Rekreativni sport u turizmu UVOD

Sport i turizam su masovne drutveno-ekonomske pojave koje su po mnogo emu meusobno povezane. Povezanost turizma i sporta ogleda se kroz: faktore turizma i sporta, funkcije koje generiraju turizam i sport te kroz nji ove ekonomske uinke. !ako se sport u turizmu pojavljuje u razliitim oblicima, u savremenom turizmu dominantnu ulogu ima "sport za sve#koji se u naoj terminologiji mo$e poistovjetiti sa sportskom rekreacijom . Sportska rekreacija s brojnim sadr$ajima osnovna je poluga aktivnog odmora u turizmu. %ove tendencije u razvoju turizma pokazuju da promjene u turistikim trendovima zamjenjuju tradicionalne motive odmora s motivima i sadr$ajima aktivnog odmora. &ako su sport i sportska rekreacija kljuni motivi i sadr$aji aktivnog odmora, nji ov razvoj utie na sadr$aj i kvalitetu aktivnog odmora u turizmu. 'ilj je ovog rada da uka$e na neke pravce razvoja i mogu(nosti unapreenja kvalitete sporta i sportske rekreacije u turizmu uopte. )dmor, sport, lov, ribolov, zabava, oputanje, itd. samo su neki od motiva zbog koji se ljudi ukljuuju u turistika kretanja. Svi se oni baziraju na osnovnoj ovjekovoj potrebi za odmorom i rekreacijom, a danas se smatra kako je "rekreacija osnovna turistika potreba#. %a osnovi iskazani motiva za putovanjem obavlja se i klasifikacija pojedini specifini oblika turizma pa tako razlikujemo turizam vezan za odmore, nautiki, lovni, ribolovni, te posebno sportski turizam. !ako se sportski strunjaci svojim radom mogu pojaviti u gotovo svim oblicima turizma, u ovom nas radu zanimaju prije svega kretanja motivirana sportom i sportskom rekreacijom, odnosno sportski turizam. &ako bi se na adekvatan nain pru$ile usluge sporta i sportske rekreacije u okviru turistiki kretanja, u realizaciji ovakvi programa morao bi sudjelovati struni kadar educiran u podruju sporta i sportske rekreacije. Sportska rekreacija kao specifino podruje, usmjerena je na zadovoljenje osnovni ljudski potreba ! interesa kroz bogatstvo raznovrsni sportsko-rekreativni aktivnosti, koje su svima dostupne ! usaglaene sa nivoom sposobnosti, zdravstvenim stanjem, polnom ! uzrasnim karakteristikama svakog pojedinca. Sadr$aje ! oblike rekreacije turist bira prema vlastitoj $elji, potrebi ! mogu(nostima. )ni se mijenjaju ! prilagoavaju kulturnim ! socijalnim potrebama

ovjeka. * skladu s potrebama savremeni turista posebno se istie sportska rekreacija kao znaajan motiv odabira turistike destinacije. +ktivan odmor je sinonim turistikog odmora, a on podrazumjeva sportske sadr$aje, ukljuuju(i ! brojne aktivnosti u atraktivnom prirodnom ambijentu. * tom kontekstu istra$uju(i potrebe savremenog ovjeka kojem nedostaje fizika aktivnost ! kontakt sa prirodom ! koji $ivi prebrzo ! stresno, dolazimo do konstatacije da turizam treba ostvariti brojne ciljeve koje (e na kraju dovesti oporavka ! zadovoljstva. Sadr$aji sportske rekreacije imaju dominantnu ulogu u zadovoljavanju potreba za kretanjem i odgovaraju(om aktivno(u, to je danas imperative kvalitetnog odmora. ,bog toga nije neobicno to sport.i turizam do$ivljavaju zajedniku ekspanziju zbog sve ve(eg interesa, ali i potrebe sve veceg broja turista. -azvoj sportske rekreacije u turizmu u .!/ poeo je na osnovama zdravstvenog turizma utemeljenog na posebno povoljnim ljekovitim prirodnim resursima. 0radicija zdravstvenog turizma du$a je od 123 godina i poela je na podrujima klimatski i zdravstveni centara primarno radi zatite i unapreenja zdravlja, re abilitacije, ali i lijeenja uz pomo( prirodni faktora. &ontinentalni i zdravstveni turizam temeljio se na geotermalnim izvorima. -imljani su otvorili ve(inu banja na podrucju .i/, a ima dokaza da je car 4ioklecijan 5oko 233. god.6 sagradio svoju palau na sadasnjem mjestu u Splitu upravo zbog ljekoviti izvora mineralni voda i morskog ljekovitog blata. &ako je .i/ izuzetno bogata geotermalnim vodama, dosadanja ponuda zdravstvenog turizma u odnosu na druge razvijene zernlje, kao to su Slovenija, 7aarska, 8eka, +ustrija i dr., vie je nego skromna. .i/ ima velike potencijale i komparativne prednosti za razvoj najtra$eniji oblika turistike ponude, vezani za unapreenje zdravlja savremenog, urbanog ovjeka. Savremeni turizam iziskuje nove, sofisticirane te nike u kreaciji optimalni modela turistike ponude. 9edno od osnovni obilje$ja turistikog tr$ista jeste njegova e1astinost, zbog ega je neop odno permanentno pratiti sve elemente koji dovode do turistiki potreba i potra$nje. :kspanzija turizma u svijetu rezultat je niza dinamini drutveno-ekonomski odnosa razvijeni zemalja vezani uz pove(anje potreba, prava, ekonomske mo(i, uz navike, kulturu, obrazovanje te trendove u interakciji s prui$iteljima usluga. )dnosi izmeu potra$nje i ponude isprepleteni su brojnim meusobnim funkcionalnim vezama.

