Pedagogija teorija osposobljavanja

Josip Milat kolska knjiga, Zagreb, 2005.

PRVO POGLAVLJE: Znanstveno odreenje pedagogije osnovne naznake -pedagogija gr. paidagogos, nastalo od gr. pais, paidos to znai dijete, djeak + ago, again to znai oditi -paidagogos gr. !dje"o oditelj#, to je bio nazi za roba koji odi dijete s oga gospodara i brine se za njega, on nije $itelj, jer ni sa% nije obrazo an, ali o%og$&$je djetet$ stje"anje odre'enog isk$st a, !osposoblja a# ga za (i ot -$ antiko% )i%$ pedagogus je nazi za zarobljenog $enog *rka rob, k$&ni $itelj dje"e s oga gospodara, $i dijete i osposoblja a ga za s akodne ni (i ot -poja% pedagogija koji oznaa a znanost o odgoj$ $ eo je Jo+ann ,riedri"+ -erbart, nje%aki .ilozo., poetko% /0. st. -kao znanst ena dis"iplina poela se raz ijati $ o'enje% kolo anja kao op&e ob eze %ladi+ -ne postoji jedinst ena znanost o odgoj$, s$ re%eni znanst eni"i nis$ jedinst eni $ de.iniranj$ pedagogije, niti $ odre'enj$ pedagogije kao znanosti -pedagogija i znanost o odgoj$ nis$ istoznani"e -engl. education ob$+ a&a i odgoj i obrazo anje i jo %nogo toga, a to s$ razliiti poj%o i, ak i $ nje%akoj pedagogiji 1a 2je%aka je kolije ka pedagogije i ta%o s$ najbolji pedagozi3 postoje proble%i s ter%inologijo% -s i isti$ nede.iniranost poj%o a !odgoj# i !obrazo anje#, ali nitko i+ ne de.inira -ed$ka"ijska znanost sk$pni poja% za s e znanosti i znanst ene dis"ipline koje se ba e proble%i%a odgoja, obrazo anja, izobrazbe, osposoblja anja, $enja... -ed$ka"ija poja% koji objedinj$je poj%o e !odgoj#, !obrazo anje# i !$enje#, ali to nije rjeenje -naj e&i proble% je odre'enje poj%o a izobrazba, obrazo anje, odgoj, osposoblja anje, $enje -porazne injeni"e za pedagogij$4 odgoj, obrazo anje i izobrazba nis$ pre"izno ni jednoznano odre'eni, ak se i preklapaj$ -nepre"iznost i nejasno&a osno ni+ poj%o a idlji a je ak i $ 2je%akoj koja je kolije ka raz oja pedagogije kao znanosti -%nogi a$tori izbjega aj$ $porab$ poj%a !obrazo anje# 1neki predla($ njego o $kidanje3, a poja% !pedagogija# za%jenj$j$ poj%o% !znanost o odgoj$# ili !odgojna znanost# 1*5676896:::3 1

-o jeko $ linost ine tri osno na podr$ja, tri aspekta4 /. kogniti ni 1spoznajni, intelekt$alni3 2. konati ni 1a.ekti ni, oljni, e%oti no-so"ijalni3 ;. psi+o%otoriki 1%otoriki, %otorni3 -niz $ro'eni+, neraz ijeni+ sposobnosti 1dispozi"ija3 koje o jek sa sobo% donosi ro'enje% ine pojedini aspekt -aspekti s$ neod oji i, nije %og$&e djelo ati sa%o na jedan aspekt, djel$j$&i na jedan djel$je%o na preostala d a, a kad go ori%o o djelo anj$ na jedan aspekt, radi se zapra o o prete(no% djelo anj$ na taj jedan aspekt -pedagogija pro$a a zakonitosti pro"esa s r+o itog raz oja sposobnosti radi to $inko itijeg, ra"ionalnog osposoblja anja pojedin"a za (i ot i rad -osposoblja anje .$nk"ija pro"esa obrazo anja, izobrazbe i odgoja, te razliiti+ $ jeta i initelja koji 1i na koje3 razni% pedagoki% i dr$gi% pro"esi%a djel$j$ na o jeka tijeko% "ijeloga (i ota <7=> . 1<?, <@, 5Z, A, B3 -osposoblja anje je .$nk"ija obrazo anja, odgoja, izobrazbe, $ jeta i initelja $ pro"es$ kolo anja -to s$ $ jeti $enja po oljniji, to je ie initelja koji s$djel$j$ $ pro"es$ osposoblja anja, to je osposobljenost e&a i k alitetnija -pedagogija spada $ one dis"ipline koje s oj$ orijenta"ij$ %oraj$ stalno $s%jera ati i prilago'a ati znanst eno-te+noloki% i dr$t eni% pro%jena%a -jed a da se %og$ na&i d a $d(benika pedagogije $ koji%a lada potp$na s$glasnost o nji+o $ znanst eno% odre'enj$ -pedagogija %ora proiriti s$sta osno ni+ poj%o a i jednoznano i+ odrediti -iz razliiti+ iz ora se %o(e $t rditi s$glasnost de.iniranja pedagogije kao znanosti o odgoj$, ali je proble% to ni poja% !odgoj# nije jednoznano de.iniran -*iese"ke 1str C5., a kod Milata ;5.34 i%a li s r+e izba"iti iz $porabe poja% odgoja ili %$ se treba dati no o t$%aenje -pod poj%o% odgoj se podraz$%ije a toliko toga razliitog da on g$bi s oj obris -osi% poi%anja odgoja $ ire% i $(e% s%isl$, $ $porabi je i odgoj kao pro"es "jelo itog raz oja o jeka, odgoj kao initelj raz oja o jeka, odgoj kao lj$dska djelatnost, odgoj kao instit$"ija... -slino je i s odre'enje% poj%a obrazo anje, to nije sa%o proble% jezika, i%a%o odre'enja4 obrazo anje kao pro"es 1$s ajanje znanja, jetina i na ika3, obrazo anje kao stanje 1npr. i%a iroko obrazo anje3, obrazo anje kao rez$ltat pro"esa 1npr. i%a srednje obrazo anje3, obrazo anje kao instit$"ija 1obrazo na $stano a3 -iako je neodre'en i i%a %nogo razliiti+ de.ini"ija, goto o $ ijek se po ez$je sa znanje%, spoznajno% ko%ponento% linosti, razlik$je se od poj%a izobrazba -s jesni nepre"iznosti poj%o a odgoj i obrazo anje, %nogi se a$tori $%jesto nji+ sl$(e poj%o% $enje !$enje je nadre'eni poja% s i% 2

