BIOLOKA RAZGRADANJA ORGANSKIH SPOJEVA

Biootpad - kompostiranje

Biootpad je kuhinjski otpad (ostaci od pripreme hrane) i vrtni ili zeleni otpad. ini gotovo treinu kunog otpada. Vrijedna je sirovina za proizvodnju kvalitetnog biokomposta. Najbolje je da se biootpad bioloki obrauje na mjestu nastanka. Jedan od naina korisnog zbrinjavanja otpada je kompostiranje. Kompostiranje znai aerobnu razgradnju biootpada pri emu nastaju ugljikov dioksid, voda, toplina i kompost. Kompost: hrani biljke osigurava prozranost tla zadrava vodu pogoduje rastu korjenitog bilja treba ga primjeniti gdje god je to mogue: vonjaci, povrtnjaci, rasadnici, parkovi, zelene povrine, poljoprvredna, stoarska i umarska gospodarstva, prehrambena industrija, ugostiteljsotvo, trnice, groblja, kole, djeji vrtii, stambeni i drugi objekti

Oko 39% otpada je kuhinjski bio otpad 25% otpada je papir do 12% je plastinog otpada 6% staklo 1 % opasnog otpada ostalog ima oko 13%.

Sortiranjem i reciklaom otpada stvaraju se nove vrijednosti, novi resursi, tedi se novac i utroena energija, smanjuje komunalni trokovi, pomae poveanju zaposlenosti.

Prema statistikim podacima, svaki stanovnik Hrvatske godinje proizvede oko 270 kg otpada.
prosjeni sustav kunog otpada u RH
sitni otpad problemati e tvari 6% 37% 2% 19% papir karton sloene tvari ostalo plastika metal staklo tkanine pelene biootpad

7% 2%3% 8% 2% 8% 4% 2%

oko 1/3 kunog otpada ini bioloki organski otpad (trava, lie, cvijee, ostaci povra, voa i dr.) oko ine papir i karton oko 8% staklo oko 8% plastika oko 2% metali Nekontroliranim odlaganjem otpada u prirodu ugroava se zdravlje ljudi i oneiuju izvori vode.

Sortirani otpad lako pronalazi kupce na tritu. Mnogi resursi mogu se reciklirati vie puta: papir se reciklira i do 7 puta pri tome se tedi energija, drvo, voda. Za proizvodnju 1 limenke potroi se 40 l vode Voda = neprocjenjiv resurs !

Nema jedinstvenog naina kako smanjiti, ponovno upotrabiti, reciklirati ili kompostirati otpad !

Cjelovito gospodarenje otpadom obuhvaa sve mjere postupanja s otpadom: prikupljanje razvrstavanje recikliranje obradu odlaganje samo internog i iskoritenog otpada.

Mjere za ispravno postupanje s otpadom (4R): izbjegavanje/smanjivanje (Reduction) ponovna upotreba, bez obrade (Reuse) obnavljanje, ponovna upotreba za istu namjenu, ali uz obradu (Recovery) recikliranje odnosno oporaba, materijalno i energijsko iskoritavanje (Recycling)

Kompostiranje = bioloka razgradnja biootpada u prisustvu zraka, pri emu nastaju ugljikov dioksid, voda, toplina i kao konani proizvod kompost - humus ( lat. compostium - gnojivo od biljnog otpada i zemlje). To je prirodan proces razgradnje organskih tvari poznat i primjenjivan jo u antiko doba.

Kompostiraje je najstariji i najprirodniji nain recikliranja otpada.

Kompostirati se moe u vlastitom vrtu ili dvoritu (samostalno), na pogodnim lokacijama u naseljima (zajedniko kompostiranje) i na velikim kompostanama (centralno kompostiranje) uz prethodno odvojeno prikupljanje biootpada u posebne spremnike i odvoz na lokaciju kompostane. Komposite treba biti smjeteno u dijelu vrta koji se nalazi u polusjeni (ispod nekog drveta pri emu e kronja tititi kompost od prevelikog isuivanja u vrijeme vruina, i prevelikog vlaenja u kinom razdoblju. Ako se nema takvog mjesta u vrtu moe se kompostna hrpa prekriti tkaninom koja je propusna za zrak a nepropusna za vodu. Na mjestu odabranom za kompostite ne smije se skupljati voda, treba biti nagnuti teren.

