1.

UVOD

Depresija je mentalna bolest koja ukljuuje osjeaje tuge, beznaa ili bespomonosti u trajanju od dva tjedna ili vie. Depresiju esto prati gubitak interesa za ivot, smanjena energija, osjeaj bezvrijednosti ili nemogunost da obavljate poslove koje ste prije s lakoom obavljali zbog nedostatka koncentracije. Neke depresivne osobe uope ne osjeaju tugu nego apatiju. Sve im postaje sivo i isto. Niti dobre niti loe vijesti ih vie ne uzbuuju.

2. DEPRESIJA

Depresija se moe nazvati boleu osjeaja. Njezina klasifikacija kao mentalne bolesti ne ini je manje stvarnom ili bolnom. To je uobiajena bolest svih vremena od koje obolijeva jedan od dvadeset ljudi. Depresija je poremeaj u raspoloenju ije su znaajke razliiti stepeni tuge, razoarenja, osamljenosti, beznaa, sumnje u samoga sebe i krivnje. Ovi osjeaji mogu biti vrlo intenzivni i mogu trajati due vremensko razdoblje. Svakodnevne aktivnosti mogu postati oteane, ali pojedinac jo uvijek moe biti u mogunosti nositi se s njima. Ipak, na ovoj razini osjeaji bespomonosti mogu postati tako intenzivni da se samoubojstvo moe initi kao jedino rjeenje. Osoba koja prolazi kroz jaku depresiju moe doivjeti ekstremne promjene raspoloenja ili ak elju za potpunim povlaenjem iz svakodnevice i/ili vanjskog svijeta. Depresije se ne treba sramiti i ona nije znak slabosti. Ona se moe lijeiti, bilo s lijekovima, terapijom i savjetovanjem, bilo kombinacijom ovoga dvoje. Bog odgovara na molitve i ustrajna molitva olakava proces emocionalnog lijeenja. esto ujemo tinejdere ili ak odrasle ljude kako govore u depresiji sam i sutradan su opet normalni. Depresija nije privremeni osjeaj da ste u bedu zbog nekog nesretnog dogaaja u vaem ivotu. Ona nije PMS ili stres. Nije niti lijenost ili slabost karaktera. Ona je jedna jako opasna mentalna bolest koja vau kvalitetu ivota moe znatno unazaditi ako se ne lijei na vrijeme. Jako depresivni ljudi esto skrivaju svoje osjeaje i nastoje da ih drugi vide kao normalne, dok unutra pate i osjete samou i nerazumjevanje.

3. SIMPTOMI DEPRESIJE

Ako se identificirate s veinom sljedeih znakova i simptoma, a oni nikako da vas napuste, mogue je da patite od depresije:

ne moete spavati ili spavate previe zadaci koji su nekad bili lagani sada su vam teki (letargija) osjeate se beznadeno i bespomono koncentracija vam je opala i imate problema s donoenjem odluka izgubili ste interes za gotovo sve aktivnosti ne moete kontrolisati svoje negativne misli koliko god se trudili izgubili ste apetit ili ne moete prestati jesti imate smanjenu seksualnu elju ili ste je potpuno izgubili usporeni ste i razdraljivi imate misli da ivot nije vrijedan ivljenja (ako je ovo sluaj, potraite pomo hitno)

4. UZROCI DEPRESIJE
Jeste li se ikad zapitali to to uzrokuje depresiju? Moda ste dobili dijagnozu depresije i to je uinilo da se zapitate zato neki ljudi dobiju depresiju, dok drugi ne. Depresija je jako kompleksna bolest i deava iz vie razliitih razloga. Neki ljudi dobiju depresiju kao rezultat neke ozbiljne fizike bolesti. Drugi mogu dobiti depresiju zbog velikih ivotnih promjena kao to je preseljenje i ostavljanje prijatelja ili smrt voljenog, a neki ljudi imaju porodinu povijest depresije i mogu je dobiti bez nekog posebnog razloga.

4.1.Glavni uzroci depresije

Zlostavljanje. Fiziko, seksualno ili emocionalno zlostavljanje u prolosti moe rezultirati depresijom kasnije u ivotu. Odreeni lijekovi. Neki lijekovi koji se koriste za lijeenje visokog krvnog pritiska, kao to su beta-blokatori ili Rezerpin, mogu poveati rizik za depresiju. Konflikt. Depresija moe nastati kao rezultat sukoba ili neslaganja s lanovima obitelji ili s prijateljima. Smrt ili gubitak voljenog. Tuga i alost zbog smrti ili gubitka voljenog, iako je normalan dio ivota, moe doprinjeti depresiji.