pedagoki% nastojanji%a. Mi pedagozi pro%atra%o o jeka kao bi&e koje tek $enje% postaje o jeko%# 1*iese"ke, str. D/., a kod Milata str. ;E., on ka(e da je taka poja% !$enje# isti kao !osposoblja anje#3 -proble%i s poj%o% !izobrazba# a$tori ka($ da je to s e to i%a str$ne radne, praktine, %an$alne akti nosti, kolo anje koje osposoblja a pojedin"a za odre'eni oblik %an$alnog, proiz odnog rada, a obrazo anje je kolo anje sa%o $ !op&i%# kola%a, Milat se ne sla(e -nije %og$&e nekoga odgajati bez obrazo anja niti obrazo ati nekoga, a da to ne $tjee na odgoj ponaanje, sta o e i interese -isto tako, odgajati i obrazo ati bez raz ijanja %otoriki+ sposobnosti, jetina, spretnosti $%ije&a iskazi anja praktine pri%jene znanja i djelo anja $ (i otno% okr$(j$, da no je pre ladani prist$p -osno na .$nk"ija kolo anja je osposoblja anje za (i ot, odnosno za $spjeno i sa%ostalno snala(enje $ odre'eno% (i otno% okr$(j$ -.$nk"ija srednje kole je osposoblja anje pojedin"a za $spjeno oba ljanje odre'enog oblika dr$t eno korisnog rada 1za zani%anje3 iFili za nasta ak kolo anja radi osposoblja anja za oba ljanje odre'enog 1slo(enijeg3 dr$t eno korisnog rada na ioj ili isokokolskoj razini -s r+a kolo anja nije stje"anje znanja, jetina, na ika, sta o a, interesa itd. radi nji+ sa%i+, e& radi raz ijanja, stje"anja sposobnosti nji+o a praktinog koritenja radi $spjenog zado olja anja egzisten"ijalni+ potreba -da bi dispozi"ije prerasle $ sposobnosti, jedini je $ jet je(ba ili akti nost rele antna za raz oj odre'ene sposobnosti, a raz oj sposobnosti je osposoblja anje -nitko se ne&e osposobiti za praktino iz o'enje bilo kojeg konkretnog rada i konkretne %otorike akti nosti sa%o na osno i znanja, e& sa%o na osno i konkretnog rada i konkretne %otorike akti nosti, znanje je jedna, ali ne i do oljna pretposta ka za raz oj %otorike -znati i $%jeti nije isto, a za $spjeno oba ljanje bilo kojeg rada alja i znati i $%jeti i +tjeti -pro"es kolo anja je pro"es $ koje% se dispozi"ije iz poten"ijalni+ sposobnosti pret araj$ $ .$nk"ionalne sposobnosti -ako (eli na+raniti o jeka za jedan dan, daj %$ rib$, ako ga (eli na+raniti za ita (i ot, osposobi ga da sa% $%ije lo iti rib$: -teorija obrazo anja spoznajna ko%ponenta -teorija odgoja konati na ko%ponenta -teorija izobrazbe psi+o%otorika ko%ponenta -kako s$ ta tri podr$ja neod oji a, to dokaz$je da je s ako pedagoko djelo anje $ osno i osposoblja anje -A2678<4 !Aenje blago $ na%a# 1/00C.34 kao osno a $enja $t r'ena s$ D potpornja4 -$iti znati 1obrazo anje J. M.3 -$iti initi 1izobrazba J. M.3 -$iti (i jeti zajedno 1odgoj J. M.3 -$iti biti -a s e to zajedno je osposoblja anje za (i ot i za sa%oosposoblja anje 1J. M.3 -naa pedagogija je pod $tje"aje% nje%aki+ a$tora, a kod nji+ poja% odgoj 1$ ire% znaenj$3 odgo ara poj%$ osposoblja anje 3

-zaklj$$je%o da4 /. osno ni poj%o i pedagogije nis$ jednoznano odre'eni 2. orijentirana je pr o pre%a raz oj$ kogniti ne s.ere linosti 1obrazo anje3, a tek onda konati ne 1odgoj3, a odgoj $zi%a kao r+o ni poja%, i de.inira se kao odgojna znanost. < raz oj$ psi+o%otorike s.ere linosti se goto o i ne raspra lja ;. ne odi do oljno ra$na o n$(ni% (i otni% potreba%a pojedin"a D. ba i se $gla no% op&eobrazo no% kolo%, ne ba i se proble%i%a pro.esionalnog kolo anja i osposoblja anja za rad, jo $ ijek $zi%a $ obzir d$aliza% 1od ojenost obrazo anja i rada3 5. ne%a $t r'en poja% koji bi se odnosio na raz oj psi+o%otoriki+ dispozi"ija C. podjela na teorij$ odgoja 1pedagogija3 i teorij$ obrazo anja 1didaktika3 je zastarjela E. ogrania a se na razdoblje djetinjst a i %ladenat a, iako se zala(e za kon"ep"ij$ "jelo(i otnog $enja, teorijski ga zane%ar$je -pregled poj%o a tradi"ionalne pedagogije4 /. <@*<J a3 $ ire% s%isl$ pro"es $k$pnog pedagokog djelo anja, ob$+ a&a s a tri podr$ja linosti b3 $ $(e% s%isl$ pro"es raz ijanja, .or%iranja sta o a i interesa, djelo anje sa%o na konati n$ s.er$ linosti 2. <?)GZ<HG2J6 a3 kao pro"es stje"anje znanja, jetina i na ika, ob$+ a&a s a tri podr$ja linosti b3 kao rez$ltat pro"esa steena znanja, jetine i na ike npr. i%ati srednje obrazo anje ili i%ati isoko obrazo anje -Milat predla(e o ak o odre'enje poj%o a4 /. <?)GZ<HG2J6 pro"es stje"anja znanja i raz ijanja intelekt$alni+ jetina i sposobnosti, odnosi se na spoznajno 1kogniti no3 podr$je 2. <@*<J pro"es .or%iranja sta o a, raz ijanja raz$%ni+ interesa, izgradnja e%o"ija, na ika, ponaanja, odnosi se na oljno 1konati no3 podr$je linosti ;. 5Z<?)GZ?G inae nije $ s$sta $ osno ni+ poj%o a tradi"ionalne pedagogije, to je pro"es raz ijanja psi+o%otoriki+ jetina, spretnosti i sposobnosti, odnosi se na psi+o%otoriko podr$je linosti D. <7=<7<?IJGHG2J6 nije $ s$sta $ osno ni+ poj%o a tradi"ionalne pedagogije, to je pro"es stje"anja znanja, intelekt$alni+ i %otoriki+ jetina, sposobnosti i $%ije&a, sta o a i raz$%ni+ interesa, s r+o ito se istodobno djel$je na s a tri podr$ja 5. <7=<7<?IJ62<7J rez$ltat pro"esa osposoblja anja -gnoseologija se ba i pro"eso% spoznaje, to je .ilozo.ska dis"iplina koja pro$a a pred%et, podrijetlo, %og$&nosti, grani"e, doseg i objekti n$ rijednost spoznajeK op&a teorija spoznaje -episte%ologija je dio gnoseologije koji se ba i zakonitosti%a i proble%i%a znanst ene spoznaje, s aka znanost %ora i%ati osno ne episte%oloke karakteristike, a tradi"ionalna pedagogija ne $do olja a episte%oloki% karakteristika%a znanosti

/. originalni proble% istra(i anja razlog postojanja odre'ene znanosti, %ora istra(i ati proble% koji ne istra($je niti jedna dr$ga znanost, $ s$ re%enoj pedagogiji pred%et istra(i anja s$ zakonitosti obrazo anja, odgoja i izobrazbe radi osposoblja anja lj$di 2. originalni pred%et istra(i anja podr$je ili aspekt st arnosti $ koje%$ odre'ena znanost istra($je, a koji%a se ne ba i niti jedna dr$ga znanost ;. %etode istra(i anja p$to i, naini siste%atskog post$panja koje odre'ena znanost pri%jenj$je $ otkri anj$ zakonitosti s og proble%a istra(i anja, $ s$ re%enoj pedagogiji koriste se %etode op&e %etodologije koje s$ prilago'ene proble%i%a, pred%et$, "ilj$ i zada"i%a istra(i anja pedagoki+ pro"esa D. %etodologija istra(i anja s e$k$pnost p$to a, post$paka, %etoda, te+nika, instr$%enata koji%a se znanost koristi $ istra(i anj$, $ o o% pogled$ se pedagogija ne razlik$je od dr$gi+ znanosti 5. ter%inologija s$sta poj%o a odre'ene znanosti koji s$ pre"izno, jasno i jednoznano odre'eni, $ s$ re%enoj pedagogiji to s$ obrazo anje, odgoj, izobrazba, osposoblja anje, osposobljenost, zati% so"ijaliza"ija, kola, nasta a, po$a anje, znanje, jetine, na ike, $%ije&a -pedagogija je po s ojoj s r+o itosti i pred%et$ dr$t eno-+$%anistika znanost -osno na .$nk"ija i s r+a s akog kolo anja je $s%jerena na osposoblja anje pojedin"a za $spjeno snala(enje $ (i otno% okr$(j$ -da bi (i jeli, %ora%o jesti, da bi jeli, %ora%o raditi, a da bi radili, %ora%o biti osposobljeni -osno na .$nk"ija pedagogije ne %o(e biti odgoj o jeka -s+ a&anje odgoja kao pro"esa osposoblja anja %o(e se $oiti jo od renesanse kod %nogi+ istakn$ti+ a$tora koji go ore o potrebi odgoja %ladi+ za rad, a to je zapra o osposoblja anje -s+ a&anje pedagogije kao znanosti o odgoj$ e& je da no pre ladano, pedagogija je znanost o osposoblja anj$, obrazo anje, odgoj i izobrazba zajedno ine pro"es osposoblja anja -osposoblja anje za rad, dr$t ene odnose, slobodno rije%e, sa%oosposoblja anje -pedagogija je znanost koja pro$a a zakonitosti pro"esa osposoblja anja lj$di za (i ot -"ilj pedagogije je istra(iti zakonitosti obrazo anja, odgoja i izobrazbe i na osno i spoznaja ti+ zakonitosti prona&i %e+aniza% to $inko itijeg osposoblja anja pojedin"a za (i ot -zada"i pedagogije s$4 /. istra(i anje zakonitosti pro"esa osposoblja anja 2. pronala(enje %e+aniza%a radi stalnog pobolja anja teorije i prakse osposoblja anja ;. stalno aloriziranje, redno anje, radi $napre'i anja i poboljanja $inko itosti osposoblja anja -te%eljne odredni"e pedagogije s$4 /. dr$t ena $ jeto anost obrazo anja, odgoja i izobrazbe jer se osposoblja anje $ ijek pro odi $ konkretno% dr$t $ i za konkretno dr$t o

