1. Objasni Platonovu zamisao idealne drave!

Dobra drava e iz postojee nastati ako filozofi preuzmu vlast, te iz drave protjeraju sve starije od 10 godina. Nuan uvjet za preobrazbu postojee u dobru dravu je poklapanje politike vlasti i filozofije. Dobra drava se utemeljuje u tri faze: zdrava drava ili drava svinja proi!ena drava ili drava oruanog tabora drava ljepote ili drava filozofa kao vladara " njegovoj idealnoj dravi postoje tri sloja ljudi: vladari, vojni#i i proizvo$ai. %ravedna drava je drava u kojoj svaki od slojeva obavlja svoju ulogu. 2. Nabroji i objasni tri sloja ljudi u Platonovoj idealnoj dravi! %laton je ljude u dravi podijelio u tri sloja: vladari & odnosno filozofi, koji nemaju vremena za bavljenjem politikom, oni tee ka znanju vojni#i & su nalik psu, imaju poseban odgoj i ratne te'nike, te muziki odgoj proizvo$ai & oni imaju za #ilj da proizvode potrebna dobra za sve u dravi. %laton u svojoj dravi ne vidi robove, jer nji' ne smatra ljudima nego sredstvima za rad koje je na raspolaganju ljudima. 3. Objasni pojam Zoon politikon kod ristotela! (deja ovjeka kao bia zajedni#e, ovjek je po prirodi )politiko bie* ili )zoon politi#on*, dakle on svoju bit ostvaruje samo u polisu. +n je vi!estruko potrebito bie, zavisi od drugi' u ostvarenju svoji' potreba. !. "ta je po ristotelovom mi#ljenju svr$a drave% Drava nastaje kao prirodna tvorevina, i )svr'a* joj je najvi!e dobro, odnosno sretan ivot njeni' gra$ana.

&. 'aljani i nevaljani obli(i dravno) ure*enja prema ristotelu% %ozitivni obli#i ,raljevstvo ili monar'ija .ristokratija /epublika Negativni obli#i -iranija +ligar'ija Demokratija

Najbolji ostvarivi oblik ure$enja je /epublika, odnosno ustavna vladavina kao sredina izme$u +ligar'ije i Demokratije. Negativni obli#i nastaju kada se vlada u sopstvenu korist a ne zbog zajednikog dobra. +. ,emokratija %ojam demokratija oznaava oblik vlasti u kojem sve odluke neke drave donosi izravno ili neizravno veina njezini' gra$ana kroz po!tene izbore. -. nar$ija

.nar'ija je oblik dru!tva u kojem bi se nastojalo poni!titi svaki oblik nametnutog autoriteta, anar'isti vjeruju u ovjekovu prirodnu sposobnost autokontrole u dru!tvu. .. ristokra(ija

" !irem znaenju rijei aristokra#ija misli se na bogatiji sloj dru!tva, na prodi#u i nasljednike ve dokazani' vlastodra#a, te na plemstvo koje je ostvarilo razliite benifi#ije u dru!tvu kroz juna!tvo u ratovima nji'ovi' predaka. /. Oli)ar$ija +ligar'ija oznaava vladavinu klike, male grupe ljudi ili autoritarnu vlast politikog vr'a, esto bez po!tivanja demokratski' institu#ija i demokratske volje gra$ana. 10.1iranija -iranija je despotska vladavina u dravi ili dru!tvu a jednako je mogua i u drgim obli#ima zajedni#a, organiza#ija ili dru!tvu. +vakav oblik vladavine nije zasnovan na sistemu zakona ili pravde ve na arbitrarnom ispoljavanju moi tiranina.

