PROGRAM

ODRIVOG RAZVOJA HRVATSKE

Zagreb, 29. listopada 2013.

SADRAJ
PREAMBULA .......................................................................... 2 Programske osnove i naela ................................................. 4 Trenutna situacija ................................................................ 4 Prijedlog rjeenja problema................................................. 5 Naela i ciljevi ...................................................................... 5 Taktike ................................................................................. 6 Politika odrivog razvoja transfer teorije u praksu ...........7 Upravljanje okoliem ........................................................... 8 Upravljanje ljudskom potronjom ....................................... 9 Odriva energetika .......................................................... 11 Proizvodnja hrane ........................................................... 12 Upravljanje/gospodarenje vodnim resursima .................14 Gospodarenje prirodnim resursima ................................. 15 Ljudska prava i drutvena pravda ....................................... 16 Gospodarstvo ...................................................................... 18 Znanost i obrazovanje za odrivi razvoj .............................. 20 Zatita okolia...................................................................... 22

PREAMBULA

Cilj ove stranke je ostvariti drugaiju, bolju, prosperitetniju i sretniju Hrvatsku. Takvu Hrvatsku moemo ostvariti samo slonim i razvojno usmjerenim djelovanjem, zacrtavajui provedive i odrive ciljeve koje emo ostvarivati potivanjem prava svakoga pojedinca te sustavnim provoenjem principa pravednosti u raspodjeli javnih dobara i svih drutveno-proizvedenih vrijednosti. Stranka se aktivno zalae za provedbu koncepta odrivog razvoja koji poiva na umijeu odravanja dinamike ravnotee u ukupnome drutvenome sustavu. To podrazumijeva osmiljavanje financijskih, gospodarskih i socijalnih strategija drutvenoga razvoja usklaenih i sa zdravim okolinim strategijama. Stranka e se zalagati za gospodarski razvoj zemlje utemeljen na recentnim znanstvenim spoznajama i na stalnome razvoju tehnolokih mogunosti. Sukladno tome, zalagat emo se i za aktivni razvoj znanosti i znanstvenoga sustava koji treba osigurati aktivnu potporu takvoj gospodarskoj orijentaciji. Stranka e posebne napore ulagati u razvoj onih gospodarskih grana koje su se s aspekta odrivoga razvoja na svjetskoj razini dokazale kao najpropulzivnije: npr. odrive, ekoloke-bioloke-organske poljoprivrede; odrivog i ekolokog turizma; zelene gradnje i odrive arhitekture; energetske uinkovitosti u sektorima zgradarstva, rasvjete, toplinarstva i prometa; obnovljivih izvora energije; zelene tehnologije u industrijskoj proizvodnji itd. Borei se za ekonomski prosperitet zemlje i za bolje uvjete ivota svake graanke i svakoga graanina, stranka e kontinuirano voditi brigu o 'trima stupovima' odrivog razvoja, odnosno o: A. socijalno-pravnoj, B. okolinoj, i C. ekonomskoj komponenti drutvenoga ivota. Pozitivna sinergija tih triju stupova ini okosnicu stranakoga programa, a ona ini i okosnicu samoga koncepta odrivoga razvoja. Da bi uspjeno razvijala sva tri stupa politike odrivoga razvoja, stranka e posebnu pozornost posveivati razvijanju svih onih drutvenih sustava koji trebaju osigurati zdrave razvojne temelje takvoj orijentaciji: sustavu obrazovanja, zdravstvenome sustavu te sustavu socijalne skrbi. Rije je o sustavima koji mogu i trebaju svim graankama i graanima osigurati egzistencijalne i razvojne uvjete kako bi svaki pojedinac mogao postati aktivnim dionikom zdravijeg, sretnijeg i prosperitetnijeg drutva. Drugaija, sretnija i prosperitetnija Hrvatska bit e naravno mogua samo s drugaijim politiarima i politiarkama, onima koji e umijee mogueg zvano politika raditi u javnom, a ne u usko stranakom, klijentelistikom ili privatnom interesu.

S vizijom takve, drugaije i bolje Hrvatske, ova e stranka okupljati lanove: koji ne zaziru od ozbiljnog posla i koji ni u uvjetima neugodnih pritisaka nee odstupati od svoje politike i programskih ciljeva; 2) koji nee na sebe primjenjivati jedna pravila, a licemjerno od drugih traiti da potuju druga, znatno stroa pravila; 3) koji e graditi dravu rada, slobode, sigurnosti i pravde za sve njezine graanke i graane; dravu u kojoj e vladavina prava biti ujedno i vladavina pravde; dravu orijentiranu kontinuiranom samo-unapreivanju svih njezinih mehanizama i svih njezinih struktura; dravu koja e djelovati u najboljem interesu svih njezinih graanki i graana, bez obzira na njihov spol, rasu, seksualno opredjeljenje, nacionalnost ili etniku pripadnost, te posebice voditi rauna o osobama s invaliditetom i uope slabijim drugosnim skupinama. 4) koji e radu vratiti dignitet i osigurati mu drutveno vrednovanje; 5) koji e afirmirati individualnu odgovornost graana u svim aspektima ivota i drutvenog djelovanja; 6) koji e razvoj drave temeljiti na discipliniranoj i neselektivnoj provedbi javno usuglaenih strategija i planova razvoja, a ne na ad hoc rjeenjima koja pogoduju partikularnim interesima koruptivno umreenih grupa i pojedinaca; 7) koji e temeljito reformirati dravnu upravu uvoenjem preciznih kriterija valorizacije rada administracije kako bi ona postala stvarni, efikasni i kvalitetan servis graankama i graanima Hrvatske; 8) koji e odrivi gospodarski program temeljiti na tri kljuna sektora neophodna za stvarnu nezavisnost i samo-odrivost Hrvatske: na proizvodnji hrane, energije i na vodnom sektoru te na proizvodnim sektorima sposobnima ostvariti dodatnu vrijednost, posebice onima za koje imamo izvozni potencijal (poput, primjerice, izrade softverskih rjeenja); 9) koji e smanjiti broj jedinica lokalne samouprave prema kljuu financijske samostalnosti te ukinuti upanije; 10) koji e osigurati takav teritorijalni ustroj Hrvatske u kojemu e regije biti motori vlastitog i zajednikog samo-odrivog i dugorono odrivog razvoja; 11) koji e stvarno decentralizirati dravu davanjem vee financijske samostalnosti regijama, ali i uvesti kvalitetne sustave kontrole kako bi uveali njihovu odgovornost spram drave i spram graana; 12) koji e svim ljudima u Hrvatskoj osigurati jednaka prava i odgovornosti i toj funkciji podrediti sve pravne akte i sve javne servise, od administrativnih i pravosudnih do zdravstvenih i obrazovnih. 1)

Programske osnove i naela

Trenutna situacija

Politika je umijee mogueg. Obaveza onih koji i koje se bave politikom je da to umijee mogueg ostvaruju u javnom interesu. Naalost, hrvatska politika nije ni umijee mogueg, a jo manje posao u javnom interesu. Politike stranke obeavaju jedno u oporbi, a na vlasti rade drugo. Obeanja se zaboravljaju i kre. Razlika izmeu hrvatskih politikih stranka svodi se na ideoloke rovove u kojima se zbog nedostatka stvarnog politikog sadraja, znanja i politike volje da se potakne stvarna promjena na bolje, iz povijesnih grobova izvlae retoriki kosturi ustaa i partizana. No, to se uvijek pokae kao manipulacija i obmana. Naime, iza estokih poruka ne krije se stvarni politiki antagonizam, ve elja da se hrvatska javnost ne bavi vitalnim drutvenim problemima sadanjice. Stoga, usprkos razlikama u programima, politike strukture kada su na vlasti provode isti politiki program, neoliberalni politiki koncept koji poiva na zatiti privilegiranih drutvenih slojeva i njima bliskih grupa, najee nautrb javnog interesa, odnosno izgradnje drutva pravde i jednakih pravila igre za sve. Suoeni/suoene s takvom neravnopravnou, provedbom politike po naelu 'ono to je doputeno Jupiteru, nije doputeno volu', graani i graanke ne vjeruju institucijama sustava. Prevladava strategija 'hvatanja krivina' kao nain za opstanak u duboko podijeljenom i nepravednom drutvu. Model 'snai se drue' i 'ako proe proe' subverzivna je, ali logina reakcija javnosti na nepostojanje jednakih pravila i kriterija za jednako ponaanje i djelovanje. Zbog svega toga hrvatsko je drutvo zahvatila apatija i ope gaenje nad politikom i osobama koje se bave politikom. Hrvatski graani i graanke ne vjeruju politiarima i politiarkama, smatraju ih karijeristima i karijeristicama kojima je stalo iskljuivo do vlastitih partikularnih, politikih ili materijalnih interesa. Kada politiku ne smatraju korumpiranom djelatnou kojom se bave korumpirani pojedinci, graani i graanke Hrvatske o politici govore i misle kao o parazitskoj djelatnosti od koje drutvo ima samo tetu i nikakvu korist. Hrvatsku je, zbog takvog prevladavajueg stava, zahvatila apatija, nemo, beznae i pesimizam. Veina ljudi u drutvu ne vjeruje da je promjena mogua. A bez vjere u promjenu, promjena i nije mogua. Promjena nije mogua bez optimizma. Promjena nije mogua bez uvjerenja da politika i ljudi koji se bave politikom mogu biti drugaiji/drugaije, da politika moe i mora biti posao u javnom interesu, a ne djelatnost kojom se nerealizirani, neuspjeni i nesposobni pojedinci i pojedinke bave kako bi ostvarili i ostvarile uspjeh preko noi, bez znanja, bez truda, bez rada i bez savjesti.