Kompostiranjem se uspostavlja kruni tok organske materije u prirodi i poboljava plodnost zemlje. Kompostiranjem se smanjuje koliina kunog otpada za 30% Uporabom komposta zemlja se obogauje hranjivim sastojcima koji su potrebni za rast i razvoj biljaka, smanjuje se upotraba umjetnih gnojiva. Kompostiranje je prirodan proces proizvodnje humusa od organskog otpada nastalog u kuhinji i dvoritu.

Uvjeti provedbe kompostiranja: Razliiti otpad, bioloki lako razgradiv Stalna vlanost (poput iscjeene spuve). Prevelika koliina vlage onemoguuje prozranost, ugibaju aerobni mikroorganizmi, dolazi do zastoja procesa, brzo se razvijaju anaerobni mikroorganizmi, pojava neugodnog mirisa. Dovoljna koliina zraka Nedovoljno zraka = neugodan miris. Prevrtanjem i mijeanjem kompostne hrpe postie se prozraivanje, kao i dodavanjem strukturnog materijala-najbolje usitnjene granice. Odgovarajua temperatura Pogodna je temperatura okolia 20-25 oC. Zimske temperature ne pogoduju biolokim procesima a ljetne mogu isuiti materijal.

TO KOMPOSTIRATI? Sav biljni otpad iz kuhinje, vrta, vonjaka i travnjaka. Kvalitetan kompost se dobije ako se izmijea to vie razliitog usitnjenog biljnog materijala. Kuhinjski otpad (ostaci i kora voa i povra, ljuske jaja, talog kave i aja, ostaci kruha, peciva, listovi salate, kelja, blitve i sl.) Vrtni ili zeleni otpad (otkos trave i ivice, lie, granje, uvelo cvijee, otpalo voe, zemlja iz lonanica za cvijee, ostaci voa i povra, korov, kora) ostali biootpad (kora drveta, kosa, dlaka, slama, piljevina, iverje, papirne maramice, borove iglice, manje koliine papira u koje su bili zamotani kuhinjski otpaci

Ostaci hrane se ne preporuuju radi privlaenja glodavaca i drugih ivotinja.

to se ne moe kompostirati tekui ostaci hrane meso, riba, koa, kosti mlijeni proizvodi, ulja i masti pepeo, ambalaa, guma, opasni otpad obojeni i lakirani drveni otpad papirnati istakleni otpad odjea, cigarete

Kako kompostirati ? usitniti na duinu palca pomijeat meki, mokri kuhinjski otpad sa suhim, drvenastim otpadom iz vrta, travom, liem... odravati vlanim (poput iscijeene spuve), zatititi od sunca i oborina povremeno okretati da se osigura dotok zraka

Temelj dobrog kompostiranja je mijeanje: Suhih i vlanih dijelova biootpada Veih i manjih dijelova biootpada Svjeih i starijih dijelova biootpada Kuhinjskog i vrtnog biootpada

Bez obzira na doba godine kompostna hrpa mora biti optimalne vlanosti i dobro prozraena. To emo provjeriti ako materijal stisnemo u aci, s time da iz stisnute ake ne smije curiti voda, a kad otpusti stisak materijal treba zadrati oblik zadobiven stiskom i ne smije se rastresti-rasipati. suho dobro vlano

Meki, vlani i tvrdi, drvenasti dijelovi uvijek se mijeaju u priblino jednakom omjeru. Usitnjeno drvo osigurava kompostnoj hrpi neophodnu prozranost i rastresitost, a meki biljni otpad hranu za organizme. Po potrebi postupno dodavati vodu. Dobro sloena kompostna hrpa optimalne vlanosti vrlo e se brzo zagrijati na 50-68C, to ubrzava razgradnju a istovremeno se postie higijenizacija komposta ugibaju uzronici bolesti, nametnici i sjeme korova