DEFINICIJA SPORTSKO

I REKREATIVNO

TURI!"A

&ako bi bilo jasnije o kakvim se turistikim kretanjima radi, odnosno u kakvim uslovima djeluju sportski strunjaci u turizmu, definiimo najprije to podrazumijevamo pod pojmom sportski turizam. Sportski turizam svrstavamo u tzv. specifine oblike turizma koje se zasnivaju na motivaciji za putovanjem, odnosno ono to je va$no za nji ovo razlikovanje jest "motivacija za putovanjem i sadraj boravka u odreenoj turistikoj destinaciji.# 0ako sportski turizam definemo kao "turizam u kojem je sport glavni motiv putovanja i boravka turista u turistikom odreditu.# Sportski se turizam pojavljuje u razliitim oblicima i to: ; takmiarski sportski turizam, ; zimski sportsko-rekreativni turizam i ; ljetni sportsko-rekreativni turizam. Pod pojmom takmiarski sportski turizam podrazumijevaju se "sva putovanja radi uestvovanja u odreenim sportskim takmienjima , od doma(i do meunarodni #. )snovni motiv putovanja jest neka sportska manifestacija bilo da sudionici aktivno uestvuju u njoj 5sportisti6 ili su, pak, pasivni sudionici5gledatelji6. S druge strane sportsko-rekreacijski turizam podrazumijeva bavljenje turista tim aktivnostima, odnosno "kao motiv turistiki putovanja u savremenom turizmu sve se vie javlja sportska rekreacija kojom se aktivno bave turisti na odmoru. Sportska rekreacija u pravilu nema ni takmiarski niti promatraki karakter. 0o je sportska aktivnost turista izabrana po vlastitom izboru sa svr om zadovoljavanja potreba za kretanjem, igrom, aktivnim odmorom i razonodom. Sportska rekreacija je slobodno izabrana, individualna ili organizovana djelatnost, koja sredstvima fizikog vje$banja ! sportsko-rekreativnim aktivnostima omogu(uje ljudima aktivan odmor ! zdravu zabavu ! razonodu , koja im poma$e da odr$e dobro zdravlje, fiziku ! radnu kondiciju ! da ispolje svoje stvaralatvo, koje im je specijalizovanim radom u velikoj mjeri uskra(eno. Sutina ! cilj sportske rekreacije jeste da omogu(i optimalne uslove ! mogu(nost savremenom ovjeku da kroz raznovrsne sportko-rekreativne aktivnosti: -zadovoljava svoju biopsi o-socioloku potrebu za kretanjem ! igrom,
3

-sadr$ajnije, korisnije ! kreativnije provodi slobodno vrijeme, -uva ! unapreuje zdravlje, -odr$ava vitalnost, $ivotni ! radni optimizam, -odr$ava ! unapreuje svoje opte fizike, funkcionalne ! radne sposobnosti, -otklanja prijevreremenu pojavu starenja ! produ$ava radni vijek ! kreativnost do duboke starosti. &ao znaajan sadr$aj slobodnog vremena sportska rekreacija podrazumjeva aktivno, stvaralako, a nikako pasivno posmatrako ue(e u sportsko-rekreacijskim aktivnostima. Zimski se sportsko-rekreacijski turizam provodi u planinskim zimskim centrima, ali i u banjama, kao i na moru, a ljetni na moru, u planinama, na rijekama, jezerima i sl. Postoje sportsko-rekreacijske aktivnosti karakteristine za pojedinu sezonu, pa se tako u okviru zimskog sportsko-rekreacijskog turizma pojavljuju skijanje, skijako tranje, klizanje, sportske igre na snijegu i ledu i druge, a u okviru ljetnog etnje, tranje, planinarenje, sportovi na vodi, sportske igre, golf, tenis, ja anje itd. * ovom nas radu zanima dio sportskog turizma u kojem se turisti pojavljuju kao aktivni sudionici u raznim sportsko-rekreacijskim aktivnostima budu(i je uloga sportski strunjaka ovdje iznimno naglaena. )ni su ti koji kreiraju, organiziraju, ali i provode brojne sportsko-rekreacijske programe koji se pru$aju u okviru sportskorekreacijskog turizma.

