Postoje eksperimentalni podaci posmine vrstoe. 11. i 18. 12. 2012.

prof. dr. sc. Zorislav Sori dipl. ing. gra.

Predavanje 21. BZK1 (12.15 13.45)
PRIMJER PRORAUNA NOSIVOST NEARMIRANOG ZIA NA VERTIKALNO OPTEREENJE:

Treba odrediti proraunske nosivosti fasadnog nearmiranoga zia prizemlja na vrhu, na

sredini visine i dnu zia, NRd1, NRdm i NRd2, (toka 4.3 u skripti ZK1). Zie je pridrano ab.
ploom gore i dolje i bez ukruenja na oba vertikalna ruba. Ploa nalijee na zid njegovom
punom debljinom.
- Zid je zidan openim zidnim elementima Grupe 2a, /v/d=20/19/33 cm, koji su prije
ispitivanja na tlanu vrstou bili 24 sata drani u vodi. Srednja tlana vrstoa zidnih
elemenata f=10 N/mm2. Koriten je mort M5 po cijeloj irini zia t = 33 cm i u vertikalnim
sljubnicama. Debljina zia t = 33 cm. Svijetla visina/duljina zia = h/L =2,8/3,0 m.
- Vrh zia je optereen po metru duljine proraunskom uzdunom silom
NSd1 = 350 kN/m, i proraunskim momentom savijanja MSd1 = 0 (slino kao na slici 2.2c i 2.2e
u primjeru 2.5.1).
5

20

Detalj "A"

II

Priz.

200

20

260

300

100

200

160

20

20

280

III

280

IV

280

"A"

280

280

100

30

33

500

Fasada

a)

540

0,75 cm

0,75 cm

3,75 cm

b)

c)

2 cm

d)

3,75 cm

e)

2 cm

- Sredina visine zia je optereena po metru duljine proraunskom uzdunom silom na

(2/5)h od vrha zia: NSdm = 354,8 kN/m dok e se moment savijanja na srednjoj petini visine
odrediti naknadno.
- Dno zia je optereeno po metru duljine proraunskom uzdunom silom NSd2 = 362 kN/m,
dok je Ng2 = 201,52 kN/m i Nq = 60,0 kN/m i proraunskim momentom savijanja s: MSd2 =
NSd10,02+(NSd2-NSd1)0,01 = 7,12 kNm/m od netonosti zidanja (slino kao na slici 2.2c u
primjeru 2.5.1).
Treba proraunati moment savijanja (prema slici 4.1). Na slici 4.3 zanemaruje se element 3,
(nema ga) jer je to fasadni zid. Prema izrazu (4.20) treba proraunati momente na vrhu zia
M1g i M1q dok su momenti savijanja na dnu zia M2g=-M1g/2 i M2q=-M1q/2. Zadano je: n=4;
E1=E2=1000fk; E4=31500 N/mm2=3150 kN/cm2; za 1m duljine zia I1=I2 = 100t3/12 cm4;
- Moment tromosti 1m duljine betonske ploe debljine 20 cm: I4= 100203/12 cm4;
Vertikalno optereenje na stropnu plou iznosi: wg4=7,22 kN/m2; wq4=3,3 kN/m2;
Raspon ploe L4=5,4 m;
Granini moment savijanja na vrhu zia iznosi: MSwd1 = 1,35M1wg+1,50M1wq i zbraja se s
momentom MSd1=0,0 kNm/m. Ekscentricitet od vjetra: eh1=0.
Granini moment savijanja na dnu zia iznosi:
MSwd2 =1,35M2wg+1,50M2wq=-(1,35M1wg+1,50M1wq)/2 i zbraja se s momentom MSd2=7,12 kNm/m.
Ekscentricitet od vjetra: eh1= eh2=0 i ehm=0.
Kategorije kontrole su B-II. Utjecaj vjetra na zid se zanemaruje.
- Zid je pridran (ukruen) samo na vrhu i na dnu, pa treba uzetu koeficijent smanjenja
visine 2.
PITANJE:
Jesu li proraunske nosivosti NRd1, NRdm i NRd2, vee ili manje od sila NSd1 , NSdm i NSd2?
Ne treba proraunavati einit = hef/450 jer je u obzir uzeta netonost zidanja po slici 2.2c.

