Globalizacija u bankarstvu

Materijal za izuavanje iz kolegija Meunarodni financijski management pripremili: Damir Biani, Danijel Dela

Sadraj
Sadraj ........................................................................................................................................ 2 1. Uvod ....................................................................................................................................... 3 2. Prodor banaka na meunarodno trite .................................................................................. 4 3. Prednosti i nedostatci globalizacije u bankarstvu .................................................................. 7 4. Situacija u bankarskom sektoru Republike Hrvatske ............................................................ 9 5. Budunost malih banaka ...................................................................................................... 13 6. Kako se banke nose sa konkurencijom? ............................................................................... 16 7. Najvee svjetske banke ........................................................................................................ 17 8. Zakljuak .............................................................................................................................. 20 9. Literatura .............................................................................................................................. 21

1. Uvod
U posljednjih dva desetljea meunarodni financijski sustav doivio je znaajne strukturne promjene. Snaan porast meunarodnih financijskih tokova u cijelom svijetu, prvenstveno potpomognut liberalizacijom i privatizacijom financijskih trita je potpuno promijenio okruenje i zakonitosti trita. U uvjetima globalizacije te razvoja raunalne tehnologije nestaju granice izmeu nacionalnog i svjetskog gospodarstva, to tvrtkama i financijskim institucijama otvara dosad nezamislive mogunosti poslovanja. Najvanije promjene i trendovi koji se mogu prepoznati su disintermedijacija (smanjivanje uloge financijskih posrednika), razvoj sekuritizacije, promjene u regulaciji poslovanja financijskih institucija, financijske inovacije i novi proizvodi, te tema ovoga rada, internacionalizacija i globalizacija u financijama. Promjene u financijskim sustavima uoavaju se na primjenjivanim financijskim instrumentima, u tehnologijama i tehnikama financiranja, u pojavi novih financijskih institucija, te u velikim promjenama u regulaciji financijskih institucija. U Svijetu je sve vie internacionalnih banaka. Meu financijskim institucijama, prednosti globalne orijentacije najvie su prepoznale i koriste ih banke koje danas posluju irom Svijeta. Pojam internacionalna banka najee se definira bankom koji uz pomo podrunica ili tvrtki keri posluju i u drugim zemljama. Na meunarodnom tritu one ostvaruju velike prihode zbog nepostojanja ili blae kontrole (npr. neizdavanje obveznih rezervi, povoljniji porezni tretmana i sl.) u odnosu na matinu dravu. Uslijed izlaska na svjetsko trite internacionalne banke poveavaju likvidnost i cijenu vlastitih dionica. U ovome radu pokuati emo ukazati na sve prednosti i nedostatke koje globalizacija u bankarstvu nosi, te pokuati predvidjeti smjer i trendove razvoja ovoga podruja u budunosti, kako na hrvatskoj, tako i na svjetskoj razini.

2. Prodor banaka na meunarodno trite

Rast meunarodnog bankarstva i udjela velikih banaka na svjetskom tritu, u najveoj je mjeri rezultat njihovog nastojanja za ostvarivanjem to veih prihoda. U tome su oduvi jek najuspjenije banke iz najrazvijenijih zemalja, pa ne udi injenica da su nakon 1970-ih godina najvee meunarodne banke upravo iz SAD-s, Europe i Japana. Iako su i prije 1970-ih postojale internacionalne banke tek u tom razdoblju se poinju pojavljivati prve velike meunarodne banke u smislu u kojem ih danas poznajemo. U tom razdoblju najvanije meunarodne banke su bile iz SAD. One su u najveoj mjeri financirale meunarodnu razmjenu i izravna strana ulaganja, posebice u Junu Ameriku. Primjerice 1970. godine 79 amerikih banaka imalo podrunice u inozemstvu, a taj broj je narastao na 159 banka u 1980. godini. 1 Tada su, osim najveih banaka koje su ve od ranije bile prisutne na meunarodnom financijskom tritu i mnoge druge, pa ak i manje regionalne banke, poele prepoznavati koristi meunarodnog poslovanja. Neke od njih su osnivale "full service" podrunice, posebice u europskim zemljama, dok su druge osnivale predstavnitva ("potanske sanduie") u offshore sreditima kao Kajmansko otoje ili Karibi. Glavni razlog izlaska banka iz SAD na svjetsko trite je strogi sustav regulacije koji je u SAD vladao do 1994.g. Bankama je bilo zabranjeno osnivanje podrunica izvan matine Savezne drave pa su mnoge banke priliku za rast traile izlaskom na meunarodno trite.2 injenica da su banke iz New Yorka imale podrunice u Tajvanu i Hong Kongu, ali ih nisu smjele imati u New Yersey-u je pomalo paradoksalna. Dozvolu za otvaranje podrunica u inozemstvu amerikim bankama daje FED (Federal Reserve Board) uzimajui u obzir financijsku poziciju banke i iskustvo u meunarodnom poslovanju. Nakon ove ekspanzije tijekom 1980-ih prisutnost amerikih banaka u inozemstvu naglo slabi. Tada su mnoge zemlje u razvoju zapale u duniku krizu, to se loe odrazilo n a njihovu mogunost servisiranja preuzetih obveza. Dunika kriza 1980-ih najvie je pogodila velike amerike banke koje su nakon toga znatno smanjile svoju inozemnu aktivnost., kako u