Genetika. Vjeruje se da se sklonost depresiji jednim dijelom prenosi genetski na sljedeu generaciju ali nain na koji se ovo deava je jo uvijek nepoznat. Velike promjene i dogaaji u ivotu. ak i pozitivne promjene kao to je zavrenje kolovanja, dobivanje posla ili ulazak u brak mogu prouzrokovati depresiju, a to mogu uiniti i loi dogaaji kao to je gubitak posla ili razvod.

Drugi osobni problemi. Problemi kao to su drutvena izolacija ili izbaenje iz neke grupe u kojoj elite biti. Ozbiljnije bolesti. Mnoge ozbiljnije fizike bolesti vam mogu oduzeti energiju i uiniti vas depresivnim. Ovisnosti o alkoholu ili drugim tetnim supstancama. Oko 30% osoba s ovim problemom ima i teku ili kliniku depresiju.

Naunici su pronali razlike u mozgovima ljudi koji su depresivni i onih koji nisu. Na primjer, hipokampus, maleni dio mozga vitalan za uvanje sjeanja je esto manji kod osoba sa historijom depresije. Manji hipokampus ima manje receptora za serotonin (neurotransmiter koji nam daje osjeaj smirenosti i zadovoljstva). U igri su i mnogi drugi neurotransmiteri kao to je dopamin ili norepenefrin. Iako jo nije jasno zato depresivni ljudi imaju manji hipokampus (postoji nekoliko teorija), jedna stvar je jasna depresija je kompleksna bolest na koju utjeu mnogi faktori, a istraivanjem biolokih i hemijskih procesa koji stoje iza stanja depresije emo doi do uinkovitijih naina za borbu protiv ove bolesti.

5. LIJEENJE DEPRESIJE Depresija je jedno ozbiljno stanje koje moe ostaviti drastine posljedice na va drutveni, ljubavni, pa i poslovni ivot. Ako mislite da e depresiju izlijeiti neko udo bez vae intervencije grdno se varate. ekanje i odgaanje lijeenja je najgora stvar koju moete uraditi.

Iako se tako ne ini depresivnim umovima, depresija je vrlo izljeiva bolest. Do 90% pacijenata reagiraju pozitivno na razne oblike lijeenja. Nekada je psihoterapija ili odlazak psihologu na savjetovanje sve sto je potrebno, ali pored toga postoji iroka lepeza antidepresiva i drugih alternativa za lijeenje depresije. Najsigurniji put ka izlijeenju je odlazak psihijatru ili psihologu to je ujedno i preporuka ove web stranice, no postoje i alternative. Ovdje u opisati 6 koraka s kojima moete pokuati prirodno izlijeiti depresiju. To su u veini sluajeva stvari koje depresivni ljudi ne rade nikako ili ne rade u dovoljnoj mjeri zbog toga to nas moderni nain ivota sve vie udaljava od stvari koje smo nekada radili svakodnevno. Sljedeih 6 koraka su razlog zato ljudi u Afrikim plemenima nisu depresivni iako ive u viestruko gorim uslovima nego mi. 1. Konzumacija omega 3 masnih kiselina Nai preci su imali dijetu bogatu omega 3 masnim kiselinama i odnos omega-3 i omega-6 masnih kiselina im je bio priblino 1:1 dok mi danas uzimamo otprilike 17:1 omega-6 u odnosu na omega-3. Iako je jo u fazi istraivanja, omega-3 pokazuje obeavajue rezultate u lijeenju depresije. Paljivo birajte omega-3 suplemente jer nisu svi uinkoviti. 2. Prestanite razmiljati o negativnim stvarima kad ste sami Umjesto toga naite neto ime ete korisno okupirati svoj mozak: itanje, sviranje instrumenta, kuhanje, slikanje