11.2onar$ija "z republiku drugi osnovni oblik vladavine. -o je oblik vladavine kojom vlada jedan ovjek, a do mjesta vladara se dolazi naslijednim putem. Nazivi za takve vladare su: #ar, !a', sultan itd. 12.2akijevelizam 0akijevelizam je naelo politike djelatnosti koju je zastupao -alijanski politiar i dravnik Nikolo 0akijaveli. %rema njegovom mi!ljenju dozvoljena su sva sredstva da se stvori jaka vlast u dravi, koja se moe postoi jedino energinom ak#ijom, snagom i portvovano!u. %olitiara ili dravnika ni!ta ne smije sputavati i sprjeavati u njegovom radu da ostvari postavljeni #ilj. 1to je pouka njegove izreke: 2ilj opravdava sredstvo3. 13.'i*enje li3nosti vladara u 2akijevelijevoj kon(ep(iji% %rema 0akijevelijevom mi!ljenju vladar treba imati osobine lisi#e i lava, odnosno treba biti lukav, mudar, 'rabar i sran. Novi vladar da bi uspostavio apsolutnu mo, mora uvesti sve novo. 1!.4 3emu se o)leda promjena u 2akijevelijevom politi3koj 5ilozo5iji u odnosu na anti3ke 5ilozo5e% %romjena u 0akijevelijevoj politikoj filozofiju i odnosu na antike filozofe ogleda se u tome !to kod njega nema naglaska na eti#i kao !to je to bio sluaj kod antiki' filozofa. 1&.Za koje 5ilozo5a se vee izreka 6ilj opravdava sredstvo% +va izreka se vee za talijanskog politiara i dravnika Nikola 0akijavelija. +n u svom djelu )4ladar* kae kako je jedini #ilj drave odranje njezine opstojnosti, pa je tako na vladaru da svim raspoloivim sredstvima to i uini. Dakle, sve je opravdano ako se radi u interesu drave. 1+.Objasni prirodno stanje prema 7obbsu! Njegova teorija )prirodnog stanja* temelji se na predpostav#i da su svi ljudi isti, te tee ka istim #iljevima !to dovodi do takmienja odnosno do rata svi' protiv svi'.

1-.Objasni 7obbsovu izreku 3ovjek je 3ovjeku vuk u kontekstu nje)ove politi3ke 5ilozo5ije! 5obbs u svom dijelu )6evijatan* iznosi teoriju prirodnog stanja gdje tvrdi da je )ovjek, ovjeku vuk* jer su ljudi slini pa u konani#i ele isto !to dovodi do takmienja odnosno rata svi' protiv svi'. 1..Objasni teoriju ,ru#tveno) u)ovora 1omas 7obbs! Dru!tveni ugovor je in kojim ljudi svojevoljno iz prirodnog stanja stvaraju dravu. Dru!tveni govor je nuan jer svoja prirodna prava prenose na suverena, s #iljem ouvanja sigurnosti i ivota pojedin#a. 7ra$ansko dru!tvo nastaje potpisivanje dru!tvenog ugovora koji se realizuje u dvije faze: 1. 8porazum svakog gra$anina sa drugim da e priznati suverena 9. 7lasanje za odabri suverena 8uveren ima pravo kanjavanja i odravanja reda, pravo odluke o ratu i miru, on je van ugovora. :akonodavna, izvr!na i sudska vlast su u rukama suverena. 1/.1eorija dru#tveno) u)ovora 8 9o$n :o(k! Nedostatak prirodnog ugovora moe se otklonisti dru!tvenim ugovorom kojim se svaki pojedina# odrie onog svog prirodnog prava da sam brani i odrava prirodno stanje. -ako se uspostavlja drava koja treba potvrditi i odrati razumno prirodno stanje da garantuje ivot, slobodu i vlasni!tvo. +n zagovara podjelu vlasti na zakondavnu, izvr!nu i federativnu. -rajni je suveren samo narod. 20.Pobuna tiranina i pravo na otpor naroda; kako obja#njava 9o$n :o(k% Narod zakonodav#u privremeno povjerava zakonodavnu vlast, ali je moe i silom uzeti natrag ako zakonodava# iznevjeri povjerenje koje mu je bilo dato. -ako 6o#ke opravdava pravo naroda na revolu#iju. 21.Prirodno stanje i uzrok nastanka )ra*ansko) dru#tva prema <usou! " prirodnom stanju ovjek je slobodan, te tako nema autoriteta, nema dunosti i nema porodi#u. -ei ka #ivliza#iji zbog prirodni potreba, samim time poinje saradnja ali i neslaganja koja su rezultat po'lepe. 7ra$ansko dru!tvo nastaje pod uti#ajem privatnog vlasni!tva jer bogati predlau ugovor da bi se za!titili, taj ugovor tvori suverena kojem narod daje pravo na vladanje. 8uverenova vlast je

