POGLAVLJE 7 1)Koji su revizorski ciljevi u reviziji potraivanja i prodaje? Revizorski ciljevi u reviziji potraivanja i prodaje su: 1.

razmotriti funkcionisanje interne kontrole za potraivanje i transakcije prodaje 2. potkrijepiti dokazima postojanje potraivanja i dogaanje transakcija prodaje 3. dokazati kompletnost potraivanja i transakcija prodaje 4. odrediti da klijent ima pravo knjiiti potraivanja 5. dokazati tanost i ispravnost knjienja potraivanja i prodaje 6. vrednovanje potraivanja i prodaje u odgovarajuoj netoostvarivoj vrijednosti.

2)Koje su poslovne transakcije koje su povezane s prodajom i trebaju biti predmet kontrole? Poslovne transakcije koje su povezane s prodajom i trebaju biti predmet kontrole su: 1. prihodi od prodaje 2. potraivanja od kupaca 3. sumnjiva i sporna potraivanja 4. iroraun 5. popust 6. povrat robe 3)Koje su procedure revizije tipine za rad kod verifikacije transakcija prodaje i potraivanja od kupaca? Sljedee procedure revizije su tipine za rad kod verifikacije transakcija prodaje i potraivanja od kupaca: A)Razmatranje interne kontrole prodaje i potraivanja 1. razumjevanje i dokumentovanje interne kontrole 2. procjena rizika kontrole i oblikovanje dodatnih testova kontrole 3. izvrenje dodatnih testova kontrole B)Izvravanje nezavisnih testova za transakcije prodaje i potraivanja 1. prikupljanje starosne liste potraivanja od kupaca, njihova analiza i sravnjenje s glavnom knjigom 2. konfirmacija potraivanja sa dunicima 3. pregled priznavanja prihoda 4. procijeniti da li neka potraivanja imaju osnova 5. procijeniti adekvatnost ispravki za sumnjiva potraivanja 6. izvrenje analitikih procedura vezanih za potraivanje od kupaca i rauna prihoda 7. procjena ispravnosti klijentovog raunovodstva vezano za potraivanje od kupaca i raune prihoda
1

8. istraiti vezu rauna potraivanja sa ostalim povezanim raunima 9. procijeniti podatke o potraivanjima i prodaji koji su objavljeni u finansijskim izvjetajima 4)ta su dodatni testovi kontrole, koji su to testovi koji se primjenjuju kod revizije prodaje i potraivanja? Dodatni testovi kontrole koji se izvravaju, pomau revizoru da bolje razumije internu kontrolu i da procijeni da li te procjene omoguavaju planirani procijenjeni nivo kontrole rizika. U tom smislu revizori mogu izvriti sljedee testove: 1. Istraivanje znaajnih aspekata uzoraka transakcije prodaje pomou kojih mogu uskladiti da li tok operacije transakcije efikasno funkcionie 2. Uporeivanje i povezivanje dokumenata iz uzorka prije svega provjere ima li za svaku otpremnicu faktura i u kojoj je fazi plaanja 3. Pregled naina ovjeravanja i kolanje dokumentacije je postupak koji revizori mogu izvriti i tokom izvravanja drugih procedura 4. Sravnanje izabranih primljenih pazara i izvoda sa fakturama i knjienjima u analitikim evidencijama i glavnoj knjizi 5. Ponovno razmatranje rizika kontrole i kreiranje nezavisnih testova se vri po zavretku prethodnih istraivanja 5)ta je knjina obavijest i kada se alje? Ako postoji greka na fakturi ili nisu isporueni prozvodi prema specifikaciji u otpremnici javlja se knjina obavijest. Knjina obavijest se alje npr. ako je kupcu zaraunat vei iznos ili ako kupca treba zaduiti za greku ili za zateznu kamatu. 6)ta je konfirmacija potraivanja i koja dva metoda se primjenjuju? Konfirmacija potraivanja je postupak direktne veze sa dunikom u kojem se postie verifikacija salda na raunu potraivanja. Ovim postupkom revizor pribavlja dokaz da potraivanja i kupac postoje. U toku procesa konfirmacije mogu se primjeniti dvije metode: pozitivni i negativni metod. Pozitivni metod ima dva naina potvrivanja. Po prvom dunik treba da potvrdi iznos potraivanja dat u zahtjevu za konfirmaciju. Drugim nainom duniku se dostavlja zahtjev za konfirmaciju bez iznosa tako da dunik daje informaciju o dugu. Kada se koristi negativni metod onda se u direktnoj vezi od dunika trai da odgovori samo ako se ne slae sa iznosom duga. Ovaj metod se koristi kada ima mnogo kupaca sa malim saldom.

