ORIJENTALNA KULTURA I CIVILIZACIJA U BiH

SEMINARSKI RAD

www.BesplatniSeminarskiRadovi.com

Saetak:

Ovde cemo govoriti o orijentalnoj kulturi i tradiciji u Bosni i Hercegovini, cim spomenemo ''orijentalno'' sigurno odmah pomislimo na Tursku, (mada je tu jo i arapski i perzijski uticaj), i Osmanlije, te njihovu vladavinu, kulturu, tradiciju i slicno, jer ovdje su proveli mnogo vremena i ostavli duboke i neizbrisive tragove. Upravo ovaj rad govori o toj orijentalnoj Osmanlijskoj kulturi, tradiciji, arhitekturi i jos o mnogo cemu. Dolaskom Osmanlija Bosna je postala dio velikog i veoma snanog carstva, pa samim tim doslo je i do prodiranja i irenja nove kulture tzv: orijentalno-islamska kultura. Dolazi do irenja islama. Do promjena pod uticajem orijentalno-islamske kulture dolo je u arhitekturi, prodoru arapskog, turskog i perzijskog jezika. Orijentalni uticaj se osjetio u izradi ukrasnih predmeta, nianima, rukopisima i raznim zanatskim predmetima i sl. Dakle BiH prolazi kroz velike kulturne i tradicionalne promjene.

Uvod:
Bosna i Hercegovina je pala pod osmansku vlast u 15. stoljeu (tanije 1463. godine) i ostala pod vlau Osmanlija vie od etiri stoljea. To je prouzrokovalo ogromne promjene na svim podrujima ekonomskog, drutvenog i kulturnog ivota. Pored toga, Osmanlije su sa sobom donijele dravnu i drutvenu organizaciju, kao i elemente islamske civilizacije. U ovakvim prilikama i pod utjecajem principa islamske civilizacije veliki broj Bosanaca je iz vlastitih pobuda, dobrovoljno, preao na islam. Postepeno su napredovali u novom politikom sistemu postajui ustrajni branitelji islamske vjere, dok su istovremeno ljubomorno i hrabro uvali svoj bosanski jezik, raznoliko nasljee i vladanje svojstveno njihovom identitetu i nacionalnosti. U skladu sa ovim novim okolnostima, razvijale su se i poveavale njihove potrebe za duhovnou i kulturom. Bosanci i Hercegovci su poeli uiti itati i pisati na orijentalnim jezicima, ukljuili su se u obrazovni sistem na svim nivoima i, openito, se uklopili u naune, kulturne i knjievne djelatnosti. Bilo je prirodno da u tom pogledu ushieno ele upoznati arapski jezik jer je to jezik Kurana, islama i glavni jezik islamske civilizacije i kulture, te da se okrenu arapskoj kulturi i knjievnosti pouavajui njihovim plodovima svoj um i odgajajui duu.Dolo je meusobnog proimanja bosanske tradicije i islamske kulture, to je prvo posebno posebno uoljivo na nianima i predmetima zanatske radinosti. Zapaeno mjesto u kulturi i umjetnosti Bosne pripada arhitekturi (sakralnoj i profanoj), nianima, pismenosti i knjievnosti, rukopisima i raznim zanatskim predmetima, ukraavanju niana i slikarstvu. Najjai uticaj orijentalno-islamske tradicije i kulture najvidljiviji je svakako u arhitekturi (gradovima, kuama, namjetaju, okunicama-aviljama, kulama i sl.). Veoma brzo je Bosna u okviru Osmanske imperije postala most izmeu Istoka i Zapada. Otpoeo je proces izgradnje, naroito podizanja i osnivanja novih gradova sa svim neophodnim potreptinama to je uveliko doprinijelo oivljavanju ekonomskih prilika i poveanju odgovarajuih materijalnih sredstava koja su stanovnitvu Bosne i Hercegovine osigurala dobar ivot i poveala potovanje prema civilizaciji, blagostanju i kulturi. U skladu sa ovim novim okolnostima, razvijale su se i poveavale njihove potrebe za duhovnou i kulturom. Bosanci i Hercegovci su poeli uiti itati i pisati na orijentalnim jezicima, ukljuili su se u obrazovni sistem na svim nivoima i, openito, se uklopili u naune, kulturne i knjievne djelatnosti. Bilo je prirodno da u tom pogledu ushieno ele upoznati arapski jezik jer je to jezik Kurana, islama i glavni jezik islamske civilizacije i kulture, te da se okrenu arapskoj kulturi i knjievnosti pouavajui njihovim plodovima svoj um i odgajajui duu. Ne moemo zanemariti injenicu da su sami Turci Osmanlije uestvovali u velikoj mjeri u dubokom prodiranju arapskog jezika u Bosnu i Hercegovinu. Od poetka su drali da je arapski jezik, jezik Kurana i islamske vjere, najsavreniji i najistaknutiji. Na tu injenicu ne ukazuje samo ogroman broj rukopisnih dokumenata i isprava nego i sudskih presuda napisanih na arapskom jeziku za vrijeme osmanskog perioda u Bosni. Uenje i usavravanje u arapskom jeziku se proirilo zahvaljujui brzom osnivanju niza islamskih obrazovnih ustanova, koje su u osnovi poivale na dobroinstvu i vakufima, poput mekteba i islamskih kola sa razliitim nivoima obrazovanja, damija i tekija uz koje su bile pripojene bogate ope i specijalizirane biblioteke. Ova mrea ustanova se irila sve dok nije postala izvor kulture i svjetionik nauke vodei rauna o naunom ivotu i razvijanju utivosti. Postoje dokazi koji ukazuju da su Bosanci veoma brzo usavrili sve temeljne znanstvene discipline postavi nosiocima nauke i poklonicima obrazovanja, te da su zauzeli najvie poloaje i napredovali do najveih zvanja na polju obrazovanja ne zaostajui za svojim savremenicima u Carigradu. Proslavili su se na
3

ovom podruju bosanski gradovi: Sarajevo, Mostar, Akhisar (Prusac), Foa, Banja Luka, Tuzla, Travnik i dr.

