Professional Documents
Culture Documents
System Hack
System Hack
hack()
Table of Contents Multimedijalni institut / Multimedia Institute
http://www.systemhack.org/
ij drugaËiji od svih prethodnih. Ra- Francuskoj revoluciji prethodila ek- njavanje prostora stvorit Êe jedin- one koji nisu prethodno bili politiË-
dio. Medij kojim zapoËinje doba ele- splozija novina i Ëasopisa najrazli- stveni prostor i vrijeme dogaanja ki pitani za miπljenje, pogodovat Êe,
ktronskih medija, medij glasa, Ëitijih vrsta. Meutim, potencijalna velike politiËke zajednice ∞ nacije. sedmo, promjena socijalne struk-
meutim, ostat Êe drugaËiji ne samo potpuna integracija javnosti iz raz- Peto, dominacija glasa kao auten- ture recepcije. Radijsko doba obilje-
od prethodnog medija pisma, veÊ i loga relativne vremenske asinkro- tiËnog iskaza i jamstva prisustva go- æit Êe poËetno formiranje srednje
buduÊeg medija slike. Medijsko do- nosti recepcije novinskog izvjeπtava- vornika bez njegove nazoËnosti. Iz klase kao buduÊe noseÊe klase po-
ba glasa drugaËije ne samo od med- nja i socijalne limitacije pismenosti tog potencijala glasa doba radija troπaËkih druπtava blagostanja.
ijskog doba pisma, veÊ i od medij- neÊe se dogoditi prije radiodifuzije. stvorit Êe tako posve novi æanr politiË- Uostalom, i sam radio je zapoËeo
skog doba slike. Radiodifuzija Êe stoga inaugurira- kog govora ∞ obraÊanje naciji, gdje kao potroπaËki proizvod ∞ prvi radi-
U tim prvim dekadama dvadese- ti novu politiËku ontologiju teme- Êe obraÊanje politiËkog autoriteta jski programi veÊinom nisu bili
tog stoljeÊa svoje formiranje za- ljenu na Ëitavom nizu posebnosti sluæiti neodloæivoj afektivnoj mobi- komercijalni, veÊ su sluæili kao
poËinje takoer socijalno-politiËka tog novog medija: lizaciji velike politiËke zajednice kao sadræaj kojim su velike robne kuÊe
organizacija modernih druπtava, Prvo, prijenos u realnom vremenu jedinstvenog subjekta. privlaËile kupce da kupe radijske
temeljena na jedinstvenoj politiËkoj ∞ istodobnost slanja i kolektivnog ©esto, prodor javnog govora u pri- naprave ili kao programi kojima su
javnosti integriranoj medijima sink- primanja poruke. Ta moguÊnost vatni prostor sluπatelja, obiteljski velike novinske kuÊe privlaËile Ëi-
rone masovne recepcije i usponu brze recepcije uËinit Êe brzo izvjeπta- prostor okupljanja oko radijskog pri- tatelje.
srednje klase kao prethodnici potro- vanje o recentnim dogaanjima ∞ jemnika, stvorit Êe novu vrstu pro- Gotovo tri desetljeÊa nakon poËe-
πaËkog druπtva druge polovice sto- vijesti ∞ politiËki formativnim obli- æimanja izmeu javne sfere i privatne taka emitiranja prvog radijskog pro-
ljeÊa. A u tom konstituiranju javnos- kom radijskog doba. sfere inicirajuÊi posve novu formaci- grama 1909., u “predveËerje” Dru-
ti kroz medijsku realnost i potroπaË- Drugo, uæivost dogaanja u nje- ju legitimacije javnog kroz privatno. gog svjetskog rata i u predveËerje
ko druπtvo radio Êe odigrati prije- govoj medijskoj transpoziciji. U Promjena socijalne forme recepci- noÊi vjeπtica 30. listopada 1938. CBS
lomnu ulogu. uvjetima prijenosa u realnom vre- je* promijenila je i demografsku i Mercury Theater on the Air emitirao
Moderno shvaÊena politiËka jav- menu, uæivost Êe sluπateljima omo- strukturu legitimacije, ukljuËivπi u je Rat svjetova H. G. Wellsa u radi-
nost konstituira se doduπe veÊ u pis- guÊiti istinsku ukljuËenost u doga- zajedniËki prostor i vrijeme jedin- jskoj adaptaciji Orsona Wellesa. Kao
anoj kulturi rane graanske klase. anja unatoË ∫ziËkoj odsutnosti. stvenog politiËkog dogaanja one πto je dobro poznato, Wellesovo
Novine stvaraju javnost koja æivi u je- Dogaaji njihovog vremena dogaat
dinstvenoj svijesti o udaljenim do- Êe se istodobno njima kao i nepo- * Premda je socijalna forma recepcije Ëesto zanemarivani aspekt u medijskoj teoriji, veÊ od Be-
gaanjima kao dogaanjima u za- srednim akterima, a recepcija Êe njamina previranje u socijalnoj formi do kojeg dolazi u tranziciji izmeu dvaju medija zapravo
predstavlja auratski moment javljanja politiËke mase ∞ masovnu mediauru kako to naziva Sam
jedniËkom vremenu i prostoru ∞ postati poseban oblik sudjelovanja, Weber. Koliko je za estetiku bitno iskustvo πoka koje kinematogra∫ja donosi s montaæom,
zapravo, tek s tim prvim masovnim afektivne mobilizacije. toliko je bitno kolektivno iskustvo gledanja ∫lma u kinematografu.
∫ngirano izvjeπtavanje uæivo o inva- Rat svjetova razotkrio je da je su-
ziji Marsovaca na planet Zemlju
natjeralo je mase uznemirenih
vremena politiËka dogaajonost
kroz elektroniËke medije postala
System.hack(2,“telekom”,
sluπatelja, koji su, ukljuËivπi se na-
knadno u emisiju, ∫kciju zamijeni-
Ωuidna kategorija: afektivno oboje-
ni svijet politike straha. Prijenos u
“Captain Crunch ∞
li za zbilju, da se paniËno daju u bi- realnom vremenu postao je velika
jeg pred nadorom Marsovaca.