POGLAVLJE 8 7 ) Opis i definisanje dugovanja obaveza prema dobavljaima Dobavljai dugovanje ili obaveze prema dobavljaima opisuju kratkorone neplaene obaveze za nabavljenu robu ili usluge u toku redovnog poslovanja. Tipine transakcije su stvaranje obaveza koje se odnose na nabavku robe, sirovina, sredstava za postrojenja, rezne popravke, usluge i slino. Obaveze ili dugovanja dobavljaima se evidentiraju na osnovu fakture ili rauna obraunate obaveze ili obraunati trokovi se obino knjie na osnovu procjena menadmenta. 8)Koji su ciljevi revizije kod revizije obaveza prema dobavljau? Ciljevi revizora kod revizije dobavljaa i ostalih obaveza su: 1. Razumjevanje interne kontrole obaveza prema dobavljaima 2. Utvrivanje postojanja proknjienih obaveza prema dobavljacima i da klijent ima obligaciju da plati te obaveze 3. Dokazati potpunost poslovnih dogaaja i knjienja u vezi s dobavljaima 4. Utvrivanje vrednovanja obaveza prema dobavljaima u skladu s opteprihvaenim raunovodstvenim principima 5. Dokazati ispravnost liste obaveza prema dobavljaima 6. Procijeniti jesu li prikazivanje i objavljivanje obaveza odgovarajua.

9)Koje su osnovne vrste dokumenata u ciklusu nabavke i stvaranja obaveza? Osnovne vrste dokumenata u ciklusu nabavke i stvaranja obaveza su: Nalog za nabavu kojim ovlateni radnici naruuju potrebnu sirovinu, robu, uslugu i sl Narudbenica sadri podatke o vrsti i koliini robe ili usluge, kao i izjavu zato se roba ili usluga nabavlja Ulazna faktura je raun koji alje dobavlja Knjina obavijest kojom se dobavljai zaduuju ili odobravaju za razlike u isporuci robe 10)Koje su glavne evidencije rauna vezanih za obaveze i plaanja? Glavne evidencije su: Knjiga ulaznih faktura (KUF) gdje se prema prispjeu fakture unose hronoloki Analiticko knjgovodstvo dobavljaa - salda konta dobavljaa, gdje se evidentiraju transakcije u vezi dobavljaa. Ukupan iznos salda konti dobavljaa mora biti jednak saldu obaveza prema dobavljaima u glavnoj knjizi Izvjetaj nadlene organizacije za platni promet o promjenama i stanju irorauna

11)Koji su koraci razmatranja interne kontrole obaveza prema dobavljau? (Program revizije obaveza prema dobavljau) Razmatranja interne kontrole obaveza prema dobavljau: 1.Razumjevanje interne kontrole obaveza prema dobavljaima 2.Procjena rizika kontrole i oblikovanje dodatnih testova kontrole 3.Izvravanje dodatnih testova kontrole: a) verifikacija uzorka prijenosa obaveza iz dnevnika u glavnu knjigu b )pregled pratee dokumentacije i kontrola putem izabranog uzorka, rauna obaveza i analitikog knjigovodstva 4.Ponovna procjena rizika i modifikovanje nezavisnih, sutinskih testova za obaveze prema dobavljaima. 12)Koji su nezavisni testovi transakcija i salda obaveza prema dobavljaima? (Program revizije obaveza prema dobavljau) Nezavisni testovi transakcija i salda obaveza prema dobavljaima: 1. Priprema probnog bilansa obaveza i sravnjenje s glavnom knjigom 2. Dokazivanje salda izabranih dobavljaa uz kontrolu pratee dokumentacije 3. Potvrda obaveza u direktnoj vezi s dobavljaem 4. Izvravanje analitikih procedura za obaveze prema dobavljaima i povezanim raunima 5. Istraiti neknjiene obaveze 6. Izvriti procedure identifikovanja obaveza prema dioniarima, direktorima i drugim 7. Procijeniti prezentaciju i objavljivanje obaveza prema dobavljaima u bilansu stanja POGLAVLJE 9 13)ta ukljuuje zalihe u trgovinskim a ta u proizvodnim drutvima? Zalihe su jedna od najveih stavki u tekuim sredstvima. U trgovinskim drutvima zalihe se sastoje od nabavljene robe za prodaju kupcima. Kod proizvoakih preduzea zalihe ukljuuju: a) zalihe materijala b) proizvodnju u toku c) zalihe gotovih proizvoda. 14)Koji su ciljevi revizije zaliha i trokova prodaje? Ciljevi revizije zaliha i trokova prodaje su: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. upoznati internu kontrolu za zalihe i trokove prodaje utvrditi postojanje zaliha ustanoviti potpunost zaliha ustanoviti klijentova prava na proknjiene zalihe ustanoviti transakcije ili dogaaje koji se odnose na zalihe i trokove prodaje odrediti vrednovanja zaliha i trokova za prodato odgovarajuom metodom odrediti prikazivanja i objavljivanja zaliha i trokova prodaje
4

