UNIVERZITET U SARAJEVU

FILOZOFSKI FAKULTET SARAJEVO KATEDRA ZA ARHEOLOGIJU SARAJEVO

limanova iskopavanja u Troji

(Seminarski rad)

Profesor: Adnan Kaljanac

Student: Irfan Agi

Sarajevo, 10.12.2013. godine

Sadraj

Sadraj ....1 Uvod ...2 Geografski poloaj i razvoj Troje ..3 limanova iskopavanja u Troji . 4 Homerova Troja 5 ''Homerova slijepa publika'' .. 6 Zakljuak ... 7 Literatura ....8

Uvod

Sve do nedavno nije se tano znalo koliko je Troja bila velika niti koje je bilo njezino znaenje u bronano doba (od 1750. do 1200. prije nae ere), u vrijeme u koje je Homer smjestio Trojanski rat. Homer je o Troji pisao u oba svoja epa - Ilijadi i Odiseji - u 8. stoljeu prije nae ere. Ostatke antikoga grada smjetenog na breuljku izmeu dviju rijeka u maloj Aziji, otkrio je krajem 19. stoljea njemaki arheolog Heinrich Schlieman koji je 1871. godine poeo s iskopavanjima u tom podruju. limanovom pronalasku pomogli su mnogi opisi koje Homer navodi u svojim epovima, koji tano opsiju vrijeme i mjesto dogaaja. Kroz limanova iskopavanja doli smo do mnogih znaajnih informacija i rjeavanja mnogih mitova i legendi o samom gradu Troji, a i o Trojanskom ratu. Grad Troja imala je veliku ulogu u tadanjem svijetu i bila je jedan od razvijenih gradova u Sredozemnom moru. Samim tim to se nalazi na putu koji ima jako veliku ulogu u trgovini, Troja je predstavljala veliku elju mnogim vojskovoama da zavladaju samim gradom. Jedan od najznaajnijih pronalazaka na prostoru Troje jeste i grobnica, koju je pronaao Schliemann i nazvao je, Atrejeva riznica u kojoj je naena i zlatna Agamemnonova maska. Pored Atrejeve riznice tu su jo mnoge iskopine, ali takoer ostao je i veliki dio koji se i danas iskopava i koji e se iskopavati i u budunosti.

Geografski poloaj i razvoj Troje

Najstarije naselje na lokalitetu Troje osnovano je u 3. tisuljeu pr. Kr. (bronano doba) i izgleda da je bilo uspjean obrtniki grad koji je kontrolirao morski prolaz Dardanele kroz koji su trgovci putovali iz Egejskog u Crno more. Schliemann je otkrio velika gradska vrata koja su pripadala Troji II., za koju je on vjerovao kako se radi o Homerovoj Troji jer je odgovarala homerovom opisu. Oko 1900. pr. Kr., zbog hetitskog irenja, dolo je do velike seobe naroda prema zapadu, a gotovo svi gradovi istono od Troje su uniteni. Prema arheolokim nalazima moe se zakljuiti da su Trojom zavladali narodi druge kulture. Tu Troju VI. je oko 1300. pr. Kr. unitio snaan potres, to se zakljuilo po otrkiu samo jedne strijelice i izostanka mrtvih tijela. Troja VII.a iz druge polovice 13. stoljea pr. Kr. identificiran je