Welles je u toj najslavnijoj medij-
politiËka zajednica u realnom vre-
menu, prostor globalne mobilizaci-
zviædaljka”)*
skoj varci iskoristio dotad uglavnom je nacija.
8 neprimijeÊeno pomicanje granice Meutim, spoznaja o medijskoj
odnosa medija i referentne realnos- posredovanosti politiËke realnosti
ti koje se dogodilo u radijskom do- koja je tim hoaxom uπla u opÊu svi-
bu. Povezao je moguÊnost simulira- jest nosi u sebi paradoks koji do-
nja faktiËnosti ∫ktivnih dogaanja bitak od te spoznaje Ëini neizvjes-
pomoÊu vjeπtih konstrukcija tehni- nim. Naime, iako znamo da realnost
ke prijenosa uæivo, prekidanja pri- zbog te medijske posredovanosti
jenosa vijestima, javljanjima, obra- jest podloæna hakiranju, mi uvijek
Êanjima javnosti, i moÊ afektivnog iznova ne raspoznajemo simulaciju.
mobiliziranja koje je nudio sugestiv- Jer, πto je mediji vjerodostojniji real-
ni medij zvuka i glasa. Povezao je re-
alnu prijetnju predstojeÊeg rata i
strah pred stranim predstavljen van-
nosti, to realnost postaje nevjero-
dostojnija. Taj uvid o vjerodostojnoj
simulaciji nevjerodostojne realnos-
> Lik i djelo Johna T. Drapera obavijeno je zadahom ludi-
la, situacijama koje nalikuju romanesknim zapletima i
kafkijanskom tonalitetu. Poznat je pod nadimkom Captain
zemaljskom invazijom. Sekretar ti, saæet u odjavnim rijeËima Orso- Crunch kojeg je dobio po zviædaljci iz kukuruznih pahuljica.
unutarnjih poslova u radiodrami na Wellesa “we have annihilated the Joe Engressia, slijepi djeËak, otkrio je Johnu Draperu πto je
namjerno je zvuËao kao tadaπnji world before you ears ∞ uniπtili smo moguÊe napraviti sa zviædaljkom koja je u to vrijeme bila
predsjednik SAD-a Franklin Delano svijet pred Vaπim uπima”, nakon poklon u kutiji Cap’n Crunch pahuljica. Zviædaljku se moglo
Roosevelt, a mnogi su se sluπatelji svog roenja u doba radija napo- lako modi∫cirati da emitira zvuk na 2600 Hz ∞ frekvenciju
uspaniËili Ëuvπi namjesto “Mar- sljetku u doba televizijske slike pos- koju su koristile AT&T-ove telefonske centrale za meumjes-
tians” “Germans”. taje totalan. ne pozive kako bi upozorile da je linija slobodna za novi
poziv. To bi izazvalo prekid na jednom kraju linije, dopuπta-
> Tomislav Medak < juÊi drugom, joπ uvijek spojenom kraju da pree u operator-
ski modus. Eksperimentiranje s tom zviædaljkom inspirira-
lo je Drapera da izgradi blue box ∞ elektroniËki ureaj sposo-
ban za reproduciranje drugih tonova koje koriste telefonske
kompanije kako bi pomoÊu njih mogao uspostavljati
pozive. Draper je zavrπavao tri puta u zatvoru
* Ovaj je Ëlanak objavljen pod zbog telefonskih prijevara i sliËnih optuæbi.
GNU Licencom za slobodnu UhiÊen je zbog optuæbe za telefonsku prijevaru
dokumentaciju. »lanak je
1972. i osuen na pet godina uvjetno. Sredinom
baziran na Wikipedijinom
Ëlanku John Draper, http:// ’70-ih svoje vjeπtine hakiranja telefona ∞ frikin-
en.wikipedia.org/wiki/ ga (engl. phreaking) ∞ prenio je i na Stevea Jobsa
John_Draper. i Stevea Wozniaka, koji su kasnije pokrenuli
kompaniju Apple Computer. Steve Wozniak se oduvijek di- vanje nisu u upotrebi, no u vrijeme kada je Draper eksperi-
vio Draperu. Upoznat s nacrtima za blue box, Wozniak ih je mentirao mogao je otkriti sve vrste brojevnih intervala.
bitno poboljπao i poËeo prodavati po sveuËiliπnom kampu- Draper bi podigao sluπalicu u javnoj govornici i zatim
su koristeÊi zaraeni novac za rad na onome πto Êe kasnije bi ‘isfrikirao’ poziv na drugi kraj svijeta. Bez plaÊanja, preus-
postati Apple Computer. Draper je kratko vrijeme bio zapos- mjeravao bi poziv preko razliËitih telefonskih ‘posluæitelja’
len u Appleu i osmislio je sklop telefonskog suËelja za Apple u razliËitim zemljama kao πto su Japan, Rusija i Engleska.
II. Sklop nije nikada izaπao na træiπte, i to dijelom zahvalju- Jednom je posloæio poziv tako da ide preko deset zemalja.
juÊi Draperovu uhiÊenju i osudi zbog telekomunikacijske Zatim je ukucao broj javnog telefona pored sebe. Nekoliko
prijevare 1977. »etveromjeseËnu kaznu odsluæio je u za- minuta kasnije telefon pored njega je zazvonio. Draper bi
10 tvoru u Kaliforniji, gdje je napisao EasyWriter ∞ prvi tekst neπto kazao u prvi telefon i nakon dosta sekundi zaËuo bi 11
procesor za Apple II. svoj glas jedva Ëujno na drugom telefonu. Ovo je samo jedan
Tijekom boravka u slabo Ëuvanom zatvoru dræao je pre- od primjera iz njegove karijere suludih istraæivanja.