3. Izlaite se prirodnom svjetlu u dovoljnoj mjeri Ovo je vano da bi na tjelesni sat bio sinhroniziran. To je ujedno i razlog zato se mnogi ljudi zimi osjeaju puno loije nego ljeti. Suneva svijetlost je desetine puta jaa od umjetne i ako provodimo cijele dane unutar zatvorenog prostora na bioloki sat e postati zbunjen. Suneva svijetlost je takoer zasluna i za produkciju vitamina D. Svaki dan, bez obzira koliko je hladno, provedite pola sata vani jer ak i na oblaan dan prirodna svijetlost je oko 10 puta jaa nego ona u naim domovima. 4. Stimuliite kljune kemikalije u mozgu putem vjebe Nai preci su provodili 3-4 sata svaki dan u napornom fizikom radu ili pjeaenju po vodu. To je moda nerealistino danas ali ak i 30 minuta etnje tri puta tjedno jednako je uinkovito u lijeenju depresije kao i uzimanje antidepresiva Zoloft. Vjeba poveava aktivnost neurotransmitera dopamina i serotonina koji su odgovorni za osjeaj sree i smirenosti. Vjerovatno ste i sami primjetili da se nakon naporne vjebe ili rada, iako ste fiziki umorni, osjeate psihiki dobro. Ovaj korak je vjerovatno najvaniji jer iza sebe ima mnogo dokaza i znanstvenih studija. 5. Provodite vrijeme u drutvu i uspostavite pozitivne veze s ljudima Naune studije su pokazale da ljudi koji imaju irok krug poznanstava imaju bolju memoriju i sretniji su u prosjeku nego ljudi koji imaju ui krug poznanstava ili provode mnogo vremena sami. 6. Spavajte dovoljno i u regularnim intervalima Potrebna koliina sna dnevno ovisi od osobe do osobe ali odrasli ljudi bi trebali ciljati na 8 sati sna dnevno.

6. BECKOV INDIKATOR DEPRESIJE

Zbog jednog dogaaja koji mi se desio pred kraj 2013. godine, a koji mi je promjenio ivot i pogled na ljubav uradio sam Beckov indikator depresije, kojim sam sam sebe ocjenjivao i doznao da sam umjereno depresivan. A. 0 Ne osjeam se tuno. 1 Osjeam se tuno. 2 Osjeam se tuno cijelo vrijeme i ne mogu se trgnuti iz toga. 3 Tako sam alostan ili nesretan da to vie ne mogu podnijeti. B. 0 Nisam posebno obeshrabren glede budunosti. 1 Obeshrabren sam glede budunosti. 2 Osjeam da se nemam emu veseliti. 3 Osjeam da je budunost beznadna i da se stvari ne mogu popraviti.

C. 0 Osjeam da sam neuspjena osoba. 1 Osjeam se neuspjenimjim od prosjenog ovjeka. 2 Kad sagledam unatrag vlastiti ivot, vidim samo mnogo neuspjeha. 3 Kao osoba osjeam se kao potpuni promaaj.

D. 0 Neke mi stvari i dalje ine zadovoljstvo kao i ranije. 1 Ne uivam vie u nekim stvarima kao ranije. 2 Vie mi gotovo nita ne donosi pravo zadovoljstvo. 3 Nita mi ne moe priiniti zadovoljstvo i sve mi je dosadno.

E. 0 Ne osjeam se posebno krivim. 1 Dobar dio vremena osjeam krivicu. 2 Veinom se osjeam krivim. 3 Cijelo se vrijeme osjeam krivim.

F. 0 Ne mislim da sam kanjen. 1 Osjeam da sam moda kanjen. 2 Oekujem da u biti kanjen. 3 Osjeam da mi je ovo kazna.

G. 0 Nisam razoaran sobom. 1 Razoaran sam sobom. 2 Gadim se sam sebi. 3 Mrzim se.

H. 0 Ne osjeam se gore nego bilo tko drugi. 1 Kritian sam prema sebi zbog svojih slabosti ili pogreaka. 2 Cijelo vrijeme se okrivljavam zbog svojih pogreaka. 3 Krivim sebe za sve loe to se dogodi.

I. 0 Uope ne pomiljam na samoubojstvo. 1 Pomiljam na samoubojstvo, ali ne bih ga poinio. 2 Volio bih se ubiti. 3 Ubio bih se, da imam priliku.

J. 0 Ne plaem vie nego obino. 1 Sada plaem vie nego ranije. 2 Sada stalno plaem. 3 Ranije sam mogao plakati, ali sada vie ne mogu plakati ak i kada to elim.