kao hetitska Uilusa (starogrki: Ilion) i esto se navodi kao homerska Troja, ali ta je tvrdnja i dalje sporna. Ona je unitena ratom o emu svjedoe nalazi spaljeni vatrom, djelomini ostaci ljudskih tijela sa smrtnim ozljedama na kostima, te nekoliko bronanih strijelica. Troja VII.a je imala gradske zidine iji su tornjevi imali visinu i do 9 metara, a bastioni su imali promjer 18 x 18 metara. Arheolog Manfred Korfmann, koji ju je iskopao 1980-ih, procijenio je kako se ova Troja VII. rasprostirala na oko 200 km i imala je populaciju od oko 5.-10.000 stanovnika. Troja ja ipak opstala i Troja VII.b ima snane odlike grkog utjecaja i navjerojatnije je unitena potresom oko 1020. pr. Kr. i naposlijetku naputena do polovice 10. stoljea pr. Kr. Od tada je bila nenaseljenom punih 200 godina, a Troja VIII. ja osnovana oko 700. pr. Kr. Tijekom razdoblja klasine Stare Grke bila je gotovo nenaseljena, a pod vladavinom rimskog cara Augustaizgraen je novi grad Ilium na mjestu koje su mnogi smatrali lokacijom legendarnog Ilija. Grad je cvao do utemeljenja Konstantinopola, a pod Bizantom je propadao. Rimski grad Celeia (dananje Celje u Sloveniji) neki su pisci nazivali Troia secunda ("druga Troja"). Njemaki je arheolog Heinrich Schliemann iskapao u tom podruju u 1870-ima. Kasnija su iskapanja otkrila vie gradova sagraenih u razliitim razdobljima jedan iznad drugoga. Schliemannov najspektakularniji nalaz je bio tzv. Prijamovo blago (tako ga je nazvao sam
4

Schliemann). Ali jo u vrijeme njegovog ivota su se pojavile prve naznake da bi zlatno blago moglo biti oko 1000 godina starije nego to je Schliemann pretpostavljao.

Slika 1. - Podruje iskopa nalazita drevnog grada Troja

limanova iskopavanja u Troji

ovjek obdaren brojnim talentima, upornou i snagom. Njegova autobiografija otkriva nam buran ivot koji bi teko izmislio i izuzetno matoviti pisac avanturistikih romana. Roen je u siromanoj porodici protestantskog pastora koji je bio vatreni oboavalac Homera i njegovih djela. Tu svoju ljubav prema likovima Agamemnona, Ahila, Odiseja i Menelaja prenio je i na svog sina. Kada je imao samo sedam godina, Hajnrih je za Boi dobio knjigu "Opta istorija". Svu njegovu panju zaokupio je samo jedan crte - drevni grad Troja u plamenu. Upitao je oca da li je Troja zaista imala tako velike bedeme kao to su na slici i dobivi potvrdan odgovor, trijumfalno je uzviknuo da neto te veliine nije moglo nestati bez traga i da e on to jednog dana pronai. Iako ga je siromatvo primoralo da umjesto uenja krene na trgovaki posao, liman nije odustajao od svoje zamisli. Sa etrnaest godina radio je kao prodavac, nosa i ista u jednoj radnji po osamnaest sati dnevno. Jednoga dana odluio je da se posveti svojoj ideji i otputuje u Venecuelu. Jedrenjak kojim je isplovio zahvatila je jaka oluja i on se obreo na holandskoj obali. Hajnrih se zaposlio kao potrko kod nekog brodovlasnika, a u slobodno vreme je uio strane jezike tako to bi naglas itao odlomke iz knjiga ili udbenika za samouke dok ih ne bi nauio napamet. Ubrzo je uvideo da je izuzetno talentovan za jezike i za samo godinu dana
5

teno je govorio i pravilno pisao na engleskom, francuskom, holandskom, panskom, portugalskom i italijanskom. Ovo znanje obezbedilo mu je i bolje plaeni posao, pa se sa nepunih 30 godina osamostalio i osnovao svoju vlastitu trgovaku firmu. U naredne tri godine savladao je jo nekoliko jezika tako da je govorio ukupno 15 - pored ve pomenutih, nauio je i poljski, vedski, norveki, eki, danski, latinski, starogrki i savremeni grki jezik. Vizija iz mladosti nije ga naputala i svaki slobodan trenutak koristio je da istrai u najsitnije detalje svoj glavni putokaz - Homerovu "Ilijadu" i "Odiseju". Iako su najvei tadanji istoriari smatrali da Troja nikada zapravo nije ni postojala, liman je ostao veran svojim ubeenjima. Kada je stekao dovoljan imetak, otputovao je u Malu Aziju i posvetio se arheolokim straivanjima.

