PREDMET: ODNOSI S JAVNOU

SEMINARSKI RAD

TEMA: KOMUNIKACIJA I NOVI MEDIJI

SADRAJ

UVOD.....................................................................................................................2 1.TA SU ODNOSI S MEDIJIMA......................................................................4 2. PLANIRANJE KOMUNIKACIJE S MEDIJIMA........................................5 2.1.Elementi planiranja komunikacije s medijima ...............................................6 2.2.Istraivanje medija.............................................................................................7 3.ODNOSI S MEDIJIMA.....................................................................................9 3.1.Upravljanje odnosa s medijima.........................................................................9 3.2.Medije treba upoznati.......................................................................................10 4. AKLJU!AK.....................................................................................................15 5.LITERATURA....................................................................................................16

UVOD

Odnosi s javnou su djelatnost koja je usmjerena na vie pravaca: razvija se poseban nain op o!enja" komuniciranja i kontaktiranja sa kupcima" poslovnim partnerima" kao i poseban odnos op o!enja me!u zaposlenima unutar jedne or#anizacije$ Odnosi s javnou su posebna vrsta poslovni aktivnosti" koji se preduzimaju radi planirano# i smiljeno# komuniciranja" uspostavljanja i odr%avanja odnosa sa okolinom" sa ciljem da se stvori prostor za pozitivan publicitet or#anizacije" kao i istupanja protiv #lasina i pria koje se povremeno javljaju$ Odnosi s javnou obu vataju poseban oblik konteksta i odnosa prema dobavljaima" konkurentima" &inansijskim institucijama" javnim slu%bama" medijima$ ' poslednje vrijeme velika pa%nja poklanja se medijima kao posebnom dijelu odnosa s javnou$ (ediji predstavljaju kanal komuniciranja izme!u or#anizacije i njeni ciljni #rupa$ Ako se posmatra u odnosu na dru#e dijelove in&ormaciono)komunikaciono# sistema" sektor aktivnosti specijalizovan za odnose s javnou bilje%i u poslednji desetak #odina najvei rast$ Ameriko udru%enje za odnose s javnou *+RSA, tvrdi" poslije svoje #odinje skuptine -..." da jedino o#ranienje za dalji razvoj ove prosperitetne oblasti jeste nedovoljan broj ljudi koji umiju da rade ovaj posao" jer ti poslova ima sve vie i sve bolje su plaeni$/ Osobe koje obavljaju ovaj posao" u dananje vrijeme su poznate kao strunjaci za odnose s javnou$$ +rilikom an#a%ovanja strunjaka za odnose s javnou " klijenti za tijevaju od nji da im obezbijede javnu pa%nju" odnosno publicitet$ +ublicitet je kvalitet koji neto ili neko#a ini vidljivim" drutveno zapa%enim i va%nim" predmetom o kome se misli ili #ovori$0astupnici a#encija nastoje da upravo preko neko# medija" koji u%iva odre!eni publicitet i povjerenje javnosti" pridobiju najvei dio javne pa%nje u korist klijenata koji su i an#a%ovali$ +oznato je da se novinarstvo jo od sami poetaka 1 rani1 ne#ativnim publicitetom ili jednostavnije reeno prednost se daje neoekivanim ili dramatinim pojavama i do#a!ajima$ 'koliko se mediji na ovaj nain op ode prema nekim osobama ili or#anizacijama *naravno" ukoliko postoji povod za to," tada takve osobe ili institucije 1zara!uju1 ne#ativan publicitet$

/ -

($ Radojkovi" 2$ Stojkovi" 34n&ormaciono komunikacioni sistemi5" 2eo#rad: 6lio" -..7" str$ /89$ 4bidem" str$ /8:$

0ato su tu strunjaci za odnose s javnou koji umiju vrlo vjeto da mijenjaju percepcije kod ljudi$ A#encije za odnose sa javnou svo# klijenta upoznavaju o predstavi i miljenju o njemu" koji ve postoje u javnosti" a zatim zajedno sa klijentom dopunjuju ili mijenjaju tu sliku i prenose je javnosti putem medija$ Strunjaci za odnose s javnou or#anizuju kon&erencije za tampu" promocije" te razliite skupove$ Dakle" u zavisnosti od naina na koji osvajaju javnu pa%nju" stvara se i kljuna razlika izme!u novinarstva i pro&esije odnosa s javnou$ (o%emo zakljuiti da odnosi s javnou podrazumijevaju i ukljuuju: ) ) ) ) ) ) ) ) ) ) publicitet" o#laavanje" odnose sa medijima" marketin#" lobiranje" pripremu komunikacijski projekata" interno komuniciranje" krizno komuniciranje " urednike zadatke" istra%ivanje javno# mnjenja *u saradnji sa a#encijama za istra%ivanje tr%ita,$