Houpt, J.V. (1999.), International activities of U.S. banks and in U.S. Banking Markets, Federal Reserve Bulletin, str.5. 2 Madura, J.., International markets and institutions, Commercial bank operations, str 525

pogledu ukupnih plasmana stranim osobama, tako i u pogledu broja poslovnica i podrunica u inozemstvu. Tijekom 1980-ih broj amerikih banaka koje su bile prisutne na meunarodnom tritu je bio prepolovljen. Tek krajem 1990-ih se amerike banke opet znatnije okreu inozemnim tritima. U odnosu na regionalnu zastupljenost amerike banke su najprisutnije na financijskim tritima europskih zemalja, to zbog tradicionalne gospodarske i politike povezanosti, ali i zbog ekonomskog znaenja pojedinih europskih sredita, posebice Londona. Dakako, amerike banke su jako prisutne i u Aziji i Junoj Americi. Takoer se moe zapaziti i sve vea prisutnost globalnih banaka u offshore sreditima. U isto vrijeme proces globalizacije ide i u suprotnom smjeru, tako da je sve znaajniji ulazak stranih banaka na trite SAD-a. Veliina i tradicionalna otvorenost amerikog gospodarstva, te znaenje SAD-a u svjetskom gospodarstvu, privlae strane investitore, a posebno banke. Tako je, primjerice, u rujnu 2003. g. aktiva stranih banaka u SAD iznosila 3,8 tisua milijardi dolara. U odnosu na regionalnu prisutnost u SAD-u su najprisutnije europske banke, koje ine oko 80% ukupne aktive stranih banaka u SAD. Strane banke koje ulaze na trite SAD prvenstveno se usmjeravaju na poslovanje s poduzeima, a ne sa stanovnitvom3 Znaaj japanskih banaka na amerikom, ali i meunarodnom tritu u cjelini sve vie pada. Japansko gospodarstvo, a time i banke su prolazile dugotrajnu krizu i bilo je potrebno dvadesetak godina restrukturiranja i prilagodbe. U sljedeem razdoblju za oekivati je da e se japanske banke prvenstveno se orijentirati na trita Rusije i Kine. Moe se rei da su financijska trita Rusije i Kine najprimamljivija investitorima iz cijelog Svijeta. Ova trita su izrazito zanimljiva investitorima zbog mnogoljudnosti, ali i oekivanog velikog gospodarskog rasta koji se predvia za gospodarstava ovih drava u narednom razdoblju. Danas su postupci spajanja ili preuzimana banaka u drugim zemljama najei oblik izlaska banaka na meunarodno trite. Primjer povezanosti i ovisnosti izmeu dogaaja na svjetskom i lokalnom financijskom tritu se vidio kada je talijanska banka Unicredito kupila 2005. g. austrijsko-njemaku HVB grupu i time formirala najveu bankarsku grupaciju u Europi, to se direktno odrazilo i na hrvatsko financijsko trite. Unicredito je morao prodati HVB Splitsku banku zato to je otprije bio vlasnik Zagrebake banke, te je kao vlasnik te

Madura, J.., International markets and institutions, Commercial bank operations, str 525.

dvije banke postao vlasnik prevelikog udjela na hrvatskom bankarskom tritu. Na taj nain je transakcija kupnje u Njemakoj dovela do obveze prodaje u Republici Hrvatskoj. Pogrena je percepcija da je veliki udio stranih banaka karakteristika nerazvijenih trita i drava. Banke u stranom vlasnitvu ine znaajan dio bankarskih sustava ne samo u slabije razvijenim i tranzicijskim zemljama, nego i u razvijenim zemljama. U Europi on je najvei u Luksemburgu (oko 94%), a vrlo je znaajan i u Velikoj Britaniji i Irskoj (oko50%). U tranzicijskim zemljama u Poljskoj je privatizirano 70% bankarskog sektora, u Maarskoj 71%, a u Sloveniji samo 28%. U RH je stupanj privatiziranosti bankarskog sektora 92%, dok je udio stranih vlasnika od svih tranzicijskih zemalja najvei u ekoj gdje iznosi 98%. 4 Kada se razmatra globalizacija u bankarstvu obino se razmatra njihova preuzimanja na tritima u razvoju i ope je miljenje da transakcije ine glavninu transakcija spajanja i pripajanja na svjetskim financijskim tritima, no kada se vide podatci o tome da je iznos meunarodnih spajanja i pripajanja unutar razvijenih zemalja u prvoj polovici 2006. g. bio ak 5 puta vei vide se pravi odnosi. 5 Ono to se mora rei kao glavni uzrok sve vee globalizacije u bankarstvu je elja za smanjivanjem trokova kako bi se naposljetku poveala dobit to bi zadovoljilo vlasnike (dioniare) meunarodnih banaka. Zadnjih dvadeset godina u meunarodnim financijama obiljeile su mnoge pojave koje su samo pogodovale globalizaciji u bankarstvu od kojih su najvanije disintermedijacija, internacionalizacija financija, sekuritizacija, deregulacija reregulacija, tehnoloka revolucija i financije, sve vei znaaj drava na financijskim tritima kroz politiku javnog duga. Disintermedijacija je proces smanjivanje uloge financijskih posrednika odnosno preseljavanje novanih sredstava sa indirektnog na direktno trite, to samo po sebi i ne pogoduje bankama, ali se Gramm Leach Bailey zakonom bankama omoguava obavljanje veine poslova financijskog trita, jer se tim zakonom ukidaju ogranienja postavljana nakon Velike krize u SAD-u. Glass-Steagall koji je uveden iza Velike krize u SAD uveden je sustav osiguranja depozit, osnivan je FDIC (Federal Deposit Insurance Company), odvojio se komercijalni dio od investicijskog bankarstva. zakonom jo se uvelo ogranienje kamatnih