2. do%inantna dr$t eno-politika orijenta"ija dr$t a $stroj kolskog s$sta a $t r'$je se $ parla%ent$ ;. razina znanst eno-te+noloke raz ijenosti dr$t a odre'$je str$kt$r$ osposoblja anja D. .$nk"ionalnost kolskog s$sta a i s$sta a progra%a 5. zajedniko djelo anje s i+ initelja osposoblja anja -pedagogija je op&a znanost o osposoblja anj$ lj$di -didaktika je posebna pedagogijska znanost koja pro$a a zakonitosti pro"esa nasta eK teorija s ake nasta e -%etodika je pojedinana znanost koja pro$a a zakonitosti pro"esa nasta e konkretnog pred%etaK teorija nasta e konkretnog pred%eta 1%etodika .izike, %etodika engleskog jezika...3 -ne%a znanosti koja $ s oji% istra(i anji%a ne koristi rez$ltate dr$gi+ znanosti, to se neka znanost ie koristi rez$ltati%a dr$gi+, to je njezina rijednost e&a -pedagogija je tako po ezana $ pr o% red$ s .ilozo.ijo%, psi+ologijo%, so"iologijo% i antropologijo%, zati% s prirodni%, te+niki% i po ijesni% znanosti%a i ergologijo% 1znanst ena organiza"ija rada3 R!GO POGLAVLJE: r"#tveno$povijesna di%enzija pedagogije kao i prakse i teorije osposobljavanja -pedagoki pro"esi s$ kao praksa pro o'eni od sa%og poetka raz oja o jeka, stariji s$ $ ijek ob$a ali %la'e za (i ot, osposoblja ali i+ za $spjeniji opstanak -pedagogija se, kao i e&ina dr$gi+ znanosti, pr o raz ila kao praksa, a zati% kao teorija i praksa -$ ijek je o isila o tren$tani% dr$t eni% odnosi%a, o gospodarski% $ jeti%a, so"ijalnoj str$kt$ri dr$t a i ladaj$&oj ideologiji -osno ni "ilj pedagokog djelo anja $ ijek je bio osposoblja anje pojedin"a prije s ega za rad i $spjeno snala(enje $ (i otno% okr$(enj$ -rad proiz odnja jest pro"es raz%jene o jeka i prirode -sa% o jek je prirodno bi&e priroda, rez$ltat njego og rada izradak je prera'ena priroda, proizlazi da s$ pro"es rada i pro"es proiz odnje zapra o pro"es raz%jene iz%e'$ prirode 1o jeka3 i prirode 1%aterijalnog s ijeta3, iz ega zaklj$$je%o da s$ to prirodni pro"esi, rad je sasta ni dio prirode i o jeka, sasta ni dio njego a bi&a -rad i osposoblja anje za rad stari s$ koliko i sa% o jek -osposoblja anje za (i ot $klj$$je i osposoblja anje za koritenje slobodnog re%ena i za sa%oosposoblja anje -osposoblja anje je pro"es $ koje% %ladi i neisk$sni $e od stariji+ isk$sni+, pro"es ra"ionalnog prenoenja sintetiziranog genera"ijskog isk$st a stariji+ na %lade -pro"es raz oja4 s aka genera"ija koristi se isk$st i%a s i+ pret+odni+ genera"ija i sa%a no i% genera"ija%a dodaje s oje no osteeno isk$st o -osposoblja anje je, kao i ita kolski s$sta , $ jeto ani pro"es koji o isi o karakteristika%a gospodarskog i dr$t eno-politikog s$sta a ze%lje, o k$lt$rnoj tradi"iji i razini gospodarske raz ijenosti -osno ni initelji s akog osposoblja anja koji $ jet$j$ i o koji%a o ise odgoj, obrazo anje i izobrazba s$4 6

/. o jek jer je on osno ni s$bjekt pro"esa osposoblja anja 2. rad jer je rad $ jet o jeko a opstanka i raz oja, is+odite, sadr(aj, sredst o i "ilj osposoblja anja ;. dr$t o jer je o jek dr$t eno bi&e, a pro"es kolo anja je dr$t eni pro"es ra"ionalnog prenoenja sintetiziranog isk$st a s i+ pret+odni+ genera"ija na %lade D. odnos dr$t a pre%a osno ni% odredni"a%a jer o ladaj$&oj ideologiji $ odre'eno% dr$t $ o isi odnos pre%a o jek$ kao jedinki, pre%a rad$ i dr$t $ $ "jelini i s ti% $ sklad$ $t r'$j$ se "ilje i i zada"i obrazo anja, odgoja i izobrazbe 5. %e'$sobni odnos osno ni+ odredni"a o odnos$ o jeka pre%a rad$ i dr$t $, o odnos$ dr$t a pre%a pojedin"$ i rad$ o isi karakter, k aliteta i ost ari anje "ilje a i zadatka s akog odgoja, obrazo anja i izobrazbe, tijeko% po ijesnog raz oja dr$t a %ijenjao se i odnos dr$t a pre%a obrazo anj$, odgoj$ i izobrazbi, a o o s$ neke teorije4 /. teorija raz oja linosti karakteristika antike odgoj i obrazo anje $s%jereni na pojedin"a +ar%onijska linost, a ne osposoblja anje za rad 2. teorija pripre%anja za (i ot karakteristika srednjeg ijeka da bi bio posl$an podanik dr$t a treba se prilagoditi dr$t $ i dr$t enoj okolini ;. teorija osposoblja anja za (i ot karakteristika ind$strijske ere nije pri%arno prilago'a ati se dr$t $, e& osposoblja ati za pro%jene jer dr$t o treba i %ijenjati, osno na pedagoka rijednost je osposoblja anje za akti an odnos pre%a okolini, za+tije a prod$(a anje op&eg obrazo anja i pro.esionalno osposoblja anje D. teorija "jelo(i otnog osposoblja anja karakteristika sadanjosti i b$d$&nosti niti jedna kola ne osposoblja a pojedin"a za "ijeli radni ijek niti za ita (i ot, za+tje za "jelo(i otni% $enje% je za+tje da o jek $ s o% redo ito% kolo anj$ b$de osposobljen da kasnije %o(e sa% sebe dalje osposoblja ati -Milat i *iese"ke se sla($ da je !rad pr i i osno ni $ jet s ega lj$dskog (i ota i to $ tolikoj %jeri da $ stano ito% s%isl$ %ora%o re&i4 rad je st orio sa%og o jeka# -neod oji ost pedagoki+ pro"esa 1obrazo anja, odgoja i izobrazbe3 i pro"esa rada, %e'$ti% danas, na(alost, osposoblja anje za proiz odni rad nije priznato kao sasta ni dio op&eg obrazo anja, to se idi iz polo(aja radnog i te+nikog osposoblja anja kao nasta nog sadr(aja 1te+nika k$lt$ra kao nasta ni pred%et $ $k$pno% /2-godinje% kolo anj$ zast$pljena je sa sa%o /D0 sati, odnosno 0./2L od $k$pne nasta e, to je daleko naj%anje $ 6$ropi. G %i (i i%o $ 2/. st., stolje&$ isoke te+nologije $ koje% te+nika i te+nologija odre'$j$ nain i k alitet$ o jeko a (i ota:3 -raz oj osposoblja anja za rad4 -osposoblja anje se pro odilo $ pro"es$ rada i bilo je njego sasta ni dio -pri$a anje 1zasni a se na sposobnosti o jeka da i%itira3 bilo je jedini oblik osposoblja anja