15)Objasniti funkcije: nabavke, skladitenja, proizvodnje, sistema raunovodstva trokova i kontinuiranog sistema zaliha? Funkcija nabave. - U malim drutvima nije mogue organizovati poseban dio za nabavu pa je uobiajno da kontrolu svih transakcija nabave vri vlasnik. U velikim drutvima su odvojeni odsjeci ili sektori koji imaju ovlatenja za nabavu. Funkcija skladitenja. - Sva drutva imaju nezavisno od nabave dio koji prima i skladiti zalihe. Taj dio provjerava i odgovoran je za primljena dobra i koliine, otkriva tetu i skladiti materijal, robu i proizvode. Funkcija proizvodnje. - Proizvodnja je transformacija resursa u proizvode. Koliko je resursa potrebno u proizvodnji odreuju zaposleni u tom sektoru i na osnovu toga prave trebovanje. Sistem raunovodstva trokova. - Za adekvatno praenje potronje materijala, odreivanje vrijednosti zaliha i za izraunavanje vrijednosti zaliha gotovih proizvoda potrebno je imati sistem trokovnog raunovodstva. Ovaj sistem evidentira sve trokove koji se odnose na proizvodnju i zalihe gotovih proizvoda i u tom smislu je sastavni dio internog raunovodstva. Kontinuirani sistem zaliha. - Ovaj sistem evidentiranja zaliha je vaan dio interne kontrole, jer pokazuje u svako doba koliinu i strukturu zaliha na raspolaganju. Drutva u BiH rijetko koriste ovaj sistem voenja zaliha jer zahtjeva vie rada pa je i skuplji. 16) Povezanost revizije zaliha i trokova prodaje Zalihe i proizvodnja u toku ine proizvodni ciklus, dok prodaja zaliha i utvrivanje trokova za prodato pripadaju prodajnom ciklusu. Za provoenje interne kontrole zaliha, prizvodnje u toku i trokova za prodato potrebno je vriti provjeru usklaenosti osnovnih funkcija faze procesa, kako bi se utvrdila vjerodostojnost prikazanih stanja u finansijskim izvjetajima. Postoje 4 osnovne faze koje treba uporediti. U prvoj fazi provjere uporeuje se izlaz materijala sa skladita i trokovi direktnog materijala koji terete trokove prizvodnje u toku. U drugoj fazi se vri provjera iznosa sa platnih lista i iznosa na odgovarajuim raunima grupe (trokovi zaposlenih). Te se isto tako provjeravaju i iznosi rauna proizvodne reije i tereenje u klasi 3. U treoj fazi provjera se vri uporeivanjem stavki prenesenih sa konta Proizvodnje u toku i stavki na dugovnoj strani konta tj. Gotovi proizvodi u skladitu. U etvrtoj fazi se uporeuje potrana strana Zalihe gotovih proizvoda sa dugovnom stranom Trokovi prodatih proizvoda.

17)Nabrojati korake razmatranja interne kontrole revizije zaliha i trokova prodaje? Razmatranje interne kontrole zaliha i trokova prodaje: 1. Upoznavanje i razumijevanje interne kontrole zaliha i trokova prodaje 2. Procjena kontrolnog rizika i oblikovanje dodatnih testova kontrole zaliha i trokova prodaje 3. Izvrenje dodatnih testova kontrole u okviru kojih se: a) istrauju znaajni aspekti transakcija nabave metodom uzorka b) testira se sistem raunovodstva trokova 4. Ponovna procjena kontrolnog rizika i modifikovanje nezavisnih testova zaliha i trokova prodaje. 18)Objasniti dodatne testove kontrole kod revizije zaliha i trokova poslovanja? Izvravanje dodatnih testova pomae da se bolje procijeni rad klijentove interne kontrole a tipini primjeri tih testova su: A)Istraivanje znaajnih aspekata transakcija nabave metodom uzorka. Prva faza u revizorskim testovima interne kontrole i njezinih procedura je analiza klijentovog ciklusa nabavnih transakcija.Testovi mogu obuhvatati sljedee korake: 1. izbor uzorka nabavnih transakcija 2. ispitati opravdanost nabavki 3. ispitati povezanost i ispravnost faktura dobavljaa, primki i plaanja 4. pregled faktura dobavljaa s popustima, naini otpreme i kreditne uslove 5. usporediti koliine i cijene u fakturi dobavljaa, narudbenici i primki 6. provjeriti nain i ispravnost knjienja B) Testiranje sistema raunovodstva trokova Za kvalitetnu reviziju zaliha i trokova za prodato proizvodnih drutava revizori moraju dobro poznavati ne samo teoriju i opte postavke sistema raunovodstva trokova ve moraju znati i klijentov sistem poto u praksi postoji vie varijanti za utvrivanje trokova gotovih jedinica. 19)Koji su nezavisni testovi zaliha i trokova prodaje i objasniti ih? Nezavisni testovi zaliha i trokova prodaje su: 1. dobijanje listinga zaliha i sravnanje s glavnom knjigom - revizori preduzimaju potrebne korake kako bi utvrdili jesu li evidentirane zalihe ispravno prikazane u finansijskim izvjetajima 2. procjena klijentovog planiranja i fizikog inventarisanja - efikasnost i efektivnost voenja i popisivanja zaliha zavisi od paljivog planiranja. Revizori i zaposleni kod klijenta formuliu procedure koje ce olakati pregled i kontrolu zaliha.