http://www.bis.org, Foreign direct investment in the financial sector of emerging market economies, Committee on the Global Financial System

stopa na rone depozite i zabrana plaanja kamata na depozite po vienju, povjerilo se voenje kontrole novanog optjecaja FOMC-u (Odboru za otvoreno trite). Strogo odvajanje komercijalnog i investicijskog bankarstva je naputeno i u SAD i u ostatku Svijeta. Jo jedna vana pojava koja obiljeava meunarodne financije u dananje vrijeme je sekuritizacija. Sekuritizacija6 ima ue i ire znaenje. Ue znaenje je kreiranje zadunica na temelju nekih oblika aktive, dok je ire znaenje sekuritizacije pozajmljivanje na otvorenom tritu primjenom vrijednosnica kao kreditnih instrumenata. Kroz sekuritizacije banke se mogu "osloboditi" nekih dijelova aktive (potraivanja) koja je odreena visokim rizicima, promjeni kamatnih stopa. Slabo likvidna potraivanja pretvaraju se u "likvidnu imovinu". Na taj nain banke dolaze do sredstava potrebnih za nove poslovne aktivnosti ili samo za vraanje duga vjerovnicima banke.

3. Prednosti i nedostatci globalizacije u bankarstvu

Uslijed globalizacije tj. ulaska stranih banaka na hrvatsko bankarko trite ono se znatno razvilo i u odnosu na zemlje srednje i istone Europe. Bolja upravljaka struktura i upravljanje rizicima, prenoenje know-how-a te kompetitivnost koju strane banke unose na hrvatsko trite osigurali su pak izvrsne preduvjete za bolju, kvalitetniju i jeftiniju ponudu proizvoda i usluga za nae klijente, ali takoer i izvrsne preduvjete za daljnji razvoj bankarskog sektora i usklaivanje na putu prema EU. Vjeruje se da e pridruivanje EU-u donijeti daljnje smanjenje rizika poslovanja i cijene kapitala u Hrvatskoj. Naravno, nae bankarstvo morat e na putu prema EU-u napraviti mnoge dodatne prilagodbe te poboljati svoju infrastrukturu (primjena Basel II, zatita kreditora, kreditni registar, zemljine knjige, efikasnost pravnog sustava) kako bi se u cijelosti prilagodio zahtjevima razvijenog bankarstva i regulama EU-a.

5 6

http://www.vecernji-list.hr/home/manager/624350/index.do Leko, V., Financijske institucije i trita, Zagreb, str. 108.

U tom pogledu vidimo i novi izazov, moe li se Hrvatska pozicionirati kao bankarskofinancijsko sredite regije? Inicijalne pretpostavke za takvo pozicioniranje ve postoje. Ostaje da se vidi moemo li i elimo li zaista prihvatiti taj izazov i to nam je initi da ga ostvarimo. Uz navedene prednosti koje globalizacija kao pojava u svjetskom financijskom sustavu donosi postoje isto tako i veliki nedostaci, naime globalizacija poveava meuovisnost gospodarstava pojedinih zemalja. S obzirom na nestabilnost svjetskog gospodarstva, ta ovisnost donosi i znatne rizike. Bogate zemlje, kao to je SAD, u najboljem su poloaju da podnesu takav rizik. U posljednje vrijeme mnogo se raspravljalo o prednostima koje bi svijet ostvario prihvati li globalna pravila, na primjer u bankarstvu. Internacionalizacija financija omoguava financijskom sektoru vee zaduenje na svjetskom tritu. Time se poveava vanjski dug zemlje, a u uvjetima deficita tekueg rauna bilance plaanja raste koeficijent nepokrivenosti vanjskog duga izvozom roba i usluga. Za male ekonomije to znai veu izloenost eksternim okovima, fluktuacijama deviznog teaja, te poveanju nestabilnosti cijena. Navedena situacija se trenutno dogaa u Republici Hrvatskoj. Jedna od zajednikih karakteristika nedavnih financijskih kriza u svijetu je brzo irenje okova kroz financijske sustave pojedinih zemalja. Krize izazvane promjenama u globalnim oekivanjima odrazile su se u vrlo kratkom roku na znaajne promjene cijena dionica i drugih oblika imovine na nacionalnom, ali i meunarodnom tritu. Financijska meuovisnost svjetskih privreda tako sa sobom nosi i neminovne irenje kriza od jedne drave do druge, te stvaranje globalne panike. Za razvijenije zemlje koristi od globalizacije su vie nego oite, budui da njihove financijske institucije ubiru plodove mogunosti diverzifikacije portfelja na globalnoj razini. Meutim za zemlje "izrastajuih" trita to znai nametnuto prihvaanje deregulacije i liberalizacije koja ih moe izloiti pekulativnim financijskim tokovima koji se mogu

nepovoljno odraziti na njihov financijski i ekonomski sustav. Dodatni je problem tempo kojim se liberalizacija i globalizacija provodi. Razvijenije zemlje su potpuno liberalizirale svoja trita i to u uvjetima izgraene vlasnike strukture, te zakonskih i kontrolnih okvira. To im omoguava da ostvaruju najvee koristi od procesa globalizacije uz minimalne trokove. S druge strane, manje razvijenim zemljama danas se uvjetuje brza liberalizacija i privatizacija. Dosadanja iskustva pokazuju da, u uvjetima

neizgraene snane nacionalne financijske strukture, to moe biti iznimno opasno. Izrazito se smanjuje mogunost kontrole priljeva i dolijeva stranog kapitala, to u uvjetima pritjecanja pekulativnog novca moe dovesti do monetarne nestabilnosti, izazvati snane udare na devizni teaj, te negativno utjecati na izvoznu politiku zemlje 3. Situacija u bankarskom sektoru Republike Hrvatske

4. Situacija u bankarskom sektoru Republike Hrvatske

Tijekom 2005. godine nastavio se trend smanjivanja broja banaka. U odnosu na kraj 2004. broj banaka smanjen je za tri: dvije su banke pripojene drugim bankama, a u jednoj je banci zapoeo proces redovne likvidacije.

