Getalt terapija Povijest Getalt psihoterapijski pristup razvili su u pedesetim godinama prolog stoljea psihijatar Frederick /Fritz) Perls

i njegova ena Laura, getalt psihologinja, zajedno sa suradnicima Perls se nakon diplomiranja medicine !"#$ , tri godine %avio neuropsihijatrijom, a !"#& godine se upoznao s psihoanalizom radei s 'aren (orna) ! u *erlinu +akon toga je radio s 'urtom Goldsteinom# koji je istraivao modana oteenja veterana u ,, svjetskom ratu i upoznao se s egzistencijalisti-kim stavovima .artina *u%era / i Paula 0illicha1 2elei produ%iti iskustvo psihoanalize, otiao je 3ilhelmu 4eichu 5 koji ga je impresionirao svojom otvorenou, pose%no u vezi s politi-kom i seksualnom tematikom 4eichovo prou-avanje 6tjelesnog oklopa7 i rad s miinim napetostima u tijelu uvelike je utjecalo na Fritzovo o%likovanje getaltisti-kog stava i pristupa u psihoterapiji Perlsova pripadnost anti8aisti-kom pokretu u +jema-koj, koji je nastojao zaustaviti (itlerov uspon u tridesetim godinama, dovela je do toga da je morao emigrirati u 9unu :8riku u kojoj je !"/5 godine osnovao psihoanaliti-ki institut ; susretu s Freudom na kongresu u <ekoj, shvatio je da nema mnogo zajedni-kog s ortodoksnom psihoanalizom Potaknut time napisao je svoju prvu knjigu 6=go, glad i agresija7 koju je nazvao revizijom Freudove teorije i metode ; njoj kritizira Freudovo inzistiranje na interpretaciji,okupiranosti prolou, te analiti-kom poimanju tenzija >matra da pacijent tre%a terapeuta vidjeti kao 6ljudsko %ie, a ne samo ekran na koji e projicirati svoje pro%leme i skrivene dijelove svoje oso%nosti7 Perlsu se ne svi?a razvoj politi-ke situacije u 9unoj :8rici, te !"1& godine sa suprugom Laurom odlazi u >:@ +jih dvoje osnivaju prvi getalt psihoterapijski institut !"5# godine u +eA Borku, godinu dana nakon to je izala knjiga 6Getalt 0herap)7 -iji su autori Perls, (e88erline & i GoodmanC ; knjizi je prikazana teorija i metoda jednog izazovnog pristupa prou-avanju ljudske oso%nosti, te kreativni terapijski rad, koji omoguuje ponovnu uspostavu cjelovitosti i integriteta oso%e, koji je tako -esto naruen u dananjem drutvu Perlsovi se u to vrijeme drue s vodeim njujorkim umjetnicima i intelektualcima, me?u kojima ih 9ulian *eckD upoznaje s 6Living 0heatreom7, a Paul 3eiss " sa zen

'aren (orna) E !DD5F!"5# ) G +jema-ka psihoanaliti-arka i psihijatrica Preispitivala je Freudove teze, pose%ice o seHualnosti # 'urt Goldstein E !DCDF!"&5 ) G +jema-ki neurolog i psihijatar, pionir moderne neuropsihologije Ismislio holisti-ku teoriju organizma %aziranu na Getalt psihologiji koja je umnogome doprinijela razvoju Getalt terapije / .artin *u%er E !DCDF!"&5 ) G :ustrijski 8ilozo8 idovskog porijekla, %avio se temama 8ilozo8ije dijaloga i religijskog egzistencijalizma 1 Paul johannes 0illich E !DD&F!"&5 ) G 9edan od -etvorice najutjecajnijih protestantskih teologa dvadesetog stoljea 5 3ilhelm 4eich E !D"CF!"5C ) G :ustrijski psihijatar i psihoanaliti-ar, radio je sa Freudom 9edna od najradikalnijih oso%a u povijesti psihijatrije & 4alph Franklin (e88erline E !"!$F!"C1 ) G Pro8esor psihologije na Jolum%ia ;niversit) u >:@Fu 'ao Perlsov pacijent, sudjelovao u radnoj grupi te napisao poglavlje knjige 6Getalt therap)7 C Paul Goodman E !"!!F!"C# ) G :meri-ki sociolog, pjesnik, pisac, anarhist, intelektualac D 9ulian *eck E !"#5F!"D5 ) G :meri-ki glumac, reiser, pjesnik i slikar " Paul 3eiss E !"$!F#$$! ) G :meri-ki 8ilozo8