Glavni dio:
1. Knjievni rad na orijentalnim jezicima

U etiristoljetnom razdoblju osmanske vladavine u Bosni, od 1463. do 1878. godine, knjievni rad Bonjaka razvio se u etiri razliita toka: 1. usmeno, narodno pjesnitvo, 2. epistolarna knjievnost, krajinika pisma, 3. knjievnost na turskom, arapskom i persijskom jeziku i 4. alhamijado knjievnost. Posebno mjesto u staroj bonjakoj knjievnosti pripada knjievnom radu na orijentalnim jezicima (turskom, arapskom i persijskom), koja svoj procvat doivljava u periodu od 15. do 17. stoljea, nastavlja sa neto slabijim intenzitetom u 18. i traje do polovine 19. stoljea. Od Adnija (umro 1474.) do Arifa Hikmeta (umro 1903.). Jo od prvih dana prihvatanja islama u Bosni, brojni Bonjaci koluju se u domaim medresama, zatim u Carigradu. Mnogi od njih, svojim radom, stiu ugledna mjesta u orijentalnim islamskim knjievnostima i nauci. Ostavljajui po strani teoloku knjievnost i nauna djela veinom pisana arapskim jezikom, te rad na gramatici, leksikografiji i historiji, poetska djelatnost Bonjaka, najvie na turskom i persijskom, obuvata veliki broj stvaralaca od kojih su neki uli u klasiku ovih knjievnosti. Tako, dr. Safvet-beg Baagi u svojoj disertaciji Bonjaci i Hercegovci u islamskoj knjievnosti, 1912., opisuje ivot i rad oko 130 pjesnika i ljudi od pera, a Mehmed Handi je objavio Knjievni rad bosanskohercegovakih muslimana, 1934. godine, u kojoj govori o ivotu oko 200 pjesnika i naunika. Dr. Hazim abanovi, poslije dugo godina rada, uspio je kompletirati Knjievnost Muslimana BiH na orijentalnim jezicima, koja sadri biobibliografske podatke o poznatim i do njega nepoznatim piscima. Safvet-beg Baagi o ovim piscima u svojoj disertaciji kae: ... pjesnici iz naih krajeva veinom ine neki poseban genre na polju turskog pjesnitva. Bez svake sumnje oni su stajali pod uplivom nae narodne poezije, koja imade toliko obilje turskoj knjievnosti nepoznatih pjesnikih izraza i slika. Mjesto da pozajmljuju sve pjesnike ljepote od Arapa i Persijanaca, kao to su to inili i turski pjesnici, posegnuli bi kat-kad i za bogatom riznicom nae usmene poezije, pa iz nje u finoj formi izloili na turskom Parnasu mnogu dragocjenu umotvorinu. Kao i na turske pjesnike i na veinu Bonjaka koji su pisali na orijentalnim jezicima uticala je klasina persijska knjievnost, a naroito knjievni rad dvojice velikih perzijskih pjesnika Omera Hajjama (umro 1123.) i Hafiza (umro 1389.) U svojim rubaijama i gazelama (naroitim pjesnikim oblicima) oni su uglavnom pjevali (esto u mistinom zanosu) - o ljubavi, vinu i ivotnim radostima. Ti ljubavni, bekrijski i hedonistiki motivi preovladavaju i u orijentalnoj knjievnosti Bonjaka. Znaajno je da su oni esto unosili i duh i ton narodne usmene pjesme svoga zaviaja. Taj narodni duh izvire iz poezije Dervi-pae Bajezidagia, iz gazela Muhameda Nerkesije, prisutan je i u ljubavnoj poeziji Habibe Stoevi Rizvanbegovi. Sam Arif Hikmet jednom je kazao da je njegov narod najvei pjesnik. Dakle, nesumnjiv je uticaj sevdalinke u njegovom djelu.
4

Niz motiva koji se javljaju u ovoj poeziji; ljubav, ljepota i erotika, proiruju se ka hedonizmu, lirsko-bekrijskom zanosu da bi na kraju preao u mistiku. Od ljubavi i vina ostaje samo mistino-simbolina poetska alegorija na putu pribliavanja Bogu i saznanja Boga, odnosno sjedinjenje s njim.

2. Materijalna kultura
Arhitektura: Arhitektura Osmanskog carstva je u cjelini specifina i drugaija od ostalih, posebno kada je u pitanju izgradnja damija u stilu Mimara Sinana, kao Sulejmanija damija iz 16. vijeka. Gotovo 500 godina bizantska arhitektura je utjecala na izgradnju damija kao to je Aja Sofija, koja je posluila kao primjer za mnoge osmanske damije kao to je ehzada damija, Sulejmanija damija i Rustem-paina damija. Osmanlije su dostigle najvii stepen arhitekture u islamskim zemljama. Oni su posjedovali tehnike izgradnje nepreglednog unutranjeg prostora ogranienog "besteinskom", ali masivnom kupolom i uspjevali su napraviti perfektan sklad izmeu unutranjeg i vanjskog prostora, kao i sklad tame i svjetlosti. Islamska orijentalna arhitektura se sastojala od izgradnje jednostavnih zgrada sa prostranom dekoracijom, sve dok je nisu preobrazile Osmanlije kroz novi dinamini arhitektonski izraaj, koji se ogledao u izgradnji lukova, kupola, polukupola i stubova. Damije koje su bile male i mrane prostorije sa zidovima pokrivenim arabeskama su preobraene u svetite estetike i tehnoloke ravnotee, oplemenjene elegancijom i sa nagovjetajem dotad neviene superiornosti. Turski utjecaj se neposredno pojavljuje u nae krajeve preko administracije kako pojedinaca tako i grupa koji su boravili u Stambolu, a i u drugim islamskim centrima i to su bili preteno janjiari, studenti, trgovci, haije i dr. To to je slubeni jezik bio turski bio je takoe vaan inilac za irenje ove kulture. Damija sultana Sulejmana Velianstvenog u Istambolu. Najmonumentalnije djelo osmanskog klasinog arhitektonskog stila. Najvei osmanski arhitekt mimar Sinan svoje najvee graditeljsko ostvarenje realizovao je u vrijeme najmonijeg osmanskog vladara. U popularizaciji ove kulture posredniku ulogu odigrali su bosanski Muslimani kao geografski najisturenija skupina. ''Meutim, bosanski Muslimani nisu bili obini transmiteri, jer su, kao i drugi narodi, preuzete civilizacijske tekovine obogaivali svojim udjelom u skladu sa vlastitim kulturnim tradicijama.''1 Jedna vrlo vana odlika islamske civilizacije nala je svoj snaan izraz takoe u bosanskoj arhitekturi, a to je bio dobro naglaen odnos prema prirodi i prema ivotu. U Bosni je arhitektura teila tome da se skladno uklopi u zelenilo pejzaa i da su stambeni i drugi objekti izloeni suncu, da se tekua voda do maksimuma iskoristi, ali se tjelesni kult takoe nije zapostavljao. Islamsko strogo monoteistiko naziranje nalo je svoj izraz u tome to je zapostavljala slikarstvo i kiparstvo, kao i oblikovanje ivih bia. Prikazivanje ivotinjskih likova u stilizovanom obliku zastupljano je i u muslimanskom vezu u BiH. Osobito ovo vai za pauka (radu), koji je, kako je poznato kod muslimana, simbol radosti, labuda na vodi, riba i jo nekih. U izradi nadgrobnih spomenika niana naena je supstitucija za plastino oblikovanje ljudskih bia. Dekorativni elementi orijentalnoislamske umjetnosti zastupljeni su i u bosanskom graditeljstvu, proizvodima umjetnog obrta, u izradama bakra, zlata, i srebra, eljeza i drugih metala, keramici, opremi knjiga i drugim, ali je sigurno da nigdje nije u istoj
1