ODABIR MJESTA ZA KOMPOSTIRANJE napraviti komposter od drveta, cigle ili ice proizvoljnog, eljenog oblika prilikom izrade voditi rauna da stranice kompostera imaju upljine radi prozranosti poeljno je da komposter bude postavljen na zemlji komposter obavezno pokriti poklopcem napravljenim od dasaka, platna, kartona i sl. kako bi ga zatitili od vremenskih uticaja na dno kompostera staviti sloj suhe materije - sijeno, slamu, granje, suho lie, itd. debljine 10 - 20 cm

PUNJENJE KOMPOSTERA Zapoinje odvajanjem i prikupljanjem organske materije i to: o vlane materije iz kuhinje - ostaci voa, povra, talog kave... o suhe materije - piljevina, lie, granice, suha trava itd.

PRILIKOM PUNJENJA KOMPOSTERA sav organski otpad bi trebalo usitniti (na veliinu palca) radi bre razgradnje voditi rauna o odnosu vlane i suhe materije, mijeati u omjeru: 50% vlane materije i 50% suhe materije

ODRAVANJE VLANOSTI treba voditi rauna o vlanosti komposTa u kompostu ne smije biti ni premalo ni previe vlage da je dovoljno vlage moe se provjeriti stiskom komposta u ruci: ako se formira masa koju moemo drati s dva prsta kompost je dovoljno vlaan; ako se kompost rasipa onda je suh i treba ga navlaiti (dodati vode) ili dodati svjee vlanog materijala i ponovo formirati hrpu; ako je kompost pljesniv ili ako se voda cijedi pri stiskanju mase tada ima previe vode, treba dodati suhe materije i izmijeati KADA JE KOMPOSTER PUN izvaditi sadraj kompostera, promijeati, formirati hrpu i pokriti je nakon tri tjedna hrpu ponovo promijeati i ponoviti taj postupak nekoliko puta ee mijeanje kompostnog materijala znai krae vrijeme do dobivanja gotovog humusa prilikom mijeanja provjeravati vlanost komposta i prema potrebi poduzeti odgovarajue mjere GOTOV KOMPOST kompost je zreo nakon 6 - 10 mjeseci gotov kompost prosijati i sitni dio koristiti kod uzgoja razliitih biljaka - voa, povra, cvijea ostatak krupne materije vratit u komposter zreli kompost ima miris kao umski humus

U procesu kompostiranja sudjeluju:

organizmi veliine 2-20 mm usitnjavaju materijal i time se poveava rahlost i volumen organizmi veliine 0,2-2 mm sudjeluju u razgradmnji biootpada mikroorganizmi razgrauju biootpad

to se dogaa unutar kompostne hrpe? Ve za dva dana temperatura se podigne na 45-50 oC, a u narednih 5-10 dana dostie vrhunac od 60-65 oC, te dovodi do unitavanja patogenih organizama i sjemena veine korova. Kasnije temperatura pada, jer bakterije razgrade sve razgradljive tvari. Pojavljuju se drugi mikroorganizmi ijim djelovanjem zapoinje razgradnja celuloznih i drvenastih materijala. Nakon dva mjeseca poinje preobrazba preostalih tvari u stabilne i sloene humusne spojeve. U tome sudjeluju razni sitni organizmi (stonoge, mravi, nematode, grinje, pauci i kine gliste). Ovaj proces traje nekoliko mjeseci, a nakon toga kompost poprima tamnosmeu boju. Kinih glista i drugih organizama sve je manje i pojavljuje se karakteristian miris "umske zemlje". Procesi u kompostu traju 6-12 mjeseci. Tako dobivenim humusom moemo gnojiti vrt, vonjak, vinograd, travnjake i saditi cvijee u cvjetne posude.