1. TA SU ODNOSI S MEDIJIMA"

Odnosi s medijima su dio odnosa s javnou iji predmet je praenje i analiza medijski sadr%aja i nji ovo# uticaja na za nas va%ne #rupe ljudi i javno mnjenje uopte$ Oni se bave kreiranjem" planiranjem" realizovanjem i vrednovanjem razni aktivnosti kojima se obavjetava i ubje!uje javnost" pre#ovara sa novinarima" priprema i vje%ba za djelovanje u kriznim situacijama$ ;a%nost medija u svakodnevnom %ivotu je" dakle" neupitna$ Osim to kreiraju javno miljenje" mediji prenose in&ormacije od poslovni partnera" potroaa" biraa$ Jedan od znaajni zadataka odnosa s medijima" u odnosu na okru%enje" je da stvori i omo#ui to bolju saradnju i povezanost izme!u or#anizacija i mas)medija$ 0avisnost uspjeno# poslovanja or#anizacije od medija" direktno uslovljava maksimalno zala#anje odnosa s javnou za uspostavljanje me!usobne saradnje" povjerenja i uva%avanja$ 'lo#a odnosa sa medijima o#leda se u dostizanju optimalno# nivoa emitovanja i irine in&ormacija da bi se ostvarili popularnost i razumijevanje od strane ciljno# auditorijuma$ Odnosi s medijima ne nastaju sami od sebe i ne odvijaju se spontano$ <eko mora da se stara o njima$ ' manjim or#anizacijama" u kojima jo uvijek nema pojedinaca ili timova specijalizovani za odnose s javnou" to najee rade sami rukovodioci$ =ako or#anizacija raste ona postaje sve interesantnija za javnost" a uporedo s tim i novinarske potrebe i za tjevi postaju preveliki da bi na nji mo#lo samo uz#redno da se od#ovori$ Or#anizacije koje rastu bri#u o odnosima s medijima u poetku povjeravaju pojedincima" da bi kasnije &ormirali posebna odjeljenja ili slu%be$ ' tim slu%bama postepeno dolazi do specijalizacije i pro&esionalizacije$ >ako odnosi s medijima mno#ima postaju osnovno zanimanje$ 'nutar sami odnosa s medijima dolazi do dalje specijalizacije$ <eki od ti specijalista" kao to su predstavnici za medije istureni su u prvi plan$ Dru#i ostaju u pozadini kao savjetnici" analitiari" stratezi" planeri" treneri"ocjenjivai" tekstopisci i sl$ +reduzea" zavisno od svoje veliine" potrebe i or#anizovanosti" zapoljavaju i po nekoliko desetina strunjaka za odnose s medijima$ >ako!e za pokrivanje dijela svoji

potreba an#a%uju a#encije za odnose s javnou koje pru%aju uslu#e u s&eri odnosa s medijima

3. PLANIRANJE KOMUNIKACIJE S MEDIJIMA

+laniranje komunikacije s medijima ima zadatak da implementira strate#iju u okviru raspolo%ivi resursa$ 6ilj planiranja komunikacije s medijima je da identi&ikuje i koristi pri#odan medij kako bi e&ikasno i e&ektivno komunicirali sa ciljnom #rupom$ +laniranje komunikacije sa medijima omo#uava da poruke koje or#anizacija emituje prona!u put upravo do one #rupe ljudi koji su od va%nosti za pokrenutu kampanju" iskoriavajui maksimalno raspolo%ive resurse$ +laniranje komunikacije s medijima omo#uava nam da" poto smo ustanovili ta od nji oekujemo" u svakom momentu treba da znamo da li se ta naa oekivanja i ispunjavaju$ +lanovima " koji treba da sadr%e precizno utvr!ene ciljeve" raspore!uju se ljudi" sredstva i vrijeme$ +onekad ak i kad damo sve od sebe i obavimo sav posao" ipak neemo dobiti pokrivenost koju zaslu%ujemo$ 2ez obzira na sve moramo planirati nae medijske nastupe" to nas ini inovatorima i proaktivnim" umjesto samo puko# rea#ovanja na stvarnost oko nas$ +lan sadr%i nekoliko komponenti ukljuujui sve" od identi&ikacije i odabira novinara"do press klipin#a$ =oordiniran plan komunikacije s medijima poveae anse za uspje irenja poruke i njene medijske pokrivenosti$