davanja o telefonskim hakovima i poduËavao je sve zainter- Ubrzo nakon toga stvorio je jednostavniji blue box te
esirane na koje sve mogu naËine manipulirati komunikacij- poËeo istraæivati na kojem principu rade interni kodovi tele-
skim tehnologijama. Jasno mu je ukazana Ëinjenica πto bi fonskih kompanija za meumjesne linije. Otkrio je da su in-
se dogodilo ako odbije poduËavati u zatvoru te da svakako terni kodovi za biranje bili drugaËiji od normalnih brojeva
izbjegne opasnost da postane ‘dojavljivaË’, pa je tako, kako kojim bi se sluæio telefonski pretplatnik.
bi preæivio kroz kazneni sustav, bio prisiljen dræati preda- PriËa o njegovom eksperimentu se proπirila, stigla do
vanja o stanovitim tehnologijama. novinskih stranica, a zatim i do organa vlasti, razotkrivanja
Slabosti sustava koje su Draper i ostali otkrili bile su mreæe sudionika i konaËno do Draperovog zakonskog
ograniËene na preusmjeravanje poziva na sklopkama koje procesuiranja. Eksperiment je izazvao golemu materijalnu
se koristile unutarkanalnu signalizaciju (razmjena opera- πtetu koja je ukljuËivala troπkove nenaplativih telefonskih
torskih signala unutar istog kanala na kojem se odvija i poziva, redizajniranje linijskih protokola i ubrzanu zamje-
poziv), dok se novija oprema u potpunosti temelji na van- nu opreme. A Cap’n Crunch zviædaljke, nakon πto su izaπle iz
kanalnoj signalizaciji, upotrebi odvojenih kanala za prije- upotrebe, postale su vrijedan kolekcionarski predmet.
nos glasa i sprijenos ignala. Captain Crunch zviædaljka
proizvodila je ton na 2600 Hz koji na sustavu s unutarkanal-
nom signalizacijom otvara meumjesnu liniju za novi
poziv. Tada u akciju kreÊe blue box sa svojim dvofrekvenci-
jskim kombinacijama, poznatim kao multifrekvencije ili
MF, koje su sliËne tonskom biranju. Neki telefonski sustavi
rade i na jednoj frekvenciji.
Captain Crunch zviædaljka sa svojih 2600 Hz mogla je
uputiti Ëitav poziv. Jedan dugi zviæduk za uspostavljane lini-
je, kratak za “1”, dva kratka za “2”, itd. Slijepi friker
savrπenog sluha Joe Engressia mogao je birati cijeli poziv
zviædeÊi samo svojim ustima.
Nakon otkriÊa novih granica koje su otvorile blue boxes,
Draper je mogao istraæivati Ëitav novi spektar brojeva. Ti su
brojevi bili kodovi za biranje meumjesnih linija koje su ko-
ristili operateri iz jednog grada kako bi uspostavili kontakt s
operatorom iz drugog. Danas ti tzv. kodovi za preusmjera-
System.hack(2,“telekom”,“Captain Crunch — zviædaljka”) glasa ili da je razgovor stavljen na na besplatni, meumjesni 1-800
Ëekanje. Namjesto toga, AT&T se broj ∞ ili na bilo koji broj udaljen viπe
odluËio puπtati postojani ton E iz- od pedeset milja ∞ telefonski poziv
Æitne pahuljice i unutar- nad srednjeg C ∞ 2600 Hz ∞ na svim
funkcionirajuÊim raspoloæivim lini-
bio bi preusmjeren preko meu-
mjesne linije ili tzv. “trunka”. Puπta-
kanalno signaliziranje jama kako bi ostatku sistema signa-
lizirao da je linija slobodna. Moæete
nje tona na 2600 Hz uvjerilo bi me-
umjesnu liniju da je nazivatelj pok-
si ga predstaviti kao pozivni ton koji lopio sluπalicu i da treba priËekati
postoji samo kada je svaki telefon da netko drugi uputi poziv. Meu-
12
> Proteklih pedeset godina
proizvoaËi æitnih pahuljica na
dno pakovanja hrskavih, zaπeÊe-
rjeËnikom kazano, zvuk koji proiz-
vodi zrak kada titra sinusodiom
frekvencije 2600 Hz. Da bi se shvati-
poklopljen. RijeË je o neËemu πto
Ëovjek nikada ne bi trebao Ëuti, a
svakako o nemËemu πto Ëovjek nika-
mjesna linija bi se na brzinu odvoji- 13
la i ponovno spojila procedurom
poznatom kao “nadzorno poniπte-
renih kukuruznih i zobenih pahulji- lo zaπto je zviædaljka koja proizvodi da ne bi trebao proizvesti. nje”. Proizvela bi kratak klik nakon
ca skrivaju male poklone, takozvane taj ton tako bitna hakerima potreb- IspoËetka upotreba 2600 Hz bila kojeg bi uslijedila tiπina. Taj klik i
“nagrade”. To “iznenaenje”, kako no je uÊi u malo viπe tehniËkog ob- je ekskluzivno znanje u vlasniπtvu tiπina bili su zvuk kojim jedan kraj
ga djeca Ëesto nazivaju, najËeπÊe je jaπnjavanja i malo viπe u povijest. inæenjera AT&T-a. Meutim, s vre- meumjesne linije signalizira dru-
plastiËna igraËka ukraπena imenom Sredinom dvadesetog stoljeÊa te- menom, objavljenim radovima i gom kraju ∞ vjerojatno drugom di-
ili logom proizvoaËa æitarica. Ti su lefonski sustav Sjedinjenih AmeriË- brojnim sretnim pogreπkama, mno- jelu telefonskog sustava ∞ da Ëeka na
nagradni predmeti uvijek jeftini i kih Dræava bazirao se na “unutar- gi su ljudi doπli do saznanja o tonu brojeve za usmjeravanje poziva.