3. Prikupljanje dokaza o fizikim veliinama zaliha i izrada raunskog testa - Konkretno i neposredno brojanje zaliha nije funkcija revizora, ve to spada u odgovornost menadmenta. Revizori samo imaju obavezu posmatrati inventuru. 4. Pregled ukljuivanja nabavnih prodajnih transakcija na kraju godine u bilanse Pravovremeno ukljuivanje nabavki i prodaje je vano za potvrivanje postojanja i kompletnosti zaliha na kraju godine. 5. Dobijanje kopija kompletne fizike inventure, testiranja dogaanja i izrada raunskog testa Kada se proizvode vee koliine proizvoda, moe se javiti neslaganje fizikog stanja zaliha i knjienja zbog sljedeih tipinih greaka: A) nepreciznost zbog zaokruivanja B) pretvaranje iz jedne u drugu jedininu mjeru. Ako se javi neka sutinski bitna greka, revizor je treba u potpunosti istraiti jer ovakve greke mogu poveati rizik kontrole rizika. 6. Procjena zasnovanosti metoda odreivanja cijena zaliha - Revizori su odgovorni za ocjenu zasnovanosti metoda za odreivanje cijena zaliha u skladu sa raunovodstvenim standardima i opteprihvaenim raunovodstvenim principima 7. Testiranje cijena zaliha - Testiranje cijena kod proizvodnih drutava dosta je slino kao i u trgovinskim drutvima. U oba sluaja, bilo da se primjenjuje LIFO, FIFO, prosjena vrijednost ili drugi oblik verifikacija se vri prema fakturama dobavljaa. 8. Istraivanje analitikih procedura - Materijalne greke pri odreivanju vrijednosti zaliha mogu se otkriti analitikim procedurama zasnovanim na optim logikim postupcima. 9. Odreivanje zaliha koje su date u zalog i pregled nabavnih i prodajnih ugovorenih obaveza Verifikacija zaliha ukljuuje ocjenu revizora jesu li zalihe date kao zalog za neku vrstu obaveze, kao i ispitivanje avansa i drugih nabavnih i prodajnih obaveza u vezi s zalihama. 10. Procjena prezentacije finansijskih izvjetaja u vezi s zalihama i trokovima za prodato, ukljuujui adekvatnost objavljivanja - Jedan od najvanijih faktora za prezentaciju zaliha u finansijskim izvjetajima je metod vrednovanja zaliha. 20)S kojim se problemima revizor moe susresti kod revizije zaliha za prvu godinu revizije i koji je to minimum istraivanja koje je neophodno izvriti? Ako se revizija obavlja prvi puta u nekom drutvu, revizori moda nee biti u prilici da prisustvuju i nadgledaju inverturu. U tom sluaju treba procijeniti i stupiti u kontakt s prolim revizorom. Ako njihovi radni papiri ukazuju da se zalihe vode u skladu s opteprihvaenim raunovodstvenim revizijskim standardima onda se novi revizori mogu osloniti na manja istraivanja. Minimum istraivanja ukljuuje korake: 1) prouavanje metode koja se koristi za vrednovanje zaliha 2) pregled knjienja zaliha 3) pregled liste inventure i poreenja sa listama prethodnih godina 4) poreenje poetka i kraja inverture i klasifikacija.