3.1.Elementi planiranja komunikacije s medijima

Da bi plan komunikacije s medijima bio kompletan on mora da sadr%i neke elemente koji su od kljune va%nosti za nje#ov uspje : Identifikovati polje djelovanja akcije. Utvrditi ciljeve? prije zapoinjanja medijske kampanje jasno odrediti %eljene ciljeve$6iljevi diktiraju medijske napore" a ne obrnuto$ Sve to radimo u medijima treba da je kreirano da doprinese ciljevima" a ti ciljevi moraju biti realni$ Odrediti ciljnu grupu? za svaku aktivnost odnosa s javnou neop odno je odrediti ciljnu #rupu$ (o%emo imati nekoliko ciljni #rupa koje treba da prime nau poruku" ili to mo%e biti jedna speci&ina publika$ 6iljna #rupa e pomoi da odredimo obim djelovanja plana komunikacije odnosa s medijima$ +rije ne#o to zaponemo medijsku kampanju treba razmisliti o publici kojoj se obraamo$ taviti akciju u neki !iri kontekst? ako %elimo da obezbjedimo maksimalnu medijsku pokrivenost moramo po#ledati izvan #ranica nae# projekta$ ;ijest nije samo o naoj or#anizaciji ili izvjetaju" ve o neemu mno#o veem" sa vie drame koja e uticati na vie ljudi u tom momentu$ Da bi stvarno zadobili pa%nju medija" naa pria mora biti vrijedna kao vijest$ +ostoje razni naini koji se mo#u iskoristiti da bi se zadobila pa%nja novinara *dramatina ljudska pitanja" tra#edije" avanture" ane#dote" itd$, "reirati klju#ne poruke? svesti svoje djelovanje na dvije ili tri #lavne poruke koje e izazvati pa%nju i pokazati znaaj$ +orukom se mo%e kampanja maksimalno iskoristiti" ali i izazvati e&ekat suprotan %eljenom$ $ripremiti press materijal? ovaj materijal mora podr%avati nau akciju" treba utvrditi ta je od materijala pri#odno pokloniti novinarima i u kom trenutku$ astaviti bazu podataka o medijima% novinarima? o va%nosti posjedovanja podataka o novinarima je izlino priati$ Ovi podaci se prikupljaju ranije" mno#o vremena prije zapoinjanja bilo koje kampanje i predstavljaju jednu od baza za izradu plana komunikacija s medijima$ +rijateljske odnose sa novinarima treba nje#ovati konstantno" bez obzira da li je neka akcija u toku$

<avedeni elementi predstavljaju ono to treba uraditi prije ne#o kontaktiramo novinara ili medijsku kuu$ <akon to#a vrijeme je da se posvetimo ostalim komponentama plana: +isanje i distribucija za medije i press materijala$ Sprovo!enje @medija bri&in#a3 sa novinarima sa kojima emo sara!ivati$ Raspore!ivanje" kojim novinarima dati prie i izvjetaje$ Or#anizacija medijsko# do#a!aja$ Obezbijediti pokrivenost nai rijei dokumentima i slikama$ Rezervacija radio i >; emisija" utvrditi termine #ostovanja$ ;oditi rauna o Aeb sajtu i interenetu" izvui najbolju korist$ Sakupljati povratne in&ormacije" pres klipin#" kako bi obezbijedili rezultate i podatke o vo!enju kampanje u vidu izvjetaja za direktora i upravni odbor$ 3.&. Istraivanje medija (edije je neop odno istra%ivati kako bi imali potrebne podatke pri kreiranju plana komunikacije s medijima$ 4stra%ivanjima se mjeri publika" iz razlo#a kupovine komercijalno# prostora u medijima$ (ediji na kojima se zakupljuje prostor za reklamiranje ili poruku mo#u biti: >;" radio" novine" ma#azini" bilbordi" itd$ +arametri kojima se odre!uje rejtin# odre!eno# medija su brojni$ Oni poma%u da saznamo koliko e ljudi primiti nau poruku ako je emitujemo preko to# medija i time omo#uavaju e&ikasnije planiranje" odnosno tako je mo#ue odrediti pravi odnos cijene i ostvareni e&ekata$ <ajee koriteni pokazatelji su: RA>4<B) Odnosi se na >;CRAD4O i pokazuje D date populacije koja konzumira odre!eni medij u datom trenutku$ E'>) Eomes 'sin# >;) D domainstava koja koriste >; u posmatranom trenutku$ >4RA) =oristi se kao parametar za (ABA04<FC<O;4<F" pokazuje broj prodati primjeraka i nije pouzdan$ (no#o pouzdanije je mjeriti rejtin# preko parametara: RFADFRSE4+ *<ovine,)tira% G broj italaca po kopiji$