PRORAUN PREMA ENV 1996-1-1, tj. prema skripti ZK1

Iz tablice 3.2 izlazi da je za zidne elemente dimenzija /v/d=20/19/33 cm, koeficijent oblika:
=1,12.
Zbog 24 sata dranja zidnih elemenata u vodi (moenje) koeficijent poveanja vrstoe je
1,2.
Zie je zidano zidnim elementima od peene gline Grupe 2a, za koje je Debljina zia t = 33
cm tj. jednaka duljini zidnog elementa pa nema vertikalne uzdune sljubnice morta u ziu,
to dovodi do koeficijenta K = 0,55.
fb=10,0 1,12 1,2 = 13,44 N/mm2
fk= 0,55 13,440,65 5,00,25 = 4,452 N/mm2 = 0,445 kN/cm2
Za kategoriju kontrole B-II slijedi: M=2,5
E1 = E2 = 1000fk = 445 kN/cm2
I1 = I2 = 100t3/12 = 100333/12 = 299475 cm4;
E1I1 = E2I2 = 445299475 = 1,33108 kNcm2;
E4I4 = 315066667 = 2,1108 kNcm2;
2 = 0,75
hef= 0,75280 = 210 cm

w g 4 l 24 7,22 5,4 2
= 17,54 kNm / m

=
12
12

nE 1 1 nE 2 2 n 1,33 10 8
=
=
= n 4 ,75 10 5
h1
h2
280

I4 = 100203/12 = 66667 cm4;

w q 4 l 24 3,3 5,4 2
= 8,02 kNm / m

=
12 12

nE 4 4
n 2 ,1 10 8
=
= n 3 ,889 10 5
l4
540
nE 1 1
w g 4 l 24
kNm
h1
M 1wg =
= 0 ,3548 17 ,54 = 6 ,19

nE 1 1 nE 2 2 nE 4 4 12
m

+
+
h1
h2
l4

M1wq

nE 1 1
w q 4 l 24
kNm
h1
=
= 0,3548 8,02 = 2,845

nE1 1 nE 2 2 nE 4 4 12
m
+
+
l4
h1
h2

- Ukupni granini Moment savijanja na vrhu zia iznosi:

M'Sd,1=MSd1+(1,35M1wg+1,50M1wq)=0+(1,356,19+1,502,845)=0+(8,357+4,2675) = 12,62 kNm/m
- Ukupni granini Moment savijanja na dnu zia (slika 2.2c) iznosi:
M'Sd,2 = MSd2-0,5(1,35M1wg+1,50M1wq) = 7,12-0,512,62 = 7,12-6,31 = 0,81 kNm/m.
- Ukupni granini Moment savijanja na dnu zia (nagib na drugu stranu od onog na slici
2.2c) iznosi:
M''Sd,2 = -MSd2-0,5(1,35M1wg+1,50M1wq) = -7,12-0,512,62 = -7,12-6,31 = -13,43 kNm/m
Ovaj moment savijanja (M''Sd,2) vei je (po apsolutnoj vrijednosti) od momenta M'Sd,2 pa je
zbog toga mjerodavan za proraun nosivosti u podnoju zia.

- Ukupni granini Moment savijanja na srednjoj visini zia odredit e se kasnije: Poto je
moment savijanja odreen zbog netonosti izvedbe (kao sluaj (c) na slici 2.2 u primjeru
2.5.1), tada nije potrebno uzeti u obzir ekscentricitet ea=tef/450 tj., ea=0.
Vrh zia:

e1= M'Sd,1/NSd,1 + eh1+ ea= 1262/350 + 0,0 + 0,0 = 3,6 cm 0,109t

1 = 1-2e1/t = 1-23,6/33 = 0,782
Za 1 m duljine zia NRd1(1m) = 0,7820,44533,0100,0/2,5 = 1148,4/2,5 = 459,4 kN/m
Nosivost na vrhu NRd1(1m) = 459,4 kN/m vea je od proraunske sile NSd1(1m) = 350 kN/m pa ovaj
zid ima zadovoljavajuu nosivost na vrhu.