lomljivi. NaiÊi u zdjelici na igraËku i kanalnom signaliziranju”. To znaËi na 2600 Hz. Hakeri ∞ odnosno toËn- OdaπiljuÊi odmah drugi ton poznat
otkriti o Ëemu se ovog puta radi za da se same informacije o telefon- ije ‘djede’ danaπnjih hakera, pozna- kao “kljuËni pulsni ton” i nakon to-
dijete je gotovo redovito uzbudljivi- skoj vezi u osnovi prenose kao audio ti kao phreakeri (kombinacija poj- ga niz brojki (bilo telefonski broj ili
je no igrati se s njom. podaci preko telefonske linije. Dru- mova phone freak i hacker) ∞ otkrili interni kod telefonske kompanije)
Moæda najslavnija nagrada u pov- gim rijeËima, telefonska oprema su 2600 Hz. Iako nije jasno tko je nazivatelj koji je poslao ton na 2600
ijesti pahuljica ∞ ali svakako na- AT&T-a koristi Ëovjeku Ëujne signale toËno u frikerskoj zajednici ‘otkrio’ Hz mogao bi onda uputiti meu-
jslavnija nagrada meu hakerskom (tj. πumove ili tonove) kako bi signa- moguÊnosti upotrebe 2600 Hz za is- mjesni poziv ili interni poziv unutar
zajednicom ∞ bila je inaËe ni po Ëe- lizirala sve podatke potrebne pri us- pitivanje sustava, hakerska predaja telefonske kompanije sa meu-
mu posebna zviædaljka koja se mo- mjeravanju poziva i veza koje sustav zaslugu pripisuje Joeu Engressiji. mjesne linije. Zvao je besplatno.
gla naÊi na dnu pakovanja Cap’n koristi za komuniciranje statusa Engressia je roen slijep, obdaren Do sredine πezdesetih Engressia
Crunch æitarica u 1960-tima. Za ve- pojedinog poziva ili linije te adekvat- savrπenim sluhom, a veÊinu svoje je otkrio sve to i joπ mnogo toga. En-
Êinu onih koji nisu hakeri ta zviæ- no koordiniranje radnji. I danas adolescencije i mlae dobi proveo je gressia je tako sretno proveo godine
daljka bila je samo najobiËnija plas- kada birate telefonski brojevi proiz- na telefonu. Ponekad bi zviædao zviæduÊuÊi na svom putu do besplat-
tiËna zviædaljka ∞ velika veÊina tih vode razliËite Ëujne piskove ∞ moæe- kada je presluπavao ili ostavljao tele- nih telefonskih poziva i dubljeg ra-
zviædaljki odbaËena je i zanemarena te zasvirati melodiju pritiπÊuÊi bro- fonske poruke. Legenda kaæe da je s zumijevanja svih dijelova ameriËkog
Ëim bi ih se dijeca zasitila. Kao kod jeve na telefonu. Ali pored pukog bi- osam godina Engressia otkrio da bi, i ranog globalnog telefonskog sus-
svih zviædaljki, puhneπ u nju i ona ranja brojeva, AT&T je trebao iznaÊi kada zazviædi na 2600 Hz, bio ‘isklju- tava ∞ do razine koja je nadmaπivala
proizvede visokofrekvencijski πum. naËin kako prepoznati da linija Ëen’ s telefonskih linija (premda bi i veÊinu Bellovih inæenjera. A En-
Kao kod mnogih drugih zviædaljki, funkcionira. Odsustvo bilo kakvog one zapravo samo utihle). S vreme- gressia nikako nije bio jedini. Narav-
ako zaËepiπ jednu od izlaznih rupi- signala Ëinilo bi se idealnim naËi- nom, istraæujuÊi telefonski sustav, no, mnogi hakeri bez savrπenog slu-
ca, ton zviædaljke postane viπi. Ton nom kako predstaviti slobodnu lini- on je otkrio toËno i zaπto. ha morali su pribjeÊi tehniËkim
sa zaËepljenom rupicom bio je E ju, ali to bi moglo naprosto znaËiti Ako bi nazivatelj preko Bell/AT&T- sredstvima da bi proizveli ton na
iznad srednjeg C ∞ znanstvenim da je doπlo do stanke u prijenosu eve telefonske mreæe uputio poziv 2600 Hz. ImajuÊi upravo to na umu,
Engressia je nazvao svog prijatelja sor za Apple II. PoËetkom osamde-
Johna Drapera da mu kaæe o zanim-
ljivoj karakteristici zviædaljke koju je
setih tehnologija na kojoj se zasni-
vala telefonija uπla je u skupo i op-
System.hack(3,“zakon o
naπao u pakovanju Cap’n Crunch
pahuljica.
seæno preustrojavanje, dijelom kako
bi blokirala tehnike koje je stvorio i
autorskom pravu”,
A Draper ne samo da je upotri- proπirio Captain Crunch. Meutim,
jebio zviædaljku da bi zvao besplat-
no, nego ju je upotrijebio za svoj
bitnije za Drapera, tehnologija os-
obnih raËunala poËela je otvarati
“Richard Stallman ∞
14
hakerski nadimak, tako da je i dan
danas u hakerskoj i frikerskoj zaje-
vrata jednom sasvim novom svijetu
∞ svijetu raËunala, softvera i mreæa
GNU OpÊa javna licenca”)
dnici poznatiji kao Captain Crunch. ∞ svijetu u kojem Êe frikeri brzo
S vremenom Draper je uËinio friking postati hakeri.
jednostavnijim, a tehnologiju pris- Danas je telefonska komutacija u
tupaËnijom ugradivπi ton na 2600 svim zemljama Zapada i u veÊini os-
Hz i druge tonove korisne za one koji talog svijeta postala digitalna i
su bili zainteresirani za istraæivanje koristi vankanalno signaliziranje.
telefonskih mreæa ili za besplatne Captain Crunch zviædaljka i plave
meumjesne pozive u specijalizira- kutije ne ‘rade’ veÊ desetljeÊima. Za-
ne ureaje poznate kao “blue boxes nimljivim razvojem dogaaja pos-
∞ plave kutije” ∞ nazvane tako jer je
prva takva kutija koju je Bellov sus-
tav osiguranja kon∫scirao naena u
ljednjih godina, Voice over IP (VoIP)
tehnologije, zajedno sa sve veÊom
rasprostranjenoπÊu brzih internet-
> ZaËetnik pokreta za slobodni softver Richard Stallman
dugi niz godina radio je u laboratoriju za umjetnu inte-
ligenciju na Massachussetts Institute of Technology (MIT).