Prijedlog rjeenja problema

Promjena je mogua (nuna). Promjena je mogua s drugaijim politiarima/politiarkama i drugaijom politikom. Promjena e se dogoditi kada politiari i politiarke postanu ljudi s integritetom, ljudi koji govore, rade i misle isto kada su u opoziciji i kada su na vlasti, ljudi koji imaju vjerodostojnost te osobno i politiko potenje. Promjena e se dogoditi kada politika koju e ti politiari i politiarke provoditi postane umijee mogueg u iznimno sloenim lokalnim, nacionalnim i internacionalnim okolnostima, umijee mogueg s ciljem djelovanja u javnom, a ne osobnom ili stranakom interesu. Oni koji rade i grijee, ali kada se pogrijei pogreka se moe priznati i ispraviti. Vano je da e politika koju e ti ljudi voditi biti ona politika koju su obeavali i zagovarali. Univerzalna istina politikog djelovanja jest da su kvalitetan sadraj politike, politiki programi, projekti i mjere i dobra, realna strategija jedna treina formule puta do uspjeha. Druge dvije treine ine ljudi koji tu politiku provode. Zbog toga je kadrovska politika za svaku politiku stranku najvanija politika, a vjerodostojni i poteni politiari i politiarke nemaju alternativu.

Naela i ciljevi
za koje se zalau ti politiari i politiarke su jednostavni. U njihovoj jednostavnosti lei snaga i univerzalnost: uspostava drave i drutva jednakih pravila, mogunosti i pravde za sve; odrivi razvoj Republike Hrvatske s ciljem prosperiteta i dobrobiti svih njenih graana uz razumnu upotrebu resursa i ouvanje okolia za budue generacije odrivi gospodarski razvoj koji podrazumijeva uravnoteeno koritenje prirodnih resursa i prostora te zatitu socijalnih i drugih prava lanova i lanica zajednice; potivanje ljudskih prava, dostojanstva i sloboda, neovisno o svjetonazoru, vjerskoj, rasnoj, nacionalnoj i etnikoj pripadnosti, dobi, spolu, spolnoj/seksualnoj orijentaciji, politikom uvjerenju i socijalnom statusu; zatita okolia, prirode i prostora; znanost i obrazovanje za odrivi razvoj; prilagodba gospodarstva i drutva klimatskim promjenama; afirmacija paritetne demokracije; uravnoteeni i odrivi regionalni i lokalni razvoj drave; zatita obitelji i poticanje pozitivnog demografskog trenda u Hrvatskoj, davanje pogodnosti obiteljima s djecom posebno vezano za rjeavanje stambenog pitanja i osnovnih ivotnih potreba. 5

zatita prava osoba s invaliditetom i poticanje njihove socijalizacije te drutveno korisnog rada zatita prava ivotinja; zalaganje za mirno i nenasilno rjeavanje svih sporova i sukoba.

Taktike
su takoer jednostavne. Politiari i politiarke moraju djelovati odgovorno kako bi stekli i stekle povjerenje hrvatskih graanki i graana i dobili/dobile priliku upravljati dravom. Dobivanje prilike za upravljanje dravom ili pobjeda na izborima je, ipak, tek prvi, najlaki i najjednostavniji dio posla jer tek nakon toga slijedi pravi posao - ureenje drave u sustav jednakih pravila igre za sve. Jedino tako svi graani i graanke Hrvatske postat e ravnopravni i jednakopravni. Nae taktike u svojoj sutini nisu inovativne. S obzirom na injenicu da promoviramo politiku kao umijee mogueg taktike poput javnih rasprava i referenduma, zakona, obostrane komunikacije sa svima koji su za to zainteresirani, edukacije i javne kampanje, da, sve te stoljeima stare taktike primjenom kreativnog pristupa pretvaramo u politika uda. kakav je to kreativni politiki pristup? Ovaj politiki tim kreativnost izraava tako to politiku pretvara u ono to treba biti posao kao i svaki drugi koji rade obini, ali savjesni, vrijedni i odgovorni ljudi, ljudi koji si ne umiljaju da su bogovi. Da bi ovaj tim to iz teorije prelio u praksu prvo e: 1) politiari i politiarke zasukati rukave i vlastitim primjerom poslati poruku javnosti da svi zajedno moramo raditi kako bi se hrvatsko drutvo izvuklo iz sadanje beznadne situacije i postalo drutvo pravednosti i blagostanja, ideal koji je sanjan jo od razdoblja Hrvatskog preporoda. Jasno, napor politiara i politiarki nee biti dovoljan, koliko god se ljudima u Hrvatskoj za promjenu bude svialo gledati kako se politiari i politiarke znoje, ovaj put ne od srama ili zato to su uhvaeni u lai, ve od posla. To je jedina taktika za povratak vjere u mogunost pozitivne promjene koja je glavni sastojak formule za optimizam. Potom e: 2) reformirati dravnu upravu tako da ona postane stvarni i efikasni servis graanki i graana, servis koji pod jednakim pravilima i kriterijima tretira svakoga koji zatreba njene usluge. Usprkos hrpi izgovora i izlika to je mogue napraviti, samo treba postojati stvarna politika volja da se zagrize u taj kiseli politiki limun. Taktika se svodi na uvoenje sustava upravljanja projektima te valorizaciju rada inovnika prema unaprijed definiranim, transparentnim i mjerljivim kriterijima. I tek tada kada temelji budu postavljeni tim e: 3) provesti u djelo politiki program i sektorske politike ORAH-a.

Politika odrivog razvoja transfer teorije u praksu

injenica je da se u odrivi razvoj zaklinju sve hrvatske stranke. I one s krajnje ljevice, i one s krajnje desnice, i one progresivne, i one liberalne i one konzervativne, i one koje sa svojih politikih govornica zagovaraju trite, i one koje propovijedaju dravni intervencionizam. Zbog ove injenice postavlja se pitanje po emu je to Odrivi Razvoj Hrvatske - ORAH razliit od tih stranaka koje svoje statute ve u naelima rese tom sintagmom. Razlika je ogromna jer ova stranka teoriju odrivog razvoja u obliku politikog, deklarativnog epiteta ne koristi kako bi uljepala i ukrasila svoj manje-vie standardizirani politiki program. Ova stranka odrivi razvoj stavlja u samu sr svog djelovanja, svoje prakse, sami razlog postojanja. U ovom sluaju Nomen est omen (Ime je znak). Za stranku je razvoj ukupni, uravnoteeni razvoj i drutva i pravne drave u kojoj vlada pravda, i pojedinaca i njihovih prava, i gospodarstva i tvrtki, i okolia ukupne prirode: ovjeka, biljaka, ivotinja i neive prirode. Ravnotea je temeljni zakon ivota na Zemlji, ali i cijeloga svijeta. Bez ravnotee nema pravednog razvoja, bez pravednog razvoja nema zadovoljnih graanki i graana. Odrivi razvoj je vrlo slian politici kao umijeu mogueg. Koncept odrivog razvoja poiva na ideji odrivosti kao umijeu odranja dinamike ravnotee u nekom sustavu. Odrivost u konceptu odrivog razvoja zahvaa podjednako sustav prirode i ljudske sustave. Temeljne vrijednosti oba sustava (koje su ljudi kulturoloki razdvojili iako su oni uvijek isti jer je ovjek dio prirode) su raznolikost i produktivnost. Ekolokim aktivistima/aktivisticama i veini znanstvene zajednice ve nekih pola stoljea jasno je da ovjeanstvo ivi na neodriv nain. Meunarodnoj politikoj zajednici to je jasno nekih etvrt stoljea. No, odrivi razvoj jo je uvijek, ast izuzecima, za politiare/politiarke vie teorija nego praksa iako danas postoje financijski, gospodarski i socijalni, a ne samo okolini, utemeljeni razlozi/ preduvjeti za oivotvorenje koncepta. Odriva, ekoloka-bioloka-organska poljoprivreda; odrivi i ekoloki turizam; zelena gradnja i odriva arhitektura; energetska uinkovitost u sektorima zgradarstva, rasvjete, toplinarstva i prometa; obnovljivi izvori energije; zelene tehnologije u industrijskoj proizvodnji, obradi otpada i otpadnih voda u razvijenim dravama svijeta u posljednjih su desetak godina najpropulzivnije gospodarske aktivnosti koje biljee najvei i kontinuirani rast. Stranka e se zalagati za stvaranje poticajnog okruenja za sve ove gospodarske djelatnosti, njihovu blisku suradnju i koritenje novih znanstvenih saznanja i tehnolokih mogunosti u razvoju novih rjeenja koja poivaju na 'tri stupa' koncepta odrivog razvoja: socijalnom pravnom, okolinom i ekonomskom stupu. Najljepe u politici i filozofiji odrivog razvoja jest to da se radi o konceptu tranzicije, konceptu stalnog propitivanja i novog definiranja, unaprjeenja iji glavni pokreta uvijek ostaje ideja ravnotee za koju se potrebno stalno iznova boriti.