E. elebi, Putopis o Bosni i Hercegovini, Sarajevo Sejtarija, Sarajevo, 1999.

formi zastupljen. Upravo su dvojica Bonjaka glavni predstavnici turskog minijaturnog slikarstva, to su Visoak Nesuh Mitraki i Naka Osman. U ilimarstvu su takoe jako naglaeni orijentalno islamski utjecaj, a ono se oslanja na odreene vjerske obiaje, a i na nain ivota. Barokni dvorac Dolmabake (nova rezidencija) u Istambulu na Bosforu sa veoma bogatim i vrijednim umjetnikim eksponatima. Predstavlja graditeljstvo osmanskog ampira koji karakterie prodor evropskog uticaja na osmansku arhitekturu. U Jajcu, koje je takoer granino naselje, nastale su dvije posebne i jedinstvene damije sa drvenom munarom i unutranjom kamenom kupolom. Ve od Kljua prema zapadu uoavaju se znatnije promjene u arhitekturi damija. Skoro sve imaju drvenu munaru, damija sa kamenom munarom ima malo, a onih sa kupolama nema. U Bosanskoj krajini, gdje je zastupljena gradnja damija sa standardnim rjeenjem, grade se i jednoprostrane damije sa izduenom osnovom i novim varijantama mahfila. Kako su u Bosanskoj krajini damije sa drvenom munarom, kao najei, a negdje i jedini oblik sakralnog objekta, imale ulogu glavnih damija, graditelji su nastojali da im daju odgovarajui reprezentativan izgled. To su postigli gradnjom velikih damija, te izmjenom oblika munare.

Damije u Bosni i Hercegovini

Spisak damija u Bosni i Hercegovini izgraenih od 15. vijeka do danas zatienih kao spomenici kulturne batine Bosne i Hercegovine. Alada damija, Foa Arnaudija damija, Banja Luka Azizija damija, Bosanski amac Begova damija, Sarajevo Careva damija, Sarajevo arijska damija, Livno Ferhat-Paina damija "Ferhadija", Banja Luka Fethija damija, Biha Hadi Ahmet Dukatareva damija "Glavica damija", Livno Husejnija damija, Gradaac Karaozbegova damija, Mostar Osman-paina damija, Trebinje Sultan Sulejmanova - Careva damija, Blagaj kod Mostara iman Ibrahim-paina damija, Poitelj Tabhanska damija, Visoko - Restaurirana, drveni minaret Alaudinova (adrvanska) damija, Visoko Veli-dedina damija, Stolac Kalavun Jusuf-paina, Kurumlija damija, Maglaj Prve damije u Bosni i Hercegovini nikle su negdje polovinom XV stoljea. Ne zna se sigurno koja je najstarija. Narodna tradicija to tvrdi za onu u Uskotlinu u jugoistonoj

Bosni, a to nije nemogue, jer je taj kraj doao u sastav osmanske drave prije ostalih naih krajeva. Kasnije se damije grade u veini mjesta s muslimanskim stanovnitvom.2

Crkve
Pored damija i ostale sakralne arhitekture kada je rije o sakralnoj arhitekturi orijentalnog stila za prouavanje su vane i crkve od drveta, takozvane crkve brvnare, jer odraavaju bosanski nain gradnje i imaju dosta toga zajednikog sa damijama. O arhitrktonskim karakteristikama bosanskih crkava od drveta saznajemo iz studije Petr Momirovia.31 Dosta slinosti imaju i drvene crkve u Srbiji, koje je obradio Dabroslav Pavlovi u svojoj iscrpnoj studiji.32 Govorei o Bosni Momirovi pretpostavlja da je u srednjem vijeku po ovim oblastima bilo crkava, najvie drvenih, pa se zato nije ouvala nijedna. Poznate drvene crkve u Bosni potiu iz XVIII i XIX stoljea. Mnogo crkava izgraeno je nakon austrijske okupacije, ali se uoava degradacija i opadanje. Ouvano je oko tridesetak objekata, a po jednom popisu iz 1911. godine, samo u banjaluko bihakoj eparhiji bilo je 83 drvena hrama i kapele.33 Najstarija crkva u Bosni i Hercegovini Stara vareka crkva Stara vareka crkva ili, kako je zovu Vareani, mala crkva, posveena svetom Mihovilu, postoji na ovom mjestu od 16. stoljea. Prema predanju, bez sigurnih dokaza, ona je ovdje bila podignuta jo u predtursko vrijeme. U velikim poarima koji su izbili u posljednjem deceniju 17. stoljea, u kojima su stradale itave etvrti Varea, izgorjela je i crkva. Uskoro je podignuta nova kojoj je 1716. godine sultan Ahmed III. svojim fermanom dozvolio da se postavi krov. Dananja stara crkva iz temelja je obnovljena 1819, o emu govori natpis u kamenoj ploi kod ulaznih vrata. Kompletan objekt konzervatorski je restauriran 1990/91. O prvobitnoj crkvi koja je krajem 17. st. izgorjela, zabiljeeno je u izvjetaju biskupa Olovia koji je posjetio crkvu 1673. godine da ima "jedan oltar potpuno opremljen, sa svim svojim nunim". Od tog oltara ostaje sauvan samo barokni koni antipendij sa slikom sv. Mihovila u sredini, oslikan u 17. st. koji se uva u Sarajevu.

Medrese
Medrese su kole u kojima se sticala srednja i via naobrazba. Lako je zakljuiti da su se one razvile iz damija. Ne zna se tano da li je prva medresa bila u gradu Nejsabura ili Bagdatu. '' Sigurno je samo to, da je prvu medresu u tom posljednjem mjestu osnovao 1065. godine Nizamul - Mulk, vezir seldukih sultana Alp Arslana i Melik aha, i da je Nizamul Mulk prvi uveo plae nastavnicima i stipendije. Ta njegova medresa, koja se po njemu prozvala Nizamija36, gradio je godine 1065. do 22.IX.1607. arhitekti Ebu Seid Safi, a za njezino uzdravanje je uvakufio duane oko nje i druge nekretnine, koje su donosile godinji prihod oko 60 000 ondananjih zlatnih dinara (dukata).''

Prema podacima Ulema Medlisa, pred drugi svjetski rat bilo je 1.173 damije. Godine 1958 u Bosni je postojalo 946 damija i 232 mesdida.