Na brdu Hisarlik otkrio je ruevine, ostatke nekadanjih naselja i gradova podizanih jedan na drugom u nekoliko nivoa. Tree naselje gledano odozdo, koje po svojoj skromnosti nikako nije odgovaralo opisu iz Homerovog epa, liman je proglasio Trojom, iako ni sam nije u to bio uveren. Tada je prvi put posumnjao u istinitost spjeva velikog grkog pjesnika. Ipak, ubrzo je javno objavio da je otkrio dvorac trojanskog kralja Prijama. Vjest je odjeknula u Evropi, a naunici su ga otro napali i zlobno mu se smijali. Tada je odluio da prekine dalja istraivanja. Ali, dan uoi naputanja razrovanog breuljka Hisarlik, liman je sluajno vidjeo kako se suneva svjetlost odbija o nekakav predmet koji viri iz zgarita i pjeska. Ispostavilo se da je to samo jedan komad od brojnih srebrnih i zlatnih skupocenosti koje e potom iskopati. Bio je uveren da je pronaao Prijamovu riznicu ili nakit lepe Jelene koju je oteo Paris. Tada je imao 52 godine i nikada u ivotu nije bio sreniji, jer je shvatio da je konano ostvario svoj deaki san. Vjest o ovom otkriu izazvala je sasvim suprotne reakcije javnosti od prethodnih i liman je stekao duboko potovanje. U daljim istraivanjima liman je uspio da pronae i iskopine Agamemnonove Mikene, Orhomena i Tirinta. Zahvaljujui svojim otkriima, liman je postao slavan, a najveu ast doiveo je 1877. godine kada ga je 30 naunih drutava Engleske pozvalo da odri predavanje najpoznatijim arheolozima sveta. Umro je 1890. godine kao jedan od najslavnijih arheologa svih vremena.

Slika 2. Agamemnonova maska, oko 1400. pr. Kr., Arheoloki muzej u Ateni.

Uoljive razlike izmeu Agamemnonove i drugih mikenskih maski: 1. zasebno oblikovanje obrva 2. "dupli" kapci 3. ui razdvojene od lica 4. trouglasta bradica ispod usta 5. picasti, na gore okrenuti brkovi Maska Agamemnona , otkrio je Schliemann 1870. godine otiao je u Troadu uvjeren da e pod brijegom Hisarlih nai " Prijamovu Troju " . Nakon godinu dana , sa 80 radnika i sa ogromnim entuzijazmom zapoeo je iskopavanja na tom lokalitetu . Trud se isplatio . Otkriven je veliki bakreni sud u kome se nalazilo oko 9.000 zlatnih i srebrnih predmeta . U Europu je poslao poruku da je pronaeno " Prijamov blago " . Kasnije , zajedno s njim iskopavanja su nastavili arheolozi i uenjaci Derpfeld , Virhov i Birnuf .Sumnja o postojanju Troje na maloazijskom tlu bila je otklonjena . Postojalo je samo pitanje koja od devet iskopanih je " Homerova " ? 1876. godine , Schliemann je rijeio da dokae da je i Agamemnon bio povijesna linost . Trag za potvrdom njegovog postojanja odveo ga je na
7

istoni Peloponez - u Mikenu , voen Pausanijinim dijelom " Klasini opis Grke " . U Mikeni je ubrzo naiao na 34 uspravna okna ( duboke grobnice ) iskopana na stjenovitom tlu . U meuvremenu , iz Turske je prokrijumario " Prijamov blago " u Berlin , smjestivi ga u Dravni muzej . Nastavivi s iskopavanjima u Mikeni pronaao je ( veinom u navedenim uspravnim oknima ) , pored ostalog , brojne skelete , grnariju , nakit i zlatne maske . Tadanjem grkom kralju javio je da su otkrivene grobnice Atrej i Agamemnona . Kasnije , u Tirintu je otkopao veliku palau i ogromne , " kiklopske " kamene zidove.

