZe se, dakle, razlikovati vi5e stupnjeva
a

""6

plsdE9C-palulqjcsea nema jednog sredista neolitizacije, dak ni unutar samog srediSta: izdvojiti najmanje 3 r) zapadni obronci i doline Zagros planine

-'

tamo se mogu

a,alollski platq /l iri"Z"ljf.*tl aio t".tt. tj"*t"" M"'opotu*'j" i juZni poluotoka na jugu sinajskog do sjeveru _oa;"z"it, na Taurusa ol.,.o,,aka ;i i;;^"i
u

je urvrrtena pryS domestifikacija Zivotinja, ali nema ostataka ktilUrdra-uihblljah i bruseva, jama za zalihe i medutim ,lufuA 6ro;"it k;*;ih Z*"j""^ i *"Zira, tudaka, batova oitrica za srpove, govore o promjenama u gospodarstvu (razlozi naSeijavan=ja-: nema potrebe za irwi trago,ri t.ajiih naselja -, istovremeno r..ju"i:oj" biti sta]no uz svoja polja, imaju pol.lop.iu..do,, .. trur" [iu*, selidborn, imalu aouolno :.T9tuj, grobovi s bogatim prilozima gDlia i vibkove hrane -;ame iiZiil,desto obnavlju"i},, Evu za puko zadovoliavanje osim drugo nesto i za *'"d.r-,u (privjesci, p..t"l Sto pot ii'i a"dovjek i*u giadi

protoneolitiku

Majke se Siri po Europi)

-, um.ietnidki

Majke porir.i- -rezbarije zivotinjskih likova, izrada statueta BoZice

u

(7'enlja kult vclike

_-iorasuagorue,
drubtva

"radnici"

boga6enje - ,rt ot i; "elita" - od,lur" na polje i duvaju stoku)

L.uj.rn perioda.grade

r _-: _-^1.,+_.*.+^-j r-^,r^-itro (raslojavanje r..o"t^iqr,: ve6 utvr pwi gradovi imaj.u znarle; i religijom' umjetno56u se i bave o.gurrilirulivot se

trgovina opsidijanom (r'uikansko staklo)

silicija s dovoljno vode i ako se brzo hladi) samo u pojeclinirrr + nastaje tirU:"r^ij.-jr"" "" ="j (koriste ga pretkolumbovske kulture), Kina, srcdr{a dijelovima .*:.tu, ip.. rr"d_nj3 {yerl\a (Italija)' Meios (Egejsko more' Grdka * ishodiSte Europa (SlovaakaTffira^.tttij, l-ipari svoje trZiite koje- brani (organizacija r cikladske kulture), ropoao"ijrio forle - *ur.o nalaziStelma iotiiiirtu"i:ul- *oZe se pratiti Sirenje opsidijana i neolitiha skupa s njirr.r

k"^iietnij"i

kame n za izr adtt neo iiti dke

litike

fr-i

Zivota u ,rur"5i,r'tu,

l{q rimSh

ir- Nluch aretel-Kebarah,

L

El \A'ad ,Tg4foAovtatu\r ,

. ,

Zagrozplanina (Kurdistan) -Irak' Iran; Shanidar-dpilja uZagtozplaninama

u podrudj

-' *

kameni Zr{lJcYr,

.ijiputJ-i poiitunt
s

tjttit"'

nesto sp-sjdliana' bakreni' hladris koreuru}ras

agl6-c-a od

(u'
malih

malahit) - domestificirane ovce i koze

Skoliki
6

lt,lkelgrcb- 2"r.,. i, ifrrrridara

prilozima: oker, kamen-drobilica za drobljenje,

rnediteranski tip (Lipari) opsidilan a) karpatski tip (Slovai'/M1d-) i.!) 'l'lru ol<er : crveikasta u tro.t.i : "i'etus.polozaj", "zgrdenac" - kult Velike Majke; menstntalnog ciklusa)

dolazi

r.r

Rusrjtt

zen-rlja

sirrlbol poroda (krvi)

bp

Ni:olitik u kontekstu.

2oo9/2o10

Zawi Chemi - selo na otvorenom, 4 km juZno od Spilje Shanidar

ovaine i kruZne kamene strukture s ogniiStem, vj. donji dio nastanrbi, gornji dio od trske i haspre; tragoyi tr!6anih hasura i koSara nadeni su i u odgovaraiu6em sloju 5pilje Shanidar(Bt); jame za zalihe i otpatke i u selu i u Spilji; Znnjevi, tudkovi, muZari sugeriraju drobljenje hrane poput Zira, bobica, oraha, mahunarki i cerealija, ali i okera kameuajudustrfja: cjepane kremene alatke (sjekire) s poliranim u"hom ili oitricom -drwodjelsko orude, a krupniji primjerci potkovidastog oblika vj. poljodielsko; kremene oltrice usadene u koitane

dr5ke, srPovi

koitani predmeti ponekad ukraSeni rezbarenjem i urezivanjern -, trgovini in<licira uporabu opsidijana (koji potjede sa sjevera) i biturneaa udwi6ivanje oitrica ili vriaka u drZala

(s

juga) koji sluZi za

. Karimshahir (Irak), nedaleko od Jarn-ra naseljenosti - ognjista i ukopane jame za zalihe- -sezonska naselja - jedini znakovi kosti ovaca, koza, goveda, pasa, pa i konja - pitanje je koje su od njih domestificirane, a
koje ne -. lov na pti ce,stup-iiaqieskolki,Zilausc
-"r,-r,-rogo

tipa, a1i i Sladani Lameni predmd: muiari i tudkovi, -, kameni cijepani industrija mikrolitidkoga (od mramora); cijepane sjekire s bruienom oitricotn, Znnjevi, perle, prirl'esci, prstenje, narukvice
oruda za gladarle sa Zlijebom, perle od kosti i 5koli aka - dvije figurice od nedovoljno pedene

(z )

l l-----'.
ime prema Spiljskom stani5tu

fBo'TDHe Wadi en-Natuf

LtTtK
(Izr:ae1)

p_odUeUs r-,itufiienske kulture joi r-iije razjasnieno, ali se pretpostavlja da je p19qq59111 ra sje.r,ela aost:i.i su pripadali rasno staromediteranskom dolihokefalnom tipu, prosjedne visine r,6c rn, nur.lili su Jpilje i otvorene terase na Karmelgori i-Jrulejskim pla.ultla-ura, a tatno gdje nije bilo

-ti

prirodnog iot to"o grade naselja na otvorenom - pla tra-ina ruralna naselja (uieslEl-ra -65na1rljanje nastarnbii naselja na istom poloZaju kroz nekoiiko generacija - poluukopane ku6e, kameni sul-rozid) -, stalna naselja piije poljoprivrede (jo5 mezolitik, = Lepenski vir) smje5teni u sredozemnom pojasu lokaliteti -uglavnom * Spitj. ,a "Ka.mel gori i naselj a na terasai-na ispred Spilja: Mugharet-El Wad, Wadi Fallah ili Nahal Oren, kebarah, Eyran ili Ain Matlal-raz, Beidha, nedaleko od Petre tr ,Iordanu

JERII{ON (rrm stratigrafije ) ( g. tisu6lje6e -835o. pr. Kr.)-natufijenska k'

!

, , '

pot'ed snaZnog izvora

najniZi sloj oslaci natufijenskog svetiSta, iznad toga 4n'r sloja s jarnama zazalihe, Zrvnjevima' karnenim orudem natufijenSkog tipa vrsta kalllclla (kremen, lidijski kamen), lleua tl"8*ova -'ka-qa-rudustrfia-:rgl. od lokalnih jala; uup-o-rla,opsrdi

rnaterijalni ostaci:

--;*ffi;Effi

obradu zemlje (?), cllijeta i Siijci za drvodjelske i rezbarske poslove (dnro, kost);

oitiice za srpove, usadene u koitana drZala, desto ukralerra

PRETKERAMI.KI NEO LITIK (akcramidki neoliti

r. 2. 3.

JerihonA
Jerihon
B

Ain Ghazal

TEPE, NEVALI qORI, KHIROKITIA QA'IAL Uuvilr<, HACII,AR, GOBEKLI mjesta"

*. vcliki

bedemi, "kultna

'.1a,.'ne

z. zalihe

sel<ulrdarno l<oriitene za ukop -

samo vaZni l.iudi

irr-ra.iLr Lrkop

u rraseljLr (?)

bp

Nr:olitih u kontekstu

2OO9 I 2O7O

Ain Ghazal

-' -

vapnom oblagali glave pokojnika figurice -l.eie,bi-1, ngure piedaka (kulte predaka ?)

, _- J^-:* ^*. Iijepe bijele figurice s opcrtanim crnrm

odima

Giibekli Tepe

hruZne formacije, monolitni elementi u obliku grd. slova

t (tau);

na njima reljefi r'ukova,

medvjeda (prvi hram??)