POGLAVLJE 10 21)ta su nekretnine, postrojenja i oprema? Nekretnine, postrojenja i oprema predstavljaju vidljiva materijalna sredstva koja se u poslovanju koriste due od godinu dana i ne nabavljaju se radi prodaje. Materijalna stalna sredstva dijelimo u vie podgrupa, a najpoznatije su: zemljita i ume, graevine i oprema. U velikom broju preduzea materijalna stalna sredstva ine oko 50% ukupnih sredstava. Meutim, na reviziju ovih sredstava ne troi se mnogo vremena zbog toga to zemljite, graevine, oprema i ostala materijalna stalna sredstva imaju veliku vrijednost, te je relativno malo poslovnih transakcija vezano za njihovu nabavku i eksploataciju. Pored toga, u toku godine su rijetke promjene na ovim kontima.

22)Koji su osnovni revizorski ciljevi revizije nekretnina, postrojenja i opreme? Osnovni revizorski ciljevi revizije nekretnina, postrojenja i opreme su: 1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) razumijevanje interne kontrole za nekretnine, postrojenja i opremu utvrivanje postojanja proknjienih nekretnina, postrojenja i opreme osiguranje potpunosti evidentiranih poslovnih dogaaja provjera klijentovih prava nad evidentiranim materijalnim stalnim sredstvima osnovnost transakcija ili dogaaja vezanih za materijalna stalna sredstva utvrivanje vrijednosti, odnosno alokacija trokova nekretnina, postrojenja i opreme procjena prikazivanja i objavljivanja ukljuujui i objavljene metode amortizacije.

23)Koje kontrole se obino koriste u reviziji stalnih sredstava? Kontrole koje se obino koriste u reviziji stalnih sredstava su: 1) 2) 3) 4) 5) uporeivanje troka amortizacije sa prethodnom godinom iz evidencija stalnih sredstava analizira se obraun amortizacije provjerava se odobravanje nabavke stalnih sredstava pregled knjienja lizinga, sredstava izgraenih vlastitim sredstvima i kapitaliziranje kamata provjera fizikog popisa stalnih sredstava.

24)Koji su koraci u razmatranju interne kontrole revizije nekretnina, opreme i postrojenja? Ukratko objasniti. 1. Razumjevanje interne kontrole nekretnina, postrojenja i opreme 2. procjena rizika kontrole i oblikovanje dodatnih testova kontrole 3. izvrenje dodatnih testova kontrole i razmatranje podrke planiranog, procijenjenog nivoa kontrole 4. ponovna procjena rizika kontrole za svaku vaniju stavku materijalnih stalnih sredstava, zasnovana na rezultatima testova i, ako je potrebno, kreiranje sutinskih, nezavisnih testova

1) za upoznavanje i razumjevanje interne kontrole materijalnih stalnih sredstava prave se dijagrami, upitnici i opisi interne kontrole. Osnovna pitanja su: a) vri li se redovna kontrola usklaenosti analitikih evidencija stalnih sredstava sa glavnom knjigom b) uporeuju li se rezultati inventure s glavnom knjigom c) pravi li se razlika izmeu trokova koji se kapitaliziraju i trokova koji optereuju rashode 2) nakon steenog znanja o internoj kontroli klijenta revizori planiraju procjenu rizika kontrole i utvruju nivo potrebe za dodatnim testovima 3) izvravanjem dodatnih testova direktno se ocijenjuje efikasnost interne kontrole. Ovi testovi mogu ukljuivati selektivne uzorke. 4) na osnovu rezultata ovih testova revizori ponovo procijenjuju rizik kontrole i odluuju kako e pristupiti nezavisnim testovima. 25)Koji su nezavisni testovi revizije nekretnina, postojenja i opreme?Ukratko objasniti. Nezavisni testovi revizije nekretnina, postrojenja i opreme su: 1. dobijanje zbirnog pregleda promjena za materijalna stalna sredstva i usklaivanje s glavnom knjigom 2. dokazivanje dodatnih nabavki stalnih sredstava 3. fizicko istraivanja glavnih nabavki postrojenja i opreme 4. analiza rauna investicionog odravanja i popravki 5. istraivanje statusa materijalnih stalnih sredstava izvan upotrebe 6. istraivanje rashodovanih sredstava u toku jedne godine 7. analiza evidencije o vlasnitvu sredstava 8. pregled prihoda od izdatih sredstava 9. pregled ugovora o lizingu 10. izvravanje analitikih procedura za materijalna sredstva 11. ocjena prikazivanja i objavljivanja materijalnih sredstava u bilansu stanja i veza sa prihodima i rashodima. A) Dobijanje zbirnog pregleda promjena za materijalna dobra i usklaivanje s glavnom knjigom moe poeti s verifikovanjem poetnog salda postrojenja i opreme. Na verifikovana salda se dodaju promjene koje su se desile u toku godine. Ove promjene revizori mogu detaljno ispitati ili koristiti metodu uzorka. B) Ovaj korak je jedan od najvanijih nezavisnih testova. Osnova testa je provjera ugovora, pisanih isprava, faktura i ostalih prateih dokumenata, izraunavanje i tretman popusta, ispravnost kapitalisanja i sl. C) Fiziko istraivanje glavnih nabavki postrojenja i opreme se uglavnom ne vri detaljno. Ovi testovi sadre testiranje evidencije da li sredstva postoje i da li su knjiena.