plavoj plastiËnoj kutiji, a ne zato πto skih linija, omoguÊile su hakerima PrateÊi okolnosti razvoja raËunalnih programa te uvidjevπi
su one redom ili veÊinom bile plave. da se vrate korijenima trudeÊi se os- nedostatke i etiËke dileme nastale s uvoenjem vlasniËkog
Captain Crunch je 1972. uhapπen tvariti i ostvarujuÊi izvorni frikerski softvera, pokuπao je stvoriti alternativni sustav koji bi ih izb-
na osnovu optuæbi za telefonsku cilj besplatnog telefoniranja. jegao ∞ slobodni softver. U sijeËnju 1984. napustio je posao
prevaru i osuen na petogodiπnju Njujorπki Ëasopis 2600 sebe nazi- na MIT-u i zapoËeo raditi na slobodnom operativnom susta-
uvjetnu kaznu. U nekom trenutku va “Hakerskim tromjesjeËnikom”. vu. Rad na GNU Emacsu zapoËeo je u rujnu 1984., a veÊ po-
sredinom 1970-tih poduËavao je i On ostaje jedna od najdugovjeËnijih Ëetkom 1985. poËetni sustav je poprimio upotrebljiv oblik.
utemeljitelje kompanije Apple institucija hakera koji su spremni Do 1990. GNU sustav bio je gotovo dovrπen ∞ jedina vaæna
Computer, Stevea Jobsa i Stevea izazivati sigurnosne sustave i istraæi- komponenta koja je nedostajala bila je jezgra. Prvotna jezgra
Wozniaka, kako da izrade i prodaju vati. Lokalni 2600 sastanci diljem buduÊeg operativnog sustava trebao je postati GNU HURD ∞
vlastite plave kutije. U sukob sa za- svijeta nude vaæno mjesto za hakere, jezgra koja se bazirala na mirko-jezgri Mach. Kako je GNU
konom doπao je ponovno 1977. zbog mlade i stare, da dijele struËno zna- HURD kasnio s razvojem, razvoj GNU operativnog sustava us-
optuæbe za telekomunikacijsku pre- nje, da uËe i da se druæe. Ime je, na- porio je sve dok se nije pojavila druga raspoloæiva jezgra. Go-
varu i odsluæio je Ëetiri mjeseca u ravno, danas Ëesto zaboravljena dine 1991. Linus Torvalds razvio je Unixu kompatibilnu jez-
zatvoru. Nakon puπtanja na slobodu referenca na slavnu frekvenciju i gru i nazvao je Linux, a kombiniranje Linuxa s GNU sustavom
nastavio je æivjeti kao softverski pro- jedan od najslavnijih hakova svih rezultiralo je cjelovitim slobodnim operativnim sustavom.
gramer, napisavπi prvi tekst proce- vremena. ZahvaljujuÊi Linuxu danas moæemo koristiti GNU operativni
sustav, koji se u toj kombinaciji naziva GNU/Linux.
> Benjamin Mako Hill < GNU slobodni softver saËinjavaju programi koji su ob-
javljeni pod uvjetima koji svakom omoguÊuju da ih prouËa-
va, mijenja i dalje dijeli bliænjima. Prednost GNU softvera je — Sloboda poboljπavanja programa i ustupanje vaπih
dakle njegova etiËka komponenta koja omoguÊuje koris- poboljπanja javnosti, za blagodat cijele zajednice
nicima suradnju i poπtuje njihove slobode. Da bi to postigao (sloboda 3). Pristup izvornom kodu je preduvjet za to.”
u okruæenju gdje je softver zaπtiÊen autorskim pravom, copy- U GNU projektu koristi se copyleft kako bi se te slobode
rightom, i u vremenima kada se to pravo poËelo primjenjiva- zaπtitile. Ali postoje i softveri koji su takoer slobodni, no
ti ne bi li se softver pretvorio u privatno vlasniπtvo i proizvod nemaju copyleft klauzulu. Meutim, upravo je to svojstvo
za raËunalno træiπte, bilo je potrebno naÊi naËina da se isko- omoguÊilo slobodnom softveru da upregne kreativni napor
risti pravni okvir koji je postavljao copyright kako bi se spri- tisuÊa razvijatelja diljem svijeta u zajedniËki rad na razvoju
jeËilo pretvaranje GNU softvera u privatno vlasniπtvo. Meto- slobodnog softvera bez straha da Êe taj njihov zajedniËki
16 da kojoj je Richard Stallman pribjegao nazvana je “copyleft”. trud netko moÊi prisvojiti ili da Êe netko napraviti napredak 17
Bit copyrighta, autorskog prava, poput drugih sustava vlas- na temelju njega, a da taj napredak neÊe vratiti natrag u
niËkog prava, krije se u moÊi da iskljuËuje. Vlasniku copy- daljnji razvoj slobodnog softvera.
righta pravno je dana moÊ da brani drugima kopiranje, dis- Richard Matthew Stallman utemeljitelj je pokreta za
tribuiranje i modi∫ciranje djela. Copyleft se temelji na copy- slobodni softver, GNU projekta i Fondacije za slobodni
rightu, ali izokreÊe njegov smisao: umjesto da znaËi priva- softver. U njegova najveÊa dostignuÊa spadaju Emacs (i kas-
tizaciju softvera, on znaËi oËuvanje njegove slobode. Glavni niji GNU Emacs), GNU kompajler, GNU debugger (program
smisao copylefta je prepuπtanje prava svakom korisniku da za pronalaæenje pogreπaka). Autor je GNU OpÊe javne licen-
slobodno koristi program, kopira ga, izmjenjuje i dis- ce (GNU General Public License ∞ GNU GPL), najπire prih-
tribuira izmijenjene verzije, pod uvjetom da daljnjim koris- vaÊene slobodno-softverske licence, koja je probila put kon-
nicima ne nameÊe ograniËenja bilo kakve vrste, veÊ da ga ceptu copylefta. Od sredine 1990ih veÊinu aktivnosti usmje-
dalje dijeli, u izvornom ili izmijenjenom obliku, pod istim rio je na politiËke kampanje, promicanje slobodnog soft-
uvjetima pod kojima ga je primio. Kod GNU softvera copy- vera, kampanje protiv softverskih patenata i protiv proπiri-
left, to izokretanje copyrighta iz alata privatizacije u alat di- vanja pravnog reæima copyrighta.
jeljenja, implementiran je kroz GNU OpÊu javnu licencu ∞
GNU General Public License, skraÊeno GNU GPL.