%udizmom Pod utjecajem zena, Fritz radi na premoivanju psihoterapije ,stoka i Kapada, psihoanalize i ivljenja u 6sada i ovdje7, to e postati jedna od glavnih krilatica za njegov rad 0aj period o%iljeava njegov intenzivan rad s mnogim grupama u +eA Borku i izvan njega, u kojima kreira mnoge speci8i-ne tehnike svoga pristupa ; to se vrijeme po-inje razilaziti s Laurom i njezinim suradnicima, te je !"5& godine naputa i odlazi u Floridu, a tri godine kasnije u 'ali8orniju gdje je postao vrlo popularan radei u =salen ,nstitutu od !"&1 do !"&" godine >redinom !"&" osniva getaltisti-ku zajednicu u Jovichanu s idejom da ljudi koji ive i dijele mnogo toga zajedno, mogu stalno raditi na poveanju razine svjesnosti u svrhu oso%nog rasta i integriteta ; tom pothvatu ga prekida prerana smrt !"C$ godine Lto je Getalt psihoterapijaM 0eorija getalt psihoterapije temelji se na tri glavna izvoraN psihoanalizi, -iji se glavni doprinos ti-e vanih principa koji se odnose na na unutarnji ivot, zatim holisti-kom, 8enomenolokom i egzistencijalnom pokretu, s usmjerenjem na oso%no iskustvo i svakodnevicu, te getalt psihologiji 'ao to pojam 6gestalt7 zna-i cjelinu ili potpunu kon8iguraciju ne-ega, tako se i oso%u gleda kao cjelinu ili jedinstvenu oso%nost u odre?enoj ivotnoj situaciji, koju se moe razumjeti uzimajui u o%zir njezin/njegov doivljaj cjelokupnoga ivotnog okruenja ; getalt psihoterapiji je klju-an pojam svjesnosti, koja omoguava oso%ni rast i razvoj svih potencijala usmjeren prema cjelovitosti i uskla?enosti sa ivotnim poljem 0o se -ini opaanjem kako ivimo u sadanjosti i istraivanjem kako Ere)kreiramo ustaljene o%rasce ponaanja koji ne dovode do rezultata koje elimo, ve nas uznemiruju i ostavljaju du%oko nezadovoljnima i/ili %olesnima 'oristei opaanje pri kojemu nita ne osu?ujemo, mogue je osvijestiti osjete, osjeaje, doivljavanje, kao i na-ine ponaanja koji ne dovode do zadovoljavajueg razrjeenja, te kreativnim eksperimentiranjem iskuati i doi do promjena u naim stavovima i ponaanju 0u se susreemo s pojmom naeg 6stila u uspostavljanju kontakta7, ne-ega to smo razvili tijekom ivota od najranije mladostiN speci8i-ne karakteristike u uspostavljanju kontakta s vanjskim svijetom te s naim unutarnjim svijetom osjeaja i stavova *udui da je to podlono stalnoj promjeni, prilagod%i i rastu, rije- je o procesu, a ne o strukturi >toga je taj proces ne samo razli-it za svako ljudsko %ie, ve se mijenja i kod svake oso%e tijekom vremena Ipis tog odre?enog stila uspostavljanja kontakta tijekom vremena je ono to u getaltu zovemo oso%nou @a %ismo imali do%ar kontakt sa svijetom, potre%no je riskirati da posegnemo za ne-im i pritom otkrivamo vlastite granice kontakta istraujui to je sve 6moje7 i to 6nije moje7 Polsterovi !$ opisuju kontakt kao 6ilu kucavicu7 oso%nog rasta, sredstvo mijenjanja se%e i svog doivljaja stvarnosti Promjena je neiz%jean rezultat kontakta jer prisvajanje prihvatljivog i od%ijanje neprihvatljivog uvijek dovodi do promjene Ka primjereni kontakt tre%a nam i primjerena podrka ; terapiji se puno panje posveuje pronalaenju i razvoju primjerene podrke za odre?enu razinu kontaktiranja koju elimo >ustavi podrke mogu uklju-ivati ispravno disanje, dranje i vladanje tijelom, interese, znanja itd Pose%na panja se posveuje odnosu terapeuta i klijenta, sadranog u pojmu 69a i 0i7 E6, and 0hou7) 0ime se eli naglasiti da su o%oje sudionici u susretu i svojom odgovornou podjednako doprinose rezultatu, a nisu igra-i 8iksnih uloga Ejedan samo u-itelj a drugi
!$