D) Kod analize rauna investicionog odravanja i popravki glavni cilj revizora je da otkrije kako su ti trokovi tretirani. E) Istraivanje statusa materijalnih sredstava izvan upotrebe ima za cilj vrednovanje sredstava i nain njihovog prikazivanja. Isto tako za ova sredstva se pravi procjena njihove budue upotrebe. F) Istraivanje rashodovanih sredstava u toku godine ima za cilj da utvrdi jesu li sred stva prodata, onesposobljena, premjetena ili naputena a da to nije uredno raunovodstveno evidentirano. G) Analiza evidencije o vlasnitvu sredstava poinje pregledom dostupnih dokumenata, plaenih faktura, polisa osiguranja i slino. Ako ima sumnje u vlasnitvo mogu se kontaktirati pravnici i upitati za miljenje. H) Pregled prihoda od izdatih sredstava se vri u svim sluajevima kako bi se utvrdilo postojanje ugovora o izdavanju. Ovim se utvruje i postojanje sredstava i ko je odgovoran za razne trokove. I) Sljedei korak je pregled ugovora o lizingu kako bi se utvrdilo radi li se o operativnom ili kapitalnom lizingu. Od ovoga zavisi i nain kapitaliziranja,obraun amortizacije i sl. J) Izvravanje analitikih procedura za materijalna sredstva podrazumjeva koritenje razliitih koeficijenata i trendova kao to su: uporeivanje nabavki tekue s prethodnom godinom ili uporeivanje rashodovanja tekue s prethodnom godinama itd. K) Ocjena prikazivanja i objavljivanja materijalnih sredstava u bilansu stanja i povezanih rauna prihoda i rashoda vezana je za sljedee principe: 1. postrojenja i oprema trebaju biti vrednovani prema opteprihvaenim raunovodstvenim principima 2. pregled datih hipoteka za kredite mora biti jasan i kompletan 3. sredstva koja nisu u upotrebi trebaju jasno biti izdvojena u bilansu stanja. 26)Koje tehnike i procedure se mogu koristiti za izvravanje nezavisnih testova kod amortizacije? 1. Utvrivanje sistematinosti primjene metoda za alokaciju trokova postrojenja i opreme 2. Priprema osnovne radne dokumentacije tj. zbirnog pregleda gdje je prezentirana glavna klasifikacija koja je usklaena sa glavnom knjigom 3. Analiza smanjenja ispravke vrijednosti po osnovu rashodovanja materijalnih stalnih sredstava 4. Izvravanje analitikih procedura za amortizaciju.

10

27)ta je amortizacija? Materijalna stalna sredstva osim zemljita se amortizuju i time se nadoknauju trokovi usluga sredstava za obraunski period. Znai trokovi nabavke materijalne imovine se alociraju u rashode za odreeni broj godina trajanja sredstva i taj postupak se naziva amortizacija. 28)Koji su revizorski ciljevi revizije amortizacije? odreivanje je li koritena metoda obrauna amortizacije prihvatljiva primjenjuje li se metoda kontinuirano da li je obraun uraen izabranom metodom

POGLAVLJE 11 29)Koji su ciljevi revizije prihoda i rashoda? razumjevanje interne kontrole prihoda i rashoda; utvrivanje dogaanja knjienih transakcija prihoda i rashoda; dokazivanja potpunosti knjienja prihoda i rashoda; utvrivanje vrednovanja transakcija prihoda i rashoda u skladu sa opteprihvaenim raunovodstvenim principima i dokazivanje da su prihodi i rashodi adekvatno prikazani i proknjieni.

30)Revizija prihoda? Revizori pregledavaju prihode u toku drugih ciklusa revizije a prije svega revizije prodaje i potraivanja od kupaca. U procedurama revizije revizori koriste analitike procedure da uporede trendove rauna prihoda u vie godina i tako dolaze do podataka koji ih mogu uputiti na neobina kretanja. U toku revizije prihoda panju treba obratiti i na prihode manjih stavki ili transakcija koje se rjee dogaaju. Analiza ovih rauna ukljuuje pregled naplaenih prihoda po osnovu ranije otpisanih potraivanja, prihodi od prodaje otpada, prihodi od prodaje sredstava i sl. Revizijom ovih rauna se najee utvrdi da neke transakcije nisu knjiene. 31)Koji nezavisni testovi se mogu koristiti kod revizije rashoda i objasniti ih? Izvravanje analitikih procedura vezanih za raun Analiza odabranih rauna rashoda