-- Klius Sctmidt (Heidelbegd, 1995.-20oo'), Nevali Qori

-'na Eufratu -, ku6e, kulteu

Catal

(zmija), kamene figurice, monoliti

lffim s ir't afl ( r 9 6 o' ) i istodni iokalitet - zapadni (ku6e jedna do dmge - diiele krov' ulice' nasel.ie za vise od 10 ooo ljudi, pravilna mreZa PPNB; puno "sveti5ta" - odopeke) ri r- :r_ _^^.,^ ..^-^^ -r: zivot-se )i.,^r .- nc nastavio :;;;";";;;a stika n",tiu.rai grad.a + erupcija r'uikana - malo ih zasuo pepeo, ali bikove glave radaju, koje "totemi" boginje naaleni "svetiitima" u r;il,lik kultovi: Zena koja irogovi-iognjiSta
e e IIa

Htviik

-llpeainskaimjetnost" slike lova ptice pojedu i pokopali kosti) -, kult mrtvih - ,.Lrrrau.rrl ukop (izlozili bi mrwe da ih
,

na zidovima (jeleni' bik)

BALKANSKO-ANADOLSKIKOMPLEKSSLIKANEKERAMIKE(54**I9Yo/CA\,DARKREMIKOVCI / STAR.EVO / eNza@

Balkansko-anadolski kompleks slikane keramike

--- --_-

^--;

gft{

l{ot-

rTtV

, .

r'ani neolitik

loptasta ili tulipanasta keramika

' G_L1QK& r. monokrom slikano) f.oio."tXfo (ovalan ili S-profil, ioptasto, loptasto) ". S-profii, i-pt"tto, (Magulitsa i. pt.at*mo . t,
EUGARSKIU.

mala noga/stalak) Karanovo (crno-narandasto siikano, tulipanasto, bikonitet,

z. davdar-Kremikovci 3. Gradeinica
MAKEDONIJA:
Anzabegovo-VrSnik

. SRBIJA: i. it;;t^.devo
z.
1

(Donj a Branj evina-Gura

aciului)

Stardevo

&rTMIINJSXA:
2

p.oto.tu.f*o tDonja Branjevina-Gura Baciului)

Stardevo-Criq

MADARSKA:
1.

Stardevo (Transdanubija)

2.

Koros (istodna Uaaa.stl=Afold) (gruba keramika HRVATSKA:

urezanim Zivotinjama - stilizirane)

stardevad.ka kultura

bp

N,.olilih

rr

liontekstu...

2oo9l2o1o

t.6eur0 ,l l'odjcla neolitika u Grdkojs

r. 2. 3. 5.
4.'

poaETNI NEoLITIK/ AKERAMIaKI/ PRETKERAMICKI/ "PRE-PorrERY"

RANI NEOLITIK (KERAMICKI) SREDNJI NEOLITIK KASNI NEOLITIK ZAVRSNI NEOLITIK= HALKOLITIK

Lokaliteti podetnog neolitika (r.pol.7. tisu6lje6a pr. Kr.):

-Tesalija: Argissa, Gediki, Soufli Magoula, Sesklo, Achilleion -ostatak Grdke: Dendra, Franchthi (Argoiida), Knossos na Kreti (siojX)

. J!3!@i #tt
-lEZina

ju more, ali nikad nije bila na samoj obali najraniji dokaz daieke plovidbe preko otvorenog mora (-.-) stratigrafija, duboka * uruiio se strop (ne zna se kad) - tre6inaje zatrpana * t+C anaiize - od 2tl ooo - 3 ooo.g.pr.Ifu. *, dobra povezanost sa sjevernim kopnom i morem (ukopi) i najraniji opsidijan, kosti tune (ribarenje ria -n nadeni su kompletni ljudski kosturi otvorenom moru ve6 u mezolitikus) - ve6 krajem paleolitika i u mezolitiku -. opsidijan s Melosa (r5o km -, orude od opsidijana udaljen otok) * trgovina
u Argolidi, okruZuje

llEou'n(- ?ee#eeA'Fttit<,t

Rerni

ncolitik (kcrarniiki) - oko 6S+o -59So.9. pr. Kr.

..-,trajanje: oko 5oo godina (prema C. Perlds) --, lokaliteti teil tipa (tell = toumba u Makedoniji = magoula u Tesaliji

Rani neolitik u Tesaliji (podjela keramike)

'

Renfrew: oko 6ooo. -53oo.g. pr. Kr.

MilojEi&
r" Iiriihkeramikum

z. Proto-sesklo (Rana tesalska slikana keramika)

3. vor-Sesklo

(Rani monokrom)

liN

'+

ovalni, loptasti; slikana kelamil<a: r'ombovi, cik-cak, stilizilani ljudshi

blici'
imPlesso (todltice, crtice,

Sare

(?)

I{N

II

(predsesklo)

5t'"t:i't

""|'ll,13godice puno kelamidkih figurica

prstiiu'

RN

III

Theocharis:

I RN II IIN III
I{N

l.Monokrom z.ILana slikana keramika

3.llazviieni monokrom+- neito slikane

J-lTesalija

S-I l-esalija

r. Monokrom z. Rana slikana keramika 3. Impresso + razvijeni monokrotn

pripisana grd. rnezolitik.je r.repoznat - zastr-rpljen je ali zbog krive tipologije Iitiha iz trez.-neol. slojeva peiine Francbthi jo5 paleolitil<a osim od naseljavanja je postojao kontinr-ritet li nJolitil<Lr; ne z1a se
:P

' ILI su tune dolazile u pliiak

bp

I'r'r'oIiI

ili

rr konteksttr...

2oo9l2oto

srt:rlnji neolitik u Tesaliji -lSesklo kultura

, ,
z.

oko 53oo. -44oo.g.pr.Kr. na samolr Sesklu (Renfrew)

rll<o

5ooo. -4ooo.g.pr.Kr. (Otto):

, psdicla-Ecrnakqalorer-uai r. r'ani
srednii
i

1j. kasni , pn,obitno odredetra kao najstarija tesalsko-makedonska neolitidka pojava koju slijede Dimini
Rahmani kultura tesalski neolitik prema Ch. Tsountasu:
1. u

2. p

- Sesklo kultura - Dimini kultura y - Racl'rmani kultura

o

epOnimqi lokalitet Sesklo smje5ten je sjeverozapadno od Volosa (ant. Iolkos) ,r1.*., p.o,r.o je Hristos Tsuntas tgotlz. g. (monografija objavljena rgoB.) neolitidki tel= breZuljak Kastraki smjeiten je izmedu dva potodi6a, velidine ie prapovijesni sloj 3-6 m debljine Teoclrarisova revizija iz tq.57.:

-pn
1OO

o iskopavanje na

x 45 rn,

, sloj pretkeramidkogneolitika

. monokromna keramika 3 . Sesklo kultura 4 . Sesklo kultura 5 . Dimini kultura 6 . Dinrini kultura
2

, r.

z. 3. 4. protosesklo 5. Sesklo kultura 6. Dimini kultura + Rachmani kultura 7. tano tesalsko brondano doba'o

Milojdi6eva stratigrafija: pretkeramidki neolitik rani keramik I (monokrom tj. Achilleion) rani keramik II

danas pod pojrnom Sesklo kulture podrazumijevamo Siri sklop kulturnih pojava-rrazlrdilitl lo-kalnim osobi nama i razlikujemo : a) Sesklo kulturu u uZem smislu - .u.p.ortrinjenu u Tesaliji i na otoku Skirosu (Sesklo, Tsangli, Tsani, Soufli, Zerelia,

b)

Otzaki, Rachmani, PyT asos, Lianokiadhi) Sesklo kulturu u Sirem smislu u Atici, Beotiji, Fokidi (Oriromen, Elateia, Heroneja, Maraton, - rasprostranjenu Nealltikri), na Peloponezu (Korint) i u Makedoniji (Serwia)

.clgo,arziju6e pojave postoje i u ostaiim dijelovima Grdke, ali zasad nisu zadovoljavajuie razradene

pomijeiana, neua kuit. identiteta knltut'a se ne moZe defir-rirati: razvijena trgovina, sva su n'rateriialna obiljeZja razlidito od "tesalskog brond.doba", "egejsko tzv. (npr. od grd. kopna do l(l'ete postoji nekakva "kultura" brond.doba", no ipak se mijeSa3u)
r0

bp

i.t,.,,lil rl, r liottlttlistLt...

zoog/zoro

Sr:sl<[o

a ku6e imaju kamene temelie (suhozid) na kojima se diZu pleter)l' + drveni (subeno blato ,i,f ,,ui o,1 dlrpi6a (prijelaz u Dimini; . Dimini '' akropola"), , rr sloju z uoderri su ostaci bedema i kuja megaron tipa

' tti\istarije naseljq nclnauEvtlleqia,

.1,ri

rz

, hastambe:

Siroke detverokutne ku6e s kontraforima iznutra, zidane od a) ' ku6e tipa'I'sangli= l.u,n.r-m temelju, krov na z vode; na viSe voda (razvijeni Sesklo i Dimini) "" "p.k^ b) ku6e s vi5e prostortia (Sesklo tip) t r.r.e . p.ea"o.j"* tj. *eg^rqnlpa (Otzaki tip)

suienil-r

"j

- Tesalija - keramidki mocleli -,.@-

ku6a,s

-vide

se poviSena_mjesta-(galerija,

kat?)

nekeProPadaju, nekene (?)

vrste keramike ("e1itne", "za svedane pligode"):

a) monokromna, clYeno Poiirana b) urezana c) slikana: bijeli motivi na crvenoj podlozi d) slikana: crveni motivi na bijeloj prevlaci e) tamno crveni motivi slikani na sviietlocrvenoj podlozi
ukrasni mo1ryr(SeEEgf: piameni cnlenom, crveno na bijeiom) stil, mreze, rombovi, cik-cak linije, solidni stil (biielo na

figurir-re (keran1ika

iliti terakota):

Zene u raziiditim pozama, "ptidja" lica, odi l<ao zrna kave

I(asni neolitik u Tesaliji

The-qc-haris:

43oo I

zoo. -z9oo I 7oo.

g. Pr.Kr'

42oo' -37oo' g' pr'Kr' r. pred/rana Dirnini faza 37oo' -33oo' g' Pr'Kr' ,. bi-il,i (zavrini neolitik) 33oo'-zBoo'/7oo ' g' pt"Kr' i. loffolitlt . Milojdi6: ,.. r.ufttiarapifaza (+3oo' -38oo' pr'Kr']-

z. otrutli-oiminifaza (38oo. -33oo 8'pr'Kr')

' Dirnini gradine i tela), visine 16 m nedalek" "d ::tltl1, - tel-naselje na prir(kombinacija u'Llll"g ina dub o xe T, 5to nema sloj'.'5:\'-"^*1t-lT:::,i:,:3:""?::Tl] *:' 1 i},:. P:11,T;:: :::T'5.'*H: *;;;;i;s i.:;:"it"";,i'*1#J;i;;;i;l;"i'" isre s kuro n tipa ':'#':ilri""d#.idr"L;il;;;u;

$;ffi

'

br

d;

6-T popreinih zidova izmedr'r kojih su Gffi rp"r;'; r^ :fit"ljiffi"^ z'2 m do r'isina .n,i*tooi.tul. krce; debljina zidova-o,6-t,4 m' je tletrli|1:Xi"^,lt:^'1i,gT dok ::'d;;;;i;;;;i;;;;;t ;;,,,tu.'':" dvo.riste,
.

^';"rr,; irt" f u preutuuj og-diste; u Pru.::"'l'l u kojoj se nalazi i okruglo " tragpyi_a-drveuastupa, a lsto taKo_1 te kruzni poplocant " stranama, j;;;;;;1;['#,''u uzdignutim 1umu". straznjoj prostoriji prostor ltsourltas je tu vidio pe6 za pedenje
slrazIrJcB \urrD ^

'''

,r"l"li;';j

nrfi"r*."rt*iji :_'::'-:...,-l--"-"ff*,;u;;;",

i kuie na kat s drveuotl armaturol'tl ?? " r2 kuie od Tesalije do Balkana pol.5.tis.pr.Kr. sve r.reolitidke
raste

su spal.]ene

ritualno spaljivanje, pozari, 'l?

Tel

't i stolova. stolci, posr-rda"'ko za Barbihe

:P

bp

l'lciilif ili

rr lio nlcl<stt-t

20ogf2o7o

t, :.
--,

Eel:io-Eliz+rEj-alDiuuitultuc r'ittti /)irrrini= Tsangli= Dimini

, lril<o1id1o, kompleksno slikano, plitke posude, na nozi (Supljoj i punoj), drbke, crno i crveno na

I = Arapi = Dimini II

11.

kasni Dimini= otzaki B = Dimini IIh = otzaki c (klaisdni Dimbi) = Dimini IV cfte ,.-r llijelo, crno na bijelom, smedi impresso (kojiput s bijelom inkrustacijomu; usporedne spilale kao pu2ei'e ku6ice)

Li.jr:lorn (fina keramika - linearni stil, plameni stil) sreclrr.ii Dimini= Otzaki A = Dimini III a

i
odi

virijacija oblika i motiva - bogatstvo (nije samo loptasto) ,fig*. - Z"r. koje sjede, s djetetom u naru6ju ili bez, atributi naglaSeni, pticolike glave (da i ne),
zrna kave

a.fiuqetsxc) l{ani neoliiik u Bugarskoj (dolina Marice)

Karanovo

l<ao

telovi - Stara i Nova Zagora,Yunatsite, Kremikovci (kod Sofije) (ali i loptasta) tulipanasta keramika i oblika keramike ("elitna" - razni oblici, slikana, tipidni varijacijimotiva visoka eva: stupnj 7 bug. motivi; "obidna" - Ioptasta, nije oslikana) figuralna plastika
selo u ist. Bugarskoj

- spaljeni podovi ku6a Durankulak r kameni temelji (anatolski

Stara Zagora

tip); istodna Bugarska

-,

srediSnja Bugarska slikana keramika, oblici slidni dalama

B

Diadovo

tisudlje6a neprekidne stratigrafije

eavdar-Krernokovci

promjene je tesko pratiti

* -

slikano (crno-narandasto, spirale), loptasto, na nozi

Grade5nica
ku6a (barbotin), keramika (razne varijacije linearnih motiva i spirale), obidna keramika -, "up."a"i;u (Egej Jadran i spondylus grobovi, Ligoi, -privjesci) "ZrN;nici",

@
1928. Miodrag Grbi6

5*oo-t<6uofifk

uSA:yU (Harvard University &the Americarr School of Prehistoric Research) Vir, Hti,ut!f.u, Srbija, Vojvodina, Makedonija, BiH - Pavlovac, Mala Kopasnica, Vinda, Lepenski

igirts,

Kozluk, SarvaS, Vudedol eponirnnq nalaziSte: Stardevo u Vojvodini (ISSS'S')

I I

rani/kasni neolitik najraniji nalazi: 19.st., Vukovar, Gimnazija

faze ukraiavanj a kera mike's
:

1.

pretklasiina

a) monokromni suPanj b) bijeli linearni (linear A) stupanj (i barbotin i pseudoimpersso - wici prstiju oko ruba
Igrai kod Sl'Broda) ranoklasiina
uzorci

barbotin (trake - f.o-pfi.i.aniji (fina keramika)

druge boje gline); posucle na srednje visokoj nozi, tamno slikanr

a) tamno linearni stupanj (linear B) - Vudedol i Vinkovci

stupanj (bijelo slikanje)

b) girlandoidni
ro

i.rioair."rJa kr-rlture bazirana na ukrasnom r.redostatak ,.iluru ru drugadiju periodizaciju, ali

,,

je pum-ovke, ispravite me ak sam fulala al brijem da to to :P je

motivr't koji.3e moZda satno prolazna nloda tog vremena se traZi nova

10
bp

J'ic,rlitili rr l<tttlt:l<stt-t...
,l''
;:.

2oo9l2o'to

g,'

ji

lrosrro/<lasiino
' ',jcdnobojnost, novi likor,rri elementi a) spiraloid A (nema ga u sj. zoni) b) spiraloid B (najmanje ga ima - Vinkovci, ObreZ, Podgorad)

*i,
at'

. ,

prva prihva6ena periodizacija u I-IR: Dimitrijevi6

V.Milojdi6 (Stardevo I, II, III, IV)

t. Linear A, Linear B z. Girlandoid 3. Spiraloid A, Spiraloid B

, . . . .

keramika: "sendvid profil" - unutraSnj a i vanjska clyena glazura - crno propedeno u sredini g.obu k"**iku - uvijek ista; fina - kronolo5ki osjetljiva (mijenja se stil kroz vrijeme) ukras - rana keramika (rano bijelo todkano) t nema u RH - todkasti ukras - srednja keramika linearan * spiralni ukras - kasnija (+dekoratirni barbotin) figuralna plastika: stupasto i antropomorfno (kosa urezana) ;i;rri - vjerojatno vezani za religiju'6 (6a5e na detveronoZnom staiku) depovi iliti "bradavidaste aplikacije"

pojam Bandkeramik (= trakasta keramika) prvi se put u arh. literaturi pojavljuje 1884" 8. (F. i<lopfleisch-prapovijesna keramika ukraiena trakastim motivima za razliku od Schnurkeramiki megalitske keramike - odtada je Bandkeramik sinonim za prvu. izrazito neoliti6ku kuituru u srednjoj i dijelu zapadne Europe)