FAZE KOMPOSTIRANJA FAZA RAZGRADNJE - mjeavina materijala uz dovoljno vlage i kisika predstavlja idealan medij za bakterije i kvasce koji svojim metabolizmom razgrauju organske tvari pri emu nastaje toplina koja se moe uoiti mjerenjem. Ovo povienje temperature ne mogu preivjeti sjemenke korova i razni patogeni mikroorganizmi FAZA PRERADE - nakon prvog razdoblja vrlo visokih temperatura pojavljuju se i prve gljivice. Tijekom tog razdoblja broj mikroorganizama jako brzo raste. Za njihov razvoj je potrebna voda i kisik i zato je vano prebacivati hrpu i provjeravati vlagu. Temperatura lagano opada pribliavajui se vrijednosti temperature okoline FAZA IZGRADNJE prvo se pojavljuju protozoe koje se hrane bakterijama i gljivicama, a nakon njih i prvi viestanini organizmi kao to su stonoge, gliste, skoibube i druge koje usitnjavaju i mijeaju materijal. U ovoj fazi se u poetku oblikuje svjei kompost, a kasnije kompostne gliste oblikuju tzv. kompostne grudice koje ine osnovu za stvaranje zdravog komposta. Na kraju ove faze dobijemo svjei kompost spreman za prihranu.

Temperatura komposta
Tijekom faze razgradnje temperatura u sreditu komposta moe dosei i vie od 60C, to pogoduje unitenju uzronika biljnih bolesti i sjemenki korova. U vanjskim podrujima komposta temperatura je samo neto via od temperature okoline. Najvie vrijednosti temperature postiu se, ovisno o vanjskim uvjetima, nakon 3-5 dana razdoblja raspadanja. Obino se sloj zrelog komposta debljine 10 cm poslae na svjee naneseni kompost, kako bi se sav svjei materijal zagrijao. Za vrijeme ove faze razgradnje, proces preobrazbe uglavnom uzrokuju bakterije, aktinomicete i gljivice. Ukoliko se temperatura u fazi transformacije spusti, pojavljuju se druge vrste bakterija i gljivica koje uzrokuju daljnju preobrazbu otpada. Na taj e nain kompost biti osloboen sjemenki korova i dijelova biljaka koje bi mogle potjerati izdanke. Higijenizacija kompostne mase postie se temperaturom, a svakim mijeanjem komposta postie se ponovni porast temperature. U vrijeme faze raspadanja (uz temperaturu od najmanje 60C) kompostnu gomilu potrebno ja barem u tri navrata promijeati, kako bi temperaturnom higijenizacijom bio obuhvaen kompletan materijal koji se kompostira.

SAVJETI organski otpad u kuhinji odlagati u posebnu posudu otpad u komposteru ne treba pritiskati jer time se smanjuje koliinu zraka koji je neophodan za ivot i razvoj organizma u kompostu ako se sakupljaju muhe, kompost se moe prekriti tankim slojem zemlje drveni otpad ne smije sadrati ljepila, boje, metalne ice, avle i dr. lie i ljuske oraha, ljenjaka hrasta, jablana i kestena sadre materije koje usporavaju proces kompostiranja pa ih moemo koristiti u manjoj mjeri pomjeane s ostalim otpadom, zemljom ili svjeim kompostom vee koliine mokrih otpadaka, ne odlagati samo na jedno mjesto, nego ih treba razdijeliti po cijeloj hrpi i prekriti suhim materijalom ne treba dodavati umjetna gnojiva ili drugi materijal za ubrzavanje ili poboljanje biolokog procesa

VRSTE KOMPOSTERA

Drveni komposter Plastini komposter

iani komposter Kompostna hrpa

Japanski arhitekti Bakoko doli su na ideju da projektiraju malu okruglu ajnu kuicu, koja e ujedno sluiti i za kompostiranje. Arhitekti su odluili iskoristiti temperaturu koja se razvija tijekom kompostiranja za zagrijavanje prostora koji je dizajniran kao tradicionalna japanska vrtna kuica za ritualno ispijanje aja. Vanjsko oploje sadri niz spremnika za kompostiranje. U njih se s gornje strane ubacuju otpaci iz vrta, trava, suho lie i drugi materijali organskog porijekla, a s donje strana se preuzima kompost. Tokom faze razgradnje, temperatura u sreditu komposta moe dostii i vie od 60C, od ega e se zagrijavati mali unutarnji prostor koji je, zahvaljujui transparentnome krovu, osvijetljen prirodnom svjetlou. Arhitekti smatraju da se njihov projekt najbolje uklapa u gradske parkove, gdje moe biti mjesto odmora i okrjepe, a istovremeno je materijal za grijanje organski otpad na dohvat ruke.