%eki od sportsko-rekreacijski programa koji se pojavljuju kao sastavni dio turistike ponude su: < iznajmljivanje razliiti sportski objekata,
4

< koritenje sportski objekata i opreme, < kole uenja razni sportski vjetina, < sportske igre, turniri i razna natjecanja, < sportsko-zabavne atrakcije6. S obzirom na raznolikost i specifinost ti programa lako je zakljuiti kako su u turizmu potrebni razliiti strunjaci sportskog profila, jer jedino takav, struno educiran kadar mo$e kvalitetno provoditi aktivnosti kreiranja, organiziranja, ali i samog provoenja ovi programa. + upravo o kvalitetu pru$ene usluge zavisi zadovoljstvo turista to posljedino utie na $elju za ostankom ili pak povratkom u destinaciju, ali i na strukturu potronje turista. ,a postizanje kvalitetne usluge u sportskom turizmu odgovorni su svi sudionici ovog procesa .

ODR#AVANJE !DRAV$JA KRETANJE"

.la$i stepen od umorog odmora jeste pasivni odmor. %jime ne napadamo organizam prekomjerim unosom rane i razni teku(ina, ve( vie sjedimo i ne vje$bamo. Nepro%ramirani aktivni o&mori pri va(eni su. upravo zato to se povremeno bira sportsko-rekreativna aktivnost. 0o mo$e biti sluajan izbor ribolova u pli(aku, porodinog fudbala, tranja, kupanja, plivanja, jedrenja, veslanja u amcu, koarke za dvoje i ostali mnogobrojni aktivnosti. Pro%ramirani aktivni o&mori omogu(avaju tano dozirane odreene kinezioloke rekreativne aktivnosti radi podizanja fiziki i ostali biopsi osocijalni sposobnosti organizma. Same aktivnosti mogu biti kao i u neprogramiranim aktivnim odmorima. "e&i'inski pro%ramirani aktivni o&mori podrazumijevaju redovna fizika vje$banja prema utvrenom planu i programu. =oeni su interdisciplinarno, od kvalitetni strunjaka, doktora specijalista sportske medicine i kineziologa - specijalista sportske rekreacije. 9asno da odreeni cilj uslovljava oblik, uestalost, intenzitet i trajanje medicinski programirane vje$be. +erobno vje$banje ine razliite vje$be i fizike aktivnosti koje stimuliu aktivnost srca i plu(a dovoljno dugo da bi proizvele korisne efekte u organizmu. >lavni cilj aerobnog vje$banja je da pove(a maksimalnu koliinu kiseonika koju organizam mo$e da utroi u toku odreenog vremena. +erobni efekti najlake se obezbjeuju primjenom prirodni oblika kretanja 5 odanje,
5

tranje, pjeaenje 6, ciklini vje$bi 5 vo$nja bicikla, plivanja, skijakog tranja 6 i drugi aktivnosti. +erobne vje$be efikasno utiu na pove(anje aerobne sposobnosti? doprinose ouvanju i unapreenju zdravlja? otklanjanju i@ili ubla$avanju zdravstveni tegoba? pove(avaju radne sposobnosti i produ$avaju aktivan radni i $ivotni vijek.

Svaka aktivnost ovjeka zasniva se na potronji energije. 0ijelo proizvodi energiju sagorijevanjem ranljivi materija A masti, ugljeni idrata i bjelanevina. ,a sagorjevanje rane potreban je kiseonik. 0ijelo mo$e da deponuje rezerve rane najvie u vidu masni naslaga. ,a valjuju(i tome ovjek mo$e bez rane da $ivi vie dana, pa ak i nekoliko nedelja. 7eutim, u organizmu se ne mogu deponovati rezerve kiseonika. ,ato je potrebno da se kiseonik stalno doprema u organizam. 0o se obezbeuje neprekidnim disanjem. Bto je mii(na aktivnost intenzivnija, to ukuljuuje ve(e mii(ne grupe, to je ve(a potronja kiseonika. * atmosferi koja nas okru$uje ima dovoljno kiseonika. ! pored toga svi ljudi nemaju podjednaku sposobnost da dopremaju potrebne koliine kiseonika u sve svoje organe i organske sisteme, posebno ne u toku intenzivnije tjelesne aktivnosti. =e(ina ljudi mo$e da doprema dovoljno kiseonika samo za obavljanje uobiajeni svakodnevni radni i drugi $ivotni aktivnosti, ali ne i za obavljanje intenzivniji mii(ni aktivnosti. 7jerilo nae sposobnosti je
6