Slika 1. Broj banaka u Republici Hrvatskoj

24 25 20 15 10 5 0 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 19 23 23

22 19

22 15

20 14

U domaem vlasnitvu

U stranom vlasnitvu

Izvor: Hrvatska narodna banka, Bilten o bankama, kolovoz 2006.g

Kao podatak za usporedbu navodimo da se bankarski sektor Srbije (bez Crne Gore) sastoji od 38 banaka to je slian broj kao u Republici Hrvatskoj, ali da Srbija ima otprilike duplo vei broj stanovnika od Republike Hrvatske.7 Pogledamo li vlasniku strukturu hrvatskih banaka vidimo da su vlasnici najveih hrvatskih banaka iz tradicionalno najveih trgovinskih i politikih partnera RH, Austrije, Njemake i Italije.

Prije prodaje HVB Splitske banke francuskom Socit Gnrale sredinom 2006.godine hrvatsko bankarsko trite je bilo podijeljeno izmeu est bankarskih grupa. Gotovo 44,5 posto trita nadziru talijanski UniCredito i Intesa, vlasnici dviju najveih banaka u RH, Zagrebake i Privredne banke. U veinskom talijanskom vlasnitvu jo je i nekoliko manjih banaka (Primorska, Podravska, Kvarner banka), tako da talijanski vlasnici nadziru ukupno 45,28 posto hrvatskog bankarskog trita. etiri austrijske grupacije (Erste, Raiffeisen, Hypo Alpe-Adria i HVB odnosno Bank Austria) zajedno su dreale gotovo 41 posto trita, a Volksbank dodatnih 1,57 posto, tako da austrijske banke nadziru 42,55 posto trita. Tek je nedavnom kupnjom Splitske banke od strane francuske grupe Socit Gnrale ta vlasnika struktura malo promijenjena. Nakon dobivenog odobrenja od Hrvatske narodne banke, Socit Gnrale je 30. lipnja 2006.g. zavrio preuzimanje Splitske banke postavi tako druga najvea strana bankarska grupacija prisutna na hrvatskom tritu.8 Vrlo ja zanimljivo pogledati renking stranih vlasnica hrvatskih banaka u svjetskim razmjerima prema veliini temeljnog kapitala:

Tablica 1. Ranking stranih vlasnica hrvatskih banaka u top 1000 svjetskih banaka prema temeljnom kapitalu
Banka Unicredito (Zagrebaka banka) Societe Generale (Splitska banka) Banca Intesa (Privredna banka) Erste bank Raiffeisen bank Hypo Alpe Adria bank Izvor: The Banker, The Worlds biggest banks, July, 2006. Rang 13 26 34 105 126 376

U nastavku rada emo navesti nekoliko pokazatelja o veliini i snazi stranih vlasnica nekoliko najveih hrvatskih banaka: Socit Gnrale je jedna od najveih financijskih grupa u Europi koja zapoljava vie od 103 tisue djelatnika diljem svijeta u tri kljuna podruja poslovanja9 Poslovanje s graanstvom i financijske usluge: Socit Gnrale ima vie od 19 milijuna individualnih klijenata u svijetu.

7 8 9

http://www.nbs.yu/serbian/statistika/index.htm http://www.splitskabanka.hr/download/SG-SB_Press%20release30-06.doc
www.socgen.com

10

Globalni investicijski management i usluge: Socit Gnrale je jedna od najveih banaka u euro-zoni po skrbnikim (1,418 milijardi eura u prosincu 2005) i upravljakim sredstvima (386 milijardi eura u prosincu 2005) Korporativno i investicijsko bankarstvo : Socit Gnrale se nalazi meu vodeim bankama u svijetu na tritu euro kapitala, derivata i strukturiranog financiranja Splitska banka je snana univerzalna financijska institucija sa 9,0% udjela na hrvatskom tritu, 1,112 djelatnika i 112 poslovnica. Uslugama banke koristi se 460 000 graana i 2,000 pravnih osoba. Bankarska grupa Socit Gnrale je u regiji ve prisutna na slovenskom, srpskom i crnogorskom tritu gdje broji vie od milijun klijenata u mrei od 238 poslovnica. Socit Gnrale je takoer snano prisutna i na tritu srednje i istone Europe. Vlasnik je druge po veliini eke Komercni Banke koja raspolae mreom od 363 poslovnice i ima 1,5 milijun klijenata, kao i druge najvee rumunjske BRD banke koja broji 367 poslovnica i oko 2 milijuna klijenata. Grupa Banca Intesa, koja je vlasnica Privredne banke Zagreb, druge po veliine banke u Republici Hrvatskoj, ostvarila je u prvih est mjeseci 2006. godine konsolidiranu neto dobit u iznosu od 1,476 milijardi eura, to je poveanje od 23 posto u odnosu na isti period prole godine10. Banke lanice Grupacije Intesa izvan Italije takoer su ostvarile vee prihode i dobit. Udio tih banaka u konsolidiranim prihodima iz poslovanja iznosi 11 posto te je jednako kao i u prvih est mjeseci prole godine. Neto operativna mara iznosi 282 milijuna eura to je poveanje za 18,5 posto u odnosu na isto razdoblje 2005. godine. U srednjoj i istonoj Europi kroz mreu banaka- keri, Gruppo Intesa je prisutna u sedam zemalja gdje ima ukupno 5,6 milijuna klijenata i vie od 1200 poslovnica. Osim putem banaka u Hrvatskoj (PBZ), Slovakoj (VUB), Maarskoj (CIB), Rusiji (KMB), Srbiji (Banca Intesa Beograd), Bosni i Hercegovini (UPI banka) te Ukrajini (Ukrsotsbank), Banca Intesa je prisutna i u ekoj putem filijale VUB banke, u Sloveniji putem filijale Banca Popolare FriulAdria te u Poljskoj gdje ima vlastito predstavnitvo.