/. $ doba aristokra"ije se poja lj$j$ i pr e kole 1gr. shole3, .iziki i proiz odni rad oba ljaj$ robo i, !nelj$di#, taka rad ne%a rijednosti i nije dostojan aristokrata, taka rad je sra%otan za o jeka -tada nastaj$ d ije pedagoke teorije4 teorija .or%iranja linosti i teorija pripre%anja pojedin"a za (i ot -osno na karakteristika antikog odgoja, obrazo anja i izobrazbe bila je $ to%e to s$ od ojeni od rada i nis$ $ .$nk"iji rada 2. i $ .e$daliz%$ s$ odgoj, obrazo anje i izobrazba od ojeni od rada, .iziki rad oba ljaj$ k%eto i, ne%a osposoblja anja za rad, s aki stale( i%a s oj tip odgoja, ple%st o se osposoblja a sa%o za ja+anje, pli anje, %ae anje, lo , pjesnit o i a+, ni pis%enost nije bila ob ezna -s e&eniki stale( osposoblja a sa%o $ intelekt$alno% i %oralno% aspekt$ $ d$+$ kr&anst a4 gra%atika, retorika, dijalektika, arit%etika, astrono%ija, teorija glazbe, ne%a ni tjelesnog, ni estetskog ni radnog osposoblja anja -odgoj i obrazo anje s$ pri ilegija s e&enika, s e kole bile s$ pod strogi% nadzoro% 8rk e, s e&enst o zago ara odgoj i osposoblja anje za rad k%etske dje"e, ali ga ne pro odi ;. $ srednje% ijek$ ne%a ob eznog odgoja i obrazo anja, ne%a ni ob ezni+ kola, osposoblja anja za rad, k aliteta obrazo anja bila je e&a to je bila $daljenija od rada, i ie kole i .ak$lteti daleko s$ od rada D. raz oje% grado a, obrtnit a i trgo ina 1/2. i /;. st.3 poinj$ se osni ati kole $ koji%a s$ se osposoblja ali obrtni"i i to $ pro"es$ rada s jako %alo intelekt$alni+ akti nosti i sadr(aja, te kole nis$ bile pod $tje"aje% 8rk e 5. $ +$%aniz%$ i renesansi 1/D., /5. i /C. st.3 raz ija se znanost, poinje raz oj te+nike, ali pra i% obrazo anje% jo $ ijek se s%atra ono obrazo anje iz doba antike, radni odgoj nije i%ao a(n$ $log$ C. raz oje% pros jetiteljst a 1/E. i /M. st.3 dolazi do pro%jena $ odgojno-obrazo noj praksi, raz ija se i str$no obrazo anje koje i%a ele%ente osposoblja anja za rad, gra'anska klasa tra(i od ajanje kole od $tje"aja 8rk e, oslobo'enje k%eto a i jednako pra o obrazo anja za s e to s$ zae"i %aso nog kolo anja i osposoblja anja za rad -ot araj$ se ob ezne p$ke kole, %aso ne ni(e str$ne obrtnike kole za radnik$ dje"$, klasine irealne gi%nazije, ie i isoke kole i .ak$lteti za dje"$ po lateni+ sloje a -p$ke 1osno ne3 kole s$ na%ijenjene s i%a i besplatne s$, kao i egrtske kole $ koji%a se osposoblja a radnit o za %an$alni rad, s e ostale kole se pla&aj$ -poja% obrazo anje se poja lj$je $ nje%akoj pedagogiji $ /M. st. -s ako kolo anje za rad s%atralo se str$ni% i %anje rijedni% od klasinog E. $ 2je%akoj $ 20. stolje&$ nastaje radna kola, $ nasta no% plan$ i progra%$ i%a r$ni rad kao nasta ni pred%et, poinj$ se i osposoblja ati nasta ni"i praktine nasta e, o e kole s$ na%ijenjene $ pr o% red$ radnikoj dje"i -te+nika je postala sasta ni dio o jeko og (i ota, n$(no je biti te+niki obrazo an i osposobljen

-ne $zi%a se $ obzir potreba $ o'enja te+niki+ sadr(aja $ ob ezne progra%e op&eobrazo ni+ kola -$ pedagogiji ne%a jedinst eni+ sta o a o odnos$ op&eg i str$nog obrazo anja -poj%o i obrazo anje i odgoj i%aj$ s oj raz oj $ anti"i, antiko obrazo anje je bilo na%ijenjeno aristokra"iji i nazi alo se eukyklios paideia, a t orile s$ ga logika, .izika, glazba, geo%etrija i astrono%ija -+$%anistiko obrazo anje nastalo je $ renesansi kao s$protnost katoliko% teoloko% obrazo anj$, to je zapra o op&e obrazo anje -s$ re%eno dr$t o $ +$%anistiko obrazo anje $klj$$je i radnote+niko obrazo anje -podjela na op&e i str$no obrazo anje ja lja se $ doba raz oja gra'anskog dr$t a -organiziraj$ se tri tipa kolo anja4 /. na%ijenjen osposoblja anj$ neposredni+ iz ritelja proiz odnog rada, $sko str$no obrazo anje, ob$+ a&a proiz odni rad i te+nologij$, $z %ini%$% sadr(aja op&eg obrazo anja 2. na%ijenjen str$no-te+nikoj eliti, ob$+ a&a organizatore i te+niko-r$ko oditeljski sloj $ proiz odnji, iroko str$no, ali i realno obrazo anje ;. na%ijenjen dr$t enoj eliti, okosni"a %$ je klasino-+$%anistika s ele%enti%a realnog i str$nog, ali ne i proiz odnog, $ srednjoj 6$ropi ie ne postoji $ to% oblik$, $ )- postoji: -realno obrazo anje sa sadr(aji%a prirodni+ znanosti i %ate%atike -trebalo je pro&i %nogo re%ena dok se nije s+ atilo da ne%a bitne razlike iz%e'$ realnog i +$%anistikog 1op&eg3 obrazo anja -poja% str$no obrazo anje se trans.or%ira i za%jenj$je poj%o% pro.esionalno obrazo anje -op&e obrazo anje pret+odi pro.esionalno% i sasta ni"a je pro.esionalnog osposoblja anja -$ posljednji% desetlje&i%a se i proiz odni rad pri+ a&a kao op&eobrazo na kategorija -trebaj$ se $kin$ti razlike iz%e'$ %an$alnog i intelekt$alnog rada -izni%na didaktika i pedagoka rijednost polite+nikog obrazo anja -+$%aniza% se ne %o(e zado oljiti sa%o intelekt$alni% obrazo anje% -op&e obrazo anje %ora o%og$&iti raz oj s estrane linosti, osposoblja anje za rad, za dr$t ene odnose, za slobodno rije%e i za sa%oosposoblja anje, a to se ne %o(e posti&i tradi"ionalni% op&i% obrazo anje% -op&e obrazo anje, ob ezno kolo anje danas %ora i%ati sadr(aje koje &e s ako% pojedin"$ o%og$&iti stje"anje iroke lepeze pis%enosti, a to s$ o e pis%enosti4 /. ling istika sposobnost go orne i pisane ko%$nika"ije na %aterinsko% jezik$ i na strani% jezi"i%a 2. dr$t ena sposobnost (i ota $ obitelji te $(oj i iroj dr$t enoj zajedni"i ;. prirodoznanst ena sposobnost t$%aenja i raz$%ije anja osno ni+ prirodni+ zakona i poja a