=rving i .iriam Polster G tvorci knjige Getalt 0herap) ,ntegrated E !"C$ ) , osnovali trening centar u La 9olli E >an @iego, Jali8ornia, >:@ )

samo u-enik) 4osen%latt!! kaeN 62elim pomoi vama, pose%nim oso%ama da postanete cjeloviti i integrirate svoje ivote @a %ih to mogao, tre%am vau pomo Oi postajete moj u-itelj i ja postajem va u-enik, u-ei o tome tko ste vi i kako ivite svoj ivot Postajemo partneri u slo%odnoj i otvorenoj avanturi upoznavanja se%e i otkrivanja jedno drugom 7 Pritom nas zanima %ilo koja vrsta komunikacijeP kako ver%alna, tako i never%alna Oano je to se poru-uje, ali jo je vanije kako to -inimo <esto novina tog pristupa z%unjuje klijenteN pitamo ih o iz%jegavanju kontakta o-ima s terapeutom ili -lanom grupe, na-inu na koji sjede ili pokretu ruke, drhtanju u glasu i sl Pritom se u klijenata javljaju razli-iti otpori, koje terapeut nikako nee klasi8icirati i/ili osu?ivati, ve uz klijentovu pomo istraiti 6mehanizam kojim on/ona otu?uje dio svojih oso%nih procesa i time iz%jegava svjesnost se%e i okoline7 EBonte8 !#, !"&") 0eorija getalt terapije se u velikoj mjeri temelji na principu homeostaze >vi zdravi organizmi imaju unutarnju tenju k rastu i zadovoljavanju svojih potre%a ;koliko nema ometanja temeljnih potre%a, oso%a se oslanja na taj samoupravljajui proces u se%i i identi8icira sa so%om umjesto da se trudi %iti netko tko nije 0aj proces nazivamo organizmi-kim samoupravljanjem 0emelj identi8ikacije zdrave oso%e je njezin vlastiti organizam, a ne kruta ekskluzivna z%irka svih 6mora7 i 6ne smije7 prema kojima se trudi ivjeti manipulirajui se%e na ra-un otu?enja mnogih svojih dijelova Proces rasta je asimilacijaN preo%raz%a onog to nisam ja u ono to jesam ; tom procesu razlikujemo o%likovanje 8igure i pozadineN kako emo percipirati pojedini 6getalt7 ovisi o jasnoi 8igure 0o zna-i ako odjednom usred pisanja osjetim glad, to postaje 8igura, a ostalo je u pozadini Idlazak u kuhinju da neto pojedem zna-i jasno percipiranje potre%e i njezino zadovoljenje to zna-i i dovrenje ili kompletiranje tog odre?enoga 6getalta7, te oslo%a?anje energije za sljedei koji nadolazi ; zdrave oso%e takav tok o%likovanja i dovravanja getalta se odvija %ez prekidanja ili %lokiranja u pojedinim 8azama dok u patologiji otkrivamo cijeli spektar ometanja i nasilnoga kontroliranja tog procesa 4ezultat patolokog ometanja -esto dovodi do 8ragmentiranja oso%nosti, te se u terapiji susreemo s veim %rojem tzv polariteta .e?u najpoznatijima su 6onaj gore7 i 6onaj dolje7 Etopdog i underdog), tj onaj koji -ini ono to se mora i onaj koji -ini ono to mu se prohtije 4ezultat toga je da se oso%a -esto osjea krivom kad radi ono to eli, a ne ono to %i morala Eprema -esto lanim moralnim introjektima, nesvjesno usvojenim u djetinjstvu) +edostatak integriranosti se tako?er o-ituje u podjelama naN tijelo G um, unutarnje G vanjsko, nezrelo G zrelo, in8eriorno G superiorno, %ioloko G kulturalno i sl Perls je oso%nost zamiljao u slojevimaN vanjski, kao tzv klie sloj, na razini onog svakodnevnog 6'ako steM7 ili 6'ako je lijepo vrijeme7 koji 8unkcionira s minimumom autenti-nog interesa ,spod te povrine nalazi se 6sloj igranja uloge7 u koji smo originalno investirali veliki dio se%e, no kasnije postaje prili-no automatiziran 0o je npr %iti otac ili majka, pro8esor ili student, sin ili ki, i sl ,za tog sloja dolazi tzv 6impasse7 sloj, kojeg se opisuje kao prazninu ili osjeaj upadanja u vakuum, to je za mnoge ljude prili-no zastrauju osjeaj <etvrti sloj je implozivnoFeksplozivniP tu oso%a postaje jako svjesna svojih emocija, potisnutih ili pak onih koje izraava Peti sloj je genuina oso%nost, o-iena od svih uvjetovanih E-esto neprimjerenih) na-ina %ivanja u svijetu Perls je nastojao da njegovi klijenti osvijeste svoje unutarnje kon8likte i prihvate realnost njihova postojanja, umjesto upornog poricanja ili potiskivanja, te da produktivno oda%eru to ele, usprkos strahu i zlim slutnjama Perlsove ideje o
!!