10 http://www.pbz.hr/default.asp?ru=614&gl=200609050000001&sid=&jezik=1

11

Slina vlasnika struktura banaka je i u ostalim tranzicijskim dravama u regiji gdje takoer dominiraju njemake, austrijske, talijanske i francuske banke. Dokaz da i hrvatske banke sudjeluju u akvizicijama u inozemstvu su pregovori vezani uz kupnju Hercegovake banke d.d. u kojoj djelomino sudjeluje i Vaba d.d. iz Varadina. U tijeku je postupak pregovora oko preuzimanja imovine i obveza Hercegovake banke d.d., a vlada Federacije BiH pozitivno se izjasnila o modelu koji je ponudio Validus d.d preko Vaba banke ponudio svim deponentima i tediama Hercegovake banke d.d u kojem nudi mogunost povrata 60 posto nominalne vrijednosti svakog depozita iskazanog u knjigama banke na dan 30. lipnja 2006. godine. U Validusu i Vabi istiu da u sluaju da ne doe do preuzimanja, odnosno ako se na javni poziv odazove onoliko deponenata ija ukupna vrijednost depozita daje manje od 75 posto iznosa svih depozita, Hercegovaka banka e morati ii u steaj, a tada e za isplatu obveza prema deponentima na raspolaganju biti samo gotovina s kojom banka trenutano raspolae, znai otprilike 40 milijuna KM. 11 Vrlo je bitno prepoznati veliku povezanost izmeu vlasnike strukture hrvatskih banaka koja je zasigurno povezana s sklonou banka za zaduivanjem u inozemstvu. Inozemni dug hrvatskih banaka trenutno iznosi 8,97 milijardi eura to je 33,5% ukupnog inozemnog duga RH koji je krajem kolovoza 2006. g. iznosio 26.79 milijardi eura.12 U uvjetima ionako likvidnog bankarskog sustava (zbog sve snanijeg rasta domae tednje) zaduivanje banaka u inozemstvu je pridonijelo snanom rastu kreditiranja (posebno stanovnitva). Bankovni kamatnjaci su na hrvatskom tritu znatno vii nego u inozemstvu pa je motiv ovakve poslovne politike jasan. Domae banke (u stranom vlasnitvu) na taj nain dolaze do jeftinijih dodatnih financijskih sredstava koje oplouju kroz svoje plasmane. Prema posljednjim podatcima hrvatski bankarski sektor je plasirao 168,84 milijardi Kuna u nebankarski sektor. Od toga iznosa sa 89,5 milijardi Kuna se kreditira sektor graanstva, dok se sa 75,8 milijardi Kuna kreditira sektor poduzea. Naalost ovakva praksa pridonosi zabrinjavajuem porastu vanjskog duga Republike Hrvatske. Pripreme za ukljuivanje Hrvatske u Europsku uniju donosi nove izazove pred bankarski sustavu, ali i ansu za podizanje kvalitete bankarstva na viu razinu. Procjenjuje se da e Republika Hrvatska slubeno postati lanicom Unije prije isteka ovoga desetljea. To znai da svi gospodarski sektori, pa i bankarski, imaju pred sobom nekoliko godina za
11 12

http://www.vecernji-list.hr/home/manager/624350/index.do www.hnb.hr, Priopenje za javnost, 13. rujna 2006.g, Smanjen inozemni dug

12

prilagoavanje. Bankarskom sustavu predstoje ozbiljni zahvati u pravcu poboljavanja efikasnosti, poboljana korporativnog upravljanja, poveanja konkurentnosti kako bi se uspjenije suoilo s razvijenijim i konkurentnijim ambijentom.

5. Budunost malih banaka

Iako u strukturi financijskih institucija male banke jo uvijek predstavljaju znaajnog sudionika, broj malih banaka, te njihov udio na tritu sve vie opada u veini zemlja u Svijetu. Na hrvatskom financijskom tritu je takoer primjetan takav trend. Nakon 1997. g. broj malih banaka u RH je u padajuem trendu (malim bankama se u RH prema klasifikaciji HNB-a smatraju banke sa manje od 500 milijuna kn aktive).