Od damije je medresa na poetku razlikovala samo po tome to je imala prostorije za smjetanje uenika (internat). Medrese novijeg tipa su se odlikovale po tome to su se odvojile od damije ali su ipak smjetene u njenu blizinu, prostorije im se niu u dva ili etiri trakta i to uglavnom oko manjeg ili veeg dvorita koji je imao adrvan na sredini. Dvorite je uvijek bilo odvojeno od vanjskog svijeta sa sve etiri strane, poploeno je kamenom i opasano je bar sa dvije strane trijemom ili arkadama. U obino jedan ili dva dua trakta su smjetene sobe za po jednog ili dvojicu suelice, a slualice glavnom ulazu je zajednika predavaonica ili dershana u kojoj sluai sjede na tlima i prave halku ili krug oko predavaa. Sultan Orhan je 1360. godine osnovao prvu medresu toga samostalnog tipa kod Osmanlija. U 15. i 16. stoljeu izgraene su u Carigradu medrese sultana Fatiha i one sultana Sulejmana, zvane Medarisiseman (osam mederesa kao osam viih i niih odjeljenja), i te se i danas smatraju najznamenitijim i u graevnom smislu najimpozantnijim na itavom prostoru bive turske carevine. Prva medresa na prostoru bive Jugoslavije nastala je u Skoplju na Vardaru. Osnovao ju je krajki vojvoda i sultanov namjesnik u Skoplju Gazi Ishak-beg 1445. godine i svojom zakladnicom od te godine odredio beriva predavau (muderisu) i stipendije uenicima od prihoda velikog broja nekretnina to je ih u tu i u druge svrhe uvakufio.'' Bosanski namjesnik Ferizbeg je izmeu 1505. i 1512. sagradio prvu poznatu medresu u Bosni. Poto je ona 1697. godine propala u poaru ne zna se od kakve je grae bila. Nalazila je se visoko u brdu i danas na nju sjea naziv tamonje etvrti Medrese. Druga poznata i danas uope najstarija medresa u BiH, sagraena je 1537. godine od ondananjeg bosanskog namjesnika Gazi Husrev-bega u Sarajevu. Za vrijeme turske vladavine sagraeno ih je u etrdeset i sedam mjesta neto vie od sedamdeset. Do danas su se tek dvije ouvale od starijeg doba kao odlini predstavnici te vrste spomenika na ovome tlu. Jedna je Gazi Husrev-begova u Sarajevu, a druga je iman Ibrahimpaina u Poitelju na Neretvi.

Tekije
U Bosni i Hercegovini pojavljuju se dolaskom islama u 15. vijeku, mada su neke izgraene i prije dolaska Osmanlija poput Mevlevijske tekije na Bembai koju je izgradio Isabeg Ishakovi 1461. Rije tekija je perzijskog porijekla:tekke. Tekije su graene na ulazu u grad odnosno kasabu i esto su predstavljale prvi izgraeni objekat. Gradili su ih dervii, najee ejhovi. Sluile su i kao mjesta za odmor ili prenoite za putnike namjernike. Neke od poznatijih tekija u Bosni i Hercegovini su tekija na vrelu Bune u Blagaju i Hadi Sinanova tekija u Sarajevu. Od pada Bosanske Kraljevine do danas podignuto je vie od etrdeset tekija. Od ostalih tekija poznata je bila ona na Oglavku u fojnikom kraju (poetak 19.stoljea), a kao graevina vrijedne su spomena jo ona na Tekiji u Foi i na vrelu Bune u Blagaju.

Hanovi i Karavan saraji

Iz razliitih putopisa XVI I XVII stoljea znamo da je bilo razliitih hanskih zgrada. Naprostija hanska zgrada bila je slina staji. To je prizemna zgrada s osnovicom pravokutnika, zidovi su joj 2 2.50 m visoki graeni od brvnara, kamena i erpia s krovom
8

na etri vode, prekriveni imlom. Vrata su obino u sredini jedne od dviju duih stranica i tako velika da kroz njih moe komotno proi konj pod tovarom. U zidovima je po koji malen otvor prozor, a na krovu je jedna ili vie bada. Stropa nema. Unutra je jedno, dva ili vie ognjita, gdje se vatra loi zimi, da se putnik ogrije i, ako je pokisnuo, da osui odjeu. Osim toga nalazila se i po koja klupa na kojoj je putnik spavao. 1762 godine.Posebnu vrstu hanskih zgrada ine hanovi s jednom sobom iznad vrata, dakle soba na katu. Osim ove, mogle su biti jedna ili dvije sobe i u prizemlju.

Bezistani
Funkcija musafirhane u ovim prostorijama ukinuta je nakon austrougarske okupacije, a funkcija imareta se je zadrala do 1943 godine kada je ova kuhinja prestala sa radom zbog ratnih okolnosti i nedostatka sredstava. Do danas je od tradicionalnih djelatnosti imareta koje su ostale u sklopu pomenutih zgrada jedino opstao javni toalet koji Uprava Vakufa odrava i u kome zapoljava dvije slubenice na deuri i odravanju. 3 U orijentalnoj arhitekturi bezistani spadaju meu najznaajnije graevine kako po svojoj veliini tako i po materijalima i konstrukcijama primjenjenim u njihovoj izgradnji. Oni su jedna vrsta nekadanjih robnih kua, ustvari pokrivene arije u kojima su smjetene razne zanatske i trgovake radnje. Kao i sve vrste orijentalnih graevina, bezistane su u nae krajeve donijeli Turci. Ove graevine grade se samo u veim arijama, a predstavljaju volumenski dominante u sitnom tkivu arijskih duana. U Bosni su graeni u tri vezirska grada: Sarajevu, Travniku i Banjoj Luci. Poto su poari bili glavni neprijatelji arije, bezistani su graeni od tvrdih materijala, kamena i opeke, pokrivani su svodovima i kupolama a zatvarani eljeznim kapijama. Pokriva svoda i kupola je bio od olova, bakra ili eremita.

Sahatkule
Sahat-kula je kula karakteristina za bosanske arije ali i za druga mjesta koja su bila pod vlau ili uticajem Osmanlijske imperije. Naime sahat-kule su graene iskljuivo u evropskom dijelu Osmanskog carstva, naroito u Bosni i Hercegovini to je bila islamska varijacija na zapadnoevropsku formu zvonika to je simbolina graditeljska osobina Bosne i Hercegovine. Sahat-kule su graene uglavnom sa velikim satom na jednom ili vie lica objekta (obino na etri lica) kako bi vei broj stanovnika odreenog mjesta mogao itati vrijeme.Sahat -kulaje arhaini izraz u bosanskom jeziku i odnosni se na specifine graevine izgraene preteno na podruju Bosne i Hercegovine. Sahat-kule su najee graene u centralnim zonama arije, i to uz damije, kao zadubine pojedinih vakifa, mada ih ima i na drugim mjestima, poput sahat-kule u Maglaju koja je podignuta u oboru maglajske utvrde, ili onih u Tenju, Gradacu ili Poitelju. Za sline graevine u svijetu, u bosanskom jeziku