ovjeanstvo jo uvijek ekonomski rast temelji na potranji i eksploataciji novih resursa i to je dovelo do siromaenja resursa. Odrivi gospodarski postupci svode se na upravljanje potranjom svih proizvoda i usluga promicanjem reducirane potronje koritenjem obnovljivih resursa te poticanjem onih praksi koje minimiziraju intenzitet koritenja resursa uz paralelno maksimiziranje produktivnosti resursa, primjerice integralnim gospodarenjem otpadom. Sastavni dio filozofije odrivog razvoja je i pravedan pristup prirodnom kapitalu, odnosno resursima. Hrvatska ima dobre preduvjete za realizaciju politike odrivog razvoja u odnosu na broj stanovnika (populaciju), prirodne resurse i tehnoloku razvijenost. Ove injenice treba iskoristiti to prije jer one drave koje krenu s takvim konceptom razvoja uskoro e biti u prednosti u odnosu na druge. Prvo su teoretiari/teoretiarke odrivog razvoja govorili/govorile da e sljedea globalna revolucija biti ona ekoloka, sada to ve tvrde i neto dalekovidniji politiari i politiarke. Revolucija se moe prevenirati evolucijom. Stoga Hrvatska treba na vrijeme stupiti na put odrivog razvoja. Umjesto da drava plaa penale zbog nepridravanja okolinih EU direktiva, na njihovoj mudroj provedbi moe zaraditi i razviti se u gospodarskom smislu. Kako? Na dva naina: 1) Upravljanjem okoliem i resursima; 2) Upravljanjem ljudskom potronjom.

Upravljanje okoliem
Najvei globalni politiki problem dananjice su klimatske promjene koje su nastale zbog prekomjernih antropogenih emisija staklenikih plinova (posebice CO2 i metan) kao nusprodukata energetike, poljoprivrede i stoarstva, transporta, industrije, prekomjerne sjee uma i drugih ljudskih gospodarskih praksi. Uvest emo upravljanje okoliem uvoenjem kriterija koji svaki zahvat, investiciju ili politiku odluku procjenjuju s aspekta utjecaja na okoli s ciljem da se trajna degradacija podruja ili dijela okolia moe uzeti u obzir samo u sluaju velike ope koristi za drutvo ili kada nema druge alternative. Paralelno emo raditi na poticanju umjerenosti u potronji, kako javnoj tako i osobnoj, kroz stvaranje uvjeta za gradski transport biciklima, sustav besplatnih kolskih knjiga koje se na kraju godine ne bacaju ve ponovo koriste i slino. Donosioci odluka u svih javnim tijelima bit e kadar koji je obrazovan da razumije posljedice svojih odluka na okoli, ali i na gospodarstvo i drutvo u cjelini, u skladu s kriterijima odrivog razvoja.

Upravljanje ljudskom potronjom

Da bi se smanjio negativni utjecaj na okoli koji proizlazi iz potroake globalizirane filozofije koja osjeaj osobnog uspjeha i sree neizostavno vee uz kupovinu i troenje sve veeg broja sve kratkotrajnijih i nekvalitetnijih proizvoda, nije dovoljno samo smanjiti potronju. Neophodno je stvoriti drugaiji integrirani model proizvodnje, koritenja te upravljanja cjeloivotnim ciklusom proizvoda i usluga te javnim politikama raditi na promjeni obrazaca potroakog modela ponaanja stvaranjem poticajnog okruenja koji e lokalno proizvedene proizvode i domae intelektualne kapacitete uiniti poeljnijim i dostupnijim, bez nepotrebnog gomilanja nekvalitetnih i okolino upitnih proizvoda iz udaljenih zemalja i sl. Ideja odrive proizvodnje i potronje direktno je povezana s idejom dravne ekonomske samostalnosti ili samo-odrivosti koja se manifestira ili oituje iz tri (etiri) kljuna sektora: 1) 2) 3) 4) Energetike odrive energetike Proizvodnje hrane Upravljanja/gospodarenja vodnim resursima Gospodarenja ostalim prirodnim resursima.

Kako bismo postali samo-odriva i samostalna drava moramo prvo spoznati da u dananjem svijetu ne moemo preivjeti bez hrane, vode i energije. I zato, da bi neka drava bila samo-odriva i samoodriva potrebno je da svim svojim graanima/graankama osigura dostatne koliine iste i zdravstveno ispravne vode, kvalitetne hrane i dovoljne koliine energije. Ova tri resursa su kljuna za svaku dravu i ukoliko ne elimo u ova tri kljuna strateka podruja ovisiti o drugim dravama i turbulentnim globalnim i regionalnim politikim kretanjima, Vlada i politike strukture dune su uiniti sve kako bi osigurale dostatnu proizvodnju ili zatitu ovih resursa. Dosadanje Vlade to nisu uinile i hrvatski graani/graanke stoga ne mogu biti sigurni/sigurne hoe li u budunosti imati osigurane dostatne koliine kvalitetne vode, hrane i energije. Iako na prvi pogled moemo zakljuiti da Hrvatska nema i nee imati problema s opskrbom stanovnitva dostatnim koliinama iste i zdravstveno ispravne vode, naalost, ak ni u ovom sektoru ne moemo biti bezbrini. To su pokazali sluajevi nestaice vode u pojedinim dijelovima Hrvatske tijekom posljednjih par ljeta, a situacija e se dodatno komplicirati iz godine u godinu kako se sve jae budu osjeali efekti klimatskih promjena s ekstremnim oscilacijama temperatura te razdobljima poplava i sua. Hrvatska nije osjetljiva samo zbog svoje izloenosti uincima klimatskih promjena i dosadanje nesposobnosti prilagodbe klimatskim promjenama, ve i zbog vrlo osjetljive globalne politike situacije koja drave poput Hrvatske, koje ne pokrivaju kljune potrebe stanovnitva iz vlastitih izvora ili proizvodnje, ini u potpunosti ovisnima o uvozu hrane i energije. Zbog toga je obaveza svake odgovorne Vlade, bez obzira o kojoj se dravi i njenim specifinim mogunostima radilo, da uini sve kako bi bila samoodriva u sektorima proizvodnje i opskrbe stanovnitva vodom, hranom i energijom. 9