Tablica 2. Grupe banaka u RH prema veliini aktive, na kraju razdoblja, u 000 kn

Grupa I II III IV Aktiva banaka Aktiva (A) > 5 000 000 1 000 000 < 5 000 000 500 000 < 1 000 000 A < 500 000 Ukupno 2002.g 9 12 7 18 46 2003.g 8 11 8 14 41 2004.g 9 7 10 11 37 2005.g 9 9 7 9 34

Izvor: Hrvatska narodna banka, Bilten o bankama, kolovoz 2006.g

U buduem razdoblju moe se oekivati daljnja konsolidacija u okviru velikih bankarskih grupacija na tritu, ali i iz redova manjih banaka koje nee moi izdrati konkurentski pritisak "velikih" (trokovi, mali kapaciteti, mala ekonominost obujma). Male banke e veinom morati potraiti stratekog partnera ili partnere, ili meu bankama svoje veliine ili meu nekom od velikih banaka. Stupanj koncentracije naeg bankarskog sektora najvii je od svih usporedivih zemalja. Pet naih najveih banaka ostvaruje sedamdesetpostotni trini udio. Najblii su nama Slovenija (69 posto) i Slovaka (68 posto). Ako se ovome doda podatak da desetak banaka ostvaruje oko 87,5 postotni udio na domaem tritu, moe se zakljuiti da se domai

13

bankarski sektor polarizirao na dva dijela: mali broj velikih i veliki broj malih banaka. Drugim rijeima, hrvatski bankarski sektor pokazuje mnoge oligopolne karakteristike.13

Slika 2. Udjeli aktive pojedinih grupa banaka u ukupnoj aktivi banaka, aktiva u 000 kn
18 18 16 14 12 10 8 6 4 2 0 2002.g Aktiva (A) > 5 000 000 2003.g 1 000 000 < 5 000 000 2004.g 500 000 < 1 000 000 2005.g A < 500 000 9 7 14 12 8 11 8 9 7 10 11 9 9 7 9

Izvor: Hrvatska narodna banka, Bilten o bankama, kolovoz 2006.g

Moglo bi se rei da su prednosti u poslovanju malih banaka u odnosu na velike banke injenica da mala banka jednostavnije i bre uspostavlja odnos s lokalnim obrtnicima i malim poduzeima. One lake mogu doprijeti do irem tritu "nepoznatih" lokalnih informacija. Vana prednost im je da imaju jednostavniju organizaciju te bre donose odluke i analiziraju informacije. Ipak, nekoliko posebnih izazova treba istaknuti. Dosadanja konsolidacija bankarskog sektora u dobroj je mjeri definirala domae bankarsko trite. Ipak, prema vie pokazatelja, na njemu djeluje veliki broj banaka. Premda su se pomalo usporili procesi preuzimanja malih banaka i njihova izlaska s trita, razvija se jedan drugi fenomen: izraena podjela izmeu vodeih (velikih) banaka i velikog broja malih, koje definitivno nee izdrati konkurenciju. Posebno nakon to se trite potpuno otvori, tj. kada banke iz Europske unije budu direktno poslovale na hrvatskom tritu. Zato je preporuka malim bankama da kapitalno jaaju, definiraju svoju trinu niu i povezuju se s veim grupama. Ovdje se mora istaknuti jedna specifinost hrvatskog bankarstva: nae gospodarstvo uglavnom ine srednji i mali poduzetnici. Oni su, po pravilu, klijenti malih banaka, jer velike banke pokazuju izvjesnu averziju prema financiranju malih projekata. Zato je prostor za
13

http://www.privredni-vjesnik.hr/index.cgi?A=I&SIF=00002&BR=003360&DA=20040712

14

djelovanje malih banaka u Hrvatskoj razmjerno vei nego u drugim zemljama. Iskustvo upuuje na zakljuak da vei broj malih banaka moe pronai trinu niu u kojoj e biti efikasnije od velikih. Ali to ih ne oslobaa potrebe da postanu konkurentne14. Unato navedenim prednostima velike banke ipak imaju puno vie prednosti u poslovanju u odnosu na male banke. Bre percipiraju i koriste tehnoloke promjene u svakodnevnom poslovanju to je u dananjim poslovnim odnosima iznimno vano. Imaju vanu prednost, a to je da imaju pristup jeftinijim izvorima kapitala iz inozemstva. Navedena situacija je posebno vidljiva u Republici Hrvatskoj. Velike banke su u mogunosti iriti spektar svojih proizvoda i imati iroku bazu klijenata. One koriste derivatne proizvode (terminski ugovori, opcije i sl.). U 2004.g. je u Republici Hrvatskoj s gubitkom poslovalo est banaka, a uoljiv je bio pad bruto dobiti malih banaka, to je znak da se sve tee nose s konkurencijom veih banaka, koje u potrazi za novim klijentima sve ee osvajaju trine nie koje su do sada bile rezervirane za male banke sa fleksibilnim pristupom klijentima.

Gledajui postotak uea stranih grupacija na hrvatskom bankarskom tritu, ini se da postoji vrlo malo manevarskog prostora za ulazak novih grupacija. Meutim, sigurno je da pored ve prisutnih banaka/grupacija postoje i druge grupacije koje razvijaju ili ve imaju strategiju za trite srednje i istone Europe, odnosno Nove Europe u koju spada i Hrvatska. U tom smislu ne treba iskljuiti interes za nae trite koji bi rezultirao novog "igraa". Trend je univerzalan, pa ga ne treba iskljuivati ni kada je rije o Hrvatskoj. Pravo je pitanje u kojoj e mjeri neke nove banke na hrvatskom financijskom tritu biti zainteresirane za retail poslovanje (poslovanje sa stanovnitvom). Sve e, zapravo, ovisiti o mjeri u kojoj e se Hrvatska afirmirati, posebice u dijelu regulative, kao financijski centar regije.