nedjeljiva, on mora biti izvanredan ovjek, koji e donijeti najbolje zakone koje e narod da po!tuje. 22.=ompariraj opis 3ovjeka u prirodno stanju kod 7obbsa i <usoa! %rema 5obbsovom mi!ljenju ljudi su slini te zbog toga tee ka takmienju, !to rezultira stvaranjem neprijateljstvo a samim time nastankom rata svi' protiv svi'. Dok su kod /usoa ljudi slobodni i jednaki, nemaju autoriteta, nemaju dunosti ni porodi#e. 23.7e)elovo u3enje o dijalekti(i! 8u!tinu 5egelove dijalektike izrazio je 5. 0arkuze u djelu "m i revolu#ija kroz formulu: (stinski oblik zbije za'tijeva slobodnu, dok sloboda za'tijeva samosvijest i spoznaju istine, a samosvijest i spoznaja istine su bitnosti subjekta, a istinski oblik zbilje ili stvarnosti mora se s'vatiti kao subjekt. Dijalektika nije samo metoda, posebno ne samo kakva vanjska vje!tina, nego )du!a i pojam sadraja*: ona je obu'vatna znanost po kojoj se sve zbiva. " svemu 5egel otkriva dostrukost subjektivnog i objektivnog: tokovi svijesti paralelni su s tokovima svijeta. Dijalektika je tako logika ali i ontologija. Dijalektika je put samorazvoja aposloutne ideje. 2!.=ako 7e)el de5inira povijest i koje su njene razvojne 5aze% %rema 5egelovom mi!ljenju povijest se razvijala zajedno sa razvojem svijesti o slobodi. Na svakom stadijumu povijesti pokazuje se da se ovjeanstvo kree ka sve veoj ra#ionalnosti i slobodi. 5egelvoe kon#ep#ije povijesti su : istonjaki grko & rimski njemako & 'ir!anski 2&. >vjetski du$; prema 7e)elovom mi#ljenju; u sti(anju samosvijesti prolazi kroz tri stadija. Nabroji i$ i objasni; 8upstana#ija du'a je sloboda, a du' u sti#anju samosvijesti ima tri stadija i to: (stok & gdje je samo jedan slobodan, dok su svi ostali podre$eni 7r#i & gdje postoje samo neki koji slobodni, ui krug ljudi <vropa & gdje su svi slobodni 8vjetska je povijest napredovanje u svijesti o slobodi.

9=. Pojam klasne borbe kod 2ar?a :nanstveni smisao pojma klasne borbe, kako ga je 0ar> definirao, sastoji se u tome !to je on dokazao da je postojanje klasa povezano samo s odre$enim povijesnim fazama razvitka proizvodnje, da klasna borba neminovno vodi diktaturi proleterijata te da ova ini samo prijelaz ka prestanku klasne borbe za'valjujui ukidanju svi' klasa i ustanovljenju besklasnog dru!tva. 2-.=ako 7ork$eimer i dorno odre*uju dijalektiku prosvjetiteljstva% %rovjetiteljstvo je oduvijek slijedilo #ilj osloba$anja ljudi od stra'a i postavljanja ljudi za gospodare, ali do kraja provjetljeni svijet sija u znamenju trijumfalnog zla. 0it prelazi u prosvjetiteljstvo, a priroda u puku objektivnost. %rovjetiteljstvo se spram stvari odnosi kao diktator spram ljudi, priznaje i' samo manipuliranjem. -ime nji'ovo %o & sebi postaje :a & njega. 2..=irti3ka teorija dru#tva; ideje i nosio(i! %odrazumijeva vi!e genera#ija njemaki' filozofa i so#ijalni teoretiara u zapadnoevropskoj marksistikoj tradi#iji, poznatijoj pod imenom ?rankfurtska !kola. %rema tim teoretiarima, )kritia* teorija se razlikuje od )tradi#ionalne* teorije u svojoj spe#ifinoj praktinoj namjeri: teorija je kritika kada podrazumijeva potragu za ljudskom eman#ipa#ijom, osloba$a ljudska bia od okolnosti koje i' ine robovima. & 5ork'ajmer. 2/.Pojam utopije i najpoznatiji so(ijalutopisti! "topija u osnovnom znaenju je mjesto kojeg nema, koje ne postoji. Nakon objavljivanja knjige -omasa 0ora o najboljeme ure$enju drave, pojam )utopija* je postao sinonim za sve zamisli koje istrauju mogunost idealnog rje!enja organiza#ije drave, odnosa me$u ljudima, prestanka sukova i ratova ali u praksu nisu nisu bile ostvarene. %oznati so#ijalutopisiti su: -omas 0ore, /obert +@en, 8en 8imon, 1arl ?urije, -omazo ,ampanela. 30.,vije vrste slobode kod @.Aerlin Bprema .>Ci5tuD% Dva vi$enja slobode dao je filozof (.Aerlin i to na negativnu slobodu koja je odre$ena vanjskim silama, dok se pozitivna esto vee za unutra!nje uti#aje pojedin#a.