6O;FRABF *(a#azini,)procenat populacije koji ita odre!enu publikaciju$ HRFI'F<6J) prosjean broj *puta,izlo%enosti publike reklami" mjera ponavljanja izlo%enosti publike reklami$ Osim brojani pokazatelja o rejtin#u neko# medija postoje i neki dru#i &aktori na koje treba obratiti pa%nju pri izboru$ Svaki medij ima niz pozitivni i ne#ativni e&ekata koji utiu na poruku koju %elimo da poaljemo: >;) pozitivni e&ekti su : pokret" zvuk" slika" najvea pokrivenost" mo#unost demonstriranja$ <e#ativni e&ekti: trenutni e&ekat) ko je vidioK" visoki ukupni trokovi" ne mo%e doprijeti do neki uski ciljni #rupa$ RAD4O) pozitivni e&ekti su: niski ukupni trokovi emitovanja" lokalna pokrivenost" niski trokovi produkcije$ <e#ativni e&ekti: ima malu publiku)puno stanica" trenutni e&ekat$ D<F;<F <O;4<F)pozitivni e&ekti: detaljne in&ormacije" reklame se opa%aju kao vijesti$ <e#ativan e&ekat: samo vizuelno" lo kvalitet tampe$ 24L2ORD4) pozitivni e&ekti: najbolji medij za stvaranje brand imid%a" dopire do svi " ak i do oni do koji dru#i mediji ne mo#u doprijeti$ <e#ativni e&ekti: visoki trokovi rentiranjaMprodukcije" samo vizuelno$

4. ODNOSI S MEDIJIMA O svijetu u kome %ivimo vrlo malo znamo iz vlastito# iskustva$ <eto smo #a bli%e upoznali iz prie bliski osoba i znanaca" a ponajvie smo saznali iz MEDIJA$ Saradnja s medijima va%na je zbo#: )prenoenja nai poruka" )mo#unosti da se uje na #las" )in&ormisanja i jaanja svijesti javnostiMciljne #rupe o pomenutim pitanjima" )popularnostiMimid%a" )@reklamiranja3 projekta" )mo#unost uticaja na dr%avne or#ane * politiare" institucije$$$, )mo#unost poziva #ra!ana na akciju i pojanjenja kako oni mo#u da uestvuju$

'.1. Upravljanje odnosima s medijima Svaka or#anizacija upravljanje odnosa s medijima mora da prila#odi svojim potrebama$ Rukovodstvo or#anizacije mo%e da se odlui da sve zadatke iz oblasti odnosa s medijima preuzme na sebe ili da i prepusti pojedincu" odjeljenju ili slu%bi iji je primarni posao neto dru#o" a mo%e da osnuje odjeljenje ili slu%bu koja e se baviti iskljuivo ili prete%no upravljanjem odnosa s medijima$ >ako!e mo%e da veinu poslova prenese na neko#a spolja" na a#enciju specijalizovanu za to" s tim da je or#anizaciji potreban neko @iznutra3 ko e povezivati unutranji %ivot or#anizacije sa spoljnim saradnicima$ (inimum koji svaka or#anizacija mora da obezbijedi jeste pravovremeno i pravilno od#ovaranje na novinarska pitanja$ Svi" poev od tele&oniste na recepciji " pa nadalje moraju da znaju kome da proslijede novinarske pozive i ko mo%e da od#ovori na koju vrstu pitanja$ =ljuni ljudi u or#anizaciji moraju da budu upoznati sa najva%nijim in&ormacijama i da budu sposobni da daju intervjue i da javno nastupaju" moraju biti u stanju da po imenu