Kao πto kaæe de∫nicija slobodnog softvera (http://www.
gnu.org/philosophy/free-sw.hr.html): “‘Slobodni softver’ je
stvar slobode, a ne cijene. Za razumijevanje tog pojma, tre-
bate shvatiti ‘slobodni’ u smislu ‘sloboda govora’, a ne u
smislu ‘slobodan (besplatan) upad’.
Slobodni softver ukazuje na slobodu korisnika da
pokreÊe, kopira, distribuira, prouËava, mijenja i poboljπava
softver. Joπ odreenije, ukazuje na Ëetiri vrste sloboda za
korisnike softvera:
— Sloboda pokretanja programa, u bilo koje svrhe
(sloboda 0).
— Sloboda prouËavanja rada programa i njegovog
prilagoavanja vaπim potrebama (sloboda 1). Pristup
izvornom kodu je preduvjet za to.
— Sloboda distribuiranja kopija, kako biste mogli pomoÊi
bliænjemu (sloboda 2).
System.hack(3,“zakon o autorskom pravu”,“Richard Stallman — GNU OpÊa svojih djela, stoga gube kontrolu »ak i ako prihvatimo dvojbenu
javna licenca”) nad proizvodom svoga rada. Kako pretpostavku da intelektualno vlas-
izdavaËi nakupljaju bogatstvo u ob- niπtvo maksimira proizvodnju, ono
liku iskoristivih autorskih prava, le- πto ono maksimira jest proizvodnja
Richard Stallman gitimacija autorskog prava premjeπ-
ta se s opÊeg interesa zajednice Ëita-
neslobode. Izgubivπi pravo da plagi-
raju, kooptiraju i prerauju djela
— Hakiranje vlasniπtva telja na “ravnoteæu” interesa izme-
u pisaca i Ëitatelja. Odnosno, izme-
kako æele, Ëitatelji su suoËeni s tim
da je njihovo jedino pravo u tome da
u izdavaËa i Ëitatelja. Dok je autor- kupuju djela od izdavaËa. IzdavaËi ∞
18
> Richard Stallman je arhetipski
haker koji je kroz vlastitu prak-
su na podruËju raËunarstva otkrio
na. Naime, ako mu se neπto svia,
onda on to æeli podijeliti. Slobodni
softver se temelji na druπtvenoj
sko pravo dopuπtalo privremene
monopole u interesu opÊeg dobra,
novonastajuÊi reæim prava “intele-
vektoralna klasa ∞ tvrde da je sve πto 19
im smanjuje prodaju “piratstvo”.
Kao πto je sama pankerska princeza,
poveznicu izmeu informacije i prednosti suradnje i etiËkoj predno- ktualnog vlasniπtva” πtiti interes iz- Courtney Love, jednom rekla, glaz-
vlasniπtva s kojom se danas suoËava- sti poπtivanja korisnikove slobode. davaËa kao interes po sebi i za sebe. bena industrija je pirat ∞ ni autori
ju svi hakeri ∞ hakeri u najπirem smi- On predstavlja iskorak prema svije- Moæda zapravo kao novi klasni in- nisu u niπta boljoj situaciji no Ëita-
slu . Izazov Stallmanovog djela jest tu nakon oskudnosti. Stallman vidi teres ∞ onoga πto sam drugdje naz- telji (ili sluπatelji ili gledatelji). Suo-
kako povezati sve te razliËite haker- slobodni softver kao praktiËki idea- vao ‘vetkoralistiËke klase’, klase Ëavaju se s vektoralistiËkom klasom
ske prakse. Za Stallmana hakiranje lizam koji πiri slobodu i suradnju. koja koristi pravni reæim intelektu- koja sada tvrdi da su njena prava
znaËi ispitivanje granica moguÊeg. Stallman razlikuje otvoreni kôd od alnog vlasniπtva kao sredstvo konro- najviπi prioritet. OpÊe dobro valja
Nakon uzorne karijere u hakiranju slobodnog softvera. Otvoreni kôd je liranja proizvodnog procesa kroz mjeriti iskljuËivo i jedino maræama
softvera Stallman se okrenuo haki- metodologija razvoja, slobodni soft- vlasniπtvo nad informacijom kao vektoralistiËkih industrija.