. i1.1tffi

wt[", or Menghin, w.v.Jenny, F. Tompa - podrazumijevaju pod pojrnom razliiitih kultura koje leZe uz Dunav ili su nastale pod nepolrednim utlecajem iz niz Burdkeramik
5.
B

@dvijezajednidkeosobine:spiralakaodominantanukrasnimotivna ffi-tdk"- por.,d,ri gladana kamena sjekir_a kalupastog tipa (Schuleistenbeil); ishodiStem
andker amike s m atraj-u lin earnu keramiku de Ske

do"'1r"untan ukrasni motiv na keramiikom posuclu - ukras urezan sjekira kalupastog tipa [$ugadko, crno, gladano](Schuleistenbeil) kamena b1 d]adana

osobine Bandkeramik:
k.ao

u) rpi*lu
deP

materijal i uvoz (serpentinit

= Sopot i Korenovo * loptasti oblik = Stardevo '- spirala@ = novitet cr-vena keramika) -, tamni oker ton (prvo tamnije, sjajno gladano, kasnije

-'

lokalni

Slovadka, Ce5ka)

, r.

podijeliti u dvije velike skupine ili kruga: jugoiit. Slovadku, zapadni Erdelj, jugozapadni dio istedlU koii obuhva6a istodnu Madarsku,
kornplel<s linearnotrakaste keramike moZe se

2. aap_adnt koji se prostire u Holandiji, Njemadkoj, Belgiji, zapadnoj francuskoj, poljskoj, zapadnoj-Madarsi<oj, jugozapadnoj Slovadkoj, Ukrajini,
6;Silj ,14"'."*i"i,
Moldaviji, srediSnjoj Hrvatskoj

t)krajine, sjeverni Banat

Svicarskoj, Austriji,

Transilvaniii,

-,

juZnije pravcem izmedu granica iz[redu istodnog i zapadnog kruga ide kroz srednju Slovadku i Dunava i Tise

t6

zadrEala ih V11.\aA

bp

itir.iriil

iii

rr

ltoiilrlisttt

zoog I zoro

a
11

H-sdudla-ohlljc4! ob a kru g a: ifiitrollgiia proizvodnje keramike, odn. obrada gline, uredenje povrSine posuda, nadin pedenja i
tchitihc ul<ra5avania

b) FoBrcbni ritus tr] i:az,vltak kroz 4 stupnja 5to ukazuje na srodne podetke

rr) r:}lici posuda, prisutnost odn. odsutnost slikanja, ukrasni motivi(u zapadnom prevladavaju krivocrtni, u istodnom pravocrtni - ovo je upitno) b) ova dya kruga razlikuju s e kako u cjelokupnom razvoju i tipologiji keramike, tako i u njenom

fil4Lke:

.) , ot2 t .,-,ga dolazi do stvaranja i difrenciranja novih, manjih skupina u vezi s geografskim i kronoloik]m poloZajem - tu bi trebalo provesti ujednadavanje terminologijejer neki dijele stvarni i istodnu skupinu, a isto tako i istodni krug, 5to sve unosi brojne
zapadni krug ponovo na zapadnu
zabune
se

ukraiava nju

d) istodni

krug ranije nazivao jo3 i istodnokarpatskom linearnotrakastom keramikom, prevladava naziv istodna linearna keramika

a danas

Zapadni krug

;-;sscfAnt lbJua -diobu LTK:

a) stariji stupanj c) mladi stupanj

otkrio neolitidku slikanu keramiku u ie5koj (tzv. Sarka tip) - izvr5io tipoloiku

b) srednji stupanj

adkor,l,tiP spiralni ukras

prijelaz na ubodno-trakasti ukas

Albin Stock),: stariji stupanj b) mladi stupanj -Sareckytip (prema lokalitetu Praha-5arka)
a)

stariji stupanj -starija trakasta keramika b) srednji stupanj -Flornborn stil c) mladi stupanj -ubodni ornamenti
a.)

Osrsald McnChi!:

juZ Moravskoi i Donjoj Austriji

ul rtu.iiu fu*

W. Buttler:

b)

preiomljeni motivi)

-Flombornstil (snaZno urezivanje trakastih motiva, teku6a spirala, ludni motivi, meandarske kuke -odgovara a6kory stilu Ce5ke) *iudu faza -Notenkop? ltlrii. presjedene ubodima ili redovima zareza, spiralni motivi, pravocrtni
najmlada faza -brojne lokalne skupine -deformacija spirale Bohuslav Soudsk],:

c)

a) starija faza -AdkovY horizont b) srednia faza -NotenkoPf c) mlada faza - Sarka
_Lfl( ko:np.lsks:

'. . . . , . I

starijilinearnakeramika (volutovakeramika)

stariia transdanubijska linearna keramika - kesteljski tip (Keszthely) aiko,ri tip (Cebka)

notenkopf Sarka tip (eeika) Zseltzili Zeiiezovce (slovadka, zap' Madarska, ist' Austrija) korenovska kultura (sredi5nja Hrvatska, jugozap' Madarska)

Naselja

(duljina 6-4o m,Sirina 6-7m), udaljene klan tvore za i,i5e obitelji koje naselja s vi5e stambenih horizonata -horizontalna stratigrafija

oi.

se od dugadkih ku6a

su

jedna od druge -jedna ku6a

bp

lrerrlitilc ir

l'ittltlllisltr...

2oo9l2o7o

Eclr.Nelrslutrly

i,- l, ritul)rtnj '*najstarija LTK

*,

::i, !ll. sttU)anj *formiranje regionalnih tipova ,1. IV. stupanj -NotenkoPf

Ii, atttPtlj -AdkovY

g.

V. slrrpanj - Sarka

. ' '.

K(iI,N-I,INDENTIIAL
riaselje i groblje iskopavao 1g2g'-rg34' - w von Buttier povrsina cca 3o ooo m2 z odvojena dijela: veliki broj jamskih objekata koji su prvobitno smatrani stambenim - uluZnom .ridr"*r-r" strukturl u sjevernom dijelu interpretirane kao gospodarski objekti - obrnuta interpretacija danas

FLOMBORN KOD WORMSA . neolititko (LTK) groblje, iskopavao C. Koehl rgor' , ai [ort"..rit1 ,gi6""r1u"u na lij&om boku s bogatim prilozima (kalupasti klinovi, nakit od
spondilusa, LTK keramika)

lxonrxovsKAKULTURA @T.,MaloKorenovo

.'s66DEcrsalre}@-RavniceuTomaSicikodGareSnice

. '.

kod Bjelovara - Drljanovac Gare5nice kod Iva Kani5ka YqsnaXlikrs lokalitet Tuku Malo Korenovo, u Drljanovcu (ograda HanZevadki i ograda Slavka Jak5ekor"i6a), NaSica kod u Podgoradu RaZiSte i Gareinice kod i TomaSici-Ravnice Iva Dautanu, KaniSia Duro Jakiekvi6 Stupanj A
s

aplikacije, duboke.bikonidne zdjele - plastidne ,a16GT:p.oiila, bombasti lonci - KaniSka Iva, Malo Korenovo , . Sfirpr": n, * ,djele S -profila, bikonidne zdjele, bradavidaste aplikacije -

vijencem kruZnih otisaka (Perbnuster),

Malo Korenovo,

Drlj anovac, Dautan, Toma5ica, Pakrac

ukraiavan.ieurezivanjem a) samostalne linije

b) z ili vi5e paralelnih linija= trakasti motiv c) kombinacija

' . .

Stupanj Bz -bikonidni i S-oblici

depovi. kukice@. zdjele, zdjele na nozi

ritoni

Zivotinjski motivi

POTSKAKULTTIRA

&,3oo

* 1q* flkr

.t897. nVJekoslav Celestin, kustos muzeja u osijeku, iskopavao neoJitidko naseljc-lelL Hermannov yu:sgad;6tij"k" (r1"d,lo p*o.'eliko isiraZivanje neolitidk:g :'::*^"ii:"^^1i:1,-^-^,,.^

:iffifficiuuodinekeslavonsko-srijimske1okaliiete(kojedanasdefiniramokao
sopotske) kao: ' a) diste LTK: Samatovci, neki nalazi s Vudedola

bl

starila potiska: Samatovci, Vukovar, Kormadin

"j Schmidt ' R.R. Burg Vudedol"' koja pryi uvodi pojam lendelske kulture u hrv. prapovijest-u monografiji "Die neke nalaze iz odreduje on medurijedja' donosi neke lokalitete savsko-dravst<o-auna"st<og
takoder

*lada potiska ili lendelska: Dalj, Bapska

g;prL.