Homerova Troja

Homer kroz svoja djela Ilijadu i Odiseju, detaljno opisuje i navodi tana mjesta deavanja Trojanskog rata i Trojanskog grada. Prativi Homerove upute, liman je uspio da pronae i da otkrije drevno grad. Ve stari su se bavili pitanjem, gdje je stajao grad, kojega je podsjedanje podalo gradju Homerovoj Ilijadi. Tradicija ga je smjetala na dananjem breuljku Hisarliku, udaljenom od Helesponta po prilici 5 km., a od Egejskoga mora po prilici 6 km., gdje je i u potonje vrijeme stajao grad Ilion. Na ovaj se breuljak popeo Kserkses, kad je ono s vojskom iao na Heladu. Tako kae Herodot VII, 43.: A kad je Kserkses doao na rijeku Skamandar, popne se na Prijamov grad, jer ga se uelio ogledati. I poto ga je ogledao i sve uo, to se ondje dogodilo, prinese Ateni Ilijskoj za rtvu hiljadu goveda, a Mazi izliju herojima rtve ljevanice"1 Isto je uinio i Aleksandar Veliki, koji je odluio grad poveati i opsati zidom. Ali to je izveo istom Lizimah, koji je g. 301. osvojio prednju Malu Aziju. Lizimah naseli u Iliju stanovnike razlinih susjednih mjesta i sagradi oko grada zid, dug 40 stadija (7 7 km.). I Rimljani su se veoma zanimali za taj novi Ilion, jer su Eneju, koji se jedini spasao, kad je stari Ilion propao, drali za svoga praoca, a Ilion za svoju pradomovinu. U ratu s Mitridatom razorio je Fimbrija Ilion, ali ga je Cesar iznova sagradio. I Cesar i August namjeravali su pae Ilion uiniti svojom prijestolnicom.

Herodot

Slika 3. Propast Troje

Najprije valja spomenuti, da je liman na Hisarliku konstatirao 9 slojeva, to znai, da se po vremenu na njemu sagradilo 9 gradova, jedan na razvalinama drugoga. Tako su razvaline breuljak malo po malo ne samo povisile (do 49, 50""), nego i proirile. Dok je prvi (najni i) grad bio irok samo 46 m., drugi je ve imao irinu od 100 m. Najvii (9.) sloj ine razvaline grko-rirnskoga Ilija. Homerovu Troju valja dakle traiti u jednom od niih slojeva. Ali u kojem se liman odluio za drugi grad (raunajui odozdo), i to poglavito s toga, to je sudei po razvalinama jedini taj grad bio tako utvrdjen, kako valja suponirati za Homerovu Troju, i to ima jasnih tragova, daje upravo taj grad, kao i Homerova Troja, propao od vatre. S toga je Schliemannu bilo najvie do toga stalo, da drugi grad to bolje otkrije. Tako su izile na vidjelo goleme s juga dobro sauvane utvrdne zidine debele do 4 m. s kulama i vratimaA u samoj su se tvrdjavi otkrili temeljni zidovi razlinih zgrada, od kojih j Scliliemann najveu proglasio dvorovima Prijamovima. U utvrdnim zidinama ovoga drugoga grada naao je Scliliemann u svibnju g. 1873. i ono veliko blago, koje danas pripada medju najvee dragocjenosti berlinskoga muzeja.

Slika 4. Ostatci starog grada Troje

Djelo ''Homerova slijepa publika''

Pria se u nas spominje jo sredinom osamdesetih prolog stoljea. Bio sam tamo 1985. godine i vidio sam samo zidine iz mletako- turskih ratova. Nikakvih materijalnih dokaza o Troji u Gabeli ili oko nje u dolini Neretve nema. Natimavanje i tumaenje slinosti toponima nije nikakav dokaz. Na taj nain moemo Troju otkrivati posvuda po istonom Sredozemlju. to je i bio est sluaj u prolosti. Knjiga "Homerova slijepa publika" samo je jo jedna u nizu fantazija prematovitih amatera i diletanata. Takoer je i Miakov gost u emisiji na tragu toga. On pria tako o gradu koji je navodno prije tri tisue godina postojao na movarnom podruju doline Neretve, a mogao je primiti 80-100 000 stanovnika, a toliko nije imala ni oblinja stara Narona niti priblino iji se ostaci nalaze na mjestu sela Vid kod Metkovia. ak ni danas u dolini Nertve, od Ploa do Gabele ne ivi toliko ljudi, moda tek polovca do dvije treine te brojke. Takoer se mora imati na umu da je taj prostor u prolosti bio jo vea movara nego danas, te da je malarija esto desetkovala stanovnitvo. tek su prije 50-60 godina poduzete odreene
10