(H. Kreevljakovid, Hanovi i karavasaraji u Bosni i Hercegovini, Sarajevo, 1957.) Dr. P. Matkovid, Putova nja po balkanskom poluotoku XVI vieka, Rad CXXIX

postoji izraz toranj ili jednostavno kula. Kule su obino dijelovi crkava ili objekata gradske uprave.U periodu osmanlijske uprave u Bosni i Hercegovini izgraena je 21 sahat-kula: Banjaluka sahat-kula Banja Luka Donjovakufska sahat-kula -Donji Vakuf Foanska sahat-kula -Foa Graanika sahat-kula -Graanica Gradaaka sahat-kula -Gradaac Gornjovakufska sahat-kula -Gornji Vakuf Jajaka sahat-kula -Jajce Livanjska sahat-kula -Livno Maglajska sahat-kula -Maglaj Mostarska sahat-kula -Mostar Nevesinjska sahat-kula -Nevesinje Poiteljska sahat-kula -Poitelj Prozorska sahat-kula -Prozor Prusaka sahat-kula -Prusac Sarajevska sahat-kula -Sarajevo Stolaka sahat-kula -Stolac Teanjska sahat-kula -Teanj Travnika sahat-kula na Muali -Travnik

M ostovi
Spomenici, koji su sluili prometu i trgovini svojom smjelom konstrukcijom i arhitekturom, meu njima se osobito istiu kameni mostovi ili uprije, koji i dan-danas postoje na naim rijekama i rijeicama. Ti stari turski mostovi graeni su solidno od kamena tesanca na jakim pilovima u rijenom koritu i prema sredini su uzdignuti radi breg otjecanja vode sa kolovoza. Na naim prostorima su graditelji tih kamenih mostova bili iz raznih krajeva, iz Carigrada, Dalmacije, Bosne, Hercegovine i ak Italije. Meu tim graditeljima svakako je bio najvjetiji i najuzoritiji Koda Mimar Sinan4, koji je, uostalom, i zapoeo
4

Mimar Sinan (na turskom takoer zvani Koca ili Aga; roen 15. aprila 1489., preminuo 17. jula 1588.) je bio glavni Osmanlijski arhitekta (na turskom mimar) u slubi sultana Selima I, Sulejmana Velianst venog i Murata III. Njegovo remek djelo je Selimije damija u Edirnama mada je najpoznatiji po Sulejmanovoj

10

graditeljsku karijeru slinim poslom, izgradnjom triju velikih laa za prijevoz vojske preko Vanskog jezera u istonom Anadolu u danima vojnog pohoda na Perziju. Pojedini kameni mostovi turskog perioda istiu se pravim majstorskim oblikom i izradom. Takva je jednoluna Kozja uprija na Miljacki nie Sarajeva na starom Carigradskom drumu, koja i danas stoji gore potpuno ouvana i koje nam je prvi poznati spomen sauvao mletaki putopisac Katarina Zeno 1550. godine. Vrijedna je i eherehajina ili eherija uprija u Sarajevu koja je premostila Miljacku sa pet okana (danas ih ima etiri, a peto, ona na lijevoj obali, zasuto je 1897. godine), i koju jesagradio eherehaja (naelnik grada) Hadi Husejn 1620. godine. Njoj je i po obliku i po umjetnikoj izradi slina, dalje, dananja Latinska uprija s etiri okna na istoj rijeci i u istom mjestu. Sagraena je 1798. godine trokom sarajevskog trgovca Abulahage Brige, koji je u tu svrhu pred svoju smrt oporukom ostavio treinu svoga imetka za izgradnju toga mosta pozvan je iz Ljubinja neimar Risto i njegovih 20 majstora. Risto, meutim, nije doao i gradnju je izveo neimar Jovan za 76 dana s klesarima Grgom, Trifkom i Ahmedom i brojnim zidarima. Iz 16. stoljea je vrijedan i most u epi narijeici epi, uprija na rijeci Bosni u Sarajevskom polju na Trebinjici kod Trebinja je bio Arslanagia most, na njemu je se nalazila i kapi-kula, na rijeci Buni u Hercegovini je ih bilo i sa vie okana. No, pored svih ovih mostova najvrijedniji i najuveniji su Stari most u Mostaru i uvena uprija Mehmed-pae Sokolovia u Viegradu. Ova dva mosta opjevana su u oduljim narodnim pjesmama. Stari most u Mostaru premostio je korito iroke Neretve jednim jedinim smijelim lukom, kojega raspon iznosi 29,40 metara. Most je visok nad razinom vode upravo 21 metar, a irina mu je 4,30 metara. Graen je hidretske godine 974., a to odgovara naoj 1566/67. godini. Graditelj mu je turski neimar Hajrudin iz kole Koda Mimara Sinana. Sokoloviev most u Viegradu premostio je brzu Drinu s jedanaest iljastih lukova u ukupnoj duini 179,43 m. Graditelj ovoga Sokolovieva mosta bio je Koda Mimar Sinan, to nam pokazuje i pisani podatak u Popisu graevina. Vrijeme graenja ovoga mosta pokazuju dva natpisa, po jednom je to 979. hidretska godina (1571/72).

Memorijalna arhitektura
Muslimanski nadgrobni spomenici ine brojnu i vrlo vrijednu vrstu spomenika orijentalne arhitekture u Bosni i Hercegovini. Najee su to snijeno bijeli kameni niani ili baluci, potom kameni oklopi, kubure i mnogovrsni mauzoleji ili tzv. turbeta. Ljepota tih spomenika ogleda se uglavnom u dotjeranim oblicima, klesarskoj tehnici i irokoj i bujnoj konbinatorici ornamenta. Muslimanska groblja su oduvijek bila smjetena u samim sredinama naseobina. Zbog sjeanja na mrtve i zbog posjeivanja muslimanskih groblja, radi poklanjanja Fatihe mrtvima, ta groblja su se nalazila ondje gdje se kreu ljudi i to uz damije, prometnije puteve, ak i uz same kue usred ivota ovjeka. '' Pojedini spomenici veli arhitekt Josef Pospili u lanku o muslimanskim grobljima u Bosni ine se na prvi pogled tako slini, da ovjek pomisli, kako su jednaki... Tek kad ih izbliza promotrimo, otkrivamo razlike, koje su upravo tolike, da oni svi zajedno ne budu dosadno jednolini.''

damiji u Istanbulu. Sinan je najvjerovatnije bio roen 1490. godine. 1511. godine doao je u Istanbul kaoderviki regrut i sluio je veziru Ibrahim Pai kao poetnik u Palatskoj koli.