Dosadanje hrvatske Vlade to, naalost, nisu uinile pa uvozimo, a ne proizvodimo sami, veinu hrane koju pojedemo (vie od 50%) i veliku veinu energije koju potroimo (u ovom trenutku Hrvatska uvozi vie od 50% energije). To znai da Hrvatska nema apsolutno nikakvu viziju stratekog, samoodrivog razvoja te da se vladajue strukture, ali naalost i dobar dio stanovnitva, nadaju da e netko drugi, EU ili meunarodna zajednica, rijeiti nae probleme. Nee. Ne mora biti tako. Odgovorna Vlada mora imati i biti sposobna realizirati strateku viziju novog, boljeg i samoodrivog razvoja Hrvatske. Razlog ne poiva samo u politikom razlogu samostalnosti i geostrateke samo-odrivosti, ve i jednostavnoj ekonomskoj raunici. Svi graani i graanke Hrvatske da bi ivjeli na vie-manje moderan nain moraju troiti, kupovati i plaati vodu, hranu i energiju. Hrvatska sada uvozi vie od 50% hrane i energije to znai da kupovinom hrane i energije pomae gospodarski razvoj drugih drava. Domaim podmirivanjem potreba stanovnitva za hranom i energijom, odnosno angairanjem domaih kapaciteta, kadrovskih, tehnolokih i materijalnih taj novac ostaje u Hrvatskoj, taj novac omoguava rast BDP-a i zapoljavanje veeg broja ljudi i to ne samo u sektorima poljoprivrede i energetike, ve i u sektorima prehrambene industrije, uslunih djelatnosti, turizma i infrastrukture. Interes drave mora biti smanjenje ovisnosti o uvozu u ovim kljunim stratekim sektorima, podizanje zapoljavanja i proizvodnje i izvoza. Dosadanje hrvatske Vlade ove su probleme pokuavale rijeiti tako to su dravi dodijelile ulogu glavnog poduzetnika koji uz pomo velikih mega projekata kratkorono poveava bruto drutveni proizvod i na taj nain umjetno proizvodi dojam gospodarskog prosperiteta za vrijeme trajanja mandata. Obaveza drave je da diktira tempo, da odreuje strateki okvir i ciljeve kroz strategiju razvoja zasnovanu na vlastitim nacionalnim interesima, da bude pravedan regulator koji omoguava pravednu trinu utakmicu. Uloga drave nije da bude glavni (i jedini) investitor manjeg broja megaprojekata koji se, naalost, esto pokau kao financijski i gospodarski promaaji, ekoloke katastrofe i izlika za grabe javnog novca od strane politikim strukturama bliskih lobija i interesnih krugova. S druge strane drava mora biti strog i pravedan upravitelj nad resursima i tvrtkama koji su u njenom vlasnitvu. Teza o dravi kao loem gospodaru ironian je i alostan primjer kako su poneki politiari shvatili svoj zadatak. Bez zdravog realnog (privatnog i dravnog) sektora koji proizvodi konkretne proizvode, konkretnu opipljivu vrijednost nema gospodarski stabilne drave. Primarna uloga i obaveza drave je da stvori prohodan okvir za investiranje privatnog domaeg i stranog kapitala, uklanjanjem birokratskih barijera i stvaranjem poduzetnikog ozraja jasnih pravila igre koji jednako vrijedi za sve i velike i male, i dravu i privatnike, i domae i strane. Ova e stranka raditi na stvaranju gospodarske strategije koja e omoguiti propulzivnoj i okolino prihvatljivoj industriji da raste. Akcent e biti na provedbi strategije.

10

Odriva energetika
Najvie u smislu pokretanja novog razvojnog ciklusa Hrvatske mogue je uiniti kroz energetiku, odnosno poticanje odrive energetike - obnovljivih izvora energije (OIE) i projekata energetske uinkovitosti. Zelena energetika za Hrvatsku ne znai samo korak blie energetskoj neovisnosti Hrvatske, ve i pokretanje gospodarskog oporavka Hrvatske i zapoljavanje ljudi razliitih stupnjeva obrazovanja, od kvalificiranih radnika do visokoobrazovanih strunjaka. Koritenjem domaih tehnologija i resursa u proizvodnji elektrine i toplinske energije moemo ostvariti novi razvojni ciklus kroz obnovljive izvore energije i to ne samo u proizvodnji energije za vlastite potrebe, nego i razvojem proizvoda s dodanom vrijednou koji mogu biti konkurentni i na globalnom tritu te tako poveati izvozni potencijal Hrvatske. Predimenzioniranu graevinsku industriju treba angairati na izgradnji obnovljivih izvora energije i novom izvoru energije energetskoj uinkovitosti, naroito u zgradarstvu gdje se i u privatnom i u javnom sektoru rasipniki ponaamo. Vlade uporno istiu komercijalnu neisplativost obnovljivih izvora energije, preduge rokove isplativosti ulaganja u energetsku uinkovitost, bez ikakvih ekonomskih pokazatelja tvrde da e se ugroziti socijalna sigurnost graana/graanki. Naalost problem energetike ne sagledavaju izvan razdoblja svog mandata, i poseu za rjeenjima koja su dugorono neodriva za gospodarski i drutveni razvoj Hrvatske. Mnogi su privatni, veliki, mali i srednji investitori zainteresirani za ulaganje u OIE. No, kao i u svim drugim sektorima da se dogodi ulaganje, nuno je imati jasnu strategiju i smjer razvoja, jeftinu, potenu i uinkovitu administraciju te uinkovito i transparentno pravosue. Naalost, dosadanje Vlade nisu uspostavile ove temeljne instrumente pravne i pravedne drave, a za sve strategije energetskog razvoja drave izostali su planovi provedbe koji investitorima pruaju garanciju za realizaciju i isplativost ulaganja. Veliki potroa energije, a pritom i proizvoa emisija staklenikih i tetnih plinova je sektor transporta, koji gotovo 100% koristi naftne derivate. Najvei dio te energije se potroi u cestovnom transportu, gdje su osobna vozila opet dominantni potroai, pogotovo u urbanim podrujima. Kako bi se smanjila potronja energije i ukupne emisije iz prometa, nije dovoljno samo poveati energetsku uinkovitost automobila ili smanjiti emisije ispunih plinova iz motornih vozila. Potrebno je organizirati cijeli transportni sustav na drugaiji nain i smanjiti potrebu graana za putovanjem te skratiti vrijeme putovanja. Iz tog razloga Hrvatska treba staviti vei naglasak na uspostavu odrive organizacije transportnog sustava. Hrvatska zaostaje u proizvodnji i koritenju biogoriva, a ima velike potencijale za proizvodnju istog na zemljitima koja nemaju tla kvalitetna za proizvodnju hrane. Elektrifikacija transporta, koritenje stlaenog prirodnog plina, biogoriva i vodika, u sprezi s obnovljivim izvorima energije ine ogroman potencijal za razvoj hrvatskog gospodarstva i znanosti, poveanje BDP-a, zapoljavanje, uz istovremeno smanjenje dravnog deficita i uvoza nafte i naftnih derivata. 11

Hrvatska u ovom trenutku ne moe postati energetski samo-odriva samo koritenjem OIE. Za koje desetljee morat e poput drugih europskih drava ii prema 80% ili ak 100% koritenju OIE, ali do tada paralelno e razvijati alternativne i klasine izvore energije slijedei naelo sigurnosti opskrbe. Stoga Hrvatska u sljedeih desetak godina treba raditi na realizaciji plinskih termoelektrana s najboljom energetskom uinkovitou i okolino najprihvatljivijim tehnologijama.

Proizvodnja hrane
Kada govorimo o proizvodnji hrane kao drugom stratekom interesu Hrvatske situacija je katastrofalna jer iz godine u godinu svjedoimo poveanju subvencija za poljoprivredu, a istovremeno proizvodimo sve manje, naalost, ne i kvalitetnije hrane. Ne postoji stvarna elje za reformom koja bi dovela do toga da Hrvatska pone proizvoditi dovoljne koliine kvalitetne hrane za svoje stanovnitvo po komercijalno prihvatljivoj cijeni i uz potivanje standarda zatite okolia. Hrvatskoj poljoprivrednoj politici nedostaje strateki pristup koji bi obuhvatio sve glavne ekonomske, socijalne i ekoloke imbenike nune za stabilnu/uravnoteenu odrivu poljoprivredu. Suprotno novim tendencijama iz razvijenih europskih drava koje sve vie promoviraju slobodne oblike uzgoja, odnosno poljoprivredne prakse na malim, obiteljskim imanjima udruenima u poljoprivredne zadruge, u Hrvatskoj se od samostalnosti gura nasilno okrupnjavanje posjeda koje najee ima oblike najgoreg klijentelistikog, nepotistikog ili koruptivnog pogodovanja. Iako je za politiku odriva, ekoloka i organska poljoprivreda navodno u stratekom interesu i neka vrsta prioritetne prakse mi ni danas nemamo ni naznaku uvoenja mree tzv. zelenih kioska kojima bi se povezala proizvodnja, distribucija, i prodaja ovih iznimno za Hrvatsku vanih proizvoda. Naalost, iz poljoprivredne politike dosadanjih Vlada razvidno je da se ne razmilja o jo jednom ogromnom potencijalu za poveanje ekoloke poljoprivredne proizvodnje. To su ogromne poljoprivredne povrine u dravnom vlasnitvu kojima se moe pametnije i odrivije upravljati tako da drava ispita na kojim je to poljoprivrednim povrinama u njenom vlasnitvu mogua ekoloka proizvodnja hrane te da prilikom dodjela koncesija nad tim zemljitima kao kriterij stavi upravo obvezu takve proizvodnje. Umjesto dobrovoljnosti i volonterizma u podruje ekoloke poljoprivrede kao strateke grane razvoja Republike Hrvatske treba uvesti elemente dravnog intervencionizma i na taj nain bi u puno kraem razdoblju od malo vie od 1 % eko poljoprivrednih povrina imali 10% takvih povrina. Vlada treba napraviti strategiju poljoprivredne proizvodnje u kojoj bi ekoloka poljoprivreda imala vano mjesto, a tu opredijeljenost ojaati usvajanjem konkretne karte ekoloke poljoprivrede Hrvatske. Naime, ekopoljoprivreda nije svugdje mogua pa treba vidjeti gdje je drava spremna takvu proizvodnju poduprijeti kroz povoljnije uvjete zakupa ili koncesija, drugaiji tip subvencija i sl. Sve dok neemo imati Strategiju razvoja poljoprivrede s jasnim odgovorima to, gdje, tko, koliko i po kojoj cijeni i s primjenom kojih i kakvih agrotehnikih mjera prema lokacijama treba proizvoditi, s vrlo razraenim akcijskim planovima i mjerama imat emo ovakvu barikadama dekoriranu poljoprivrednu situaciju.