D. %ate%atika sposobnost raz$%ije anja k antitati ni+ odnosa i logikog %iljenja 5. te+niko-te+noloka sposobnost koritenja te+nike, $pra ljanja i raz$%ije anja te sposobnost rada s te+niko% C. in.or%atika sposobnost koritenja in.or%a"ijskoko%$nika"ijski+ te+nologija E. $%jetnika sposobnost estetskog i $%jetnikog redno anja $%jetniki+ djela i raz ijanje interesa za $%jetnost M. e%o"ionalna sposobnost odjelji anja e%o"ija od raz$%skog pros$'i anja i ponaanja 0. etika sposobnost redno anja etiki+ rijednosti i etikog ponaanja /0. so"ijalna sposobnost (i ljenja $ pl$ralno%, %$ltik$lt$ralno% dr$t $ //. ko%$nika"ijska sposobnost ra"ionalnog koritenja s i+ oblika sporaz$%ije anja /2. ekono%ska sposobnost ra"ionalnog koritenja sredsta a, %aterijala, energije i re%ena /;. kogniti na sposobnost ra"ionalnog, st aralakog i kritikog %iljenja /D. psi+o%otorika sposobnost praktinog rada, spretnost i jetina praktinog djelo anja &RE'E POGLAVLJE: Pedago#ki razvoj li(nosti -pred%et pedagogije nije strogo odre'en, ba i se raz oje% o jeka kao i %noge dr$ge znanosti -Jo+n @eNeO 17G@ /0.F20. st.3 pojedina" izoliran od dr$t a ne bi %ogao postojati, odgoj i obrazo anje za so"ijalni (i ot i%aj$ isto znaenje kao +rana i raz%no(a anje za .izioloki -proble%i raz oja o jeka kao radnog bi&a, osposoblja anje za rad, a ti%e i za !sa%ostalan# (i ot, pred%et s$ znanst enog podr$ja pedagogije -na raz oj linosti djel$je %nogo i%benika4 /. okolina $ kojoj se pojedina" raz ija 2. nasljedne osobine ;. osobna akti nost pojedin"a -raz ile s$ se d ije osno ne teorije pedagokog raz oja linosti i d ije teorije s$ iz nji+ iz edene /. teorija e%piriz%a 1teorija pedagokog opti%iz%a3 -zasni a se na t rdnji da raz oj pojedin"a o isi o (i otnoj praksi 1e%piriji3, okolini o jeka, $tje"aj$ dr$t ene sredine $ kojoj se raz ija -korijeni teorije s$ $ antiko% s+ a&anj$ po koje% je naj a(nije .or%irati %oraln$ linost -pre%a o oj teoriji raz oj pojedin"a $ jeto an je obrazo anje%, odgoje% i izobrazbo%, odnosno isklj$i o djelo anje% okoline -poborni"i te teorije zane%ar$j$ s$bjekti ne razlike %e'$ lj$di%a i odnos pojedin"a pre%a okolini -Jo+n Io"ke4 dijete se ra'a kao tabula rasa 1prazna ploa3, bez $ro'eni+ ideja, na toj se ploi pedagoki% djelo anje% ispis$je b$d$&nost pojedin"a 10

2. teorija nati iz%a 1teorija pedagokog pesi%iz%a3 -teorija naslije'a, odl$$j$&$ $log$ $ raz oj$ s akog pojedin"a i%aj$ njego e naslije'ene osobine -teorija negira $tje"aj okoline na raz oj pojedin"a -dosezi obrazo anja, odgoja i izobrazbe s$ ogranieni poten"ijali%a $ro'eni+ dispozi"ija -pedagogija je pre%a zago orni"i%a o e teorije ne%o&na jer je raz oj s akog pojedin"a e& $ potp$nosti odre'en -teorija ne $zi%a $ obzir anjski $tje"aj, bez $tje"aja okoline nasljedne osobine se ne&e sa%e od sebe raz iti ;. teorija kon ergen"ije 1teorija $tje"aja okoline i naslije'a3 -sjedinj$je pret+odne d ije, pre%a njoj raz oj pojedin"a o isi o naslije'eni% osobina%a i o $tje"aj$ okoline, osni a je P. 7tern -teorij$ negira pri%jer jednojajani+ blizana"a koji i%aj$ identine dispozi"ije, raz ijaj$ se $ isti% $ jeti%a, ali ipak ne posti($ iste rez$ltate $ raz oj$ -teorija ne odi ra$na o osobnoj s jesnoj akti nost pojedin"a D. teorija sa%oakti nosti 1teorija sa%oakti iteta3 -raz oj pojedin"a o isi i o dr$t enoj sredini $ kojoj se raz ija i o naslije'eni% dispozi"ija%a, ali i o njego $ odnos$ pre%a okolini, o sa%oakti nosti -blizana" koji se pre%a okolini akti nije ponaao postigao je ie -o jek je akti ni s$dionik i s$kreator s og raz oja -s atko je ko a s oje sre&e s aki pojedina" $ elikoj %jeri odre'$je s oj raz oj i $tjee na njega -talent je /0L, a lastita sa%oakti nost i rad ine 00L $spje+a -to je organ ie $ .$nk"iji, njego a .$nk"ija jaa o a zakonitost rijedi za %otoriki, e%o"ionalni i intelekt$alni raz oj s akog pojedin"a -str$kt$ra o jeko e linosti4 /. spoznajno podr$je koje se iskaz$je znanje% i intelekt$alni% sposobnosti%a, odnosi se na obrazo anje 2. a.ekti no podr$je koje se iskaz$je interesi%a, e%o"ija%a, sta o i%a, ponaanje%, odnosi se na odgoj ;. psi+o%otoriko podr$je koje se iskaz$je spretno&$ i jetina%a, odnosi se na izobrazb$ -raz oj s akog podr$ja tee kroz nekoliko k alitati ni+ razina, a raz oj s akog podr$ja poinje pri%anje% in.or%a"ija /. kogniti no podr$je podr$je obrazo anja -o o se podr$je odnosi na pro"es $s ajanja i zadr(a anja in.or%a"ija, na stje"anje znanja i raz oj intelekt$alni+ sposobnosti -osno ne s$ razine raz oja4 a3 znanje pri%anje, zapa%&i anje, pa%&enje, %e%oriranje i reprod$"iranje in.or%a"ija, da bi se $op&e %oglo stje"ati znanje potrebno je dobiti odgo araj$&e in.or%a"ije -zadatak $itelja4 dati $enik$ pra e in.or%a"ije b3 s+ a&anje raz$%ije anje pri%ljeni+ in.or%a"ija, sposobnost t$%aenja, objanjenja pri%ljenog i $s ojenog znanja -zadatak $itelja4 dati in.or%a"ije s potrebni% objanjenji%a tako da i+ $enik s+ ati, da pro jeri %o(e li $enik objasniti o e%$ je rije