ranju informacijske politike. ver je druπtveni pokret ∞ druπtveni privatnim vlasniπtvom. BuduÊi da je dosada uspijevala os-
Njegov pokret za slobodni softver hak. Stallman nadopunjuje svoja Konsolidiranje intelektualnog igurati svoja prava, vektoralistiËka
osporava shvaÊanje da je autorsko praktiËka nastojanja za πirenje slo- vlasniπtva kao neËeg bliskog apsolut- klasa sada zagovara potpuno zatva-
pravo prirodno pravo. On koristi za- bodnog softvera pod OpÊom javnom nom pravu privatnog vlasniπtva ranje svakog aspekta informacije u
kon o autorskom pravu protiv njega licencom kritikom onoga u πto se naznaka je da se formira novi klasni ograde vlasniπtva. Ona æeli πifrirati
samoga, kao instrument za stvara- pretvorio sustav autorskog prava. interes. Intelektualno vlasniπtvo nije informaciju, vezujuÊi je arti∫cijalno
nje provedive slobode, a ne zakone Stallman inzistira na tome da je u kontinuitet, veÊ raskid sa starim uz pojedinaËne materijalne pred-
intelektualnog vlasniπtva kao prove- Sjedinjenim AmeriËkim Dræavama pravnim formama. Ono πto je treba- mete. Æeli kriminalne sankcije za
divu neslobodu. Stallmanova OpÊa autorsko pravo poËelo ne kao prirod- lo opravdati pod autorskim pravom svakoga tko prekrπi to pravo sada
javna licenca inzistira ne samo na no pravo, nego kao umjetni monopol bio je arti∫cijelni monopol, ono πto apsolutno privatnog vlasniπtva. Pa-
tome da se ono πto se objavljuje pod ∞ prvotno na ograniËeno razdoblje. treba opravdati pod intelektualnim tenti, kao πto Stallman istiËe, funk-
tom licencom moæe dijeliti, veÊ i da Autorsko pravo donosi koristi iz- vlasniπtvom jest opÊi interes. ©to se cioniraju posve drugaËije od autor-
sve preraene verzije materijala koji davaËima i autorima ne radi njih to, zapravo, dovodi u “ravnoteæu”? »i- skih prava, no naposljetku ishod je
je objavljen pod tom licencom mo- samih, veÊ radi opÊeg dobra. Ono je tateljeva sloboda da Ëini πto god æeli jednak ∞ osiguravanje informacije
raju takoer biti slobodne. trebalo biti poticajem da se viπe piπe s informacijom ili Ëitateljev interes kao vlasniπtva koje ima ekvivalenta
Premda opetovano izjavljuje da i objavljuje. da se proizvodi viπe informacije? Pod vrijednost na apstraktnom terenu
on nije protiv biznisa, Stallman Meutim, pisci moraju prepusti- reæimom intelektualnog vlasniπtva komodi∫kacije.
predlaæe posve drugaËije poimanje ti prava izdavaËima da bi ih se objav- samo je ovo drugo “pravo”, a ne prvo. Za razliku od autorskih prava,
informacijske ekonomije. Za Stall- ljivalo. Pisci uobiËajeno ne posjedu- Jedino Ëitateljevo pravo je da kupi patenti ne vaæe automatski, veÊ se
mana je umjetna oskudnost stvore- ju sredstva za proizvodnju i dis- intelektualno vlasniπtvo. moraju registrirati, kreirajuÊi time
na prisvajanjem informacije neetiË- tribuciju da bi realizirali vrijednost dugotrajnu lutriju za hakere koji
ponekad nikako ne mogu znati tko je politiËka katastrofa. Ono πto nas-
dræi patent. To je manji teret za vek-
toralistiËku klasu. Vektoralni bizni-
taje pod kombiniranim teretom pa-
tenata i autorskih prava je samo pro-
System.hack(4,“æivi svijet”,
si akumuliraju portfelje patenata
koje licenciraju meusobno jedni
πirenje komodi∫kacije same.
To je kontekst u kojem se Stall-
“Heath Bunting ∞ Superweed
drugima, poboljπavajuÊi si meu- manovu OpÊu javnu licencu dade
sobno gotovo monopolistiËku po-
ziciju. Ishod zatvaranja informa-
shvatiti kao istinski druπtveni hak.
Ona je to u estetskom smislu te rije-
Kit 1.0”)*
cije unutar okvira vlasniπtva nije os- Ëi utoliko πto se koristi dostupnom
20 kudnost inovacije, veÊ oskudnost materijom. Ona koristi zakon o au-
suradnje. torskom pravu protiv njega samog,
Kao πto Stallman ironiËno istiËe, kao naËin da zaπtiti ono neπto malo
tijekom hladnog rata i SSSR i SAD su prostora za slobodu suradnju. Ona
kontrolirali informacije, ali pod raz- nije program ili manifest, ona je ap-
liËitim reæimima. SSSR je kontro- likacija. Stallman proπiruje haker-
lirao informacije radi politiËkih ra- sku estetiku van sfere programira-
zloga, πto je prouzroËilo ekonomsku nja u druπtvenu sferu, ali na tom no-
katastrofu. SAD koji je proizaπao iz vom i veÊem polju nastavlja praksu
hladnog rada kontrolira informaci-
je radi ekonomskih razloga ∞ i ishod
hakiranja na manje viπe isti naËin.
To je njegov genij. > Velike korporacije sve viπe imaju moÊ odluËivanja i
pro∫tiranja nad golemim podruËjima ljudskog posto-
janja. Svojedobno zajedniËka dobra poput zemlje, vode i
> McKenzie Wark < zraka danas se monopoliziraju. Tako je hrana zagaena
GMO-vima uvedenim bez znanja javnosti.
Geni kontroliraju kemijske poruke unutar stanice, koje
pak odreuju oblik i funkciju same stanice, razliËitih organa
u organizmu i konaËno Ëitavog organizma. Ovi kodovi æivota
sastavljeni su od Ëetiriju graevnih blokova organiziranih u
parove, poredane poput stuba spiralnog stubiπta. Milijuni
razliËitih kombinacija temeljnih kemijskih spojeva odreu-
ju razliËite genetiËke strukture svake vrste organizma.
Genetski inæenjering skup je tehnika i procesa za
modi∫ciranje ovih genetski kodova koji se primjenjuju na
biljke, æivotinje, mikro-organizme, pa i ljudska biÊa. Kom-
panije poput Monsanta koncentrirane su na inæenjering
sjemenja koje u svom sastavu ima pesticide i herbicide, ili
pak sjemenja koje Ëini biljke otpornijima na pesticide pa ih
se moæe πpricati u joπ veÊim koliËinama.
I pored stvarnih tehnologija zaπtite protiv
* Temeljeno na priopÊenju
genetskog kopiranja, korporacije bez oklijevanja
za javnost povodom
predstavljanja projekta u provode svoja prava intelektualnog vlasniπtva nad
londonskom ICA-u u genetskim kodom, Ëak i ako zagauju usjeve uz-
sijeËnju 1999. gajivaËa koji ne koriste njihovo sjemenje.