12

Veina problema hrvatske poljoprivrede lei u dubokoj, neprirodnoj i nametnutoj podijeli izmeu grada i sela, izmeu onih koji proizvode i onih koji o tome odluuju. Ta ve povijesna podijeljenost i nerazumijevanje koja gotovo ne postoji u najrazvijenijim zemljama svijeta, dovela je do neprekidnog maehinskog odnosa drave prema poljoprivredi, krivih i tetnih politika koje ne prestaju jo od ukidanja kmetstva 1848. godine. Koliko god proizvodnja hrane bila najvanija i temeljna aktivnost za opstojnost bilo kojeg naroda, pripadnici politikih struktura bili su ili potpuno ravnoduni ili, jo ee, podravali obezvreivanje i stigmatizaciju poljoprivrednika kao nevanog i neukog drutvenog sloja oko kojega se ne treba previe zabrinjavati. S druge strane, graanima koji ne ive na zemlji ali o njoj itekako ovise, nikad se nije s dovoljno truda pokuala pribliiti kompleksnost i vanost proizvodnje hrane i ouvanja sela kao integralne i vane sastavnice drutva. To omalovaavanje temeljne strateke grane gospodarstva nesmiljeno se i grubo dogaa i danas u okviru velike veine hrvatskih politikih grupacija. Stranka e upravo kroz poticanje odrivih i plodnih drutvenih odnosa tome stati na kraj i svojim djelovanjem ponuditi alternativu poljoprivrednicima i stanovnitvu ruralnih podruja. U nekim prolim vremenima proizvoai nisu poznavali poticaje jednako tako kao to ih danas ne poznaju u najveem broju zemalja svijeta. ak su plaali porez na zemlju. Ipak, mnogi stariji rei e da im je u tim vremenima bilo lake. Osnovna razlika izmeu dananjeg i tadanjeg pristupa bila je u tome to je postojala barem nekakva strategija i plan rada. Svaki poljoprivrednik unaprijed je znao za koga proizvodi i koju koliinu proizvoda e moi prodati. Drugim rijeima imao je prilinu sigurnost da e njegov rad i proizvodi zauzvrat donijeti neku oekivanu vrijednost. Zbog pogrenih politika koje nisu dovoljno osnaile proizvoae, koje su ih pogreno usmjeravale potporama i neselektivnog otvaranja vrata uvozu jo puno prije ulaska u EU, te sigurnosti danas vie nema. To je u praksi osnovni razlog zato je nestalo svinjogojstvo u Slavoniji, zato se svaki dan zatvori na desetke mlijenih farmi, zato mladi pod svaku cijenu odlaze u gradove, oranice i panjaci obrastaju umom, a Hrvatska, unato najdubljoj financijskoj krizi, velikoduno financira gospodarstva drugih drava kroz nevieno velik uvoz hrane. Okviri za rjeenja ui su nego ikad, ali uz kreativnost i trud kojeg ni jedna politika do sada nije imala, promjene su sigurne. Sinergija pozitivnih djelovanja dovest e do ponovne obnove digniteta poljoprivrede, prehrambene suverenosti, povratka ivota na ruralno podruje i postavljanja novog, dugoronog okvira uzajamne solidarnosti i podrke izmeu poljoprivrednika i ostalih graana Hrvatske. U provedbi tih aktivnosti stranka e predloiti konkretne strategije i taktike koje e izmeu ostalog obuhvatiti: postavljanje strategije razvoja poljoprivrede za iduih 5, 10 i 20 godina, hitno stavljanje dravne zemlje na koritenje, poveanje mogunost prodaje alternativnim putovima (nove trnice, prodajni kiosci, sajmovi, burze, solidarne grupe farmera s graanima), iniciranje vee suradnje trgovakih lanaca i preraivaa s proizvoakim zadrugama/grupama, olakice turizmu i zdravstvu za koritenje domae hrane, podrka svim oblicima odrive ekoloke proizvodnje uz jasno brendiranje Hrvatske kao zemlje s najkvalitetnijom i najzdravijom hranom itd. Uz navedeno stranka e po prvi put u hrvatskoj povijesti zapoeti s procesom edukacije i pribliavanja proizvodnje hrane graanima, posebno djeci. Taj proces preduvjet je potpuno novih, plodnih odnosa izmeu grada i sela i pozicije poljoprivrede u budunosti.

13

Upravljanje/gospodarenje vodnim resursima

Iako u Hrvatskoj svakodnevno uivamo u ispijanju visoko kvalitetne vode iz vodovodne mree jer smo jedna od rijetkih vodom bogatih zemalja (relevantna istraivanja govore da smo po dostupnosti i bogatstvu vodnih izvora na petom mjestu u Europi) prema vodnim resursima se ponaamo neodgovorno i bez potovanja. To se odsustvo potovanja prema vodnom bogatstvu manifestira na razliite naine; od otvaranja rana u vodonosnicima nekontroliranim i bezobzirnim ljunarenjem, nepostojanja kanalizacijskog sustava, neproiavanja otpadnih voda, rasipanja voda gubicima iz vodovodne mree (vie od 40% u veini gradova i opina), komunalnim i industrijskim oneienjima nadzemnih i podzemnih voda, neodrivim koritenjem vode u svakodnevnom ivotu, neprovedbe mjera aktivne i pasivne zatite voda. Iako u ovom trenutku vodni resursi nisu limitirajui faktor gospodarskog razvoja Hrvatske, to dravu nipoto ne oslobaa obveze poduzimanja svih mjera da ovakvo stanje ne samo ouva, ve i pobolja. Nedopustivo je da u 2013. godini veliki broj naselja nema vodovodnu mreu; da je na kanalizacijsku mreu prikljueno manje od 50% hrvatskog stanovnitva te da je tek 64% od prikljuenih na kanalizacijski sustav prikljueno i na komunalne ureaje za proiavanje otpadnih voda. Od ukupno izgraenih neto vie od stotinjak ureaja za proiavanje samo jedan ureaj ima trei stupanj proiavanja otpadnih voda pa se u ovom podruju Hrvatska nipoto ne moe smatrati dijelom razvijene Europe. Odrivo upravljanje vodnim resursima realizira se gradnjom ukupne vodne infrastrukture (vodovodi, kanalizacije, sustavi za proiavanje otpadnih voda), uinkovitijim koritenjem vode u poljoprivredi (sustavi navodnjavanja i odvodnje, primjena odrivih hidrolokih agrotehnikih mjera), upravljanjem potranjom za vodom, minimiziranjem intenziteta koritenja vode u proizvodima i uslugama, odnosno u industrijskom i energetskom sektoru. Vodna ekonomika i poljoprivredna ekonomika meusobno su nerazdvojno povezane jer nema uspjene poljoprivrede bez dostupnih vodnih resursa. S intenziviranjem klimatskih promjena ova se povezanost sve dramatinije manifestira to kroz katastrofine poplave, to kroz katastrofine sue koje ugroavaju kompletne urode. Posla na vodnoj infrastrukturi u Hrvatskoj ima u izobilju jer sustav melioracije gotovo da i ne postoji, agrotehnike vodne mjere rijetke su kao endemine vrste, u opskrbi stanovnitva vodom gubi se etrdesetak posto vode, a sustavi obrade otpadnih voda planiraju se i realiziraju preko volje, samo zbog pritiska EU. Nepotrebno je rei da se na realizaciji ovih ivotno vanih projekata moe angairati veliki broj hrvatskih tvrtki i zaposliti vie stotina nezaposlenih i to obilatim koritenjem sredstava iz EU fondova. Kada stavimo na stranu okoline razloge, gospodarskih i socijalnih 14

razloga za realizaciju ovih projekata je i vie no dovoljno. Prepreka razvoju ovakvih investicija nalazi se u nedostatku sredstava kojih ima u fondovima EU. Stoga e jedan od prioriteta ove stranke biti zapoljavanje kadrova koji su obrazovani i dovoljno sposobni za povlaenje sredstava i financiranje vanih infrastrukturnih projekata u vodnom sektoru.