11

"3 pri%jena spoznaja %og$&nosti pri%jene $s ojeni+ i s+ a&eni+ in.or%a"ija -zadatak $itelja4 o%og$&iti $enik$ da sa% dobije $ id $ %og$&nost i podr$je pri%jene d3 analiza i sinteza razliko anje bitnog od nebitnog i po ezi anje bitnog $ s$sta znanja -zadatak $itelja4 kritiki raz%atrati proble%e i tako raz ijati sposobnost analitikog %iljenja i sintetiziranje znanja e3 redno anje osposobljenost za k alitati no redno anje $s ojenog znanja -zadatak $itelja4 raz ijati sposobnost kritikog %iljenja, pros$'i anja k alitete tonosti i opra danosti injeni"a, in.or%a"ija, spoznaja 2. konati no podr$je podr$je odgoja -o o se podr$je odnosi na pro"es raz oja a.ekti nog do(i lja anja okolnog s ijeta, na raz oj interesa, e%o"ija, $s ajanja sta o a -osno ne s$ razine raz oja4 a3 pri%anje do(i lja anje, $s ajanje, spozna anje odre'ene poja e koja izazi a e%o"ionaln$ reak"ij$ -zadatak $itelja4 izabrati poja e i osig$rati $enik$ %og$&nost da i+ e%oti no do(i lja a, zainteresirati ga da poziti no reagira b3 reagiranje e%oti na reak"ija na do(i ljen$ poja $ -zadatak $itelja4 organiza"ijo% pedagokog rada izaz ati e%oti an odgo or $enika "3 za$zi%anje sta a $s ajanje osobnog sta a o poja i -o s akoj poja i se za$zi%a odre'eni sta -zadatak $itelja4 $s%jera ati $enika da poja $ do(i i kao s oj$ i da $s oji sta koji je sposoban iskazati d3 siste%atiza"ija $gradnja $s ojenog sta a $ osobni s$sta rijednosti -sta se po ez$je s neki% dr$gi% sta o i%a o istoj poja i ili razliiti% poja a%a -zadatak $itelja4 $ jeriti $enika $ ispra nost $s ojenog sta a tako da on postane njego o $ jerenje e3 karakteriza"ija naj ia razina k alitati nog raz oja $ kojoj $s ojeni sta o poja i postaje osno a ponaanja -zadatak $itelja4 poti"ati kritiko redno anje $s ojenog sta a, tako da taj sta postane stalna karakteristika linosti i njezina ponaanja ;. psi+o%otoriko podr$je podr$je izobrazbe -o o se podr$je odnosi na pro"es raz oja %otorike kretanja, %otorike spretnosti, jetina i sposobnosti -o o% podr$j$ tradi"ionalna pedagogija ne pridaje a(nost -osno ne s$ razine raz oja4 a3 i%ita"ija $n$tranje iz o'enje radnje na osno i i'enoga -zadatak $itelja4 pokazati $enik$ kao se pra ilno iz odi odre'ena %otorika akti nost b3 %anip$la"ija pr o, eksperi%entalno iz o'enje, pona ljanje i'ene %otorike akti nosti -zadatak $itelja4 osig$rati $ jete i pripre%iti $enika da pok$a sa% iz riti odre'en$ radnj$ "3 pre"iza"ija je(banje i s e pre"iznije iz o'enje radnje 12

-zadatak $itelja4 osig$rati $ jete koji &e o%og$&iti $enik$ sa%ostalno je(banje %otorike radnje, $z %og$&nost kontrole ispra nosti iz o'enja d3 analiza i sinteza po ezi anje $s ojeni+ pokreta i jetina $ "jelo ite psi+o%otorike akti nosti $s ajanje $%ije&a -zadatak $itelja4 $s%jera ati $enika na ra"ionalno po ezi anje pokreta i jetina $ "jelo it$ psi+o%otorik$ akti nost e3 nat$raliza"ija $s ojenost psi+o%otoriki+ jetina i $%ije&a $ potrebnoj k aliteti osposobljenosti, raz ijena akti nost postaje na$ena, zapa%&ena, njeno iz o'enje prelazi $ na ik$, radnja se iz odi bez raz%iljanja -zadatak $itelja4 pratiti napredo anje i s$ra'i ati s $eniko% dok ne postigne k alitet$ sig$rnog, $spjenog i sa%ostalnog iz o'enja radnje i pot rditi %$ da je postigao $spje+ -za pokretanje akti nosti, pogoto o oni+ $s%jereni+ na rad i $enje, %oraj$ postojati odre'eni %oti i, nagoni -na %oti a"ij$ $tje$ po+ ale, $kori, s$radnja, natje"anja i nagrade -$n$tranja %oti a"ija jest nastojanje o jeka da pod$z%e odre'ene akti nosti s na%jero% da zado olji odre'en$ potreb$ -da bi st arao i po e&ao $n$tranj$ %oti a"ij$, zadatak $itelja je da pedagoki% djelo anje% organizira $enje, $s%jera a $enika i po%a(e %$ da zado olji s oj$ potreb$ - anjska %oti a"ija $ jeto ana je (eljo da se postigne neki "ilj radi kojeg se pod$zi%aj$ odre'ene akti nosti -da bi izaz ao ili po e&ao anjsk$ %oti a"ij$, zadatak $itelja je da pedagoki% djelo anje% organizira i $s%jera a akti nosti, $eniko rad, te da $ jeri $enika da za tr$d i ost areni $spje+ %o(e dobiti opiplji $ nagrad$ -pedagoko djelo anje $ pro"es$ osposoblja anja ob$+ a&a pet podr$ja sadr(aja i akti nosti4 /. intelekt$alno podr$je intelekt$alna sposobnost spoznaje, $%na osposobljenost, stje"anje znanja koje o%og$&$je spozna anje no og, te raz oj kritikog %iljenja, raz oj s ijesti -intelekt$alna sposobnost iskaz$je se sposobnosti%a pa%&enja, kon"entra"ije pa(nje, apstraktnog %iljenja i %atanja, logikog i st aralakog %iljenja, zaklj$i anja... -zada"i pedagokog djelo anja na intelekt$alni raz oj $s%jereni s$ na $s ajanje znanja, .or%iranje intelekt$alni+ jetina i sposobnosti, raz ijanje logikog, st aralakog i kritikog %iljenja, $s ajanje sta o a i st aranje i raz ijanje raz$%ni+ interesa i na te(nji za daljnji% $enje%, na raz oj te+nike k$lt$re i k$lt$re rada, na jaanje osobne odgo ornosti 2. radno-te+niko podr$je intelekt$alna osposobljenost ne%a pra $ rijednost bez radno-te+nike osposobljenosti, sadr(aji radnote+nikog osposoblja anja na%ijenjeni s$ osposoblja anj$ za rad -zada"i pedagokog djelo anja $ radno-te+niko% osposoblja anj$ $s%jereni s$ na raz ijanje %otoriki+ jetina i sposobnosti oba ljanja rada, raz ijanje sposobnosti pri%jene znanja $ iz o'enj$ praktinog rada, na raz ijanje $%ije&a iz o'enja konkretnog rada, na raz oj te+nikog st aralat a i kreati nosti $ pri%jeni te+nologije i te+nike, na raz oj i posjedo anje te+nike k$lt$re i k$lt$re rada

13

;. .iziko-zdra st eno podr$je odgojni ideal antike Gtene bio je +ar%onijski raz oj linosti, jedinst o tijela i d$+a, tjelesna osposobljenost i danas je jedna od te%eljni+ potreba o jeka, a bitna je pretposta ka i za o jeko o tjelesno i %entalno zdra lje, sa%o .iziki i psi+iki zdra a osoba %o(e biti sposobna za bilo koji rad i $enje, $ zdra o% tijel$ zdra d$+ -zada"i pedagokog djelo anja $ .iziko-zdra st eno% osposoblja anj$ linosti $s%jereni s$ na tri podr$ja4 a3 bioloko-+ijerar+ijska s.era osig$ranje raz oja s akog pojedinog organa, a ti%e i organiz%a $ "jelini, st aranje i odr(a anje $ jeta zdra og (i ljenja i o$ anje zdra lja, osig$ra anje $ jeta za raz oj %otorike i koordina"ij$ pokreta b3 rekrea"ijska s.era po$a anje i osposoblja anje za akti ni od%or, pra iln$ s%jen$ rada i od%ora, raz ijanje s%isla za rekrea"ij$ i ba ljenje sporto% "3 odgojno-obrazo na s.era- stje"anje znanja iz .iziko-zdra st ene k$lt$re, raz ijanje sta o a i interesa za .iziko-zdra st ene akti nosti, na ika za nji%a, raz ijanje radne sposobnosti, $s ajanje sta o a o .izikozdra st enoj akti nosti kao osobnoj potrebi, stje"anje i raz ijanje sportske i zdra st ene k$lt$re D. etiko podr$je %oral je odnos %e'$ lj$di%a, predsta lja s$sta rijednosti koji je osno a ponaanja i dr$t eno je $ jeto an, razliit je $ razliiti% dr$t i%a, pedagoko djelo anje $ etiko% aspekt$ istie potreb$ osposoblja anja za toleran"ij$, za (i ot$ interk$lt$ralnoj zajedni"i, za (i ot $ pl$ralno% dr$t $ -etika osposobljenost %oralnost iskaz$je se %oralni% s$do% 1pro"jenji anje post$paka3, %oralno% ak"ijo% 1ogleda se kao rlina dobrota, sa%oprijegor3, ple%enito&$ -zada"i etikog aspekta osposoblja anja s$ izgradnja %oralne s ijesti, raz oj %oralni+ osje&aja na osno i %oralne s ijesti, osposoblja anje za %oralno ponaanje i za %oraln$ djelatnost, raz ijanje s%isla za s$radnj$ i raz oj %oralnog odnosa pre%a sebi sa%o%e -iako je %oral dr$t eno $ jeto an, postoje neke etike rijednosti koje s$ $ni erzalne i nepro%jenji e4 potenje i poti anje dr$t eni+ nor%i, o jekolj$blje i ple%enitost, solidarnost s dr$gi%a i raz$%ije anje dr$gi+, poti anje "i iliza"ijski+ rijednosti i o$ anje okolia, ponaanje pri%jereno de%okratsko% i +$%ano% dr$t $, ponaanje na naeli%a poti anja lj$dski+ pra a bez obzira na na"ij$, spol, religij$ ili rasn$ pripadnost 5. estetsko podr$je estetsko osposoblja anje ost ar$je se djelo anje% na intelekt$aln$ i oljn$ s.er$ linosti, a to ob$+ a&a znanje o estetski% rijednosti%a, zapa(anje, do(i lja anje, $oa anje obilje(ja lijepoga, raz oj sposobnosti i%agina"ije i to sposobnost zapa(anja ili $oa anja estetski+ obilje(ja i sposobnost nji+o a pri+ a&anja ili do(i lja anja -zada"i estetskog osposoblja anja s$ raz ijanje i obliko anje s%isla za estetske rijednosti, za spe"i.ina s ojst a pred%eta i poja a $ prirodi, za poja e i pred%ete $ rad$ i (i ot$, za prod$kte $%jetnosti kao naine o jeko a izra(a anja st arnosti