31.=ako utilitarizam posmatra prin(ip jednakosti% "tilitaristi se ne zalau za potpunu jednakost jer bi ona lo!e utje#ala na radnu motiva#iju talnetirani', a time i na ukupno bogatstvo dru!tva u #ijelini. Nji'ov je #ilj pronai ravnoteu me$u faktorima koji upuuju na jednakost i nejednakost. 32.=akav je stav e)alitarista u odnosu na pojam jednakosti% <galitaristi smatraju kako je jednakost vr'una# dru!tva, tvrde kako jednakost dovodi do veeg zajedni!tva i solidarnosti, da prua vi!e javni' dobara, dru!tvene potpore i kapitala, !to dovodi do po!tenijeg i sretnijeg dru!tva. 33.1ri oblika bolesti moderno) dobra prema Earslu 1ejloru% -Individualzim & mnogi smatraju da je to najvrjednije dostignue modernog doba, jer je ovjeku dozvoljeno skoro sve. 0rana strana individualizma je fokusiranje na sebe, !to nas ini manje zainteresovanim za dru!tvo. - Primat instrumentalnog uma & ovjek dakle pribjegava proraunavanju najekonominijeg naina upotrebe raspoloivi' sredstava radi postizanja odre$enog #ilja. Politika ravan i posljedice individualizma i instrumentalnog uma & jedna od posljedi#a je to da institu#ije i strukture dru!tva suavaju na!e izbore, pa prisiljavaju dru!tvo i pojedini#e da daju teinu instrumentalnom umu. 3!.Objasni kako Earls 1ejlor pi#e o jednoj od bolesti moderno) doba koju naziva ra3Faravanjem svijeta; odnosno; instrumenalnim umom% +n pod instrumentalnim umom podrazumijeva onu vrstu ra#ionalnosti kojoj pribjegavamo kada proraunavamo najekonominiji nain upotrebe raspoloivi' sredstava radi postizanja odre$enog #ilja. 0jera uspje!nosti je maksimalna efikasnost, najpovoljniji odos izme$u tro!kova i rezultata. %rimat instrumentalnog uma je presti i najnovija te'nologija. 3&.=ako GdCard >aid obja#njava orjentalizam% +n pod orijentalizmom misli vi!e stvari, najradije pri'vaeno znaenje je ono akademsko, koje glasi: +rijentalizam je nain mi!ljenja utemeljen na ontolo!koj i epsimolo!koj razli#i, nainjenoj izme$u Orijenta i Bnaje!eC Okcidenta.

3+.=on(ep(ija multikulturalizma kod Hilla =Imli(ke% Dva izvora multikulturalnosti su koegzisten#ija i useljavanje. Drava je multikulturalna ako njeni lanovi pripadaju razliitim na#ijama ili su se iselili iz razli#iti' drava.