raspon izmeu nai minimalni za tjeva i nai maksimalni kapaciteta. Ciziki najsposobnije osobe imaju najve(i raspon, odnosno rezerve aerobni sposobnosti. +erobna sposobnost potrebna je svakome, bez obzira na profesiju i uobiajena svakodnevna optere(enja. 0reba znati da je aerobna sposobnost najbolje i najefikasnije $ivotno osiguranje. &lju za pove(anje aerobni sposobnosti je sistematsko aerobno vje$banje.+erobno vje$banje je ono vje$banje koje doprinosi pove(avanju aerobni sposobnosti. )no se karakterie slede(im osnovnim fiziolokim obilje$jima: +nga$ovanje veliki mii(ni grupa A mii(a nogu, trupa, ruku i ramenog pojasa 5 najmanje 1@D do 1@E ukupne tjelesne muskulature 6 u dinaminom radu, u kome se ritmiki smjenjuju naprezanja i oputanja. 0rajanje vje$banja od F3 do D3 minuta neprekidne aerobne aktivnosti. 0rajanje aktivnosti je u obrnutoj srazmjeri sa intenzitetom optere(enja A aktivnosti niskog intenziteta mogu da traju du$e. )sobama srednje i starije uzrasne dobi i osobama sa niskim nivoom funkcionalni sposobnosti preporuuju se aktivnosti niskog i umjerenog intenziteta du$eg trajanja. 4u$im trajanjem aktivnosti potpunije se dosti$e efekat "opte izdr$ljivosti# i pove(ava sagorjevanje masni naslaga. %edeljna uestalost aerobnog vje$banja treba da bude 2 A G puta. 0reba sistematski vje$bati najmanje svaki drugi dan kako bi se obezbjedili pozitivni efekti na pove(anje adaptiranosti organizma na aerobna optere(enja. %ajbolje je dva-tri puta nedeljno ukljuiti se u organizovani aerobni program, a svodnevno, samostalno kod ku(e vje$bati F3 A 23 minuta neki odgovaraju(i program aerobne usmjerenosti. )ptimalan intenzitet optere(enja dozira se u granicama D3H do I3H maksimalne frekvencije sranog rada, ali se iskazuje i energetskom potronjom od G,F do E,G kkal@min@kg. Pozitivni zdravstveno A preventivni efekti posti$u se primjenom programa aerobnog vje$banja u toku koji potronja. +erobni programi usmjereni su, prije svega, da pozitivno utiu na poboljanje sposobnosti srano A sudovnog i disajnog sistema 5 pove(anje aerobni sposobnosti 6, kao i na pove(anje kapaciteta tkiva za energetsku transformaciju kiseonika.
7

je dovoljno velika kiseonika

Doziran(e optere)en(a 4oziranje i kontrola optere(enja u toku programa sportske rekreacije vri se na osnovu spoljanji 5fiziki 6 i unutranji 5fizioloki 6 pokazatelja optere(enja. Spoljanji pokazatelji optere(enja su pokazatelji obima optere(enja: trajanje aktivnosti, trajanje odmora, odnos aktivnosti i odmora, broj ponavljanja vje$bi, du$ina preeni dionica pri odanju, tranju ili plivanju i sl. *nutranji pokazatelji optere(enja su pokazatelji reakcije pojedini organski sistema i organizma kao celine na primenjena optere(enja: frekvencija sranog rada, frekvencija disanja, koncentracija mlene kiseline u krvi, arterijski krvni pritisak. *nutranji pokazatelji optere(enja pokazuju koliko je organizam adaptiran, kako reaguje na primenjena optere(enja i kako i podnosi. &ao najoptiji unutranji pokazatelj optere(enja naje(e se koristi puls 5 frekvencija sranog rada 6. Puls je fizioloki pokazatelj optere(enja koji, u toku same aktivnosti, pru$a najvie relevantni informacija. 0o je lako dostupan i pouzdan pokazatelj preko koga je mogu(e relevantno jednostavno i dosta precizno dozirati i kontrolisati nivo primenjeni optere(enja u toku raznovrsni programa sportske rekreacije. &ao opta orijentacija za optimalno doziranje i kontrolu optere(enja u toku aerobnog vje$banja naje(e se koriste dve "formule#: Prva, >ranice optimalnog intenziteta optere(enja odreuje se najednostavnije prema "formuli pulsa#: 4>P 5donja granica pulsa6 J 1E3 A >S 5godine starosti6 >>P 5gornja granica pulsa6 J 4>P K F3 4ruga, )ptimalan intenzitet optere(enja u toku aerobnog vje$banja treba da se odr$ava u granicama D3H do IGH maksimalnog pulsa 5Cc@maL6: 4>P 5donja granica pulsa6 J 3,D3 L 5Cc@maL6 >>P 5gornja granica pulsa6 J 3,IG L 5Cc@maL6 7aksimalna frekvencija sranog rada 5maksimalni puls6 izraunava se po formuli: Cc@maL. 5maksimalni puls6 J FF3 A godine starosti.
8

)vako odreen intenzitet optere(enja treba odr$avati u toku F3-23 minuta aktivnosti sa povremenim kra(im podizanjem intenziteta optere(enja 5pikovima6 od nivoa M3H do MGH maksimalnog pulsa. Pove(anju broja koronarni kapilara i obima koronarni krvni sudova? Pove(anju sadr$aja emoglobina u miokardu 5sranom mii(u6? Pove(anju depoa energetski bogati materija u mii(ima i jetri? Stimulisanju stvaranja mito ondrija.