(Schrnidt rs*':tzr) kao karakteristidne oblike lendelske kulture

10

bp

i.ii:iilit iL rr ltottlt:ltst

tt

2oogl2o7o

ip11 u<rpotska kultura

,*ur,rurtpgrc_., p"a

ka ,-iuon

fi ;iilr.* "^rt"rk".,tdio M,Gara5aaiu :, *jpriJ. d.finira sopotsku kulturu kao lokalnu, slavonsko-srijemsku

izdvojena je tek 1949. g. - Y-MjlqjiiC u svojoj slavonsko-srijemska kultura (Slarvonisch-syrmische Kultur), potom A-D; u , raldlanio je na 4 stupnia i.paraielizirao s Vindom je z genetske komponente: stardevadku i vindansku

varij antu vindanske kulture grupe>) vindanske ( Lr svojoj <Hronologiji J. KoroSec: --' S.ij.m i ist. Slavonija = dista vindanska kultura je Slavonija i ijev. Bosna = siavonsko-srijemska kultura (koja zapravo mje5avina - srednia -butmirske primj esa) lendelskih 5to uz ne vindansko -- zapadna Slavonija = prava lendelska kojS s9 nadovezuje na Madarsku kriZevadki kraj = n1pt1u facies lendelske kulture

-,

dGrtaciji r9sg. g. predlaZe bapsko-lendelsku kulturu koju definira na temelju starog g. (Vinl<ovci-Ervenica, Vinkovci-Trbu5anci, Sopot, =fiG"1 -ut"rl;ufu i manjih vlastiiiirl#aZlvanja1957
Otok) gornja sloja bila su dista tg'A+ Dimitrijevi6eva iskopavanja Bapske mijenjaju sliku - z kulturu i pod tim imenom vinfanst<a, a z dlnja sopotska-mijlnja ime u sopotsko-lendelsku

S.

Dimitrijevi6

objavljuje 1968' monografiju je prvobitnih wludanja ,qt8. i rgzz. otkrivenale u Madarskoi istovrsna skupina i autori na kon *ujedno termin lendelska neprikladnim smatraju kUlt,t., iri"t"Ilrl"l definiraju kuo Sopot+ic;k. (ona je nazivsopotska san-ro predlaZe kuilura p.itrvalaitgTg. kao sastavni aio -oimltrijevlZto protolendelskikarakter) ona ima samo rodonadel,'rik lendeilkih kuitura, ali ne i niihova sastarmica,

Rasprostrattjetlost: r :_- n^:^xr.^r.^rr:_^ i hrvatsko-srpske granice na. istoku, dok zapadna varira - PoZeSka kotlina u ranoj . ;.d*l.rj. "d u Transdanubiju i na zapad do poteza
*.a":":
fazi, potkrai ib stupnja"penetracija u sjev. Bosnu, Medvednica-Kalnik (?)

Naseljavaie

. klasi6na poljodjelska zajednica na stardevai.ke:,prirodna uzviSenia na obalama . , ,ur,o: furi ioposrufrlJkarakteristike podsj e6aju Klokodevik) ri:"f.fi"t"ta i u-z stalne modvarne powSine (Bapska' Salas' Bogdanovci, Samatovci, Gradac, , oii. ,iopr.,jr, djelomitno se nastavlja isti trend (Vinkovci, i vodopiavnim podrudiima, ffi"*[t)r"li." ouifu" i specifilna utvrdena naselja u modvarnim W-asserburg (tj, utvrdena gradina p.uuii.,ogu, o,rutrrog ot iit i ,'opLopo* i vj. palisadama --tipidni Privlaka' Slakovci' Retkovci; orolik' Sopot' Bosuta: ifri,,u tt potli"8iu okruZena vodom) t "^:"ii. vinograd Vuke: Gabo5i i Drave: Hermannov Ifre ,iiua poznato, odito nije bilo unutarnaselja . jedini uniiteni k".d;i;;;; , moZda -Vinkovti-Silos, . ,
prilog
Pokapade

blizina Ervenice, bikonidna posuda kao

i{"..iurrrlov vinograd, istraZivanja

199? skeletni zgrdenci zoo6.) -kosturni ukopi unutar naselja iskopavanja lokaliteti oko Oakovatzastitna

Bsrlslizacija
hv S. Dimitriievii: a) rana fazala b) rb = Vinda

Bt = Vinda Bz

bikonitet, posude na nozi + -<- t phiiosi (lendalsko@);

LTK

(@)
ur na rubu +

c) srednja fazall
d) kasna fazaIII

=VindaC-ubodnotrakastiukras(oblikimodaukraSavanja-vindai

po nozi posude

+ posude na 5up1j oj nozi, probu5ena noga, pithosi s puno = Vinda Dr i Dz

rudkica i 6epova)

trgovina)

t4
bp

i{prilitili tl lir)nt(!l(sltl..

zoog/zoro

L-i=it

Z,

M iu:liir. vr 6-

a) ra b) tb

c)2 d)s

e) + (zadnji trzaji Sopota - zjame, krajnji zapad)

.--,--, bombasti oblik, bikonitet. odtri preklop. tamno polirano'z

.-+ rnanje %

fline keramike nego Vinda , tlapika - suZivot - ne zt)ase Sto je Sopot, a Sto Vinia --, u Sopotu se vidi i kvalitetno Stardevo (nije se kopalo dalje

moZda je ispod

Stardevo)

+ crno polirano (velike, rudkice) u zemlju bi pithosi - posude zazallheukopane (bikonitet, <>, depovi) namjene i veli6ine posuda razlidite tipovi c) isti d) "elitna" keramika - ubodnotrakasti ukras, crna politura, metalni sjaj posude s rupicama = za med (?)
a) svakodnerma - obidna

keramika

6a5e, Salice, lonci

. '.

idoloplastika - malo litika - lokalni oblici i materijali

sjekire

koitani alati, spondYlus, "

Podrijetloirazvoj: r , r r., ,r,_. k" k"it,rra je vrlo jednostavna i stati6na pojava, ulazi u balkansko-anadolski kulturni -"p"t kompleks, ali nema njegova dekorativnog sjaja , ,-rus6ruk ,",u .tail."rudko- ..rprt.atu - rezlltat vindansko-stardevadke kulturne simbioze, a1i je duh ;@,osobitounjezinojposlje{njojfaziukojojsepov1adisIikanie zahvatila je i Srijen-r i to je , et<ipanzlj a Unfanske kulture tijel,<oT pnjeiazl,,st
(Prije svega zdjela . uirrdu*k* ko*p na stupastoj nozi) i - -:^t^r.^ rz u osnovi proistekao . ;ob;i p"dui sopotskoj keramici daje dUborezni i rovaseni uktas kojije u kasnoj razvojnoj fazi

,tu..*iEf.o' rr"rurog

ukrasa koji ie ofil,ril" podinje primjenjivati uslijedioje na priielizu Sopot Ib/II i uglavnom pritisaf novi vindaniki

se

odituje u istodnim
zonu

podrudjima.u.p,o,@vjerojatnosezbogtogautowijemepojav1juju gubi svoju podunavsku naselja tipa Wasserbr.gl * pa ipak uIII. Stupnju sopotska kultura

(primjer bapske i vuko"vara , rindat .Lo* kulturom), ali se ponovo konsolidira u sjev'zapadnim di;elovim a umjesto brezovlj ansko g tipa otskaseku}tura5iriizmatidnogs1avonskogproStorana

RNGIONALNI TIPOVI SOPOTSKE KUI-TURE iug"preko Save u sjevernu Bosnu,

ni

sjever u Transda.ubiju (Sopot-Bicske tip), na zapad u

-.

.b.rljastoukra3eno(napolupedenukeramikamokraglina).
svijetlo/tamno'8
crte) ili'-iV ri"pu": - lendalska kultura - clveno slikanje na unutarnjem rubu, okomite litika + nova plastika, novi kultevi - kvalitetna -S"p"t G"" , Vinda)

r..,iiS"j" Hrvatsku (Sopot-Brezovlj ani)

-'

import

boja keramike '' r8

izvorna boje je crna, ono lto je crveno je izgorilo ko milka iokolada 2bojna
r5

bp

j=;

;-:
1:,

*iFilliiili

!r

iionlrlisl

2oo9f2o1o
tr

iurr: pcl nalaziStu Stardevo u Vojvodini

. . . . . , , . . .

lg3g.B.- kulturu je definirao M' Grbi6 podrudja najstar ija keramidka neolitska grupa centralnobalkanskog je dne vezane za sjeverni komponenti, dviju do iormiranja stardevadke grupe dolazi saZimanjem kompleksa juga iz balkansko-anadolskog sa i druge llalkan (grupa naciuiuii ij'u#" rurronil", starijeg neoiita zavr5etak kulture: potisnuti vin6anskom kulturom

I1ASPROSTRANJENOST

centralno-balkansko i juZno-panonsko podrudje na jugoslavenskom dijelu toka tok rijeka crnomorskog slijeva koje se u Dunav ulijevaju Kopasnica, Bubanj, Crnokaladka bara, Drenovac' uZa Srbija: pavlovac (Gumniste,_eukar), Mala

Vi.t8u, DerdaP, LePenski vir, Padina MuZlja, Bastine, Donja Branjevina vojvodina: stardevo (Grad), Kozluk, Krsti6eva humika/ vinogradi, Erdut, Galovo slavonrja: Satvas, Vudedol, vinkovci, Nasice, Knezevi Iva SZ Hwatska: Zdralovi, Stara Rada, Kani5ka

Oltenija: Circea Transilvanija: Gura Baculut',Lelz, dolina Tarni5a VIb, Obre I !Sl--Bc!,na: Gornja Tuzla \lla i

'jus.granicaSagrupomAnzbegovo.Vr5nik(podrudjePreSevskograzr,odaizmeduMoravei

. ,

li iou I ribolo"v (itaiEevo-zemljoradnja, poljoprile-eda) , ,^;;;_ ilra;"] t"a Bj"i"rara- sredrloeuropski neolitski kompleks, Ji- do dinarskog Podrudja- Drina . ffig".";- obre i-'kontakt sa cirkummediteranskim l<ompleksom
.