Moemo zakljuiti da je nerealno oekivati da e male banke opstati na tritu u broju u kojem danas postoje. S druge strane, treba odbaciti i pesimistine scenarije po kojima e male banke u cijelosti izumrijeti. Istina je negdje na pola puta izmeu te dvije teze. Male banke koje e znati prepoznati svoje konkurentske sposobnosti, te na njima temeljiti svoju

14

http://www.privredni-vjesnik.hr/index.cgi?A=I&SIF=00002&BR=003360&DA=20040712

15

poslovnu strategiju, moi e opstati na bankovnom tritu, bilo samostalno ili kao "niche playeri15" nekog veeg sustava. 16

6. Kako se banke nose sa konkurencijom?

Banke su u svijetu u posljednjih dvadesetak godina izgubile dio trita uslijed jaanja konkurencije. Konkurenciju ine "stare" nebankovne institucije, "nove" financijske institucije te razvoj direktnog trita na polju kratkoronog i dugoronog financiranja. Ovakvi trendovi su doveli do toga da se poelo raspravljati o zastarjelosti banke kao institucije i d o crnih procjena o budunosti banke kao glavne financijske institucije. "Stare" nebankovne institucije su institucije koje prikupljaju sredstva individualnih investitora. Meu njima se najvie istiu osiguravajua drutva i obvezni i dobrovoljni mirovinski fondovi. Investicijski fondovi su najvaniji predstavnici "novih" financijskih institucija koje ugroavaju poslovanje banaka, posebno u Svijetu. Uslijed sve vee konkurencije ostalih financijskih institucija (osiguranja, leasing i faktoring drutava i sl.) banke u Svijetu banke postaju financijske institucije pune usluge. Ukratko bi se moglo rei da veina banaka, posebno velikih i najveih, ulazi u sve vidove financijskih poslova. Banke unutar svojih grupa preuzimaju poslove sa vrijednosnim papirima (uvanje, upravljanje portfeljem, investicijsko bankarstvo), vode mirovinske fondove, stjeu ili osnivaju osiguravajua drutva, pruaju usluge kartinog poslovanja. Takav trend grupiranja svih financijskih poslova unutar grupe je posebno vidljiv na primjeru hrvatskih banaka. Najvee banke su unutar svojih grupe preuzeli sve poslove koje se u prolosti nisu smatrali redovnim bankovnim poslovima. Sve ove poslove preuzimaju i na domaoj i na meunarodnoj razini. Hrvatsko financijsko trite nije ni izbliza razvijeno kao svjetsko tako da ga banke i dalje u potpunosti kontroliraju.
15

niche player-malena, specijalizirana tvrtka koja se usko specijalizira za odreeni posao na tritu

16

Prga I., verko I., Znaajke malih banka i njihova budunost, Raunovodstvo i financije, Zagreb, ISSN 0650 4506-50 (2004), 4; str. 81-87.

16

Analiza suvremenih kretanja u bankarstvu i financijama pokazuje da su prognoze o slabljenju utjecaja i snage banaka u korist drugih financijskih institucija pesimistine i preuranjena. Banke su se uspjeno redefinirale i prilagodile novim uvjetima poslovanja na meunarodnom tritu.

7. Najvee svjetske banke

Prema tier 1 kapitalu:

Slika 3. Najvee svjetske banke prema tier 1 kapitalu (u milijardama $)

90 80 70 60 50 40 30 20 10 0 Citigroup HSBC Holdings Bank of America Corp JP Morgan Chase Co Mitsubishi UFJ Financial Group Credit Agricole Groupe Royal Bank of Scotland

Izvor: The Banker, The Worlds biggest banks, July, 2006.

17

Slika 4. Najvee svjetske banke prema aktivi (u milijardama $)

1.650,00 1.600,00 1.550,00 1.500,00 1.450,00 1.400,00 1.350,00 1.300,00 1.250,00 Barclays Bank UBS Mitsubishi UFJ Financial Group HSBC Holdings Citigroup BNP Paribas Credit Agricole Groupe

Izvor: The Banker, The Worlds biggest banks, July, 2006.

Tablica 3. Najvee svjetske banka u 2006.

R.b. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Banka Citigroup HSBC Holdings Bank of America JP Morgan Chase Mitsubishi UFJ Credit Agricole Royal Bank of Scotland u mlrd. $ 79,407 74,403 74,027 72,474 63,898 60,599 48,585 Banka Barclays Bank UBS Mitsubishi UFJ HSBC Citigroup BNP Paribas Credit Agricole u mlrd. $ 1.591,52 1.567,56 1.508,54 1.501,97 1.493,99 1.484,11 1.380,62

Izvor: The Banker, The Worlds biggest banks, July, 2006.

U 2006. godini, kao to se iz grafova moe vidjeti, najvee banke na svijetu prema tier 1 kapitalu su 1. Citigroup, 2. HSBC Holdings 3. Bank of America Corp, 4. JP Morgan Chase & Co, 5. Mitsubishi UFJ Financial Group, 6. Credit Agricole, 7. Royal Bank of Scotland. Dok su prema aktivi poredane na ovaj nain:1. Barclays Bank, 2. UBS , 3. Mitsubishi UFJ Financial Group, 4. HSBC Holdings, 5. Citigroup, 6. BNP Paribas, 7. Credit Agricole Group.