+erobno vje$banje ostvaruje raznovrsne pozitivne promjene u organizmu. Sistem pozitivni promjena uobiajeno nazivamo efektima vje$banja.Sistematska promjena programa sportske rekreacije, odgovaraju(eg karaktera, obima i intenziteta optere(enja i optimalne uestalosti primjene, obezbjeuje kompleksne efekte: -4oprinosi regulisanju metaboliki promjena? obezbjeuje endokrino-matabolike antiaterosklerotine efekte? doprinosi sni$avanju koncentracije triglicerida i olesterola? poboljanju aktivnosti fibrinalitikog sistema krvi A poboljavanju glikoregulacije, smanjenju opte koagulabilnosti krvi, usporavanju agregacije i smanjenju at ezije trombocita.

-4oprinosi pove(anju energetske potronje i sni$avanju tjelesne mase? smanjenju sadr$aja masti i nivoa olesterola? kompenzaciji sni$avanja bazalnog metabolizma do koga dolazi sa staro(u, odnosno podizanju vrijednosti bazalnog metabolizma, ragulisanju apetita. -9aa kontraktilne sposobnosti miokarda? pove(ava elastinost krvni sudova? jaa mii(ne pumpe? poboljava kolateralni krvotok? regulie arterijski krvni pritisak? sni$ava frekvenciju sranog rada u miru i pri naporu. -Pove(ava toleranciju i otpornost na stres? prevenira spazam krvni sudova u stresnim situacijama? obezbjeuje neutralizaciju suvini aktivnosti? oputa, relaksira. ormona, glukoze i olesterola koji se u stresnim situacijama lue u krv? potzitivni stimulie centralni nervni sistem i nervno-psi ike

Programi aerobnog ve$banja djeluju vieslojno i ostvaruju pozitivne efekte na:

9

7ii(no A kotani sistem? &ardio A vaskularni i respiratorni sistem? -egulisanje prekomjerne tjelesne mase i otklanjanje masni naslaga sa posebno ugro$eni lokaliteta? Prevenciju i otklanjanje riziko faktora kardio A vaskularni oboljenja? Prevenciju, ubla$avanje i@ili otklanjanje psi oemocionalne napetosti 5stresa6.

)bzirom na vieslojnost i raznovrsnost pozitvni efekata aerobnog vje$banja, u daljem tekstu (emo, na osnovu bogate literature i rezultata brojni najva$nije efekte u odnosu na svaki od navedeni sistema. :fekti na kotano A mii(ni sistem ispoljavaju se kroz: Pove(anje mii(nog tonusa 5vrsto(e6 oslabljene muskulature, .lago pove(anje mii(ne mase i snage mii(a, Pove(avanje elastinosti mii(a, ljepote i skladnosti pokreta, Pove(anje pokretljivosti mii(a i zglobova, Prevenciju, otklanjanje i@ili ubla$avanje mii(ne napetosti i grevitosti, Prevenciju, otklanjanje i@ili ubla$avanje bolova u mii(ima, Prevenciju, otklanjanje i@ili ubla$avanje zastoja i poreme(aja periferne cirkulacije izazvane prekomjernim statikim naprezanjima, !zgraivanje lijepog i pravilnog dr$anja tijela, otklanjanje nepravilnosti u dr$anju tijela i smetnji u vezi sa tim, Prevenciju, otklanjanje i@ili ubla$avanje poetni funkcionalni smetnji i tegoba lumbalnog i cervikalnog sindroma 5" bolna lea #6. istra$ivanja, samo pobrojati

:fekti na kardio A vaskularni i respiratorni sistem ispoljavaju se kroz: Pove(avanje adaptiranosti kardio A vaskularnog sistema na fizika optere(enja, Pove(avanje kontraktilni sposobnosti sranog mii(a,
10

Pove(anje volumena srani komora do FIH, Pove(anje debljine zidova srani komora do 1NH, Pove(anje obima krvi na 1 kg telesne mase do F3H, Pove(anje udarnog obima srca u mirovanju i u toku rada do DDH, Pove(avanje fizike radne sposobnosti 5aerobni sposobnosti6, Sni$avanje Cc u miru i pri naporu 5racionalniji rad srca6, Pove(avanje funkcionalni sposobnosti kardiovaskularnog sistema?

:fekti na regulisanje prekomjerne tjelesne mase ispoljavaju se kroz: &ompenzaciju roninog statusa ipokinezije, Pove(anje bazalnog metabolizma i energetske potronje, !ntenziviranje metabolizma lipida, Sni$avanje tjelesne mase i smanjenje sadr$aja masti u organizmu, *mjereno pove(avanje mii(ne mase, -edukciju masni naslaga sa posebno ugro$eni lokaliteta, -egulisanje apetita, )tklanjanje i@ili ubla$avanje prate(i tegoba gojaznosti.