Vardarske doline) potja (istodno od NiSa' oko si6evadke klisure) istok- srednjonelitska Kremikovci grupa sofijskog (i.ur,i"u izmedu cilafke i Zlatice u Banatu) SIS'Z- Koros grupa

Malo Korenovo

kontak Stardevo-Vinda PERIODIZ-ACIJA

\r' i i.-ic '-]

t1 5

, ;{li

o;,;1;ril-i

(fu'-r - ':it'r

*r:',,rg r'-'il

r.
3.

(Tesalija' Makedonija) stariji neolitik - u najranijim manifestacijama - paralela sa Anzbegovo-Vrbnik grupom grupe kasni neolitik - kraj st. grupe, podetak vindanske
usporeduj e materijale s razliditih lokaliteta 1950.8. Milojdi6_ prwi pokuSaj periodizacije(analizirao mat' iz prva konkretna periodiza clja: fazel' IIa/b' III

z. srednji neoiitik

lgs4.g.araudeiaracGaraSanin-

ITi;li]""

vezana >PROTOSTARCEVO

Gura Baciului, Circea- grupa lok' I- G.ivac, Divostin, Derdap, Donja Branjevina, Anazbegovo-Vrinik I zafaztt te neolita kompieks st. za baikansko

"""aatt"

-StardevoIII-Crnokaladkabara,BaStina,Krsti6evahumka,TrZnicauVinkovcima

t6
bp

ili r l(ontelctLr.

zooglzoto

pro5i rio po dj elu: #S9, g, Dimitrij evi6' (protostardevo) E] Eiqflevo monokrorn - grupa Gura Baciului

b) lilrearA
e) cl)

linear B -

grupa Gura Baciului nema dovoljno nalazaza kronologiju (Stardevo IIa/b)

girlandoid,,

c) spilaloid

A -'faza Anzabegovo-VrSnik III-IV

B (Stardevo Final)- faza Anzabegovo-Vrbnik

fl spiraloid
NASEL]A

III-IV

naselja.ha.uzvisirirama u blizifilteku6evOde
Rgd"Il.l&

ili izvora

kuLtu,it

11 .'

Metohiji. j.edini lokalitet gdje.su vertikalnom stratigrafijom vidljivi svi slojevi stardevadke

organizacija: S al{}be,r1a.rz-o, ; piostor za skladistenje, j:ama zaotpatk6;O$nj'i5te

zemunice/ poluzernunice

Lepenski vir IIIa, Stardevo

male jame, pruZaju se S-J, ognjiSta, Zivot se odvija izvan jama(?), a one sluZe kao skroviSte-Grbi6

detvrtaste nad zemne ku6e

faze

IIa-III, Gladnice, Lepenski vir, BaStine, Padina u Eerdapu

zidovi od koija sa temeljima od kamena, pod od nabijene zemlje

NACIN SAHRANE

r r , . r r . ,

pronadene kosti koje su samo badene u jame

sahrana u napuitenirn jamarna

grob iz Saraoca kod Smedeleva

ili pored njih u samom naselju

zgri.eni poloZaj tijela bez pravila u orijentaciji

bezdarova- izuzetak: Kozluk, Tedi6

sahrana na dva nivoa- razmak od 4o cm

grupno sahranjivanje- Vindlr

potencijalni kult lubanje u ViSesavi Vinkovci Hotel grob

III

POKI1ETNI INVENTAR

' r .

KERAMIKA

A) BARBOTINSKATEHNIKA
gruba svakodnevna kbramika

glinena masa; neka je ostavljena takva a na osusenu nepedenu posudu nabacivala sb polutekuca neka se prstima ili drvcima oblikovala
kasna etapa- Stardevo

III

L7
bp

2oo9l2O1O

b) BIJELO SLIKANA KERAMIKA

bijela/oker boja, motivi: poluiokovi-girlandi, rnr:ezaste/cih-cak linije, spirale

C) TAMNO SLIKANA KERAMIKA

crna/smolasta boja na crvenoj/oker osnovi, rub obojen neprekinutom crnom trakom, vertikaine i paraielne trake, mreZasti motivi, spirale, oblik meandra

d) POLIKROMNO SLIKANJE

slikanje tamnom crnom boj om na svijetloj, cweloj podlozi sa motivima bijele boje

KRONOLOGIJA

. . , r . .

GURABACIULUI GRUPA
Sj. Srbija, Vojvodina, Transilvanija, Oltenija

Grivac, Divostin, Lepenski

vir, Donja Branjevina,

Gura Baciului, circea

monohromna clvena keramika, veza s barbotinom

plasti6na rebra s utiscima, impresso-ornan-rentika u Lepenskom Viru i Gura Baciului stardevadld sloj spada pod Stardevo

prethodi Starder,u

II s tim

da

IIb

FAZA STAREEVO

. , . r

gruba barbotine keramika, siva/mrka/crvena

impresso, urezana ornamentika, nema slikane keramike zadebljana dna prstenasta, masivna cilindridna i Suplja noga

FAZASTAR1EVO IIA

. ' , ,

prevladava gruba keramika

siva/svijetlomrka fina keramika

slikana- bijelo na crvenoj i tamno na svijetloj pozadini
uglar.,nom cilindridne noge

FAZA STAREEVO

IIb

' , .

fina mrka i siva keramika slikana(rijetkol)- jedino tamno na svijetloj pozadini

Suplje noge

r8
bp

-=Fl

Neolitik u kontekstu...

2oogl2o1o

FAZA STAREEVO

Iil

. , ' . r

fina keramika
barbotine, impresso, plastidna rebra
de56e

je tamno slikanje na svijetloj osnovi

spiralna dekoracija, polihromija, spiraini ornamenti organizirani barbotin, teZnja ka bikonidnim formama

Izdvaj anje lokalnih variianti JUZNO MORAVS KO.KOSOVSKA VARIJANTA

. , . r

Pavlovac, dukar, Mala Grabolrrica

slikana keramika linearnih i talasastih tremolo motiva Zrtvenici

s

urezanim ornamentima

lTlollufilDtalnaplastika

ISTOCNO BOSANS KA VARIJANTA

, . r r

poklapa se sa Stardevom Gornia Tuzla VIa i \rlb

rIrI& plastike

III

meandroidni te polihromno slikani ornamenti, spiralni motivi

EKONOMIJA

, ' . r , . r

Liveu rodovskim zqjednicarna proizvodnja hiaiie lov, ribolov zemljoradnja

stodarstvo

pripitomljena ili divlja stoka?

ovc, koze - Stardevo, Lepenski Vir, Gornja Tuzla

bp

L9

Neolitik u kontekstLt.

:rrro9/zc.rr o

6' L/->,t

-\5.', ,,t<|'-{ I

cilkummedileranski komPleks: a) istodno * palestinsko-sirijsko-kilikijska grupa b) izmedu -, Grdka, Albanija .i ,upuarro ist. .ladran, jl itutlju, Siciliia, Ligurija, j. lirancuska, ist. Spanjolska
razlike:

[r.anoai akeramicki neolitik

poljoprivreda i Prije figuralna plastika polj odjelstvo i stodarstvo

nema predneolitidkog horizonta

neolitizacija dolazi s imPressom <-fi Emtrf igu"Tatn*ePlTsTike\.

l*,

"'fAor,

t:i@jaS#

Jadran

dio zapadnog kompleksa

istodno itnpresso, zapadno impresso cardium

unpresso
nreteZno rar.na dna Posuda nema plastidnih ukrasa

cardium
ureteZno zaobljena dna Posuda

nema Zdrebljenia
ditava pow5ina ukra5ena nema zoomorfnih Prikaza

plasti6ni ukrasi Zdreblienje

,*turrnom niie ditava pow5ina ukra5enii zoomorfni prikazi

juzna Italija
(sj. Apulija)