14

-proble% %etoda spada $ te%eljna pitanja istra(i anja $ pedagogiji i praktinog pedagokog djelo anja -%etoda je nain siste%atskog post$panja $ rjea anj$ odre'enog proble%a, siste%atsko post$panje radi ost ari anja nekog $naprijed zadanog "ilja, nain, p$t, post$pak koji $potreblja a%o da bis%o doli do spoznaje -treba razliko ati %etode znanst enog istra(i anja i %etode praktinog pedagokog djelo anja, pr a je odre'ena d a%a i%beni"i%a istra(i ae% i proble%o%, a dr$ga tri%a $itelje%, sadr(aje% i osobo% koja se osposoblja a -znanst ena %etoda je post$pak $ koje% se otkri aj$ no e spoznaje, a %etoda pedagokog djelo anja je post$pak $ koje% se koriste e& poznate spoznaje i praktino isk$st o radi $inko itog djelo anja $ sklad$ s posta ljani% "ilje% i zada"i%a osposoblja anja -razliiti a$tori isti$ razliite %etode pedagokog djelo anja -$ pedagoko% s djelo anj$ nikad ne sl$(i sa%o jedno% %etodo% /. %etode pedagokog djelo anja $ etiko% aspekt$ osposoblja anja $s%jerene s$ na spoznajn$ i oljn$ s.er$ linosti a3 erbalna %etoda 1po$a anje i $ jera anje3 po$a anje je $s%jereno na raz oj %oralne s ijesti, na izgra'i anje i obliko anje spoznaje o %oralni% rijednosti%a, a $ jera anje na e%o"ije i $s ajanje etiki+ sta o a kao osobni+ rijednosti i $ jerenja b3 poti"anje i sprjea anje $s%jereno na sti%$la"ij$ pojedin"a na %oralno djelo anje, po+ ala i nagra'i anje, sprjea anje i ka(nja anje s$ %etode koji%a se sl$(i $ krajnje% sl$aj$, kada ne%a $spje+a $ pri%jeni dr$gi+ %etoda, $spjenost nagra'i anja i ka(nja anja o isi o a$toritet$ onoga tko i+ pri%jenj$je i o nji+o oj $estalosti i %aso nosti 1%og$ izaz ati s$protan $inak3 2. %etode pedagokog djelo anja $ radno-te+niko% aspekt$ osposoblja anja $s%jerene s$ na s e tri s.ere linosti a3 erbalna %etoda $s%jerena na o lada anje teorijski% znanji%a b3 %etoda de%onstra"ije $s%jerena na pokazi anje odre'eni+ %etoda rada i radni+ post$paka, pri%jen$ i koritenje alata i $re'aja "3 %etoda eksperi%enta $s%jerena na osig$ra anje %og$&nosti pok$aja pojedin"a da sa% oba i neki rad ili radnj$ d3 %etoda sl$(enja dok$%enta"ijo% dok$%enta"ija je "rte(, katalog, te+nike $p$te i sl., %etoda je $s%jerena na sa%ostalna rad i a(na je ko%ponenta sa%oosposoblja anja e3 opera"iono-radna %etoda je(banje i sa%ostalan praktini rad, $s%jerena je na stje"anje, raz oj i $sa ra anje jetina i sposobnosti, na praktino izra(a anje znanja ;. %etode pedagokog djelo anja $ .iziko-zdra st eno% aspekt$ osposoblja anja $s%jerene s$ na s e tri s.ere linosti a3 erbalna %etoda objanja anje, $s%jereno na $s ajanje znanja i obrazlaganje potrebe b3 pokazi anje de%onstriranje pra og naina iz o'enja akti nosti "3 sl$(enje knjigo% $s%jereno na sa%ostalno sje"anje potrebni+ znanja d3 je(banje $s%jereno na tjelesne i zdra st ene akti nosti radi raz ijanja ili odr(a anja organiz%a 15

D. %etode pedagokog djelo anja $ estetsko% aspekt$ osposoblja anja $s%jerene s$ na e%o"ionaln$ s.er$ linosti a3 erbalna %etoda 1po$a anje i objanja anje3 $s%jerena je na stje"anje znanja o estetski% rijednosti%a i .or%iranje sta o a o nji%a b3 %etoda de%onstra"ije 1prikazi anja, pokazi anja3 $s%jerena na %og$&nost $ ida $ razliite estetske rijednosti "3 %etoda sl$(enja knjigo% 1i $zor"i%a3 $s%jerena na sa%ostalno stje"anje znanja o estetski% rijednosti%a 5. %etode pedagokog djelo anja $ intelekt$alno% aspekt$ osposoblja anja s e na edene %etode koriste se i $ o o% aspekt$ )E&VR&O POGLAVLJE: Andragogija osnovne karakteristike -raz ila se iz pedagogije -nastala je kao rez$ltat o jeko e potrebe da $i "ijeloga (i ota -korijeni andragogije kao djelatnosti %og$ se na&i jo $ antiko% dr$t $, a kao posebna znanst ena dis"iplina poela se raz ijati poetko% /0. st. -poja% andragogija nastao je od grki+ rijei anders, aner to znai odrastao, odrasli, %$( i ago, again to znai oditi, %o(e%o je pre esti kao o'enje odrasloga, $ englesko% go orno% podr$j$ koristi se nazi adult

education -odre'$je se kao znanost o odgoj$ i obrazo anj$ odrasli+, pedagogija odrasli+, znanost koja pro$a a proble%e obrazo anja i $enja odrasli+ -po .$nk"iji je $s%jerena na osposoblja anje za oba ljanje odre'eni+ poslo a, andragogija je posebna grana $ znanst eno% s$sta $ pedagogije koja istra($je zakonitosti osposoblja anja odrasli+ --erbart je bio otar kritiar andragogije, %nogi i danas s%atraj$ da se odrasli ne %og$ odgajati, jer bi to znailo preodgajanje, a ono nije %og$&e -tri s$ osno na zadatka "jelo(i otnog osposoblja anja4 o%og$&iti lj$di%a osposoblja anje za raz$%ije anje $ dr$t $ $ sklad$ s raz oje% znanosti i te+nologije, osig$rati osposoblja anje za zapolja anje -%etode rada se %oraj$ prilagoditi odrasli%a, preda aka ex cathedra nasta a i .rontalni rad naj%anje odgo araj$ rad$ s odrasli%a, odrasli%a ie odgo ara rad $ %anji% gr$pa%a, $ par$ ili indi id$alni rad, ako se pri%jenj$je erbalna %etoda, onda treba birati arijant$ razgo ora ili disk$sij$ -organiza"ijski obli"i4 /. kole nasta a se organizira pre%a skra&eni% progra%i%a prilago'eni%a rad$ s odrasli%a $ koji%a se odi ra$na o nji+o $ isk$st $ 2. se%inari $ trajanj$ od 2 do ; dana do ne ie od %jese" dana, prikladni za sa%ostalan i intenzi an rad polaznika ;. teaje i $gla no% ob$+ a&aj$ sa%o jedno podr$je, traj$ od nekoliko sati do nekoliko %jese"i D. "ikl$si preda anja $gla no% $(e te%atsko podr$je, obra'$je se izrazito str$na te%atika