Srednja petina visine zia:

MSd,m1 = (3/5)M'Sd,1+(2/5)M'Sd,2 = (3/5)12,62+(2/5) 0,81 = 7,57+0,32 = 7,89 kNm/m (mjerodavan)
MSd,m2 = (2/5)M'Sd,1+(3/5)M''Sd,2 = (2/5) 12,62+(3/5)(-13,43) = 5,048-8,058 = -3,01 kNm/m
ehm= 0,0 cm
h/L = 280/300 = 0,93 < 3,5
2=0,75
tef=t=33 cm
hef=0,75280 = 210 cm
hef/tef=210/33=6,36<15, pa se moe uzeti da je ek = 0 (vidi str.102).
em= MSd,m1/NSd,m1+ ehm + einit = 789 /354,8+0+0 = 2,22+0+0 = 2,22 cm
Slijedi: em,k = em + ek = 2,22 + 0 = 2,22 cm > 0,05t = 1,65 cm
em,k / tef = 2,22 / 33 = 0,0673

iz tablice 4.1 interpolacijom izlazi:

m=0,842
NR,dm=(0,8420,44533100)/2,5 = 494,6 kN/m > 354,8 kN/m
Ova sila NR,dm = 494,6 kN/m vea je od Ndm = 354,8 kN/m, pa ovaj zid ima zadovoljavajuu
nosivost na sredini visine.
Podnoje zia:

e2= M''Sd,2 / NSd,2 + eh2+ ea= 1343/362 + 0,0 + 0,0 = 3,71 cm 0,112t
2 = 1-2e2/t = 1-23,71 /33 = 0,775
Za 1 m duljine zia NRd2(1m) = 0,775 0,445 33 100/2,5 = 1138,09/2,5 = 455,2 kN/m
Nosivost na dnu zia NRd2= 455,2 kN/m vea je od sile NSd2= 362 kN/m pa ovaj zid ima

zadovoljavajuu nosivost na vertikalno optereenje u podnoju.

NOSIVOST ZIA NA POSMINE SILE

Na podnoje zia duljine L = 3,0 m djeluje vertikalna uzduna tlana sila ija
veliina od stalnog optereenja iznosi: Ng,2 = 201,52 kN/m i uzduna tlana sila ija
veliina od uporabnog optereenja iznosi: Nq = 60,0 kN/m. Zbog toga to vertikalna
tlana sila djeluje tako da poveava posminu nosivost tj. ima povoljan uinak
(vidi Tablicu 2.6) uzimaju se sljedei parcijalni koeficijenti sigurnosti: G = 1,0 dok
je Q = 0,0. Prema tome proraunska tlana sila iznosi: NSd,2,V = GNg,2 +QNq =
1,0201,52+060,0 = 201,52 kN/m.
Najvei proraunski moment savijanja (od optereenja vjetrom) u ravnini zida
iznosi MSd = 340,0 kNm = 34000 kNcm. Pripadajua proraunska poprena sila u
zidu je: VSd = 78,0 kN. Postoje eksperimentalni podaci posmine vrstoe i
vertikalne sljubnice su ispunjene mortom.
Nearmirano zie, prema toki 4.3.1, ne moe preuzeti vlana naprezanja okomito
na horizontalnu sljubnicu morta, pa se kao zona preuzimanja naprezanja uzima
duljina tlanog dijela zida koja iznosi:
Lc = 3[L/2-MSd/(LNSd,2,V)] = 3[300/2-34000/(3,0201,52)] = 3[150-56,24] = 281,3 cm < L
= 300 cm.
3

Tlana plotina presjeka iznosi: Aw = tLc = 33281,3 = 9282,9 cm2:

NSd,2,V/Aw = 201,52 /9282,9 = 0,0217 kN/cm2 = 0,217 N/mm2
Iz tablice 3.8 slijedi da je: fvk,0 = 0,2 N/mm2 = 0,02 kN/cm2
Karakteristina posmina vrstoa iznosi:
fvk = 0,02 + 0,4(0,0217) = 0,0287 kN/cm2 = 0,287 N/mm2 to je manje od 0,065fb =
0,06513,44 = 0,874 N/mm2 pa je zato manja vrijednost mjerodavna. Iz tablice 3.8
slijedi da je granina vrijednost posminog naprezanja: fvk = 1,2 N/mm2. Vrijednost
fvk = 1,2 N/mm2, vea je od 0,287 N/mm2 i vea od 0,874 N/mm2 pa (granina
vrijednost) nije mjerodavna za daljnji proraun. Sada se moe odrediti
proraunska posmina nosivost zida, VRd
(izraz 4.25): VRd = (0,0287 33 281,3) / 2,5 = 106,6 kN > VSd = 78,0 kN.
Zie ima zadovoljavajuu nosivost na posmik.

PRORAUN PREMA EN 1996-1-1, tj. (skripta 11. poglavlje)

- Zid je zidan zidnim elementima (kategorije II) od peene gline Skupine 2 u mortu ope
namjene.
Kategorije kontrole su 3-C. Za kategorije kontrole 3-C, iz tablice 11.1 slijedi: M = 2,5.
Debljina zia: t = 33 cm tj. jednaka duljini zidnog elementa pa nema vertikalne uzdune
sljubnice morta u ziu, to dovodi do koeficijenta K=0,45 iz tablice 11.4.
fb = 10,0 1,12 1,2 = 13,44 N/mm2
fk = 0,45 13,440,7 5,00,3 = 0,456,161,62 = 4,496 N/mm2 = 0,4496 kN/cm2
E1=E2 = 1000fk = 449,6 kN/cm2

I1=I2 = 100t3/12 =100333/12 = 299475 cm4;

E1 I1 = E2I2 = 449,6299475 = 1,346108 kNcm2;
E4I4 = 315066667 = 2,1108 kNcm2;
U izrazu (11.13): n1 = n2 = n3 = n4 = n = 4.
2 = 0,75
hef = 0,75280 = 210 cm
w g4 l 24

= 17,54 kNm/m
12

I4 = 100203/12 = 66667 cm4;

w q4 l 24

= 8,02 kNm/m
12

n1E1 1 n1E 2 2 n1 1,346 10 8

=
=
= n 4 ,807 10 5
h1
h2
280

n 4 E 4 4 n 4 2 ,1 10 8
=
= n 3 ,889 10 5
l4
540
n1E 1 1
w g 4 l 24
kNm
h1
M 1wg =
= 0 ,356 17 ,54 = 6 ,244

n1E 1 1 n 2 E 2 2 n 4 E 4 4 12
m

+
+
l4
h1
h2

n1E1 1
h1
M1wq =
n1E1 1 n2E2 2 n4E4 4
+
+
h1
h2
l4

wq4l24
kNm
= 0,356 8,02 = 2,855

m
12

- Ukupni proraunski granini Moment savijanja na vrhu zia iznosi:

M'Ed,1 = MEd1+(1,35M1wg+1,50M1wq) = 0+(1,356,244+1,502,855) = 0+(8,429+4,283) = 12,71
kNm/m
- Ukupni granini Moment savijanja na dnu zia (slika 2.2c) iznosi:
M'Ed,2 = MEd2-0,5(1,35M1wg+1,50M1wq) = 7,12 -0,512,71 = 7,12-6,355 = 0,765 kNm/m.
- Ukupni granini Moment savijanja na dnu zia (nagib na drugu stranu od onog na slici
2.2c, tj. na slici 2.2e) iznosi:
M''Ed,2= -MEd2-0,5(1,35M1wg+1,50M1wq) = -7,12-0,512,71 = -7,12-6,355 = -13,475 kNm/m
Ovaj moment savijanja, M''Ed,2, vei je (po apsolutnoj vrijednosti) od momenta M'Ed,2 pa je
zbog toga mjerodavan za proraun nosivosti u podnoju zia.
- Ukupni granini Moment savijanja na srednjoj visini zia odredit e se kasnije:
Poto je moment savijanja odreen zbog netonosti izvedbe (kao sluaj (c) na slici 2.2 u
primjeru 2.5.1), tada nije potrebno uzeti u obzir ekscentricitet einit = tef/450 tj. einit = 0.
Vrh zia:

e1= M'Ed,1/NEd,1 + eh1+ ea= 1271 /350 + 0,0 + 0,0 = 3,63 cm = 0,11t
1 = 1-2e1/t = 1-23,63/33 = 0,78
Za 1 m duljine zia NRd1(1m) = 0,780,449633,0100,0/2,5 = 1157,3/2,5 = 462,9 kN/m
Nosivost na vrhu NRd1(1m) = 462,9 kN/m vea je od proraunske sile NEd1(1m) = 350 kN/m pa ovaj
zid ima zadovoljavajuu nosivost na vrhu.

Srednja visine zia:

MEd,m1 = (1/2)M'Ed,1+(1/2)M'Ed,2 = (1/2)12,71+(1/2)0,765 = 6,355+0,3825 = 6,7375 kNm/m (mjerodavan)
MEd,m2 = (1/2)M'Ed,1+(1/2)M''Ed,2 = (1/2)12,71+(1/2)(-13,475) = 6,355-6,7375 = -0,3825 kNm/m
ehm= 0,0 cm
h/L = 280/300 = 0,93 < 3,5
2 = 0,75
tef = t = 33 cm
hef = 0,75280 = 210 cm
hef/tef = 210/33 = 6,36 < 15, pa se moe uzeti da je ek = 0 (vidi str.102).
em = MEd,m1/NEd,m1+ ehm+einit = 673,75/356+0+0 = 1,893+0+0 = 1,893cm
Slijedi: em,k = em+ek = 1,893+0 = 1,893cm > 0,05t = 1,65 cm
em,k / t = 1,893/33 = 0,0574
iz dijagrama sa slike 11.15 izlazi:
m 0,83
NR,dm = (0,830,449633100)/2,5 = 1231,45/2,5 = 492,6 kN/m > 356 kN/m
Ova sila NR,dm = 492,6 kN/m vea je od Ndm = 356 kN/m, pa ovaj zid ima zadovoljavajuu
nosivost na sredini visine.
Podnoje zia:

e2= M''Ed,2 / NEd,2 + eh2+ ea= 1347,5/362 + 0,0 + 0,0 = 3,72 cm 0,113t
2 = 1-2e2/t = 1-23,72 /33 = 0,7745
Za 1 m duljine zia NRd2(1m) = 0,7745 0,4496 33 100/2,5 = 1138,09/2,5 = 459,7 kN/m
Nosivost na dnu zia NRd2= 459,7 kN/m vea je od sile NEd2= 362 kN/m pa ovaj zid ima
zadovoljavajuu nosivost na vertikalno optereenje u podnoju.