U prvom sluaju revizori pregledaju ispravnost klasifikacije trokova tj. jesu li ti trokovi pravilno razvrstani na opte trokove proizvodnje i trokove prodaje, administracije i druge opte trokove. To je potrebno jer se opti trokovi proizvodnje mogu prenositi na zalihe dok drugi opti trokovi idu na trokove perioda. Pored toga, revizori razvijaju listu oekivanih salda, odnosno trokova prodaje, administracije i drugih optih trokova i porede je sa ostvarenim trokovima to ukazuje na mogue greke. Ako ima veih odstupanja revizori mogu preduzimati adekvatnu istragu.
11

32)Koje su greke mogue kod revizija plata? Greke kod obrauna i isplate plate su danas rijetke iz vie razloga kao to su : obraun plata se vri na raunaru,podjele dunosti vezanih za plate, kontrolne liste zaposlenih i sl. Iako su greke u obraunu plata manje nego prije zbog toga to se obraun plata vri na raunarima moguce su greke kao npr. fiktivno upisani radnici, isplata plata radnicima koji su otili iz drutva, vee plate nego to je normalno i slino. Interna kontrola je potrebna i zbog velikog broja podataka i informacija na osnovu kojih se plate obraunavaju, kao i zbog jake kontrole primjene doprinosa i poreza.

33)Kako ide postupak revizije plata? Program revizije plata uobiajno polazi od analize i razumjevanja rada interne kontrole plata. Nakon toga vre se testovi kontrole koji ukljuuju sljedee specifine procedure: 1. usporedba imena i plata sa personalnim dokumentima; 2. pregled evidencije o satima rada; 3. poreenje platne liste sa ekom za podizanje plata; 4. poreenje ukupnih plata sa trokovima rada knjenim u raunovodstvu kao i druga zapaanja i poreenja koja su potrebna prema procjeni revizora. Pored toga vri se pregled plaanja prekovremenog rada, ispitivanje razloga za trokovima plata regularnost isplate, utvrivanje indetiteta svakog zaposlenog koji prima platu i slino. 34)Objasniti proces razmatranja potencijalnih obaveza? Za efektivni zavretak revizije i kompletiranje revizije potrebno je provesti proceduru definisanja moguih, potencijalnih obaveza koje u budunosti mogu znaajno uticati na smanjenje sredstava ili stvaranje finansijskih obaveza. Glavni koncept potencijalnih obaveza je neizvjesnost pa polazei od toga obaveze se dijele prema 3 nivoa vjerovatnoe kao: vjerovatne - jer e se dogaaj vjerovatno realizovati realno mogue - jer postoje jednake anse da se budui dogaaj realizuje odnosno nerealizuje malo vjerovatne - jer su izgledi da se budui dogaaj realizuje mali. 35)Koje su revizijske procedure za otkrivanje i procjenu potencijalnih gubitaka? itanje zapisnika sa sastanaka menadmenta i njihovo usmeno ispitivanje pregled vanijih ugovora i drugih materijala slanje pisma konfirmacije finansijskim institucijama za informaciju o potencijalnim obavezama drutva pregled garancija i akreditiva dobijanje izjave od advokata ili pravnika drutva
12