:fekti na prevenciju, ubla$avanje i@ili otklanjanje riziko faktora bolesti srca i krvni sudova ispoljavaju se kroz: &ompenzaciju opte ipokinezije i proprioceptivne aferentacije, Stimulaciju vegetativni funkcija, !ntenziviranje metabolizma lipida, Sni$avanje koncentracije triglicerida 5do G3H6 i olesterola u krvi, Pove(avanje osjetljivosti tkiva na insulin, odnosno regulisanje e(era, -edukciju masni naslaga sa posebno ugro$eni lokaliteta,
11

+ntistres efekat A pove(avanje otpornosti i umekavanje reakcije na stres, -egulisanje aretrijskog krvnog pritiska, Pove(avanje koncentracije /4O " dobrog # i sni$avanje koncentracije O4O " loeg # olesterola, Poboljanje funkcionalne sposobnosti endokrinog sistema, )stvarivanje pozitivni endokrino A metaboliki anti A aterosklerotini efekata, Pove(avanje kontraktilni sposobnosti miokarda i elastinosti krvni sudova, Sni$avanje rizika od formiranja tromba.

:fekti na prevenciju, ubla$avanje i@ili otklanjanje psi o A emocinalne napetosti ispoljavaju se kroz: Prevenciju i otklanjanje psi oemocionalne napetosti, Poboljanje opteg samoose(anja, Prevenciju i sni$avanje uznemirenosti i razdra$ljivosti, Pove(avanje tolerancije i otpornosti na stres,

RA!VOJ SPORTSKO

I REKREATIVNO

TURI!"A

*pravo sportsko-rekreativni sadr$aji u turizmu predstavljaju sve vie sna$an faktor turistike ponude i potra$nje. +ktivan odmor posljednji je desetlje(a postao bioloka nu$nost, kompenzacija za nedovoljno kretanje i ubrzani $ivotni tempo savremenog ovjeka i turista. Programi sportsko-rekreativni aktivnosti omogu(uju smiljen boravak turista ime se planski ostvaruju nji ove osnovne potrebe za kvalitetnim odmorom u turizmu. "+ktivnosti kojima se mijenjaju 5poboljavaju6 sposobnosti i funkcije organizma nazivaju se transformacijski programi. 0urizam je idealno mjesto za nji ovo provoenje u prirodnom atraktivnom okru$enju 5sve ciklike aktivnosti: odanje, tranje, tracking, planinarenje, vo$nja bicikla, veslanje, plivanje i sl.6 ime se podi$u brojni povoljni uticaji na organizam, posebno kardiovaskularni sistem . 4io sportsko-rekreativni programa odnosi se na sistem vje$bi za relaksaciju i oputanje ija je osnovna svr a otklanjanje i umanjivanje stresa. 4rugi dio sportsko-rekretivni aktivnosti vezan je uz socijalizaciju kroz grupne sportove i sportske igre 5tenis, koarka, odbojka i dr.6, a dio se
12

odnosi na avanturistike oblike aktivnosti, na primjer: rafting, ronjenje, slobodno penjanje, speleologija i sl. 4rutveno zabavne igre i aktivnosti upotpunjuju sportsko-rekreativne programe zbli$avaju(i ljude kroz prizmu zabave i ugode6. !stra$ivanjem potreba turista, dolo se do brojni spoznaja vezani za oblikovanje sportsko-rekreativne ponude u turizmu. %eke od nji upu(uju na naglaenu potrebu turista za aktivnim uestvovanjem u razliitim sportskorekreativnim aktivnostima. "Prosjena dob turista u naoj zemlji je iznad N3 godina starosti, a oni iskazuju znatno ve(i interes prema organizovanim oblicima sportsko-rekreativni aktivnosti od mlai turista.# 0o samo potvruje va$nost planiranja sportsko-rekreativni sadr$aja iji nositelji mogu biti iskljuivo strune i kompetentne osobe. &ada govorimo o takmiarkom sportskom turizmu, njegov razvoj prije svega zavisi o ukupnom razvoju natjecateljskog sporta, poglavito najkvalitetniji sportova u kojima nai sportisti uestvuju u meunarodnim takmienjima. 0akvi oblici sportskog turizma naje(e se ostvaruju u ve(im gradovima ali i u manjim gradovima na moru i u unutranjosti. %a primjer, poznati su meunarodni teniski turniri u .anjaluci i Prijedoru. )vi oblici turizma uspjeno se mogu razvijati u planinama, ali i u banjama, kao i na moru. * planinskim dijelovima .osne ! /ercegovine postoje prirodni i drugi uslovi 5potrebna infrastruktura i objekti6 za planinarstvo, skijanje i neke druge zimske sportove 5sanjkanje, skijako tranje i sl.6. 0o se odnosi na planinske masive 9a orine, .jelanice te ski centar na &upresu. * tim planinskim podrujima postoje odreeni smjetajni kapaciteti koje bi trebalo poboljati, izgraditi kvalitetnije saobra(ajnice te sportsko-rekreativne objekte i sadr$aje 5urediti skijake staze i skijake liftove te uvesti i druge sportske sadr$aje6Pored doma(i turista, mogu(e je razliitim sportskim manifestacijama privu(i i inostrane goste u zimske sportske centre. )sim zimskog sportsko-rekreactivnog turizma u planinama, odreene mogu(nosti za razvoj sportskog turizma postoje i na moru i u banjama. )snovne pretpostavke za to su odgovaraju(i sportsko-rekreativni programi, ali i sportski objekti i sadr$aji. * banjama bi se odreeni sportski program mogli uspjeno kombinovati s nekim programima zdravstvenog turizma, na primjer, za oporavak sportista, rekreativaca, osoba s invaliditetom i dr. * tome posebne mogu(nosti pru$aju programi Pellnessa . %ajve(e mogu(nosti za razvoj

13

sportskog turizma pru$a tzv. ljetni sportskorekreativni turizam i to na moru, ali i na rijekama, jezerima i u planinama.