prepoznaju najva%nije novinare koji @pokrivaju3 nji ovu or#anizaciju ili djelatnost posla$ +ored to#a svaka or#anizacija bi morala" barem elementarno" da upravlja i ovlada odnosima s medijima u kriznim situacijama$ 0a krizu je karakteristino da nastupa nenajavljeno i esto po#a!a veliki broj ljudi$ ' takvoj situaciji or#anizacije su du%ne da pravilno i pravovremeno obavijeste zainteresovane o onome to se do#a!a$ Da bi se valjano upravljalo odnosima s medijima va%no je da se razumije priroda novinarsko# posla i dvojaka ulo#a novinara prema nekoj or#anizaciji$ Jedan put novinari nastupaju kao prenosioci in&ormacija o nama i o dru#ima" putem medija" a dru#i put za sopstveni raun N kao stejk olderi i javnost$ <ovinari se samo trude da rade svoj posao" ba kao to to i svi uesnici u odnosima s medijima isto ine$O

'.1. Medije treba upoznati

Savremeni svijet je toliko zavisan od medija da rjeavanje #lobalni problema interesuje sve ljude na planeti" to i jeste cilj in&ormativno# poretka$ Svaki medij posjeduje svoje posebnosti" metode" karakteristike i &unkcije" pomou koji pridobijanje javnosti$ Danas mali broj ljudi koncentracijom kapitala u medijima vlada svijetom" to potvr!uje injenica da P. D me!unarodni vijesti sti%e iz etiri velike novinske a#encije) '+4 *'nited +ress 4nternational," A+ *Assoccieted +ress," Rojter *Reuter, i AH+ *A%ans Hrans +res,$ Da bi mediji vrili selekciju in&ormacija i istovremeno kontrolisali o#roman svjetski auditorijum" neop odna je ulo#a komunikacijski uvara in&ormativni kapija) #$%&'&&(&)$. Ovaj termin prvi je uveo Dejvid ;ajt ukazujui na povlaeni sloj ljudi koji preuzima ulo#u 1vratara1 odluujui tako ta e se od vijesti propustiti medijskim kanalima$ ;eoma je va%no da se poruke i in&ormacije" koje se alju putem medija" oblikuju tako da budu prila#o!ene obrazovanju" kulturi i politikim stavovima ciljne #rupe kojoj su namijenjeni" jer se u suprotnom mo%e desiti da izostane %eljeni e&ekat" odnosno da poruka ne bude primjeena$
O

#radi sistem usmjeren na

;eri" Dejan i dr$" 3Odnosi s medijima5" (edija centar i +ristop" 2eo#rad" -..7$

+rilikom medijske konstrukcije neko# do#a!aja uoavamo sljedee: /, va%na ili ekskluzivna in&ormacija podrazumjeva irenje" -, dobija medijsko predstavljanje *dobija udarno mjesto u medijima irom sveta," O, mediji postaju sredstvo pokazivanja" vrei rekonstrukciju do#a!aja" 7, mediji uvrtavaju i spektakularnost da bi se poveala znati%elja publike" 9, svaki medij zapoinje sopstvene istra#e tra#ajui za detaljima" :, mediji ukazuju na dalji razvoj situacije i oekuju pomo javnosti pri istra%ivanju" Q, jedan medijski predstavljen do#a!aj 1baca1 u sijenku sve dru#e do#a!aje$ Osnovni cilj svako# medija je da se publici u to kraem roku i na to veem prostoru dostavi to vie in&ormacija" te da se osvoji njena pa%nja to je du%e mo#ue$ <ije ba uvijek jednostavno doi do medija$ >o se posti%e na razne naine" npr$ or#anizovati neko istra%ivanje" publikovati rezultate" or#anizovati specijalni do#a!aj i upoznati javnost sa tim" or#anizovati struni skup" u neemu biti prviMnajboljiMnajkvalitetniji$ @+livanje medijima3 predstavlja popularan pojam koji se odnosi na to" kako od svo# poslovanja napraviti zanimljivu medijsku vijest i kako se ponaati kada se dobije ansa za #ostovanje u medijima$7 ' odnosima s medijima polazna stavka predstavlja identi&ikacija medija" preko koje# medija se obraati javnosti" koja je #lavna oblast interesovanja to# medija" kao i karakteristike javnosti koja prati taj medij$ Sljedei korak je upoznavanje sa redakcijom sa kojom emo sara!ivati" da li su to vijesti" da li je to obrazovna" kulturna ili neka dru#a redakcija$ +ostoje veoma va%na pitanja kao to su: @=o e nas #ledati" sluati ili itatiK3" kao i: @=oja su nji ova interesovanja i problemiK3" na koja se mora od#ovoriti vezano za identi&ikaciju publike" kako bi utvrdili po#odan medij za prenos poruke$ De&inisanje medija" razliiti tipovi i kate#orije mas medija:
7