mjere melioracije terena, regulacije toka Neretve i unitavanja komaraca- malariara, pa je ivot na tom podruju konano postao podnoljiv. Prava Troja se nalazi na brdu Hisarlik u Turskoj, blizu Dardanela. Otkrio ju je Scliemann u 19. stoljeu, ali je zbog velike elje da se nakesa blaga, promaio za nekoliko slojeva. Ima tu barem devet stratigrafskih slojeva naselja, od vremena od oko 3200. prije Krista do priblino razdoblja klasine Grke. Sloj koji se odnosi na vrijeme druge polovice 12. stoljea prije Krista pokazuje dokaze velike borbe i palea. U javnosti je prihvaeno otkrie drevne Troje 1870. godine kada je, navodno, njemaki trgovac Heinrich Schliemann u turskom podruju Male Azije iskopao ovaj stari grad i golemo Prijamovo blago. Do dananjih dana nita se nije promijenilo. - Meksiki pisac Roberto Salinas Price ne slae se s ovom teorijom ve u svojoj knjizi ''Homerova slijepa publika'', tiskanoj 1984. godine tvrdi da je Troja bila u Gabeli (BiH), mjestu izmeu apljine u Hercegovini i Metkovia u Hrvatskoj. Iznio je mnotvo dokaza u prilog svoje teorije, s tim to je Ilijadu obilato prilagoavao krajoliku, naravno, da bi bilo to uvjerljivije njegovome ''otkriu''.

Slika 5. Lav u Gabeli

11

Zakljuak

Troja se postojala, a sa Trojom i svi njeni junaci, to je sigurno. Ostaje samo da se otkrije i ostatak Trojanskog grada koji nije iskopan, pa da onda dobijelo cjelokupnu sliku.H. liman je samo poeo i potrebno je nastaviti njegovim putem da bi dobili neki rezultat. Da bi nam bio potpuno jasan ivot Ahejaca i Trojanaca u tom periodu, njihova kultura, religija, arhitektura, jezik, pismo i sve druge stvari koje su nam manje-vie poznate, ali ne skroz.Pored Mikene i Troje, koju je otkrio 1868. godine koristei se podacima iz Homerovih epova Ilijada i Odiseja, otkopavao je Tirint, Orhomen, i Itaku. Primio je mnoga odlikovanja, poasne diplome i spomen medalje. Proglaen je za poasnog graanina Berlina. Posebno je cenjen u Grkoj, ije je muzeje obogatio izvanrednim nalazima, a istoriju kulture produbio za jo hiljadu godina. Na njegovom pogrebu poast mu je odao i sam grki kralj.

12

Literatura

Knjige: 1. Homer; Ilijada, 6. st.pr. Kr 2. Homer; Odiseja, 6. st.pr. Kr 3. Salinas, Roberto; Homerova slijepa publika, Novinska agencija Tanjug, Beograd, 1985. 4. Vujovi, Miodrag; Troja, od ljubavi do osvete, Riznica, 2009.

Elektornski izvori; 1. http://www.scribd.com/doc/175390973/David-Gemmell-Troja (09.12.2013.) 2. http://www.scribd.com/doc/89389180/Troja (09.12.2013.) 3. http://www.scribd.com/doc/52830363/Homerova-Troja (09.12.2013.) 4. http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%A5%D0%B0%D1%98%D0%BD%D1%80%D0% B8%D1%85_%D0%A8%D0%BB%D0%B8%D0%BC%D0%B0%D0%BD (08.12.2013.)

13