%ovu sportsko-rekreativnu ponudu trebalo bi usmjeriti prema planovima budu(eg razvoja turizma. Postoje(e sportsko-rekreativne centre i sportske objekte na moru i planinama koji su graeni za masovne oblike turizma, trebalo bi vie orijentisati na individualne sportove koji (e pru$iti "vie diskrecije# i mogu(nosti individualnim gostima. * onim, pak, turistikim mjestima koja (e razvijati ekskluzivni turizam za "bogatije goste#, trebalo bi graditi sportske objekte i sadr$aje koji su komplementarnis takvim oblicima turistike ponude. 0reba istra$iti koje i kakve sportove turisti $ele, osobito kada se radi o "skupim sportovima# tipa golfa, ja anja, sportova na vodi i sl.

4osadanja iskustva u drugim razvijenim receptivnim turistikim zemljama pokazala su da ulaganje u razvoj sportskog turizma doprinosi unapreenju ukupnog kvaliteta turizma. )sim

14

toga, istra$ivanja pokazuju da su ovakve investicije profitabilne posebno kod neki sportski sadr$aja i programa .

STRU*NI KADAR U PROVO+ENJU SPORTSKO, REKREATIVNI- PRO RA"A U TURI!"U

&ada govorimo o strunom kadru u okviru provoenja sportsko-rekreativni programa u turizmu mislimo na "sportske animatore iz razni sportova, instruktore ili voditelje sportski aktivnosti 5tenis, golf, ja anje, skijanje, jedrenje, veslanje, ronjenje i sl.6, trenere u raznim sportovima 5npr. u fubbalu, koarci i sl.6, organizatore ! voditelje sportski aktivnosti, profesore fozoke kulture i dr.# !z navedenoga mo$e se vidjeti kako u turizmu postoji potreba za brojnim strunjacima iz podruja sporta i sportske rekreacije. =e( zavisno o programima koji se pru$aju u pojedinoj destinaciji svaki profil ovakvi strunjaka mo$e prona(i svoj interes i zaposlenje u turizmu. )vdje (emo se ipak ograniiti na jedan segment ti animatora. )bjasnimo najprije to je to anima'i(a. +nimacija je sastavni dio turistike ponude koji znai oboga(enje te ponude raznim sadr$ajima te kao poticaj turistima na sadr$ajniji turistiki boravak. )na se pojavljuje u tri osnovna oblika odnosno programa i to zabavni, sportskorekreacijski i ostali programi animacije .4akle, sportska animacija predstavlja sastavni dio programa animacije koji su pak sastavni do turistike ponude. %ositelji ovakvi programa nazivaju se sportskim animatorima. 4rugim rijeima osnovna zada(a sportski animatora u turizmu jest kreiranje odgovaraju(i sportsko-rekreacijski programa te nji ovo provoenje s odreenim grupama turista. 4a bi mogli na adekvatan nain obavljati svoju osnovnu zada(u moraju posjedovati odreena znanja i vjetine to dobivaju kroz edukaciju. 0akve oblike specijalne edukacije u svijetu provode veliki otelski lanci, turoperatori i agencije za organizaciju zabave, tzv. "entertainment agencies# i to nakon to su ve( selekcionirali kadar koji odgovara nji ovim potrebama. %o, osnovno je polazite selekcije kadrova u odabiru oni koji ve( imaju odreena znanja, vjetine, iskustvo i karakterne osobine. 4rugim rijeima "prema iskustvima ostali receptivni turistiki zemalja, mo$emo zakljuiti da se profili kadrova sportske rekreacije u turizmu prije ulaska u djelatnu funkciju edukuju na dva nivoa:
15

strunjaka i to sportski.