tematsko polje: zabavni" in&ormacioni" obrazovni vlasnitvo: privatni" dr%avni" javni

Hilipovi" ;$" =osti "($" +ro aska" S$" 3Odnosi s javnou5"Hakultet or#anizacioni nauka" 4nstitutu za menad%ment" 2eo#rad" -../$

vrsta: tampa i ma#azini" radio" >;" a#encije pokrivenost: internacionalna" re#ionalna" nacionalna" lokalna$

=ako bi se pripremili za odnose s medijima moramo razlikovati nji ove mo#unosti i nain &unkcionisanja$ Horme javno# nastupa u mas medijima: 1. NOVINE <ovine su skup medij" jer kako bismo saznali in&ormacije koje donosi moramo platiti odre!eni iznos novaca$ 0a taj iznos" me!utim" dobijamo u#lavnom opse%no i analitino tivo" te nam ostaje mo#unost da novine itamo kada %elimo ili kada za to imamo vremena$ 2 . RADIO Radio je sveprisutan medij" mo%emo #a sluati paralelno radei bilo koji dru#i posao$>o je najbr%i medij jer nam u trenutku bez posebni priprema voditelj mo%e javiti ta se do#odilo$ Radio je na koncu najje&tiniji medij i dostupan je i neobrazovanom stanovnitvu$ 3. TELEVIZIJA >elevizija je najutjecajniji medij" jer pored rijei pru%a i sliku" a ljudi najvie vjeruju onome to vide$ 0aokuplja nam cjelokupnu pa%nju i ne mo%emo je pratiti tek uz put$ >elevizija je ujedno i najpovrniji medij jer nam prodaje u#lavnom utisak" a dok #ledamo sliku obino nemamo vremena za sve relevantne in&ormacije$ 7. FOTOGRAFIJA Hoto#ra&ija je va%nija od /... rijei" s tim da mora biti prikladna$ 9$ SAO+R>F<JA 0A (FD4JF Saoptenje za medije je sa%et opis" namjenjen medijima" koji sadr%i in&ormacije o odre!enom stavu" do#a!aju ili odre!enoj temi$

Saoptenja se mo#u razvrstati u nekoliko kate#orija: Pripremna: obavjetavaju o do#a!ajima" projektima ili pro#ramima koji treba da se do#ode ili sprovedu$ Aktue na: daju podatke o do#a!ajima koji se odi#ravaju u vrijeme izdavanja saoptenja$ Ova saoptenja treba da budu odma objavljena$ L!ka na: dolaze iz odre!eni oblasti i u vezi su sa lokalnim vijestima$ Ek"k u#i$na: dostavljena jednoj a#enciji" novini" ili jednoj radijskoj ili >; stanici sa pravom da #a objavi iskljuivo ta a#encija" novina" radijska" odnosno >; stanica$ %. INTERNET? 4nternet konver#ira sve medijske komunikacije" tekst" sliku" zvuk" i %ivu sliku uz trenutnu mo#unost inerakcije$ 4nternet omo#uava iroku i dvosmjernu komunikaciju sa kupcima$ Sa pravom se ka%e da ovaj medij koriste najvie obrazovane osobe" ali je injenica da intrenet postaje sve dostupniji i @irim masama3$ &. 'POLJNO OGLA(AVANJE? >o je o#laavanje na bilbordima" o#lasnim mjestima na autobuskim stajalitima i svim mjestima pored koji ciljna populacija prolazi$ Ovaj vid o#laavanja ima ponavljajui e&ekat" e&ikasan je za one in&ormacije" proizvode" koji ulaze na novo tr%ite i %ele da se to prije sazna za nji $ Smatra se skupim medijem" teko je kontrolisati @rasipanje3 poruke na ne)pripadnike ciljne #rupe$ (ediji imaju svoja pravila i zakonitosti i jednostavno im se trebamo prila#oditi$ (ediji esto tra%e kontroverze i emocije" stajalite dvije strane o problemu$ +onekad tra%e pozitivnost i zanimljivost" pa i #lamur$ Sesto tra%e ekskluzivnu in&ormaciju$>o je nain nji ovo# opstanka na tr%itu" na taj nain se bore za itanost i #ledanost$ +rema tome" najpraktinije je prila#oditi se nji ovom svijetu i pokuati pru%iti ono to tra%e" ukoliko i ve ne mo%emo mijenjati$ 4n&ormaciju koju im aljemo prila#odimo medijskim standardima$ +onekad e to znaiti da emo je morati dobro @upakovati3 da bi smo je @prodali3 *od saoptenja" do press