* +

najgusda koncentracija naselja ravnice, rijedne terase

I(alabrija, Materan, valle dell' ofanto, Tavoltere

,u"ii"oiitlf. i.*r]i

podinje u

juinoj Italiji *opsidija,

""otitiL rani neolitik: apulski .:

sj. Italija

AIpe

s Lipara, trgovi,a po Sredozemliu zamjenjr"rie opsicliian kremeu alpski

u) i-pr"r.o di tipo arcaico (Prato dom Michele)

posucltr, jednostavnl urezi u redovima poiedinadnih ili clvost.rr-rkih otisaka; loptaste

sistematidni ukrasi

crveno obojano i bijelo Sarano iha: smede-crveno-crno slikani Masserra Ia Querce -sivosmeda fina, gladana l<eram

b) , imPresso evoiuta (Guadone) uzorci, geonrctri.jski, cik-cak, tremo]o - razuojtu,",t.,u'u, s}oZeniji c) diPinta a fasce larghe /rosse

geometrijski ukrasi + oPsidijan

Ligurija

keramika -'"rupla, u (tirenska) impresso ,..aiS.,ji poloZaj izmedu jadr' Impressai cardium

- t u*"rrl *etamorfne Zilne stijene (visokopotisni metalofrolit) - zaobljeno dno, detvrtasti otvor, cardium, iitodkavanje, Zivotinjski zglob' brazde' inkrustracija, plastidne wpce s otiscima
cryena

geom'motivi'

, , , , ' , r

istodr-ra obala

tla (krs) i je Jadrana dini zaseban kulturni krug; to uvjetovano sastavom (crvenica' zemljista ji obradivog nedostatak sredozemnom klimom, znadajka ovog prostora
ilovaia) je najgu56e naseljena najbolje uvjete je imala sjeverna Dalmacija pa bila polovine Atbanije do prwih planinskih lokaliteti sezu od Sode iti Krasa na sjeverozapadu do
lanaca u unutrainjost

razvija, najintenzivniie su veze s Apulijom pa reljef oteZava kopneni promet, ali zato se morski

;;;

d" Lipara (putem okojt'Z" Italije) radi uvoza opsidijana otvorenom, stariji neolitik: 35 naselja, zl u pe6inama, a 14 na

sva pripadaju impresso

ku]turi

najdublje u unutrasniosti u Hercegovini i nalazista po cijelom istodnojadranskom p.rimorju, pe 6ina) Zelena C."": Go ii (Cr,rena stijena, bdmutnj ada, jugu pe6ina SpiIa kod B. Kotorske, na istoku je granica ple ITIa sjeveru: pe6ine kod.frsta, na (Bosna) isto s eleme,tima stardevadke, kod obra odmutnj ada gdj" J; k;ii;;u pnrr-,o..to! tipa susretanie tih dvaju kultura

bp

itik u kontekstu...

gTAgtrl
r

N<>L\TIIL eoco -'{Coo 'e"l'"

zoog/zoro

razmjena utjecaja (osip-r sa Italijom) se vriila dolinom Neretve i Bosne' najZivlja prometnica kroz cijeli neolitik, s obale prema unutra5njosti

-^y:i:trsta: . , , . . . '
u

peiina na Lesko'cu, Grotta Giara, Gro.ta dera Tarraruga

juZnoj Istri: Vrdin, Sandalja, Verudica (kod Pule), IZula kod Medulina, pe6ina Oporovina pe6 na na kvarnerskim otocima: Vela Spilja na Lo5inju, Jami na Sredi na Cresu, Vorganska

Krku
sj. Dalmacija: Nin, Vrsi, Pe6ina u Zdrilu, Krkovi6

srednja Dalmacija: Skarin samograd, Danilo, Markova Spilja na Hvaru jZ. Dalmacija: pe6ina Gudnja na Pelje5cu Crna Gora: Crvena stijena i Odmutnj ada Hercegovina: Zelena pe6inai Stolac

RAZVOJN I STUPNJEVI STARIJEG NEO LiTIKA , ve6o sustar,,na istraiivanja samo na nalazi5tima Smildi6 i Danilo, manja na Markovoj Spi1ji,

Zeleioj pe6ini, Crvenoj stijeni i Veloj Spilji

'IstupanjilitipCrvenlstijena=tipPratodonMichele(Tremiti) ' II stupanj ili tip Smiidi6 = tip Guadone .IllstupanjilitipGudnja=obreI(StardevoIIb)=i;pMasserialaQuercia . datacija starijeg neolitika u cjelini (s obzirom na datacije u jz. Italiji): 6ooo'
I NASEIJA ..

do 46oo'

g p' n'

e'

rijeka pe6ine su bile obidno smjeStene na padinama breZuljakaili vis;okim obalama (sezonski) privremeno neke su bile trajno .ras"5e,e, a neke

NASTAMBE

ili mora'

rsrazvojenzemljoradnjepojedinesep,,e.6inenapultajujersepodiZustalnanaselja.na polja, oko izvora (smildi6) ili na ot ro."rro* k"j;'.;;isienu u, obraiivo ,"-5i5t" ili usred se na nadmorskoj visini do nalaze (Vrsi, Medulin), i rnora rijeka potokr, u56u (Nin), ,r, ot ut"
200 m

Siri zemlioradnja i stvara glavna naselja na otvolenom se pojavljuju u drugom stupnju kada se mogu6nost zaiivol na jednom mjestu

Rasp rost ranj enost

. -

naSe obale, potom u srednjoj Albaniji uglavnom na istom podrudju kao stariji neolitik, tj' duZ ditave (Cakran) i.butmirske kulture, u. okvirima elementi danilske kulture nalazese i u Bosni u okvirima kakanjske u jugozapadnojDrima), doiinom.rijeke utjecaji ReKtani, ;;;;;L"t.,r Irt.tot',i;ilrmpi,ru sa zapada i istoka utjecaji kriZaju se kojima na Drima)

NIal<edoniii

ttta. aoiirio*-C;;g

-poarutla

NalaziSta:

r . , . , .

- t979-b11o ih je SZ-. pe6ine oko Trsta, iablle (Zatle) - naselj.e na otvorenom VeSanska pe6 na Udki Istra: Javorika na VJJm'srijunu-naselie na otvorenom, naCresu s19di na Jami jama Lo5inju, na Kvarner: Vela Benkovac, Lisic-r9, Bribir, Pir.amatovci sjev. Dalmacija: p.i;i;k^,t ;i,'Islam Grdki, Smildi6,, Pokrivenik, Markova Spilja na Hvaru' /Vela u.uto"o, il;g.ua, ;;;tl;;S;;;;
pre(r& 5. Batovidu srednja Datmacija: spila na Korduli/ kod Perasta, crvena stiiena' juZna Dalmacija, Hercegovina, crna Gora: /Gudnja na PeljeScu/, spila ZelenaPe6ina, Stoiac

bp

t
.:,#
:;;,:jii

.! ;
zooglzoto

{)litili u konteksl u...

3 . . ,

Jf Naselra l nastamDe:
stalna naselia na otvorenom, a u Spiljama powemena najgu56a naseljenost oko Trsta i u sjev. Dalmaciji t usequ na oworenom ugl. na istim poloZajimakao naselja III. stupnja impresso keramike -uz gline ili pjeskulje, uz obradivo zemljiSte, u blizini ili pored izvora vode, uz morsku obalu, le,ziSta rsK{ucrvo u nlzlnt (nema naselja na uzvisinama iii breZuljcima). ve6inom kruZno, polukruZn o i1i elipsasto obiikovana

."d --

\,.ELOLUCKAKULTURA
Loka liteti:

NALAZI TIPA GUDNJA I VELA SPILA

Gudnja(Pelje5ac), Vela spila, Jakasova spilja, Zukovica (Kordula), Su5ac

iako je ve6 odar4o uodena prisutnost slidne slikane keramike i na nekim drugim naiazi5tima (Skarin Samograd, Danilo i Smildi6, Grapdeva Spilja, Markova Spiljii Pokrivenik, Ravii6a pe6ina, Obre II), takva je keramika na spomenutim lokalitetima tek sekundarna i1i pojedinadna pojava u sasvim drugadijem kulturoloSkom okruZenju i znadajna je zbog relativno-kronolo5kih razloga

Vela spila

kulturni sloj u rasponu od predneolitika do modernog \ryemena-7 faza: predneolitidki, 6. rani neolitik, 5. srednji neolitik, 4. kasni neolitik, 3.eneolitik, 2. rano brondano doba, r. i.eljezno doba, antika, srednji vijek
5 m^de|eli, neporeme 6eni

7.