36)Kako se klasifikuje znaajni naknadni dogaaji nastali poslije datuma bilansa stanja? Objasniti. Znaajni naknadni dogaaji uglavnom se klasifikuju u dvije vrste zavisno od naina objavljivanja. Prva grupa naknadnih dogaaja obuhvata takve dogaaje koji zahtjevaju ispravku finansijskih izvjetaja. Druga vrsta dogaaja nije postojala na dan bilansa stanja i zato se ti dogaaji objavljuju u vidu zabiljeki. Prva vrsta naknadnih dogaaja obuhvata dodatno knjienje dokaza o uslovima koji su postojali na datum bilansa stanja i utiu na procjene koje su izvrene u procesu pripreme finansijskih izvjetaja. NPR, potraivanja od kupaca obuhvataju vie manjih i veih iznosa koji nisu naplaeni. Ako nakon 31.12 neki od veih kupaca ode u steaj onda revizor preporuuje da se pod 31.12 povea saldo ispravke vrijednosti potraivanja od kupaca. U drugu grupu naknadnih dogaaja spadaju dogaaji koji su se dogodili i manifestovali poslije datuma bilansa stanja. Ovi dogaaji ne zahtjevaju ispravku bilansa stanja ve samo naknadnu biljeku. NPR, poslije 31.12 klijent moe pretrpjeti tetu od poara koji je unitio vana postrojenja. Vrijednost ovog sredstva nece biti iskljuena iz bilansa stanja pod 31.12, ali treba dati biljeku da vana postrojenja nee biti koritena dui period. 37)Objasniti procedure revizije naknadnih dogaaja? analiza posljednih polugodinjih finansijskih izvjetaja i poreenje sa sadanjim finansijskim izvjetajima i drugim podacima i okolnostima te ispitivanje neuobiajnih promjena ispitivanje raunovodstva i drugih zaposlenih odgovornih za izradu finansijskih izvjetaja razgovor s menadmentom i istraivanje analiza zapisnika sa sastanka dioniara, menadmenta i drugih odbora slanje pisma advokatu drutva o sudskim sporovima i zahtjevima za direktnim odgovorem revizoru druga dodatna ispitivanja ili vrenja procedura koje su potrebne i podesne POGLAVLJE 12 38)Koji su osnovni elementi revizorskog izvjetaja (standard 700 FBIH)? 1. naziv 2. primalac 3. poetni ili uvodni paragraf - imenovanje finasijskih izvjetaja koji su predmet revizije - izjava o odgovornosti menadmenta drutva i odgovornosti revizora 4. paragraf djelokrug (opisuje prirodu revizije) - pozivanje na odgovarajue F BIH standarde ili prakse - opis rada koji je obavio revizor 5. paragraf - miljenje koji sadri miljenje o finansijskim izvjetajima 6. datum izvjetaja 7. revizorovu adresu 8. revizorski potpis
13

39)Kada revizor daje standardno pozitivno miljenje? Standardno pozitivno miljenje se daje kada revizor zakljui da finansijski izvjetaji daju istinit i fer pregled (u svim znaajnim aspektima) u skladu s odreenim okvirima finansijskog izvjetaja. 40)Kako se moe modifikovati standardni pozitivni izvjetaj? Revizorov standardni pozitivni izvjetaj moe biti modifikovan: naglaavanjem injenica koje nemaju uticaj na revizorovo miljenje zbog injenica koje utiu na revizorovo miljenje. 41)Ukratko objasniti injenice koje ne utiu na revizorovo miljenje? injenice koje ne utiu na na revizorovo miljenje mogu biti znaajniji poslovni dogaaji izmeu povezanih drutava te vaniji naknadni dogaaji kao to su sudski sporovi i sl. Isto tako revizor moe naglasiti injenice povezane sa nedosljednou. NPR ako je drutvo promijenilo nain obrauna amortizacije to ima bitan efekat na uporedivost finansijskih izvjetaja pa revizor treba u dodatnim objanjenima naglasiti tu injencu. Treba napomenuti da ima promjena kao to su promjena raunovodstvenih procjena, promjena u klasifikaciji i jo neke manje bitne promjene koje se iznose u biljekama uz finansijske izvjetaje ali nije potrebno njihovo naglaavanje u samom revizijskom miljenju. 42)Kada revizor ne daje pozitivno miljenje?(injenice koje utiu na revizorovo mi.) Revizor nee dati pozitivno miljenje ako postoje ovi razlozi: postojanje ogranienja djelokruga rada odstupanje od opteprihvaenih raunovodstvenih principa postojanje neslaganja s menadmentom u vezi odabranih raunovodstvenih politika, metoda njihove primjene ili adekvatnosti objavljivanja u finansijskim izvjetajima

43)Koje su vrste revizorskog miljenja? (injenice koje utiu na revizorovo mi.) 1. 2. 3. 4. pozitivno miljenje uslovno miljenje suzdrano miljenje negativno miljenje

Standardno pozitivno miljenje se daje kada revizor zakljui da finansijski izvjetaji daju istinit i fer pregled (u svim znaajnim aspektima) u skladu sa odreenim okvirima finansijskog izvjetaja. Uslovno miljenje (miljenje ili izvjetaj s rezervom) se daje kada se greka ili pogreno prikazivanje injenicama smatra znaajnim, ali odstupanje od opteprihvaenih raunovodstvenih principa, ogranienja djelokruga rada ili neslaganje sa menadmentom, nije toliko sutinsko da se izrazi miljenje da objavljeni finansijski izvjetaji nisu realni i objektivni.
14

Suzdrano miljenje se daje kada revizor nema dovoljno odgovarajuih dokaza za davanje miljenja o finansijskim izvjetajima. Negativno miljenje revizor izraava kada postoji sutinsko neslaganje sa finansijskim izvjetajima, tj. kvalifikacija izvjetaja pokazuje da finansijski izvjetaji nisu realni i objektivni, te da odstupaju od opteprihvaenih raunovodstvenih prinicpa.

15