16

5. disk$sijske eeri ja ne raspra e o jedno% $(e% podr$j$ na%ijenjene %anje% broj$ polaznika C. debatni kl$bo i iznose se razliiti sta o i, a esto i s$protsta ljena %iljenja E. $enje na daljin$ dopisno kolo anje, radio i JH, po%o&$ ra$nala, koristi se posebno za redo ito kolo anje dje"e i %lade(i za s$ro i+ kli%atski+ $ jeta 1npr. sibirske t$ndre3, oblik $enja prikladan kada kandidati nis$ $ %og$&nosti od ojiti se od radni+ ob eza ili kada s$ geogra.ski $daljeni od %jesta $ koje% se organizira M. sa%ostalno $enje i osposoblja anje s aki pojedina" osje&a potreb$ za sa%ostalni% $enje% PE&O POGLAVLJE: Osposobljavanje za *ivot " %"ltik"lt"ralnoj zajedni+i -potrebno je raz ijati s ijest i osposoblja ati lj$de za k$lt$rni pl$raliza% -(eljelo se $tje"ati na pojedin"e i lj$dske zajedni"e da se ne pono i na"iza% i .aiza%, da se raz ij$ pretposta ke koje &e o%og$&iti pra o na (i ot s i%a, da se sprijee rasni, jerski, na"ionalistiki i s aki dr$gi s$kobi naroda i na"ija -$ (elji da se taj proble% rijei osno ano je Hije&e 6$rope koje se ba i s i% pitanji%a raz oja i s$radnje ze%alja lani"a osi% ojni+ pitanja -posebn$ pozornost Hije&e 6$rope pos e&$je proble%$ kolo anja i osposoblja anj$ nasta nika -ja lja se dile%a treba li %anjine asi%ilirati i jeli razliitost k$lt$ra jedne ze%lje njezino bogatst o ili nedostatak -s interk$lt$ralni% osposoblja anje% treba poeti jo $ djeje% rti&$ -zadatak je kole i dr$t a da pripre%aj$ i osposoblja aj$ za interk$lt$ralni s$(i ot i %lade( i roditelje %atine na"ije i $seljeni+ na"ija ,E-&O POGLAVLJE: Op.e karakteristike odgojno$obrazovnog /#kolskog0 s"stava -kola je te%eljna pedagoka instit$"ija, a kolski s$sta je jedan od osno ni+ dr$t eni+ pods$sta a s ake ze%lje -raz oj na"ionalni+ obrazo ni+ politika i organiza"ija kolski+ s$sta a te%elji se na nekoliko osno ni+ naela /. kon"ep"ija "jelo(i otnog $enja 1Life Long Learning3 2. obrazo anje, odgoj i izobrazba za s e 1Education for All3 ;. obrazo anje i odgoj osoba s posebni% potreba%a osobe s teko&a%a $ raz oj$ i nadarene osobe 1Special Needs3 D. osposoblja anje za zani%anje 1Vocational Education and Training3 -5786@ 5nternational 7tandard 8lasi.i"ation o. 6d$"ation A2678<dok$%ent iz /0E5. za o'enje statistike o kolski% s$sta i%a, %e'$narodna klasi.ika"ija kolski+ s$sta a -iako s$ $ s i% dr(a a%a, pa ak i $ razliiti% regija%a $n$tar iste dr(a e, kolski s$sta i razliiti, s i i%aj$ neke zajednike znaajke, i s i i%aj$ neke iste razine, a pre%a 5786@-$ to s$4 17

a3 razina 0 predkolsko obrazo anje, pretpri%arno obrazo anje progra%i obliko ani da %al$ dje"$ $ ed$ $ kolsko okr$(je, ob$+ a&a razdoblje od tre&e godine do polaska $ kol$ djeji rti& 1ne i jasli"e3 b3 razina / pri%arno obrazo anje poetno osno no obrazo anje ili pr i st$panj osno nog obrazo anja za $pis nije $ jet za rena razina 0, to je obrazo anje na%ijenjeno dje"i koja nis$ %la'a od 5 niti starija od E godina 1polazak $ 5. razred osno ne kole3, esto se nazi a i osno na kola, traje od 5 do E godina, a podijeljena je naje&e $ 2 "ikl$sa, $ pr o% je jedan razred jedan $itelj 1razredna nasta a3, dok $ dr$go% "ikl$s$ nasta $ odi ie $itelja $ jedinst eni% pred%etni% podr$ji%a "3 razina 2 ni(e srednje obrazo anje ili dr$go razdoblje osno nog obrazo anja potp$na pred%etna nasta a 1slino nai% ii% razredi%a osno ne kole ili naoj srednjoj koli3, $pis$j$ se $eni"i nakon za rene /. razine d3 razina ; ie srednje obrazo anje po karakteristika%a najslinije naoj srednjoj koli, za $pis je potrebna za rena razina / i 2 e3 razina D obrazo anje nakon srednjeg, a koje nije ter"ijarno pojednosta ljeno bi se %oglo naz ati io% srednjo% kolo%, %o(e se $sporediti s nai% kola%a za isokok ali.i"irane radnike ili spe"ijaliste -dr$ga, tre&a i et rta razina ine sek$ndarno obrazo anje .3 razina 5 pr a .aza ter"ijarnog obrazo anja isokokolsko obrazo anje, g3 razina C dr$ga .aza ter"ijarnog obrazo anja progra% pred i'a stje"anje doktorata znanosti -od $k$pno D0 ze%alja, sa%o nji+ C 1osi% )-3 i%aj$ ob ezno obrazo anje $ trajanj$ od M godina, to s$ s e ze%lje istone 6$rope 1Glbanija, ?osna i -er"ego ina, 7rbija i 8rna *ora, Makedonija, )$%$njska, J$rska3, a s e ostale 0-/2 godina -?olonjska deklara"ija je nazi za dok$%ent koji je pripre%ila 9on.eren"ija )ektorskog zbora 6$ropske $nije i Adr$ga e$ropski+ s e$ilita koji s$ potpisali %inistri obrazo anja 20 e$ropski+ ze%alja $ ?ologni /0. lipnja /000. -)- je potpisala $ =rag$ 200/. godine -osno na ideja ?olonjske deklara"ije je izgraditi na"ionalne s$sta e isokog obrazo anja koji &e biti %e'$sobno $sporedi i, kako bi o%og$&ili pokretlji ost pro.esora i st$denata i olakali zapolja anje -osno ne karakteristike kolskog s$sta a )-4 /. pods$sta predkolskog odgoja - do E. godine 1jasli"e do tre&e i djeji rti& do sed%e3 2. pods$sta osno nog obrazo anja - od E. do /D. godine 1razredna nasta a od E. do /0. i pred%etna nasta a od /0. do /D.3, ob ezno zakono% za s $ dje"$ ;. pods$sta srednjeg obrazo anja redo ito kolo anje 1trajanje ; ili D godine3 i kole za osposoblja anje odrasli+ 1trajanje do jedne godine3 D. pods$sta isokog obrazo anja ie i isoke kole $ trajanj$ od / do D godine, ele$ilita, .ak$lteti i akade%ije $ trajanj$ od naj%anje D godine 5. pods$sta spe"ijalni+ kola kole na%ijenjene dje"i s posebni% potreba%a s teko&a%a $ raz oj$ C. $eniki i st$dentski do%o i 18

-+r atski kolski s$sta se $ neki% ele%enti%a nije %ijenjao ie od 50 godina i ne %o(e se $spore'i ati sa s$sta i%a raz ijeni+ ze%alja te se %ora prilagoditi ze%lja%a 6A

19