K. 0 Vie se srdim nego ikada. 1 Lake se razljutim nego ranije. 2 Sada se cijelo vrijeme ljutim. 3 Vie me uope ne ljute stvari koje su me ranije ljutile.

L. 0 Nisam izgubio zanimanje za druge ljude. 1 Drugi me ljudi zanimaju manje nego ranije. 2 Uglavnom sam izgubio zanimanje za druge ljude. 3 Izgubio sam svako zanimanje za druge ljude.

M. 0 Odluke donosim dobro kao i uvijek prije. 1 Odlaem donoenje odluka vie nego ranije. 2 Tee mi je donositi odluke nego ranije. 3 Uope vie ne mogu odluivati.

10

N. 0 Ne mislim da izgledam ita gore nego uvijek. 1 Bojim se da izgledam staro ili nepoeljno. 2 Osjeam da su se u mojem izgledu dogodile promjene koje me ine neprivlanim. 3 Mislim da runo izgledam.

O. 0 Mogu raditi jednako dobro kao i prije. 1 Moram uloiti poseban napor da bih poeo neto raditi. 2 Moram se vrlo teko tjerati da bilo to radim. 3 Uope ne mogu raditi.

P. 0 Spavam dobro kao i obino. 1 Ne spavam dobro kao prije. 2 Budim se sat-dva ranije nego obino i teko mi je ponovno zaspati. 3 Budim se nekoliko sati ranije nego prije i vie ne mogu zaspati.

Q. 0 Ne umaram se vie nego obino. 1 Umaram se lake nego prije. 2 Ako bilo to radim, umorim se. 3 Preumoran sam da bih bilo to radio.

R. 0 Nemam slabiji apetit nego obino. 1 Nemam vie tako dobar apetit kao prije. 2 Apetit mi je sada mnogo slabiji. 3 Uope vie nemam apetita.
11

S. 0 Nisam mnogo smravio - ako sam uope smravio. 1 Izgubio sam vie od 2 kg. 2 Izgubio sam vie od 5 kg. 3 Smravio sam vie od 7 kg.

T. 0 Zdravlje me ne zabrinjava vie nego obino. 1 Brinem zbog fiziolokih smetnji kao to su bolovi, ili nervoza eluca, ili zatvor. 2 Vrlo sam zabrinut zbog zdrastvenih problema i teko mi je razmiljati o drugim stvarima. 3 Tako sam zabrinut zbog zdrastvenih problema da vie ni o em drugom ne mogu razmiljati. U. 0 U posljednje vrijeme nisam primjetio da se moje zanimanje za seks promijenilo. 1 Seks me zanima manje nego ranije. 2 Jako sam izgubio zanimanje za seks. 3 Potpuno sam izgubio zanimanje za seks. Prosjeni rezultati a) Nema depresije 11 bodova b) Blaga depresija 12-19 bodova c) Umjerena depresija 20-26 bodova d) Teka depresija 26 bodova1

1 Beckov indikator depresije, Samuel

Pfeifer Bodriti slabe

12

7. ZAKLJUAK
S obzirom da sam uzeo temu za seminarski koja je veoma opirna, u ovom seminarskom radu smo se dotakli samo nekih najbitnijih stvari to se tie depresije. U ovom seminarskom radu smo se pitali ta je to depresija, koji su simptomi depresije, koji su uzroci depresije i kako se depresija lijei. Kroz istraivanje ove teme dotakli smo se i jednog testa koji donekle moe pokazati koliko smo i da li smo depresivni. Biti depresivan, danas, u ovom sistemu i ovakvom drutvu je lako mogue. Po mom laikom miljenju, u naoj dravi glavni uzrok depresije je finansijska situacija, koja je sve gora i gora. Zahvaljujui testu koji sam uradio na sebi, nakon jedne situacije, zakljuio sam da sa umjereno depresivan. Mi kao drutvo trebamo pomagati depresivnoj omladini koje je sve vie i vie. Nadam se da kroz ovaj seminarski rad, bar malo pribliio temu kao to je depresija.

13

Literatura: http://depresija101.com/ http://www.step.hr/zivot/49-sos-problemi/184-depresija.html http://www.step.hr/zivot/49-sos-problemi/185-depresija-test.pdf

14