kon&erencije ili do#a!aja,$ 4ako to pomalo #rubo zvui treba da znamo da su i mediji dio tr%ita koje kupuje i prodaje$ <ji ova roba je in&ormacijaT9

4. AKLJU!AK
9

Skoko"2o%o 5 +rirunik za RA0'(4JF;A<JF OD<OSA S JA;<ORU'5" (+R" 0a#reb" -..:$

Dvadeset prvi vijek je doba znanja" u kome ljudi tra#aju za kvalitetnim in&ormacijama" a mediji kao sredstva masovne komunikacije predstavljaju #lavna obilje%ja savremeno# svijeta$ Oni su u &unkciji prenoenja znanja" bilo da se radi o tampi" radiju" televiziji" knji#ama" &ilmu" internetu ili interaktivnim oblicima povezivanja$ (e!utim" danas se u svijetu sve ee postavlja pitanje ta medije ini dobrim ili kvalitetnim$ 0a#ovornici modela medija u javnoj slu%bi" smatraju da je kvalitet sposobnost medija da povezuju razliite i rascjepkane publike u zajednicu pojedinaca" #dje e jedni dru#e smatrati ravnopravnima$ Dru#i" kvalitet medija tumae kao sposobnost da se na najbolji nain izraze te niki kvaliteti same proizvodnje" kao to su vr unsko snimanje i osvjetljenje" pro&esionalna re%ija" te razumljive i jasne ideje$ +ostoje i oni koji smatraju da su medijski proizvodi visokokvalitetni ukoliko izdr%e probu vremena" kao to su pojedine knji#e" &ilmovi" televizijske emisije koje su stekle veliki u#led i kod kasniji publika i #eneracija$ Odnosi s medijima predstavljaju dio posla koji se odnosi na saradnju sa novinarima" novinskim kuama" tampanim medijima" radio i >; stanicama kao distributivnim kanalima vijesti i do#a!aja$ <eop odno je obezbijediti odnos koji se zasniva na tanim i vjerodostojnim in&ormacijama i materijalima$ Sa novinarima treba imati odnos baziran na zajednikoj saradnji" potenju i uva%avanju$ (e!u izobiljima sadr%aja koji svakodnevno privlae pa%nju javnosti" medijskom pismenou" istra%ivakom metodom i kritikom analizom sadr%aja" kvalitetni odnosi s medijima uputie nas na sutinu poruke kao krajnje# cilja komunikacijsko# e&ekta$

5. LITERATURA

/$ Skoko"2o%o 5 +rirunik za RA0'(4JF;A<JF OD<OSA S JA;<ORU'5" (+R" 0a#reb" -..:$ -$ Hilipovi ;$"=osti ($"+ro aska S$" 3Odnosi s javnou5"Hakultet or#anizacioni nauka" 4nstitutu za menad%ment" 2eo#rad" -../$ O$ ;eri" Dejan i dr$" @Odnosi s medijima3" (edija centar i +ristop" 2eo#rad" -..7$ 7$ ($ Radojkovi" 2$ Stojkovi" @4n&ormaciono komunikacioni sistemi3"2eo#rad:6lio" -..7$" 9$Arra#" David" @Odnosi sa medijima3"6lio" 2eo#rad"/PP:$ :$=atlim"Sempter"2rum" @'spjeni odnosi s javnou3"Slu%beni #lasnik RS"2eo#rad"-..:$ Q$2lek"Sam" @Odnosi s javnou3" 6lio"2eo#rad"/PQQ$

4nternet adrese: /$VVV$serbian&urniture$or#MsiepaMpromocija brenda