11

Niani: su kameni stupci razliitih veliina i oblika. Obino po dva njih obiljeavaju grob, jedan vie glave, a drugi nie nogu, na grobu esto stoje sami ili sa santraem i duguljastim tesancima, koji prave rub groba u obliku etverokuta. Niani su bili razliitih oblika i veliina, a kamen od kojeg su klesani, bio je najee vapnenac, siga ili aragonit i adezitin tuf zelene boje. Pored ovih se ponekad pojavljuju i glaukonitski lapor, zeleni diabaz i makedonski bijeli mramor, ali se ovaj zadnji nije klesao u Bosni, nego je obraen uveen. Najvei poznati nian u Bosni je nian na grobu Omerage Baia kod Baia mosta na putu izmeu Glamoa i Livna, iz 1798. godine. Visok je 4,7 m, a upravo mu je toliki i opseg turbana. Kada su se etrdeset godina prologa vijeka u Bosni poele provoditi vojne reforme, turski vojnici i ostali graani, osim sveenstva, po tim reformama, umjesto turbana nose od 1832. godine fesove, a oblik ove kape poinje se javljati i na nianima. Takoe je zanimljiva i pojava interpretacije pokojnikova zanimanja, koje se izvodilo raznim oblicima turbana. Turbeta ili mauzoleji: su uglavnom podizana nad grobovima paa, ehova i drugih imunijih i istaknutih osoba. Pojedine su gradili pojednci sami za sebe, a druge su opet podizali nasljednici ili tovatelji pokojnika. Danas na prostorima BiH postoji oko pedesetak ovakvih spomenika, mada se smatra da ih je bilo duplo vie. Uglavnom postoje tri tipa: kupolasti zatvoreni, kupolasti otvoreni i obini, drveni tip.

esme i adrvani
U Bosni i Hercegovini i u ostalim zemljama Balkanskog poluotoka je u 15. i 16. stoljeu izgraena sila vodovoda i esmi. Oni su graeni po gradovima i selima, a takoe i na putevima izmeu gradova i sela. Prvi vodovod je u Bosni sagradio Gazi Isa-beg u Sarajevu neto prije 1462. godine, a nakon toga se ovi objekti grade u svim krajevima BiH. Sarajevo je za vrijeme zadnjih godina turske uprave imalo 68 samostalnih vodovoda u ukupnoj duini od 55 km. Duinom takvih vodovoda je prema njihovoj jaini graeno jedan ili vie izlijevnih objekata, a meu njima su najbrojnije esme. esme su graene u svim mahalama i oko damija. Dok su jedne podizate uz zidove drugih veih objekata druge su bile posve samostalno situirane. adrvani slue za iste svrhe kao i esme, samo su oni graeni u javnim kupatilima i dvoritima damija, medresa i tekija, karavansaraja i drugih veih objekata. Meutim, njihova prvenstvena zadaa je da daju vodu veem broju ljudi za isto vrijeme za obredno umivanje, a pored ovoga oni takoe djeluju plastino i dekorativno u svojoj okolini koja je sasvim razliita od mahale. adrvani se bitno razlikuju od esmi. Kameni bazen s vie unaokolo poredanih izljeva ili esmi je osnovni elemenat adrvana. Neto manji i uzdignuti kameni kvader je pred svakom esmom i na njima stoji onaj koji uzima abdest. Okolo toga se nalazi niska i lagana bolustrada, a s unutranje strane te zgrade poredane su drvene klupe za odmor. Iz sredine bazena se uzdie manji ili vii kameni stup i tu voda tee odozdo prema gore. Stup nosi jednu, dvije ili tri vanredno oblikovane kamene ake, koji se redaju prema gore i bivaju sve manje i plie. Krov je kod adrvana u obliku kupole, prekriven olovom ili je obini strmi atorasti krov od kamenih ploa na est ili osam voda, a ti su osobito u Hercegovini. Perzija je domovinaadrvana, od njih su ga poprimili Arapi i Turci su ih proirili na Balkanski poluotok.

Hamami
12

Monumentalna graevima sa mukim i enski odjelom (ifte hamama) jedna je od najvrednijih potkupolnih kompozicija klasinog osmanskog arhitektonskog stila kod nas. U centru kako mukog tako i enskog odjela bili su adrvan i oko kojih se moglo sjediti i voditi razgovori, tako da su i hamami, osim osnovne funkcije kupanja imali funkciju okupljanja graana. Muslimanska vjera kako zahtjeva od svojih pripadnika peterokratno umivanje, poznato je da zahtjeva i bar jednom tjedno pranje tijela. Od poetka Islama se za ove potrebe grade banjice u svim muslimanskim kuama a takoe se grade i javna kupatila i to u svim naseljima i to su tzv. hamami: Sarajevo jo u esnaestom vijeku ima, osim brojnih kunih banjica, sedam javnih kupatila. U tome istom stoljeu imaju u Bosni javna kupatila i mala Praa i Kladanj, Blagaj na Buni, Rudo, Kostajnica i Jasenovac i druga isto tako omanja mjesta, a do kraja sedamnaestog vijeka sagraeno je pedeset i est takvih kupatila u etrdeset i dva mjesta u samoj BiH. Vatra i voda su bila najpotrebnija svakom hamamu, i zbog toga su svi izvedeni od samog kamena.

Tradicionalna nonja
Dolaskom osmanske vlasti na ove prostore naravno dolo je i do inovacija u nonji.Iz 16.stoljeu datira i jedan turi podatak koji se moe proitati u knjizi putopisca Benedikt Kuripei "Putopis kroz Bosnu, Srbiju, Bugarsku i Rumeliju 1530"- izdanje Sarajevo 1950., str. 23. Tu stoji da se hriani obiju vjerozakona odijevaju isto kao i Turci, a razlikuju se samo po tome to ne briju glave kao Turci. Daleko iscrpniji je bio uveni Evlija elebija koji je ostavio podatke o nonji iz 17. stoljea i to uglavnom o sarajevskoj muslimanskoj-gradskoj nonji.Sarajevo je bilo jak trgovaki centar, najznaajniji u Bosni i Hercegovini i jedan od jaih na Balkanu. Karavane svakovrsne robe su pristizale i sa istoka i sa zapada da bi zadovoljile potrebe arolikog sastava gradskog stanovnitva. Drutvene i politike prilike toga vremena uticale su na promjene u nonji kroz razne propise u 18.vijeku. Godine 1794. Haamudin paa izdao je poseban propis kojim je za bosansku raju bila propisana boja i vrsta odjee. Kako bosanci katolici i pravoslavci, tako su i jevreji bili potinjeni ovim propisima i pokazivali veliku sklonost da se oblae kao i vladajua klasa. Zbog toga su ponekad morali da plaaju globe. Crvena oha je npr. bila dozvoljena samo feudalnoj vladajuoj klasi. Pravila su vrijedila i za obuu. Npr. jevrejske ene su se nosile veoma slino muslimanskim, ali im je bilo zabranjeno nositi ute i crvene ime. Nemuslimani, muskarci kao i ene, su morali nositi obuu crne boje. To je naravno najtee padalo enema, njihova sklonost ka obui, posebno kod jevrejskih ena je po nekoliko puta godinje zauzimala mjesto u raunu jevrejske vjerske zajednice. Period 19.stoljea obiluje veim brojem podataka nego ranije. To su uglavnom putopisi koji ponekad ostavljaju i detaljan opis pojedinih nonji. Meu njima su skoro uvijek zabiljeeni opisi gradskih nonji , ali ima i opisa seoskih nonji: putopisi Ivana fra Jukia, Ivana Kukuljevia-Sakcinskog i Matije Maurania. Bilo je to vrijeme tadanje "globalizacije" i modernizacije bosanskog drutva, vrijeme kada su neke tradicije, pa tako i narodne nonje, iseavale ili gubile na snazi, dok su neke nastajale zbog boljih komunikacija, industrijskih otkria s kraja tog stoljea, i dolaska Austro-Ugarske 1878. godine.