Gospodarenje prirodnim resursima

Klimatske promjene najvidljivija su manifestacija neodrivog naina ivota dananje civilizacije. Druga iznimno vana manifestacija neodrivog gospodarstva je rastrono troenje ili ak rasipanje prirodnih resursa od kojih se proizvode novi proizvodi, odnosno sirovina i materijala. Poveana eksploatacija prirodnih sirovina u obujmu, vrstama materijala te udaljenosti od mjesta izvora do mjesta obrade tih materijala ve je dovela, ili e uskoro dovesti do krize prirodnih resursa. Zbog rasti svijesti o ogranienosti prirodnih resursa u industriji i svakodnevnom ivotu sve veu vanost dobiva odrivo koritenje, uporaba, odnosno gospodarenje materijalima, a jedan od iznimno vanih segmenata tog pristupa je odrivo, integrirano gospodarenje otpadom. Gospodarenje otpadom je odmak od koncepta zbrinjavanja otpada koji je otpad tretirao kao neugodan problem koji se 'rjeava' udaljavanjem od oiju javnosti i odlaganjem neobraenog, sirovog otpada na vie li manje ureenom prostoru. Naalost ogromne koliine otpada su zbog takve politike zavrile u prirodi i kod ljudi stvorile loe navike odlaganja otpada. Zato su u Hrvatskoj posebno ugroena podruja kra, gdje se odlaganjem otpada u krke jame ugroava ne samo priroda i ivotinjski svijet, nego se zagauju podzemni tokovi voda i kilometrima daleko od izvora zagaenja. Koncept integriranog gospodarenja otpadom otpad tretira kao iznimno vrijednu sekundarnu sirovinu koja ima svoju materijalnu, ekoloku i socijalnu vrijednost, ili dimenziju. Dematerijalizacija otpada podrazumijeva reformu od linearnog puta (odlaganje na deponij) u kruni tok/ciklus koji ponovo koristi materijale. Organizacijska reforma u sustavu gospodarenja otpadom okolino problematino smee pretvara u cijeli niz vrijednih sekundarnih sirovina koje potiu razvoj industrija koje se bave obradom tog otpada, zapoljavanje veeg broja ljudi, smanjenje ekolokog pritiska u smislu oneienja sastavnih komponenti okolia, ali i smanjenje potrebe za uzimanjem sirovina iz prirode.

15

Ljudska prava i drutvena pravda

Pitanje socijalne pravde ili socijalne odrivosti temelj je na kojem poiva ideja odrivog razvoja. Nema dugorono odrivog drutva ukoliko se ne potuje naelo jednakih pravila za sve. Socijalna odrivost mogua je samo u drutvu u kojem su svi jednakopravni. Osim jednakopravnosti koju u pravnom smislu osiguravaju temeljni pravni akti drave, Ustav, organski i drugi zakoni te podzakonski propisi, nuno je jednakopravnost pred zakonom primijeniti u praksi, a to u Hrvatskoj u okruenju neuinkovite i korumpirane uprave i pravosua, naalost, nije sluaj. U Hrvatskoj pravila igre, jednostavno, nisu jednaka za sve. Iako su svi graani i graanke Republike Hrvatske pred Ustavom i zakonima jednaki, u stvarnosti nije tako. Tek kada Hrvatska postane drava u kojoj vrijede jednaka pravila za sve, bit e mogu gospodarski, socijalni i ekoloki razvoj. Tek kad graanke i graani Hrvatske ponu svakodnevno prakticirati aktivno graanstvo, imati svijest o vlastitoj drutvenoj odgovornosti i pravima, zaivjet e drutvo socijalne odrivosti i pravde. Promicanje ideje odrivog, aktivnog graanstva, potivanja, zatite i ispunjenja ljudskih prava kao kvalitetnog korektivnog faktora politike je naa politika obaveza. Jednakost pred zakonom se treba osigurati temeljitom reformom dravne uprave i pravosua, tijela javne vlasti na nain da uprava postane stvarni, uinkovit, transparentan i pravedan servis svih graanki i graana koji u optimalnom vremenskom roku prema jednostavnim procedurama i jednakim kriterijima propisanima nedvosmislenim odredbama zakona rjeava stvari graana. Pravosuu je potrebno vratiti poloaj vlasti koje ima korektivnu ulogu nad svim drutvenim procesima i odnosima te koje neovisno i pravedno odgovara na potrebe graana. To je mogue uvoenjem i primjenom sustava upravljanja projektima te valorizacijom rada inovnika prema unaprijed definiranim, transparentnim i mjerljivim kriterijima, kao i unapreenjem rada sudova. Stranka e ustrajno raditi na reformi dravne uprave i pravosua kako bi dravna uprava i sudovi na ispravan i efikasan nain odgovorili na prava graana. Oni i one koji/koje rade i potuju zakone bit e nagraeni/nagraene, oni/one koji i koje ne rade i ne potuju zakone morat e otii. Reforma dravne uprave kao servisa graanki i graana mora biti i logina informatika reforma. Drava mora informatiki povezati sve svoje baze podataka i graane/graanke ne smije traiti dokumente koji su u njenom posjedu, odnosno u informatikim bazama drave. Sudska praksa mora biti dostupna svim graanima kako bi svatko mogao znati to hrvatski sudovi jame graanima. Jednaki opseg prava kojeg jami Ustav Republike Hrvatske i meunarodni pravni izvori mora biti osiguran svima, i manjinama i veini. Drava pokazuje razinu razvijenosti civilnih vrijednosti potivanjem razliitosti, manjina i najslabijih lanova i lanica drutva.

16

Socijalna pravda i socijalna odrivost grade se drutvenom edukacijom, javnim kampanjama za politiko osnaivanje depriviranih ili neravnopravnih drutvenih skupina, provedbom politike paritetne demokracije, te jaanjem i osnaivanjem institucija i organizacija civilnog drutva koje rade na pitanjima ljudskih prava, socijalne pravde, prava na slobodu, prava na zdravlje, prava na sigurnu i mirnu starost i openito meugeneracijske solidarnosti te prava na rad i zatitu radnika. Stranka e sve svoje znanje i resurse upregnuti u potivanje, zatitu i ispunjenje ljudskih prava, osiguranje socijalnih prava svojih graana i graanki, a posebno jedno od osnovnih, u Republici Hrvatskoj najugroenijih prava prava na rad. Radit emo na reformi birokratizirane uprave i neuinkovitog pravosua te stvaranju poticajnog okruenja za poduzetnitvo kako bi potaknuli kreiranje zdravog, modernog i propulzivnog gospodarstva. Osigurat emo da nai graani ive jednaki u pravima, slobodni i dostojanstveni u drutvu gdje je svaki pojedinac jednako vrijedan, u kojemu ima mjesta za sve i koje se temelji na naelu vladavine prava.