Tradicionalna sredstva protesta uliËnim prosvjedima i kontaminacija je nepovratna. Steve Kurtz iz Critical Art
putem sluæbenih kanala Ëine se neadekvatnima da bi doπlo Ensemblea naziva ovakav pristup “bioloπkim graanskim
do promjene u danaπnjoj opasnoj i nedemokratskoj situaciji. neposluhom” te ovakvu novu metodu protesta, koja joπ
Kulturni terorizam moæe se de∫nirati kao napad na nema Ëvrsta uporiπta u teoriji i strategijama, smatra kock-
dominantne sisteme moÊi i njihovu de∫niciju stvarnosti i anjem reproduktivnim sistemima, ekosistemima i to na vi-
prirode. Godine 1999. Michael Boorman iz Natural Realityja soke uloge. Kurtz takoer kaæe da je njegova grupa otvorena
lansirao je “Natural Reality SuperWeed Kit 1.0 (Prirodna ovom tipu akcija, no s prethodno ispitanim utjecajem i eti-
stvarnost ∞ Set za superkorov 1.0) ∞ uradi sam set koji omo- kom. Usprkos kritikama, Bunting vjeruje da je Superweed
guÊuje da se proizvede genetski modi∫cirani superkorov, samo reakcija na postojeÊu realnost. Projekti poput ovoga
22 koji je napravljen da napada korporativne monokulture”. podsjetnik su da su uËinci GM-a postali predmetom moral- 23
Heath Bunting i Rachel Baker utemeljitelji su Cultural Ter- ne debate za veÊinu svjetske populacije.
rorist Agency koja je ∫nancirala SuperWeed Kit 1.0. Umjetnik Heath Bunting, poznati haktivist, odgovoran
Michael Boorman smatra da genetska hakerska tehno- je za subverzivne informacijske kampanje protiv kompanija
logija nudi sredstva za suprotstavljanje toj nesigurnoj, nepo- kao πto su Glaxo, Nike i 7-Eleven prodavaonice, æivi i radi u
trebnoj i neprirodnoj tehnologiji genetskog modi∫ciranja Bristolu u Velikoj Britaniji. Internacionalno je priznat kao
organizama. Heath Bunting biotehnologiju naziva novim jedan od pionira net.arta. Izlagao je i predavao po cijelom
ratiπtem na kojem se vodi bitka za kontrolu nad æivotom i svijetu, s projektima koji ukljuËuju gra∫te, performanse, in-
zemljom, ali i podruËjem na kojem se æivot sam rede∫nira. tervencije, piratski radio. U jednom trenutku svoju djelat-
Bit svega krije se u konceptima vlasniπtva i reprezentacije, nost je usmjerio na genetiku, prozvavπi je sljedeÊim ‘novim
koji su na ovom popriπtu ozbiljno dovedeni u pitanje. medijem’. Natural Reality Superweed kit 1.0 je vaæan dopri-
Natural Reality SuperWeed Kit 1.0 sadræi mjeπavinu pri- nos umjetniËkoj praksi koja predstavlja novo kreativno
rodnih i genetski modi∫ciranih sjemena porodice Brassica polje na granici znanosti i umjetnosti. »lan je i osnivaË
(uljane repice, divlje rotkvice, æute gorËice, prave rusomaËe). irational.org kolektiva. Njegov glavni cilj je pronaÊi put kako
Ako se tom sjemenju dopusti da nikne i meusobno kriæa, da se svega odrekne i æivi vani kako je bog i zamislio.
nastat Êe superkorov otporan na danaπnje herbicide koji
potencijalno ugroæava pro∫tabilnost GM usjeva, ali i proiz-
vodnju i distribuciju herbicida.
Kako bi se suprotstavili prijetnji genetskog zagaenja
koje izazivaju biotehnoloπke ∫rme, ljudi se mogu suprot-
staviti superkorovom sabotirajuÊi komercijalne genetski
modi∫cirane usjeve. RijeË je o prirodno selektiranom koro-
vu koji omoguÊuje ometanje uzgoja genetski modi∫ciranih
biljaka zasijavanjem ‘superkorova’ koji je prirodno otporan
na GM herbicide. U ovom su projektu, prvi puta predstavlje-
nom u ICA-u u Londonu, a onda i πirom svijeta, kritiËari pre-
poznali kljuËni susret suvremene umjetnosti i biotehnologi-
je. ‘Superkorov’ posebno je aktualan sada, u vrijeme kada se
formira javno mnijenje o tome pitanju, a vlade su u procesu
odluËivanja o tome sluæe li znanstvena dostignuÊa u poljo-
privrednoj proizvodnji uvijek dobrobiti ËovjeËanstva.
SuperWeed mogao bi uniπtiti pro∫tabilnost GM sjeme-
nja, ali i onog konvencionalnog i organskog. Ova genetska
System.hack(4,“æivi svijet”,“Heath Bunting — Superweed Kit 1.0”) testi protiv takve hrane. Demonstra- venciju, zbog Ëega sam mjesecima
cije u Genovi u Italiji u tamoπnjem pratio nekoliko relevantnih mailing
McDonaldsu03 dovele su do toga da lista gdje se izmeu ostalog rasprav-
SuperWeed — UmjetniËki je ta multinacionalna korporacija
obustavila nabavu GM sastojaka. Ne-
ljalo i o superkorovima, pa sam se
zbog toga dao u detaljnije istraæivan-
projekt Heatha Buntinga davno je ispitivanje na laboratorij-
skim πtakorima koji su hranjeni GM
je i odluËio napraviti svoj superkorov.”
Rezultat Buntingovih nastojanja
http://www.irational.org/cta/superweed/ usjevima pokazalo da su se kod æiv- “SuperWeed” “sadræi mjeπavinu pr-
otinja razvile anomalije na organima irodnih i genetski modi∫ciranih
04 Poznata agresivna marketinπka strategija IBM-a iz 70-ih u kojoj je fokus poruke javnosti na
proizvodnji straha, neizvjesnosti i sumnje (kratica FUD) o konkurentnom proizvodu (umjesto
pokuπaja da se svoj vlastiti proizvod prikaæe boljim od drugih). Takoer marketinπka strategija
koju je Microsoft intenzivno primijenjivao krajem 90-ih i poËetkom 00-ih u borbi protiv FLOSS-
a (Free/Libre Open Source Software).
System.hack(1,
“broadcasting”,“Orson
Welles ∞ War of the
Worlds”)*