NOSIVOST ZIA NA POSMINE SILE

Na podnoje zia duljine L = 3,0 m djeluje vertikalna uzduna tlana sila ija veliina od
stalnog optereenja iznosi: Ng,2 = 201,52 kN/m i uzduna tlana sila ija veliina od
uporabnog optereenja iznosi: Nq = 60,0 kN/m. Zbog toga to vertikalna tlana sila djeluje
tako da poveava posminu nosivost tj. ima povoljan uinak (vidi Tablicu 2.6): G = 1,0
dok je Q = 0,0. Prema tome proraunska tlana sila iznosi: NEd,2,V = GNg,2+QNq =
1,0201,52+060,0 = 201,52 kN/m.
Najvei proraunski moment savijanja (od optereenja vjetrom) u ravnini zida iznosi MEd = 340,0
kNm = 34000 kNcm. Pripadajua proraunska poprena sila u zidu je: VEd = 78,0 kN.
Nearmirano zie, ne moe preuzeti vlana naprezanja okomito na horizontalnu sljubnicu
morta, pa se kao podruje preuzimanja naprezanja uzima duljina tlanog dijela zida koja
iznosi: lc = 3[L/2-MEd/(LNEd)] = 3[300/2-34000/(3,0201,52)] = 3[150-56,24] = 281,3 cm < L = 300
cm.
Prema izrazu (11.5): fvk = fvko + 0,4d1, ali ne vee od 0,065fb,
Tlana plotina presjeka iznosi: Aw = tlc = 33281,3 = 9282,9 cm2:
d1 = NEd /Aw = 201,52 /9282,9 = 0,0217 kN/cm2 = 0,217 N/mm2
Iz tablice 11.5 za zidne elemente skupine 2 od peene gline i za mort ope namjene M5,
dobije se: fvk0 = 0,20 N/mm2. Iz izraza (11.5) slijedi:
fvk = 0,02 + 0,4(0,0217) = 0,0287 kN/cm2 = 0,287 N/mm2
U tablici 11.5, tj. u EN 1996-1-1 nema granine vrijednost karakteristine posmine vrstoe
zia nego se ona uzima kao fvk,u = 0,065fb.
fvk,u = 0,065fb = 0,06513,44 = 0,874 N/mm2 > 0,287 N/mm2
fvk = 0,287 N/mm2 = 0,0287 kN/cm2 ...(mjerodavna vrijednost)
6

fvd = fvk/M = 0,287/2,5 = 0,1148 N/mm2 = 0,01148 kN/cm2

Sada se moe odrediti proraunska posmina nosivost zia iz izraza (11.44):
VRd = fvd t lc = 0,01148 33 281,3 = 106,57 kN > VEd = 78,0 kN.
Zie ima zadovoljavajuu nosivost na posmik.

ISTI PRORAUN PREMA EN 1996-1-1 ALI S USKIM

TRAKAMA MORTA
- Zid je zidan zidnim elementima (kategorije II) od peene gline Skupine 2 u mortu ope
namjene. MORT JE IZVEDEN U OBLIKU DVIJE TRAKE UZ SVAKO LICE ZIA. DEBLJINA
SVAKE TRAKE MORTA IZNOSI 10,0 cm, tj. g = 210,0 = 20,0 cm.
Prema tome g/t = 20/33 = 0,606.
Kategorije kontrole su 3-C. Za kategorije kontrole 3-C, iz tablice 11.1 slijedi: M=2,5.
Debljina zia t = 33 cm tj. jednaka duljini zidnog elementa pa nema vertikalne uzdune
sljubnice morta u ziu, to dovodi do koeficijenta K = 0,45 iz tablice 11.4.
ZBOG 2 TRAKA MORTA UMANJUJE SE KOEFICIJENT K, UMNOKOM SA
KOEFICIJENTOM: [0,5+5(g/t-0,4)/6]
ZA g/t = 0,606 TAJ KOEFICIJENT IZNOSI: 0,5+5(g/t-0,4)/6 = 0,5+5(0,606-0,4)/6 = 0,67

fb = 10,01,121,2 = 13,44 N/mm2

fk = (0,670,45) 13,440,7 5,00,3 = 0,3026,161,62 = 3,017 N/mm2 = 0,3017 kN/cm2

E1 = E2 = 1000fk = 301,7 kN/cm2

I1 = I2 = 100t3/12 =100333/12 =299475 cm4;
I4 = 100203/12 = 66667 cm4;
8
2
E1I1 = E2I2 = 301,7299475 = 0,903510 kNcm ;
E4I4 = 315066667 = 2,1108 kNcm2;
2 = 0,75
hef = 0,75280 = 210
U izrazu (11.13): n1 = n2 = n3 = n4 = n = 4.
w g4 l 24