Neoiitik . 6. faza-stariji neolitik= impressgkeramidka kultura s 3 razvojna stupnj a . g. fazd-srednji neolitik= veloiudka kultuta . .4,!,p4v,=kasni peqlitik= hvarska kultura *ffi k -napravljena je od dobro prodi56ene gline, u presjeku homogene stlukture, dobro
pedi-na, gladane povr5ine, ukrabena urezivanjem (motivi su vise6i

trokuti ispunjeni urezima, mreZasto i linearni) isprepletenim urezima J giafana t<eramika - od pomno priredene gline, sjajno polirane povrline; obiici bikonidne zdjele i da5e, duboke zdjele S-profila; boja powline moZe biti izrazito crna, aii i potit ugiurt"id.l.l", ^o.,uit" je .*.r,u,", ponekld prisutno i mijebanje crvene i crne por,T Sine; ukrasa nema, osim izuzetno rijetko

*'r',',i:'i';i#;#,UlX'u

izrazitokv.alitetna keramika, od dobro prirectene u fino mljevenomprahu; jednolidno pedena ali vapnenca, i kristalnog Sfi". r p.ir"j"ru*a amorfnog -u6kaste, boj9., ponekad prevudele sivkastim ili blijedocrveng oker porrlina Elme.le^postignuta p;;;;r;* -" oblici: Iiroke, gotovo kuglaste posude s niskim cilindridnim vratom koji pri vrhu moie titi prstenasto ,ua.l5u" ili raiiren prema van; zvonaste 6a5e, polukuglaste zdjele - slikanjg: prije pedenja, sjajnocwenom bojom slika se glai,ni motiv, a zagasitosivom ili smedom tanak obrub uz obje strane crvene wpce; velike posude ukraiene su samo slikanjem clvenom ili smedom bojom-" iiroke wpce koje tvoretiroki spiriinl ukras *motivi: klasidna spirala u vrpdastoj izvedbi, meandri, linearni *oti ri, cik-cak vrpce, Sahovnice, kapljice, antropomor{ni likovi, ljesvidasti

ir'Itlil"ri5ur:es neoritika;

Gudnja

z.
3.

r.

rani neolitik - kultura impresso keramike srednji neolitik-nalazi tipa Gudnja i Vela spila t urni rr"olitik-hvarska kultura (stitst<i je ovafazaGudnje bliZa i slidnija nalazima hercegovadkog lisidi6kog tipa)

bp

ik u l<ontekstu..

2oogl2u.o

I-TVARSKA

KULTURA

Lokaliteti:
pe6ine oko Trsta jr,Zru frt.u, Javorika naVelom Brijunu, Vrdin (gradina), pe6ina Cingarela kod Momiana "Kuurrr.., Vela jama na LoSinju, Jami na Sredi (Cres) pe6ina Tradania kod ;j;;. ;;l;iju, prtutut o, iri'# c.at, smildi6;Tinj, Benkovac, Lisidi6, Bribir,

pe6i,a na izvoru ,r.drri u Dalmacij-a: Danilo, Skarinsamograd, Gospo dska iii-MilaSeva -Cetine, Spilja-sve na Hvaru, i Vela (Badinj), Smokvina Pokrivinik C.upi.r.u Bpilja, Markova Spilja, Jakasova i Veia Spilja na Korduli, Rada Spilja na l'astovu (Peljeiac) Gudnia (rctJcsd! NaKovqne, uuolrja l(od Nakovgne, t Spila sptla kod juz. crud i ouf*u.i;u, Grad Dalmacija: i"Z. 'Crnacora, ada' Spila iznad Ptrasta, Odmutnj !*9.1u Stijena
pe6ina Hercegovina^: Lisidi 6i, Zelena Pe6ina, Stolac, Ravli6a

ZatonaSibenskog

Lika: pe6ina Golubinjada kod Miakve Rasprostranjenost: ^l;'lt poklapa

";'sekulture), butmirske

r r . .

danilskqm;,odredeni elementi prodiru u s-rednju Bosnu(u okvirima odredeni pu iu rurmjtku kulturu (preko Like Kupom do sjev'zap' I-Irvatske); (iz Istre i IIw' primorja); rlolinom u Sloveniji kultore i."aAsk" il"i.t 5 utjecaji uodlji'i r" i ^iprt": Makedoniju piimi na Kosovo i u zapadnu eponimni lokalitet: Hvar-Grapteva Sqilja' rB8B. -ustanovljeno rr naslaga, ali bez prv& istraZivanja 1Bg; - izqeSea R. ilasperir-rija i S. Rutara kulturne i vremenske definicije jedino poznato neoiitidko nalaziste na naSoj obali -G. Novak istraZivao od igl;. ;--a"go godina z. svj. rata pa clo i952. r od 1953.-1975' istraZuje Markor''r: spilju
5

nastavlja istraZivanja ,roi.n,

4 prostorne varijante: (slikana keramika sa spiralnim i u) t ,iu.rLu r-ru.r"arr;oauim. otocima i susjednom kopnu

urezana) trl iisifief.u u zaledu, ugl. Hercegovina (nemaslikanja' sa-mo s pravocrtnim moti-vima) c) smiidi6ka u sjev. Daim;;,r,-d;';;ttj'udubljenaistgl'l.:,iku*.u stil) smildi6ki dominira ali (mijeiaju se, al iti".tt" t:evladranska zbog raziiditih zemljopisnih uvjeta i razlika u . - zajednidke osnovne pojave, ali_i znatne razlike i vezama sa susjedima vezama medusobnim ;tpd;tt ", p."dJ;a*a, ali su.potonja ve6a i bogatija otvorenom, na nego pecinama u . ve6i broi nalazista

meandarskim uzorcima)

. , . . . ,

pokraj naseijasrednjega i slarijega neolitika' a samo ponekad naselja su preteZito ffiSt*" "rlfi Mil^5t'u p96ilr?' Grapieva Spilja) Li;di6i, na novim polozajimi ip.i*j.titt ji.iipoioZuj kuo ,r. p."ihodnoj fazi (uz-leZi5ta gline, uz vodu, plodna polja) * naselja ,ru ot or.r,oi

i Bribira ,.aoro5no istraZena orlm ilsitleu, Smildi6a' Danila' J avorike (Smi16i6) kruZni iii polukruZni oblik
naselja u

pribliZno kruZnog ili elipsastog Spiljama:;ili;'ili ";njiita od kamenih ploda, ploda kamenih od Javorika: sta*f"n" iu*e ili zeilunice s ognjiStima

oblika

otof ito vanjski s opi<opima hvarskog materijala Danilo: ist. dio "rt"iiu, p.ottor od prethodna dva; kruZne nastambe Smildi6: naselje -1]}&;;;"Iitika zauzimu r"-6i ognjiStima; raniji opkopi sluZe samo za otpad

" gornje Lisiii6i .:f,^.-:^j -^*-..-;^^ a . ,, u ,r dvije faze, u najdorljoj zemunice' se moZe rekonstruirati naselje -3 gradevin-ske l'"r^:rr"r:" nuar.r""., pravokutne ku6e; tkd' kruZan oblik naseija kcr-amike, vanjska ognji5ta' niz drugil-r jama 4 . lajd!.nja-faza, ,o ,"*rrrifkih jarna, z iu*i ip"e"":. bilo veliko osnjiSte (r'5xz oko ; il;" s, . sr.i objekti ,m;est.,1l !,tt3:i:li,X:]"t'i" "tt"g-ptit"* jajolikog oblika (z'5-5m x r-3m)' rijecnih oblutaka; zemunice nepravil[og
m) izgradeno od

r r

oblucima fotri"u.n. pleterom ili granjem' uiwSceninr ali oko njega se niZe 7 manjih; oko tog manje, neito srednj!:[azt, ,uj"arritiS "g":iSi. nizui.urok,rtne nadzemne ku6e umj' toga z nadzemne ku6e gornja faza: nema vi5e sredi5njeg prostora s ognjiStem'

se

prostora

.C

bp

litik u kontekstu

zoog f zoro

Pokapanje

+ .
I

ostaci ljudskih kostura ili kostiju:

Smildi6-samo ulomak jedne lubanje

Grapdeva Spilja-mnoBtvo kosti razbacanih po kulturnom sloju bezveze-mogu se izdvojiti 3 djedje

iubanje, ostale analize ne postoje Pokrivenik-ostaci z kostura (dijete i odrasla osoba) poloZeni u posebno j5piljskoj udubini I Lisidi6i-donja deljust u naslazi pepela kraj vatri5ta u jednoj zemunici I op6enito nema ukopa u grobljima, ve6 se po5tuju pojedinadne kosti I osnovne razlike izmedu keramike sjev. Dalmacije i ostalih dijelovaobale: a) nedostatak tipidne hvarske slikane keramike i keramike vindanskog tipa b) velika kolidina reljefno ukralene kgramike c) dugotrajnrje i snaZnije'predaje iz danilske kulture

. ilem, bitnih promjena-osnovne r .

prirodnih dobara

Gospodarstvo

grane ostaju lov, ribolov, stodarstvo, poljodjelstvo, skupanje

ostaci poljedjelstva najizrazitiji su u Smildi6u i Lisidi6ima (p5enica, jedam, ral, Zn nievi, kremeni dijelovi srpa, kamene motike - sjekire) u Lisidi6ima nedostatak stodars&a nadoknaduje lov

bp

24