1. :dukacija na visokim kolama i fakultetima pojedine zemlje prema nji ovim nastavnim programima, F. 4odatna edukacija na naelu teajeva i seminara kompanija koje direktno zapoljavaju odreene profile za vlastite potrebe. 0i se kadrovi pojavljuju na tr$itu radne snage, a produkt su ili formalnog obrazovanja na viim ili visokokolskim institucijama ili neformalnog obrazovanja u razliitim sportskim, kulturnim, etnolokim, likovnim, inovacijskim i drugim udru$enjima. Struni bi kadar, koji je educiran na kineziolokim 5ili sportskim6 fakultetima koji ve( posjeduje potrebna znanja i vjetine za kreiranje i provoenje sportski i sportsko-rekreativni programa u turizmu, trebao imati odreene prednosti pri selekcioniranju kadrova za poslove sportskog animatora. %akon poetne selekcije obavlja se specijalna edukacija tog kadra prema potrebama kompanije koja i je zaposlila i prema programima koje ona kreira. 0e programe specijalne edukacije provode u naelu sportski animatori koji rade u tom podruju ve( neko vrijeme tj. posjeduju odreeno znanje i iskustvo te su na taj nain dobili ulogu edukatora. Pored specifini znanja i vjetina vezani uz poznavanje turizma i sportsko rekreativni programa od sportski se animatora za tjeva posjedovanje i posebni osobina kao to su psi ofizike osobine, talent i osje(aj za kontakt s gostom te tra$eni nivo obrazovanja. *loga sportski animatora u turizmu ne svodi se samo na sportske aktivnosti nego oni provode i ostale programe animacije iz podruja kulture, umjetnosti, zabave, obija i sl. )snovna naela koja animatori trebaju uva$avati su naela slobode i naelo aktivnosti. %aelo slobode podrazumijeva slobodno uestvovanje svi sudionika, a naelo aktivnosti ukljuivanje svi sudionika u odabrane programe. * tome kljunu ulogu imaju animatori. * turistikoj praksi u nekim zemljama na poslovima animacije i voditelja sportsko-rekreativni programa vrlo esto se anga$uju kadrovi koji nisu obrazovani u podruju kineziologije, osposobljenisamo kroz kurseve sportske animacije. )ni mogu voditi jednostavnije sportsko-rekreativne programe. 7eutim, za kreiranje i provoenje struni programa koji utiu na zdravlje sudionika potrebni su iskljuivo strunjaci kineziolozi. %a primjer, radi se o 7P+) programima Pellness programima, programima edukacije i treninga u raznim sportovima i sl.

16

.udu(i da je animacija djelatnost koja "pridonosi postizanju ekonomski uinaka, odnosno pove(anju ukupne potronje turista# svakoj je turistikoj destinaciji, odnosno subjektu turistike ponude, u interesu ponuditi to kvalitetnije programe animacije, pa tako i sportske animacije to se posti$e prije svega zapoljavanjem strunog kadra.

!AK$JU*AK
+naliza razliiti turistiki resursa, poput prirodni , klimatski , kulturoloki , otelskougostiteljski , sportsko-rekreativni , kadrovski i dr., pokazuje da .osna ! /ercegovina ima izuzetne komparativne prednosti za razvoj razliiti oblika sporta i rekreacije u turizmu. 0ome pogoduju i trendovi suvremene turistike potra$nje posebno iz zapadnoeuropski zemalja koje gravitiraju prema nama. 7eutim, za budu(nost sportskog turizma potrebno je inovirati zastarjelu turistikosportsku ponudu novim objektima i sadr$ajima prema savremenim za tjevima turistike potra$nje. &valitet sportsko-rekreativne ponude potrebno je inovirati kroz brojne sportsko-rekreativne programe koje mogu uspjeno programirati ! realizovati strunjaci sporta i sportske rekreacije. 4osadanja iskustva u .osni ! /ercegovini i u nekim receptivnim turistikim zemljama pokazuju da su ulaganja u ovaj oblik turizma kvalitetna i profitabilna investicija Sastavni dio turistike ponude predstavljaju sportski i sportsko-rekreativni programi.

17

S obzirom na nji ovu raznolikost i specifinost, strunjaci koji mogu kvalitetno kreirati, organizovati, ali i provoditi ovakve programe moraju biti struno edukovanii. Pri tome je naglaena uloga sportski animatora kao nositelja programa sportske animacije. !skustva su pokazala kako se edukacija ti kadrova prije nji ova ukljuivanja u aktivnosti sportske animacije provodi na dva nivoa: na visokim kolama i fakultetima te dodatnom edukacijom na naelu kurseva i seminara kompanija koje direktno zapoljavaju odreene profile ovi kadrova za vlastite potrebe. .udu(i se nji ova uloga ne svodi samo na poznavanje sportski aktivnosti nego i svi drugi aktivnosti animacije te komunikacije s gostima, za tjevi koji se postavljaju pred nji su dosta visoki. Pored specifini znanja i vjetina turizma ! sportsko-rekreativni programa moraju posjedovati odreene psi ofizike osobine, talent i osje(aj za kontakt s gostom te odreeni nivo obrazovanja. * tom bi smislu strunjaci edukovani na kineziolokim 5ili sportskim6 fakultetima s obzirom na znanja koja stiu obrazovanjem, trebali imati odreene prednosti pri zapoljavanju. )sobito se naglaava injenica kako su za kreiranje i provoenje struni programa koji utiu na zdravlje sudionika potrebni iskljuivo strunjaci kineziolozi.

$ITERATURA/
1..artoluci, 7. i +ndrijaevi(, 7. 5F33D.6. +ktivni odmor u unapreenju kvalitete turistike ponude. /otelska ku(a, )patija F.4oc. dr =ukajlovi( =., 7r =ukajlovi( 4., 5F3136,Sportski turizam ! Pellness, Panevropski univerzitet, .anja Ouka 2. -elac i .artoluci, 1MIE. Turizam i sportska rekreacija. ,agreb: !nformator. N.!nternet izvori :PPP.Porld-tourism.org

18