@aniel 4osen%latt G +jujorki Getalt terapeut, radio sa Laurom Perls :utor vie knjiga od kojih je najpoznatija 60he Getalt 0herap) Primer7 !# Gar) Bonte8 E !"/D ) G :meri-ki psiholog, ekspert iz Getalt terapije, sura?ivao sa Perlsom, autor mnogih pu%likacija o Getalt terapiji

suprotstavljenim elementima li-nosti duguju mnogo toga psihodinamskoj teoriji I%lik terapije je usmjeren na sada i ovdje pa se u getalt terapiji ne istrauje povijest klijenata ve se prikladnim vje%ama poveava stupanj svjesnosti tj prepoznavanje vlastitih osjeaja i ponaanja Getalt terapija je vrlo direktivna jer terapeut vodi klijenta kroz planirane vje%e 9edna od tehnika getalt terapije kojom se osvjeuje unutarnji ko8likt je dijalog 'lijenti se %ave ver%alnim su-eljavanjem suprotstavljenih elja i ideja 9edan primjer tih suprotstavljenih elemenata li-nosti je 6po%jednik7 i 6gu%itnik7 Poveano znanje o elementima kon8likta moe oslo%oditi put do rjeenja, primjerice kompromis 0ako?er, i govor tijela prua uvid u suprotstavljene osjeaje 'lijente se upozorava da o%rate panju na vlastito mrtenje ili napetost 8acijalnih miia dok govore o zamislima za koje misle da ih podravaju +a taj na-in -esto otkrivaju da govor tijela pokazuje -uvstva -ije su postojanje poricali 'ako %i kod svojih klijenata poveali razumijevanje suprotnih stajalita, getalt terapeuti ih poti-u da %rane ideje koje su suprotne njihovima Id klijenata se moe traiti da igraju uloge vanih ljudi iz svog ivota kako %i %olje shvatili njihova stajalita Perls je u snovima prepoznao od%a-ene dijelove li-nosti , pa je od svojih klijenata -esto traio da igraju uloge nekih elemenata iz svojih snova, kako %i doli u dodir sa dijelovima svoje li-nosti kojih su se odrekli