= 17,54 kNm/m
12

w q4 l 24

= 8,02 kNm/m
12

n1E 1 1 n1E 2 2 n1 0 ,9035 10 8

=
=
= n 3 ,227 10 5
h1
h2
280

n 4E 4 4
n 4 2 ,1 10 8
=
= n 3 ,889
l4
540
n1E 1 1
h1
M 1wg =
n1E 1 1 n 2 E 2 2 n 4 E 4 4
+
+
h1
h2
l4

M1wq

nE1 1
h1
=
nE1 1 nE2 2 nE4 4
+
+
l4
h1
h2

10 5
w g 4 l 24
kNm
= 0 ,312 17 ,54 = 5 ,47

m
12

wq4l24
kNm

= 0,312 8,02 = 2,50

m
12

- Ukupni proraunski granini Moment savijanja na vrhu zia iznosi:

M'Ed,1 = MEd1+(1,35M1wg+1,50M1wq) = 0+(1,355,47+1,502,5) = 0+(7,385+3,75) = 11,135
kNm/m
- Ukupni granini Moment savijanja na dnu zia (slika 2.2c) iznosi:
M'Ed,2 = MEd2-0,5(1,35M1wg+1,50M1wq) = 7,12 -0,511,135 = 7,12-5,567 = 1,553 kNm/m.
- Ukupni granini Moment savijanja na dnu zia (nagib na drugu stranu od onog na slici
2.2c, tj. na slici 2.2e) iznosi:
M''Ed,2 = -MEd2-0,5(1,35M1wg+1,50M1wq) = -7,12-0,511,135 = -7,12-5,567 = -12,687 kNm/m
8

Ovaj moment savijanja, M''Ed,2, vei je (po apsolutnoj vrijednosti) od momenta M'Ed,2 pa je
zbog toga mjerodavan za proraun nosivosti u podnoju zia.
- Ukupni granini Moment savijanja na srednjoj visini zia odredit e se kasnije:
Poto je moment savijanja odreen zbog netonosti izvedbe (kao sluaj (c) na slici 2.2 u
primjeru 2.5.1), tada nije potrebno uzeti u obzir ekscentricitet einit = tef/450 tj. einit = 0.
Vrh zia:

e1= M'Ed,1/NEd,1 + eh1+ ea= 1113,5 /350 + 0,0 + 0,0 = 3,18 cm = 0,0964t
1 = 1-2e1/t = 1-23,18/33 = 0,807
Za 1 m duljine zia NRd1(1m) = 0,8070,301733,0100,0/2,5 = 803,45/2,5 = 321,4 kN/m
Nosivost na vrhu NRd1(1m) = 321,4 kN/m manja je od proraunske sile NEd1(1m) = 350 kN/m pa
ovaj zid nema zadovoljavajuu nosivost na vrhu.

Srednja visine zia:

MEd,m1 = (1/2)M'Ed,1+(1/2)M'Ed,2 = (1/2)11,135+(1/2)1,553 = 5,57+0,78 = 6,35 kNm/m (mjerodavan)
MEd,m2 = (1/2)M'Ed,1+(1/2)M''Ed,2 = (1/2)11,135+(1/2)(-12,687) = 5,57-6,34 = -0,77 kNm/m
ehm= 0,0 cm
h/L = 280/300 = 0,93 < 3,5
2 = 0,75
tef = t = 33 cm
hef = 0,75280 = 210 cm
hef/tef = 210/33 = 6,36 < 15, pa se moe uzeti da je ek = 0 (vidi str.102).
em = MEd,m1/NEd,m1+ ehm+einit = 635 /356+0+0 = 1,78+0+0 =1,78cm
Slijedi: em,k = em+ek = 1,78+ 0 = 1,78cm > 0,05t = 1,65 cm
em,k / t = 1,78/ 33 = 0,054
iz dijagrama sa slike 11.15 izlazi:
m 0,87
NR,dm = (0,870,3017 33100)/2,5 = 8,66,2/2,5 = 364,5 kN/m < 356 kN/m
Ova sila NR,dm = 364,5 kN/m vea je od Ndm = 356 kN/m, pa ovaj zid ima zadovoljavajuu
nosivost na sredini visine.
Podnoje zia:

e2= M''Ed,2 / NEd,2 + eh2+ ea= 1268,7/362 + 0,0 + 0,0 = 3,50 cm 0,106t
2 = 1-2e2/t = 1-23,50/33 = 0,7879
Za 1 m duljine zia NRd2(1m) = 0,7879 0,3017 33 100/2,5 = 784,42/2,5 = 313,7 kN/m
Nosivost na dnu zia NRd2= 313,7 kN/m manja je od sile NEd2= 362 kN/m pa ovaj zid nema
zadovoljavajuu nosivost u podnoju.

ZAKLJUAK: ZID NEMA DOVOLJNU NOSIVOST na vertikalno optereenje ZA MORT KOJI

JE POSTAVLJENA U 2 TRAKE PO 10 cm.

NOSIVOST ZIA NA POSMINE SILE

USKE TRAKE MORTA POSTAVLJENE U 2 TRAKE PO 10 cm.
Na podnoje zia duljine L = 3,0 m djeluje vertikalna uzduna tlana sila ija veliina od
stalnog optereenja iznosi: Ng,2 = 201,52 kN/m i uzduna tlana sila ija veliina od
uporabnog optereenja iznosi: Nq = 60,0 kN/m. Zbog toga to vertikalna tlana sila djeluje
tako da poveava posminu nosivost tj. ima povoljan uinak (vidi Tablicu 2.6): G = 1,0 dok je
Q = 0,0. Prema tome proraunska tlana sila iznosi: NEd,2,V = GNg,2+QNq = 1,0201,52+060,0 =
201,52 kN/m. Najvei proraunski moment savijanja (od optereenja vjetrom) u ravnini zida iznosi
MEd = 340,0 kNm = 34000 kNcm. Pripadajua proraunska poprena sila u zidu je: VEd = 78,0 kN.
Nearmirano zie, ne moe preuzeti vlana naprezanja okomito na horizontalnu sljubnicu
morta, pa se kao podruje preuzimanja naprezanja uzima duljina tlanog dijela zida koja
iznosi: lc = 3[L/2-MEd/(LNEd)] = 3[300/2-34000/(3,0201,52)] = 3[150-56,24] = 281,3 cm < L = 300
cm.
Prema izrazu (11.5): fvk = fvko + 0,4d1, ali ne vee od 0,065fb,
9

Tlana plotina presjeka iznosi: Aw= tlc = 33281,3 = 9282,9 cm2:

d1 = NEd /Aw = 201,52 /9282,9 = 0,0217 kN/cm2 = 0,217 N/mm2
Iz tablice 11.5 za zidne elemente skupine 2 od peene gline i za mort ope namjene M5,
dobije se: fvk0 = 0,20 N/mm2. Iz izraza (11.7) slijedi:
fvk = (20/33)0,20+0,40,217 = 0,121+0,0868 = 0,2078 N/mm2 ali ne vee od izraza (11.6) koji glasi:
fvk = 0,50,20+0,40,217 = 0,1+0,0868 = 0,1868 N/mm2 (mjerodavno jer je manja vrijednost).
U tablici 11.5, tj. u EN 1996-1-1 nema granine vrijednost karakteristine posmine vrstoe
zia nego se ona uzima kao fvk,u = 0,065fb.
fvk,u = 0,065fb = 0,06513,44 = 0,874 N/mm2 > 0,1868 N/mm2
fvk = 0,1868 N/mm2 = 0,01868 kN/cm2 ...(mjerodavna vrijednost)
fvd = fvk/M = 0,1868/2,5 = 0,07512 N/mm2 = 0,007512 kN/cm2
Sada se moe odrediti proraunska posmina nosivost zia iz izraza (11.44):
VRd = fvd t lc = 0,007512 33 281,3 = 69,73 kN < VEd = 78,0 kN.
Zie nema zadovoljavajuu nosivost na posmik.

10