Tradicionalne igre
Nesumnjiv uticaj na narodne igre u BiH imao je jedan od najkrupnijih dogadjaja u njenoj povijesti - dolazak Osmanlija i masovno prihvatanje islama od strane bosanskog stanovnistva. Osmanska uprava nad Bosnom trajala je dugo sto se moralo odraziti kako na
13

politickom, drustvenom tako i na polju tradicije, pa i one igracke. Igre i pjesme Bosnjaka u Bosni i Hercegovini odnose se na mnoge sfere drustvenog zivota. Pjesme uz igre su uglavnom bile ljubavne i obredne, medju kojima su bile posebno lijepe pjesme koje su pratile svadbu. U povijesti bosnjacke porodice bila je dugo vremena karakteristicna odvojenost mladezi po polovima. Tako su nastale pjesme i igre u zatvorenim prostorima prelijepih bosnjackih avlija. Djevojke su se zabavljale, izmedju ostalog i na taj nacin sto su skrivene od momackih pogleda kolale u krug. Kroz pjesmu i igru one su izrazavale svoja najskrivenija osjecanja.

Zaboravljeni stari zanati

Arakijadzije Arakijadije ili kapari postoje u Sarajevu od 16. st. Bave se izradom svih vrsta kapa, ali i tradicionalnih fesova. Kaligrafi Kaligrafija se s pravom smatra jednom vrstom umjetnosti. Razne vokacije i poruke ispisane do savrenstva dovedenim arapskim pismom, predstavljaju prava remek-djela. Ovi natpisi su izraivani na papiru, drvetu, koi, metalu i sl. Danas se izrauju levhe i razni ukrasni predmeti sa kaligrafskim natpisima. Kazandzijski zanat Kazandijski zanat je dio esnafa kojem pripadaju i kalajdije. Jedni izrauju predmete od bakra, a drugi ih prevlae klajem. Budui da se predmeti od bakra, naroito posue, nije samo klajisalo, nego i ukraavalo ornamentima i gravurama, to je davalo i umjetniku dimenziju ovim proizvodima. Posao ukraavanja su uglavnom radile ene, a naziva se savaenje. To je vrsta ukraavanja,tipina za Sarajevo, koja se odrala do danas. Zanat je u Bosnu i Hercegovinu doao sa dolaskom Osmanlija i od 16. stoljea, na istommjestu gdje se nalazi i danas, locirana je Kazandijska arija. Mada su se kazandijski duani mogli vidjeti i na Vratniku, centar ove djelatnosti je oko ulice Oprkanj na Baariji. Ova arija je podmirivala potrebe za kazandijskim proizvodima u cjeloj BiH. Mogli su se pohvaliti sa najmnogbrojnijim priborom za rad i sa vie od sedamdeset razliitih proizvoda, meu kojima izdvajam: kuhinjsko posue i posue za serviranje raznih vrsta i veliina; posue u kojem se donosila i drala voda, ugumi, ibrici i leeni; pribor za kompletno posluivanje kahve-table, ibrici, dezve, zarfovi; razliiti sakralni predmeti- proizvodi za rasvjetu, za brijanice, za banje... Kazazi Ljetopisci i putopisci ostavili su brojne tragove o ivotu nae Baarije. Zanatlije su bile brojne, toliko brojne da su imale svoje ulice: Sarai, Abadiluk, Kazazi, Terzijska arija... Bilo ih je na desetine. Mnogo ta im je prijetilo: poari-od onog prvog 1480. do onog najstranijeg, kad je cijelo Sarajevo nastradalo, 1697; poplave, bolesti i druge nedae. Samo u pedeset godina 18. stoljea pomrlo je 145 terzija, 118 kazaza, 64 abadija i mnogo drugih. Uprkos tome, zanatlije su ovdje ivjele i htjele opstati. uvali su svojom voljom i ljubavlju zanat, ali i Baariju....

14

Sarai Sarai (sedlari) spadaju meu najstarije i jedne od najznaajnijih zanatlija. Pojavljuju se ve 1489. godine i opstaju do danas. Ranije su se bavili proizvodnjom konjske opreme, opreme za putnike, kao i proizvodnjom nanula i opanaka. Danas su vie okrenuti proizvodnji opreme za pse, kone galanterije, a od tradicionalnih proizvoda proizvode: zembilja, nanule i papue. Pored toga bave se i popravkama proizvoda od koe.

Umjetnost
Umjetnost je kao i pismenost dobila specifina i razliita obiljeja i razvijala se na postojeim religijskim tradicijama. Figuralno slikarstvo u islamu je zabranjeno. Kod muslimana ono je zamjenjeno drugim umjetnikim vrstama kao tehnika lijepog pisanja arapskog pisma i ukraavanja rukopisa. Ona se prenosila na kamen i tvrde povrine, na vjerskim objektima, turbetima, nianima, mostovima i sl. Za potrebe Katolike crkve u samostanima su izraivani razni vjerski predmeti a kasnije poinje izrada razliitih predmeta za iru upotrebu. Najsnaniji izraz umjetnosti ispoljavao se u zidnom slikarstvu i slikanju ikona. Vajarstvo Vajarstvo je bilo u osmansko vrijeme u Bosni prilino razvijeno, ali se ono odnosilo uglavnom na izradu memorijalnih spomenika, i izrade kipova u katolikoj sredini, jer se nije moglo ni zamisliti katolika bogomolja bez vjerskih djela, prvenstveno kipova svetaca. Muslimani i pravoslavci nisu iz vjerskih razloga izraivali kipove. U nekim katolikim crkvama ima poneko vajarsko djelo starijeg doba, kao u kreevskom samostanu, koje je, vjerovatno, nastalo od ruku naih majstora, ali kako ta djela jo nisu prouena ne mogu se o tome donositi definitivni zakljuci. Meutim, sitna plastika i umjetni obrt, vezani za vajarsku umjetnost nali su meu naim zlatarima mnotvo vrlo talentiranih majstora i oni su istavili veliki broj prvoklasnih rukotovrina koje emo danas nai u pojedinim muzejima i privatnim zbirkama. Slikarstvo Slikarska umjetnost od dolaska Osmanlija razvijala se i dalje na vjerskoj osnovi, no sad u tri pravca: muslimanski umjetnici radili su u duhu orijentalne, arapske i perzijske kole, katolici u duhu italijanskih kola, prvenstveno venecijanske, a pravoslavni u duhu slikarstva koje je imalo svoju osnovu u bizantijskom. Vezani vjerskim propisima muslimani se nisu bavili slikanjem ljudskih figura, ve su se skocentrisali na ornamentiku, koja je bila sastavni dio lijepih rukopisa, naroito onih vjerske sadrine. Ve u 16. Stoljeu javlja se vrlo iv rad na slikarskoj umjetnosti meu pravoslavnim i katolicima, a naroito je bio obilat u 17. stoljeu. U tom pogledu Bosna nijenimalo zaostajala za susjednim zemljama Jednako se u njoj razvijalo i zidno slikarstvo i slikanje na tablama.