18

Poetak 2006.godine je protekao u znaku stvaranja jedne od najveih svjetskih banaka koja je nastala spajanjem japanskih financijskih grupacija MTFG i UFJ. Nastala je financijska institucija s ukupnom aktivom od oko 1500 milijardi $, a to je desetak posto vie nego to je Citigroup iz SAD imao sredinom 2005. godine. Meu etiri najvee japanske megabanke MTFG je bila najvea, dok je UFJ bila najmanja. Za UFJ je ovo spajanje znailo spas zato to je u 2004.g ostvario 400 milijardi yena gubitka. Nova megabanka je nazvana Mitsubishi UFJ.17 Podatak koji ilustrira veliinu najvee svjetske banke prema aktivi (Barclays Bank) je da je njezina aktiva oko 35 puta vea od ukupne aktive svih hrvatskih banaka! Uz prilike u Rusiji najvei izazov za svjetsko bankarsko trite u sljedeem razdoblju. e svakako biti Kina. Pri pregovorima za stupanje u lanstvo Svjetske trgovinske organizacije (WTO) Kina se obvezala da e do kraja 2006. inozemne banke moi slobodno konkurirati na njezinom tritu, a one su u 2005. potroile 17 milijardi dolara sa svrhom stjecanja manjinskih utjecaja u kineskim bankama u dravnom vlasnitvu18. Bankarsko trite te dvije drave je daleko najprimamljivije stranim bankama, kako zbog mnogoljudnosti tih trita, ali jo vie zbog oekivanja o silovitom gospodarskom rastu tih trita u budunosti. Velike promjene koje su se u posljednjih petnaestak godina zbile u Rusiji i Kini uvelike su utjecale na njihov poslovni potencijal. Slian proces ve se odvio u azijskim zemljama poput Koreje i Tajvana, to je i u ovim zemljama rezultiralo snanim gospodarskim rastom.

17 18

http://news.bbc.co.uk/1/hi/business/3558878.stm http://www.bankamagazine.hr/brojevi/2006/2006-01-f/godina-divova

19

8. Zakljuak
Globalizacija je svjetski fenomen. Rast i razvitak meunarodnih financija znaajno je potpomognut razvojem tehnologije i telekomunikacija, liberalizacijom financijskih sustava najrazvijenijih zemalja, te ubrzanim rastom meunarodne trgovine i meunarodnih financijskih transakcija. Pod utjecajem globalnog povezivanja i standardizacije razliitih financijskih trita, tehnika i financijskih tokova, znanja i regulacije, stvara se jedinstveno, globalno financijsko trite, koje nudi brojne nove mogunosti i perspektive svim sudionicima. Prihvaanje globalnih financijskih tokova i sudjelovanje u njima donosi mnoge pogodnosti, kako to je porast eksternog financiranja iz inozemnih izvora, poveane stope rasta i ubrzan rast cijele ekonomije, izvoza na nova trita, vea mogunost investiranja i sl. Globalni sustav financiranja dakako donosi i nove rizike i opasnosti za sudionike svjetskog trita kao to su rizik teajnih razlika, valutni rizik, rizik likvidnosti te rizik promjene kamatnih stopa. Osim toga, zbog nepoznavanja kvalitetnih metoda upravljanja rizicima i uz neuinkovitu regulaciju i nadzor banaka, te uz neodgovarajuu zakonsku regulaciju i visoku zaduenost u mnogim zemljama postoji poveana vjerojatnost financijskih i ekonomskih poremeaja. U cilju smanjenja nestabilnosti kojem mogu negativno utjecati na meunarodnu financijsku strukturu i meunarodne odnose, potrebno je dodatno unaprijediti regulatorni okvir na meunarodnoj razini i ugraditi zatitne mehanizme u nacionalne financijske sustave kako bi se uinkovito moglo upravljati i kontrolirati rizicima, ali i koristiti sve prednosti meunarodnog financiranja. Smatramo da je pogreno banke i druge financijske institucije razlikovati po tome jesu li u stranom ili domaem vlasnitvu. Treba ih razlikovati po tome jesu li stabilne i snane. Bitno ja shvatiti da su stabilne financijske institucije klju mikro i makro financijske stabilnosti, neovisno o tome jesu li one u domaem ili stranom vlasnitvu. Zakljuak rada bi se mogao saeti u misli: "Da za globalizaciju u bankarstvu, ali uz potrebnu dozu opreza".

20

9. Literatura
Houpt, J.V. (1999.), International activities of U.S. banks and in U.S. Banking Markets, Federal Reserve Bulletin, str.5. Ivanov. M, Stojanovi A., Globalizacija i internacionalna financijska infrastruktura, Suvremena fianncijska trita-zbir radova raznih autora, literatura za PDS Financije i bankarstvo, autor dr.sc. V. Leko Madura, J.., International markets and institutions, Commercial bank operations, str 525 Prga I., verko I., Znaajke malih banka i njihova budunost, Raunovodstvo i financije, Zagreb, ISSN 0650-4506-50 (2004), 4; str. 81-87. http://www.bankamagazine.hr/brojevi/2006/2006-01-f/godina-divova http://news.bbc.co.uk/1/hi/business/3558878.stm http://www.bis.org/events/conf060619/cumming.pdf http://www.bis.org/publ/cgfs25.pdf http://www.bis.org, Foreign direct investment in the financial sector of emerging market economies, Committee on the Global Financial System http://hgk.biznet.hr/hgk/tekst.php?a=b&page=tekst&id=378 www.hnb.hr, Priopenje za javnost, 13. rujna 2006.g, Smanjen inozemni dug http://www.hnb.hr/supervizija/basel2/h-rezultati-upitnika-o-novom-bazelspozazumu.pdf?tsfsg=db97bea5f81d149f5db338905f5c125c http://www.nbs.yu/serbian/statistika/index.htm http://www.pbz.hr/default.asp?ru=614&gl=200609050000001&sid=&jezik=1 http://www.privredni-vjesnik.hr/index.cgi?A=I&SIF=00002&BR=003360&DA=20040712 http://www.splitskabanka.hr/download/SG-SB_Press%20release30-06.doc www.socgen.com http://www.vecernji-list.hr/home/manager/624350/index.do

http://www.vlada.hr/default.asp?gl=200510170000004

21

22