Pojmovi Anarhizam (gr. a ne, arche vlast) - bez vlade,bezvlae. Nepriznavanje reda, a toriteta, discipline, samovolja. !

!oncepcija "oja tra#i "idanje sva"e dr#ave i sva"og pravnog pored"a. Autarhija (gr. a tar"es sam sebi dovoljan) samodostatnost, samodovoljnost, lienost potreba, biti sam sebi dosta bio je ideal "ini"a i stoi"a. Autonomija (gr. a tos sam i nomos pravilo, red, za"on) - samoodre$nje, samoza"onodavstvo, nezvisnost, samo prava, a tonomna eti"a !anta. Dezalijenacija prevladanje ot $enja ili alijenacije. Povrata" ovje"a vlastitoj biti i svojim istins"im lj ds"im mog nostima. % protno je alijenacije (ot $enje). Dijalektika (lat. dialego razgovaram, raspravljam) - mijee vo$enja razgovora, raspravljanja na temelj pitanja i odgovora, vjetina iznala#enja istine ot"rivanjem i pobijanjem prot rjenosti, dosjetljivost. Dogma (gr. dogma miljenje) - znastveni, &ilozo&s"i ili pra"tino dr tveni stav "oji se bez "riti"og provjeravanja svaja "ao sig ran. %tav "oji se smatra neoborivim i nepovredivim, pa se o njem ne raspravlja. 'emeljni stav vjere. Etatizam (&ranc. (tat dr#ava) - preovladavaj e s djelovanje dr#ave oblicima dr tvenog #ivota. )r#avotvorstvo. svim

Etos (gr ethos) mjesto stanovanja, ozna"a lj ds"ih dorednih osobina, sadr#aj moralnog ocjenjivanja i djelovanja. Homo homini lupus lat. *ovje" je ovje" v ". 'om Pla tovom glasovitom izre"om &ilozo& +obs je de&inirao hipotets"o ,prirodno stanje- "ome se lj di nalaze rat svi protiv svih. Idealizam (gr. idea li", obli"...) - i da je istins"i pravi bita" i osnova cjelo" pne zbiljnosti ideja a da s pojavna bia izvedena. .stie primat onog d hovnog nad p "o materijalnim, pojavnim svijetom "ao se" ndarnim. Ideologija na "a o idejama. Individualizam gledite "oje naglaava izvorn log i primat vrijednosti pojedinca, njegove oseb jnosti prema opem, niverzalnom, zajednici, dr#avi.

Indoktrinacija (lat. in / ne 0 doctrina na "a, teorija, teza) - navo$enje na ne"riti"o prihvaanje ne"e do"trine, ne"og enja, teorije. 1bli" manip liranja odgojem i obrazovanjem. Kolektivizam (lat. colligare s" pljati, sabirati) - naglaava i daje prvenstvo onome zajedni"om, zajednici, cjelini, dr tv , dr#avi prema pojedinc , pojedinanom i privatnom. Komunizam (lat. comm nis opi, zajedni"i) - "oncepcija dr tvenog pored"a "ojem s prevladani privatno vlasnitvo na dr tvenim sredstvima za proizvodnj , izrabljivanje lj di, podjela rada na &izi"i i d hovni rad, te spostavljena jedna"ost lj di i doista lj ds"a zajednica. Kozmopolitizam (gr. "ozmo red, svijet 0 polites gra$anin) - enje i shvaanje da je ovje" ,gra$anin svijeta- da s svi lj di jedna"o vrijedni. Otuenje ili alijenacija odvajanje, pre"id odnosa dvaj ili vie s bje"ata ili s bje"a i njegova obje"ta. Paradigma (gr. Paradeigma - po"az jem) zora", zor, primjer, obrazac. Paradigmatian, zoran. Pluralizam (lat. Pl ralis od pl res mnogi, vie od njih) &ilozovs"o enje da se svijet sastoji od vie relativno samostalnih poela, osnova ili s pstnacija. Politika (gr. Polis dr#ava, politi"os gra$ans"i, dr#avni) ob hvaa sve djelove napre$ivanja dr#ave "ao zajednice slobodnih gra$ana. Novoje"ovno znaenje se odnosi na osvajanje vlasti i jaanja te vlasti, do" izvorno znaenje se odnosi na javn djelatnost, na brig za zajedni"o dr tveno dobro. Prosvjetiteljstvo po"ret &ilozo&iji i " lt ri (vrope 23.stolje , a najizrazitiji 4ranc s"oj. 1dli" je ga vjera svjetlost ma "oji e "a"o misle prosvjetitelji rijeiti sva pitanja ovje"ove sree na najbolji mog i nain, smjerenje na pra"itna pitanja.... Realizam (lat. 5es stvar, 5ealis stvaran) obje"tivno racionalno pomatranje, s zdr#avanje od planova i post pa"a "oji nemaj izgleda za spjeh. Retorika (gr. 5etori"e) govornitvo, govorno mijee. 'eorija govornitva. Revolucija (lat. od 5evolvere natrag valjati) pre"oret, nagla promjena "valitete ne"e pojave, nagli "orjeniti s"o", pojava bitno novoga. % prostavlja se evol ciji.

lo!oda sloboda o vie ogranienja, sloboda izbora, samoodore$enje, osobna sloboda.... pekulacija (lat. spec latio istra#ivanje, ispitivanje, movanje, miljenje/ spec lare iz daljine promatrati) nastojanje da se do spoznaje principa zbilje i spoznaje apsol ta do$e teorets"im apstra"tnim movanjem. "otalitarizam (lat. tot s sav, cio) nain vladanja "ojem dr#ava zima pod svoj neogranien "ontrol sve pojave javnog i " lt rnog #ivota te g i sva" privatn pod zetnost i slobod . 'o je odli"a &aisti"ih i boljevi"ih re#ima naeg vremena. #topija (gr. 6 ne, 'opos mjesto, da"le mjesto "ojeg nema) neostvariva mata, neostvariva #elja, sanjarija, idealno stanje. $oluntarizam (lat. vol ntas, vol ntatis volja) enje "oje volji daje primat nad raz mom.