Obrazovni sistemi i stepenovanje kola na podruju BiH

15

Mektebe i muallimhane uglavnom su osnivali pojedinci kao svoje zadubine, voeni izrekom Muhammeda, a.s.: Najbolje to ovjek moe ostaviti iza sebe jesu tri stvari: - dobro dijete, koje mu ini dovu (moli za njega); - sadaku (vakuf), koja se koristi, a njemu dospijeva nagrada; - znanje kojim se koriste nakon njegove smrti oni nakon njega. 5 Muallimhana je objekat koji je predstavljao posebnu vrstu vieg mekteba, odnosno nie srednje kole. U muallimhanama se obrazovao kadar za potrebe novootvorenih mekteba. To su bile ustanove, uglavnom, internatskog tipa, namijenjene za siromaniju djecu. Polaznicima muallimhane bile su osigurane besplatna hrana i odjea. Prva muallimhana izgraena je u Sarajevu 1477. godine i bila je poznata kao Ajjasbegova muallimhana. U ovoj se obrazovnoj instituciji, po svemu sudei, obrazovao prvi imamski i uiteljski kadar u Bosni. U nedostatku medresa, koje se poinju otvarati poetkom XVI stoljea, ovo su bile nie srednje kole. Uz mektebe i muallimhane podiu se medrese i dershane, prve ustanove srednjeg i vieg obrazovanja. Ko je sagradio prvu medresu u Bosni i Hercegovini, kada i u kojem mjestu, teko je utvrditi. Poznato je da je prije Gazi Husrev-bega podignuta u Sarajevu medresa koju je sagradio Firuz-beg. 6 On je u mahali, koja se slubeno vodi pod imenom Hubjar-agina mahala, podigao jednu lijepu i visoku medresu. Mahala u kojoj je izgraena ta medresa prozvana je unarodu mahala Medresa. Spomenuta medresa ve odavno je sruena i nestala. izgraena u Nejsaburu (Niapuru), glavnom gradu pokrajine Horosan u Perziji, iza 400. godine po Hidri. Pouzdano se zna da je prvu veliku medresu u Bagdadu podigao vezir Nizamu-l-Mulk Tusi, koja je po njemu i nazvana Nizamijja, a otvorena je 1067. godine. Kao i ostale obrazovne institucije, i medrese su podizane na inicijativu pojedinaca kao vakufski objekti. Na osnovu uvida u sauvane deftere i vakufname iz ovog perioda vidi se da su prvi osnivai ovog tipa kola u Bosni i Hercegovini bili, uglavnom, dravni velikodostojnici, sandak-bezi, valije, njihove vojvode i drugi visoki dravni funkcioneri. U pogledu arhitektonskih rjeenja, medrese u Osmanskom carstvu nastavljaju tradiciju ranijih seldukih medresa s otvorenim dvoritem, ali i originalnim rjeenjima zavisno od ambijenta u kojem su graene.

(Sunen, Ibn Made)

Historiari navode da je, po svoj prilici, prva medresa u islamskom svijetu

16

Zakljuak:
Preko 400 godina Osmanskog carstva, odnosno vladavine na ovim prostorima moralo je ostaviti i ostavilo je duboke tragove i neizbrisiv peat na ljude, kulturu, obiaje, na sve sfere ivota i ivljenja. Prvo i svakako ono najkrupnije, najvanije je pojava islama na ovim prostorima. Dolasko nove vjere dolaze i novi obiaji, sve se mjenja. Tako se i BiH korijenito mjenjala. Ljudi su drugaije ivjeli, ponaali se, drugaije su se oblaili. Novo pismo, jezici uticali su na knjievnost i na pisce tog vremena. Dolo je do novog pogleda na umjetnost i umjetniko stvaranje. Nonja, obiaji, tradicija sve je drugaije izgledalo i ljudi se se tome prilagodili i naravno prisvojili kako muslimani tako i ostali vie manje. Najvie su svakako uoljive arhitektonske graevine koje i danas ponosno stoje i govore nam o prolosti i odiu ljepotom tog vremena, odiu onim orijentalnim. I danas su mnoge od njih sauvane najpoznatiji je mozda Stari most u Mostaru koji je sruen od strane HVO 1993 te je ponovo obnovljen od istog onog materijala (veom dijelom) kojim se pravio davne 1566 godine. Pa onda uvena uprija na Drini, mnoge damije razasute irom lijepe na drave BiH. Privlanost te kulture i civilizacije proizilazi iz injenice to je ona donosila jedan vii ivotni standard u stanovanju, opremi stanova, nonji, jelu (jastuk, jorgan, araf, duek, kaika, sve turske rijei), to je ta civilizacija prilagoena potrebama ovjeka, (arhitektura na dohvat ruke), to je unosila nove potroake potrebe (uivanje kahve, duhana, upotreba kozmetike i mirisa), jednu udobnost (rahatluk), razvija estetska osjeanja, posebno po svome pozitivnom odnosu prema prirodi (njegovanje cvijea, zelenila, kult vode, esme, adrvani, hamami zbog abdesta i gusula). Danas se sve manje osjeti taj orijent na ovim prostorima, jer veliki je uticaj zapada i mi se naravno tome htjeli ne htjeli ipak prilagoavamo i postaje dio nas, a ono orijentalno nam je sve dalje i dalje. Ali ipak u svakom od nas sigurno postoji ono neto to nas vue ka upravo tom orijentu, neto sto je neizbrisivo, neto to je dio nas.

17

Literatura:
- Smail Bali: Kultura Bonjaka ( muslimanska komponenta ) - Dr. Azem Koar: Historija Bosne i Hercegovine - Mehmedalija Boji: Historija Bosne i Bonjaka - Bakir Tanovi: Historija Bosne u okviru Osmanksog carstva - Mustafa Imamovi: BiH od najstarijih vremena do kraja drugog svjetskog rata. - Historijski asopis '' Behar'' - Halil Inaldik: Osmansko carstvo- Klasino doba 1300-1600

www.BesplatniSeminarskiRadovi.com

18