17

Gospodarstvo
Odrivo gospodarstvo poiva na ideji socijalno ekolokog trinog modela. Drava mjerama dravnog intervencionizma odreuje strategiju gospodarskog razvoja i sektorske strategije te kao regulator nadzire provedbu pravedne trine utakmice izmeu investitora koji realiziraju pojedinane projekte iz planova i strategija. Drava moe biti gospodarski uspjena samo ako zna koji joj je cilj te na koji e nain, s kojim sredstvima i u kojim rokovima doi do tog cilja. Nema uspjenog drutva i drave koja ne zna to hoe, koja svoje ciljeve ne pretoi u realne strategije i koja sustavno i odgovorno ne radi na provedbi usvojenih strategija i planova. Aktualno stanje hrvatskog gospodarstva je neodrivo. Sve manje ljudi radi, a sve vie ljudi je u statusu izdravanih. Stupanj zaposlenosti u realnom sektoru je meu najniima u Evropi. Logina posljedica toga je sve vei pritisak nezaposlenosti to postaje jedna od kljunih strukturnih disproporcija gospodarstva, ali i veine drugih podruja drutvenog ivota. I ono malo zaposlenih sve vie se pomie prema sektoru usluga, a dramatino se smanjuje broj zaposlenih u primarnom i sekundarnom sektoru (naroito u industriji). Shvaanja da e automatizam trita sam proizvesti poeljne ekonomske rezultate, vjerovanje da drava tu nema to raditi, pokazuje se temeljito pogrenim. Pretvorbom i privatizacijom 'proizveden' je domai i strani kapital koji je trebao preuzeti na sebe brigu oko razvoja hrvatskog gospodarstva. To se, na alost, nije dogodilo jer je taj novi kapital samo rijetko bio 'razvojni kapital', posebno 'odrivo razvojni', a najee je bio 'pekulativni kapital' kojemu je razvojnost i javni interes potpuno stran. Zato je kljuan zadatak ORAH-a da sustavno radi na smanjenju svih oblika neodrivosti unutar hrvatskog gospodarstva. Obaveza drave, odnosno politikih struktura je da uz pomo strune i zainteresirane javnosti uspostavi okvir i plan razvoja drave i drutva openito te da ih sistematski pretoi u sektorske strategije. Obaveza politikih struktura je da odgovorno, sustavno i vjerodostojno provode politike i strategije razvoja na temelju kojih su dobile povjerenje graana/graanki na izborima. Strategija razvoja te sektorske strategije moraju biti konkretni, a ne kao do sada naelni dokumenti, dokumenti koji polaze od kvalitetne analize trenutne situacije, razrade stratekog okvira poboljanja postojeeg stanja, definicije ciljeva i taktika, odnosno konkretnih mjera i programa nunih za realizaciju tih ciljeva, rokova za provedbu, vremenskog plana provedbe strategije s razraenom dinamikom prioriteta djelovanja, konkretnih i preciznih financijskih instrumenata te aktera provedbe. Drava je regulator koji je duan nepristrano, bez pogodovanja, realizirati zacrtane i usvojene strategije i planove uz pomo investitora (privatnih ili javnih). Dravni intervencionizam nuan je u podruju stratekog planiranja i nadgradnje, a projekti investitora (bez obzira na njihov vlasniki predznak) moraju biti u skladu s razvojnim planovima drave. Ne smije se nastaviti uhodana hrvatska praksa, vidljiva posebice u podruju prostornog planiranja kao jednog od najvanijih segmenata stratekog planiranja drave, da se lokalne i dravne strategije i planovi prilagoavaju eljama i zahtjevima 18

investitora. Dogaa li se to zbog nesposobnosti, bezidejnosti, pogodovanja i korupcije - svejedno je. Takav pristup u direktnoj je suprotnosti s politikom kao poslom u javnom interesu. Dugoroni odrivi gospodarski razvoj nemogu je bez mjera dravnog intervencionizma u podruju stratekog planiranja. To je temeljna zadaa politikih struktura kroz strategije razvoja braniti javni, a ne privatni, stranaki ili partikularni interes. Zbog toga je strateko planiranje uz dinaminu, stvarnu, a ne samo formalnu, i kvalitetno pripremljenu javnu raspravu temeljni preduvjet politike shvaene kao posla u javnom interesu. Izostanak stratekog planiranja u upravljanju dravom ili niim razinama vlasti irom otvara vrata korupciji, pogodovanju privatnim i partikularnim interesima koji se proglaavaju vitalnim stratekim interesima drave i drutva. Uz strateki pristup odrivo gospodarstvo zahtijeva jake demokratske institucije koje adekvatno i nepristrano reguliraju trine procese, kontrolu teta i djelominu redistribuciju drutvenog proizvoda u svrhu solidarnosti meu ljudima te zatite prirode i okolia. Drutvo e biti gospodarski uspjeno kada bude imalo dravnu upravu koja je u poslovnom i financijskom smislu efikasan servis graana/graanki i gospodarstva. Hrvatska dravna uprava je glomazna, neuinkovita i skupa. Racionalizacija e se provesti uvoenjem i primjenom sustava upravljanja projektima te valorizacijom rada inovnika prema unaprijed definiranim, transparentnim i mjerljivim kriterijima, ukidanjem upanija, osnivanjem etiri regije i drastinim smanjenjem broja jedinica lokalne samouprave i to prema principu fiskalne samostalnosti. Ova reforma lokalne i regionalne samouprave zahtjeva i cjelovitu financijsku decentralizaciju koju mora slijediti i financijska odgovornost za upravljanje decentraliziranim sredstvima od strane jedinica lokalne samouprave i novoosnovanih regija. Umjesto upanija pokretai gospodarskog razvoja postat e regije. Koncept bioregionalne ekonomije podrazumijeva provedbu strategije gospodarskog razvoja regije koja poiva na dostupnosti resursa (materijala nunog za pokretanje industrijske proizvodnje), prometnoj, komunalnoj i tehnolokoj infrastrukturi te ljudskim resursima. Primjerice, istona regija Hrvatske (slavonske upanije) je poljoprivredna regija koja stoga ima strateke predispozicije za prehrambenu, ali i drvnu preraivaku industriju, realizaciju veeg broja BE-TO projekata (dobivanje toplinske i elektrine energije iz poljoprivredne i djelomino umske biomase), bioplinskih projekata kao i proizvodnje biogoriva (biodizela i bioetanola). Ovi projekti u ovoj regiji realno su ostvarivi kao mali ili srednje veliki projekti i iz pozicije tehnoloke i komunalne infrastrukture te ljudskih resursa. Dobar strateki plan poiva na jednostavnosti, zdravom razumu i logici. Nije logino da drava strateki potie vie od etiri kljune strateke djelatnosti po regiji. Bioregionalni ekonomski strateki pristup je odrivo gospodarstvo za ljude, zajednicu i prirodu. Razvoj regije kroz prioritetna podruja djelovanja u regijama temeljit e se na konkretnim statistikim pokazateljima i strunoj analizi, od nezaposlenosti i strukture nezaposlenih, mogunosti zapoljavanja u drugim podrujima dodatne profesionalne prekvalifikacija, resursa i stratekih prednosti, infrastrukture i postojeih kapaciteta. 19

Znanost i obrazovanje za odrivi razvoj

U programima svih politikih stranaka nalazimo naglaeni interes za sektor obrazovanja i znanosti. Mnogi od politikih aktera zaduenih za sektor esto koriste izraze tipa 'drutvo znanja' ili 'zemlja znanja' ili se hvale kako imamo najbolji sustav obrazovanja u okruenju. Nemamo, naalost, dobar sustav obrazovanja ni znanosti. Filozofija odrivog razvoja podrazumijeva, i temelji se, na visoko kvalitetnom obrazovnom i znanstvenom sektoru. Odrivi razvitak nee se realizirati u praksi spontano bez utjecaja ljudi. Da bi ljudi razumjeli to je sutina odrivog razvoja trebaju biti obrazovani. Naravno, ne samo u smislu posjedovanja ove ili one diplome, formalnog stupnja obrazovanja, ve u obliku znanja, sposobnosti kritikog propitivanja stvarnosti koja nas okruuje i iz toga izvedene orijentiranosti prema promjenama. U sektorima obrazovanja i znanosti, cijenei ih kljunima za ostvarenje svog politikog programa, stranka e razvijati javne politike usmjerene: Razvijanju kritiko-eksperimentalnog tipa obrazovanja; u sreditu procesa je polaznik i njegov individualni intelektualni razvitak; ne zapamivanje injenica i njihovo reproduciranje ve istraivalaki proces razvoja umnih i psihofizikih sposobnosti; Poticanju dijaloga, komunikacije, meu dionicima obrazovnog procesa kao kljunog elementa u razvoju odnosa u smjeru subjekt-subjekt umjesto sada dominirajuih odnosa subjektobjekt; Unaprjeenju odgojne dimenzije obrazovnog procesa; naglaavanje sustava vrijednosti koji ljudsku zajednicu vidi kao conditio sine qua non ni osobnog prosperiteta i uspjenosti; ne moe se osobna afirmacija uozbiljiti izvan i mimo konteksta zajednice, dakle, javnog; Poticanju svih znanstvenih procesa s posebnim naglaskom na one koji doprinose odrivom razvoju; u podruju drutvenih znanosti vrijednosni sustav odrivog razvoja (ne konzumerizam, ne egoizam, ne ja sam najpametniji, ve aktivno i odgovorno graanstvo i razumijevanje kompleksnosti odrivog razvoja); Oivotvorenju koncepta cijelo-ivotnog obrazovanja; ukupni tehnoloki i ekonomski dinamizam suvremenog svijeta, stalna tranzicija i napori za nalaenje ravnotee cijelo-ivotno obrazovanje promoviraju u kljuan uvjet budue uspjenosti; Unaprijed promiljanje potreba za pojedinim deficitarnim zanimanjima u redovnoj komunikaciji s gospodarstvom te modificiranje obrazovnih procesa u smjeru potreba na tritu. Autonomija pojedinog sveuilita ne podrazumijeva nekontrolirani upis studenata i nekontrolirano otvaranje razliitih studija stoga upravo navedene stavke moraju biti usuglaene s potrebama u drutvu, zajednici i gospodarstvu; Poticanje kreativnog i istraivakog rada na svim razinama te praenje i pomo pri implementaciji rezultata takvih istraivanja (zatita patenata, komercijalizacija izuma) izuzetno je vaan dio dravne obrazovne politike; 20

Nadziranje i praenje nadarenih uenika i studenata, prepoznavanje istih kao potencijala koji e pridonijeti razvoju dravne ne smije niti u kojem sluaju biti prekinuto, jer tada dugogodinje ulaganje u pojedince iskoritava neka druga drava; S druge strane, financiranje edukacija u inozemstvu nadarenih pojedinaca mora imati jasnu viziju, misiju i strategiju implementacije steenih znanja u vlastitoj dravi, jer se u protivnom radi o nepovratnom gubitku novca ega smo esto svjedoci.

21

Zatita okolia
Zatita okolia u politici i javnosti najee se tretira kao troak, namet optereenom gospodarstvu, a ne kao prilika za novi gospodarski razvoj. Neosporna je injenica da ulaganje u standarde zatite okolia nije jeftino ili besplatno, ali ti standardi u dugoronom smislu donose ekonomske koristi za investitore, i u smislu utede temeljnih resursa i materijala za proizvodnju, i u smislu izbjegavanja plaanja kazni i odteta. U drutvenom smislu smanjuju se trokovi zdravstva za lijeenje fizikih i psihikih bolesti uzrokovanih tetnim imbenicima iz okolia, raste zadovoljstvo lokalnog stanovnitva i razumijevanje proizvodne politike industrija u njihovoj blizini. Neosporna je injenica da nema odrivog gospodarskog razvoja bez potivanja standarda zatite okolia, ali nema ni kvalitetne politike zatite okolia bez konkretnih financijskih instrumenata koji su rezultat gospodarskog razvoja. Pred Republikom Hrvatskom kao lanicom Europske Unije velike su i financijski izuzetno zahtjevne obaveze u podruju zatite okolia i prirode u sljedeih desetak godina. Financijski najtee obaveze nalaze se u sektorima gospodarenja otpadom, proiavanja otpadnih voda te smanjenja emisija i oneienja iz industrija. U Hrvatskoj ne postoji sustav gospodarenja otpadom. Komunalni otpad se u veini gradova i opina neobraen odlae na vie ili manje ureene deponije otpada, uglavnom ne postoji primarna selekcija korisnih vrsta otpada, ne postoji nijedno postrojenje za termiku obradu bilo komunalnog, bilo opasnog otpada, nije izgraen nijedan centar za gospodarenje otpadom, a u sustavu gospodarenja tzv. posebnim kategorijama otpada ne postoje trini principi, ve se sustav financira putem Fonda za zatitu okolia i energetsku uinkovitost ije je netransparentno i koruptivno poslovanje ve godinama predmet veeg broja istraga Dravnog odvjetnitva. Slina je situacija i u vodnom sektoru. Nekontrolirano i bezobzirno ljunarenje ugroava vrijedne podzemne vodne resurse, 50% stanovnitva nije prikljueno na kanalizacijske sustava, uglavnom se ne proiavaju otpadne vode, gubici u vodovodnim mreama dosiu 40% i vie posto u veini gradova i opina, prisutno je komunalno i industrijsko oneienje nadzemnih i podzemnih voda, neodrivo se koriste vode u gospodarstvu i svakodnevnom ivotu, ne provode se mjere aktivne i pasivne zatite voda, netransparentno se troe sredstava Hrvatskih voda - neki su od problema vodnog sektora u Hrvatskoj. U sljedeih pet godina velika industrijska postrojenja moraju unaprijediti svoj nain rada i osigurati najbolju raspoloivu tehniku kako bi dobili tzv. okolinu dozvolu u cilju smanjenja industrijskog oneienja. To e biti teak i zahtjevan financijski zadatak za posrnulo hrvatsko gospodarstvo za koji je nuno pronai odrive modele financiranja. Hrvatska je 2013. godine ula i u EU sustav trgovanja emisijama staklenikih plinova koji obuhvaa sedamdesetak hrvatskih postrojenja iz podruja energetike i industrije. Financijska sredstva prikupljena na drabi moraju se koristiti transparentno i strateki za projekte smanjenja emisija staklenikih plinova (obnovljive izvore, energetsku efikasnost, projekte istije proizvodnje) i prilagodbu klimatskim promjenama. 22

Prilagodba europskim standardima zatite okolia za Hrvatsku nee biti jednostavan zadatak ni u financijskom, ali ni u administrativnom smislu jer administracija nije adekvatno struno i brojano popunjena, u odreenim sektorima (otpad i vode) postoje sumnje u interesnu povezanost administracije i pojedinih lobija, a u stanovnitvu prevladava dojam da izostaje stvarna politika volja za uvoenje reda i transparentnosti u sustav financiranja ovih projekata. Zbog toga Hrvatska e se vjerojatno prikljuiti lanicama koje plaaju financijske penale zbog neispunjavanja obaveza i EU okolinih direktiva. Vremena je malo, obaveze su velike, a okolina pitanja jo uvijek se u hrvatskoj politici ne smatraju prioritetnim politikim pitanjima. Obaveza politikih struktura je da aktivno i planski rade na provedbi komunalnih infrastrukturnih projekata iz podruja zatite okolia, na uspostavi potene i uinkovite administracije te transparentnom troenju parafiskalnih sredstava namijenjenih za podizanje standarda zatite okolia. Jedna od naih kljunih zadaa je i rad na podizanju potpore ukupnog stanovnitva ovim projektima jer bez toga nema uinkovite zatite okolia. Nedjeljivi dio zatite ukupnog okolia je i odrivost gradnje i organizacija svih namjena prostora. Dananji urbanizam sveo se na infrastrukturno servisiranje pogreno i povrno postavljenih odnosa u prostoru koji esto zanemaruju suvremene standarde i osnovne zahtjeve za kvalitetan ivot graana. Prisutan je opi nedostatak urbanistikog promiljanja koje bi obuhvatilo humanije prostorne relacije. Poremeeni drutveni odnosi uvjetuju oblikovanje takve ire prostorne slike koja danas spontano nastaje spajanjem pojedinanih situacija i to unutar cjeline definirane zakonom koji daje primat privatnom pojedinanom, a ne toj cjelini. Drugim rijeima, osnovni nedostatak dananjeg urbanizma u Republici Hrvatskoj je upravo nedostatak samog urbanizma koji vizionarski razvija odrive prostorne cjeline - meusobno usklaene na svim razinama. Nepostojanje upravo tih vizija koje osmiljavaju suvremene gradove kao sustave koji se sastoje od puno veih prostornih jedinica od pojedinanih, tj. privatnih, urodilo je prostorom koji je nefunkcionalni kola meusobno neusklaenih i nekontekstualnih tokastih situacija u prostoru. Potrebno je vratiti u sustav primat vizionarskom osmiljavanju gradova, naselja i prirodnog okolia iji usklaen razvoj stvara nove vrijednosti uz ouvanje postojeih resursa, to je osnovna odlika razvoja naprednog odrivog drutva. Tako ureene prostorne relacije tada poinju pozitivno usmjeravati i drutvene odnose. Urbanizam ne bi smio biti tehniki servis za rjeavanje infrastrukture koja samo opskrbljuje ili prometno povezuje postojee krivo postavljene namjene prostora, ve osmiljavati i njihove relacije u smislu humanizacije okolia i koritenja postojeih resursa. Potrebno je umanjiti upravljanje prostora profitom i staviti humane principe i javni interes ispred pojedinanog, a propise definirati na nain da onemoguavaju daljnje pregraivanje i neplansko zgunjavanje tamo gdje kontekst to ne podrava. Svi postojei resursi trebaju doi pod sustavno upravljanje usmjereno ka odrivom razvoju cjelokupnog prostora.

23