PLANIRANJE i PROGRAMIRANJE, PRAENJE, PROVJERAVANJE

I VREDNOVANJE U TJELESNOJ I ZDRAVSTVENOJ KULTURI

SVI PROCESI NAVEDENI U NASLOVU SU PRETPOSTAVKE SVAKOG USPJENOG
PEDAGOKOG POCESA U TJELESNIM AKTIVNOSTIMA.
PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE JE UNAPRIJED ODREEN PROJEKT DJELATNOSTI
KOJIM SE ELI POSTII REZULTAT CILJ.
PREMA TOME PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE JE STVARALAKI RAD SVAKOG
ODGAJATELJA.
ETAPE PLANIRANJA
I etapa
DEFINIRANJE CILJEVA PROGRAMA

II etapa
III etapa
IV etapa

ODREIVANJE SADRAJA PROGRAMA

PROGRAMIRANJE PROCESA TJELESNOG VJEBANJA
PRAENJE PROVJERAVANJE I ANALIZA DOBIVENIH INFORMACIJA
O UINCIMA PROGRAMA

I etapa DEFINIRANJE CILJEVA PROGRAMA

Tu pod planiranjem smatramo:
definiranje cilja, zadataka,
stanja subjekta i faktora ogranienja
1.

DEFINIRANJE CILJEVA PROGRAMA OBUHVAA SLJEDEE KOMPONENTE:

-SPOL DJETETA
-ZDRASTVENO STANJE
-ANTROPOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE
-STANJE I RAZINA MOTORIKIH SPOSOBNOSTI UENIKA
-STANJE I RAZINA FUNKCIONALNIH SPOSOBNOSTI
-RAZINA MOTORIKIH ZNANJA
-RAZINA MOTORIKIH DOSTIGNUA
-PLAN I PROGRAM TJELESNIH AKTIVNOSTI
-PREFERENCIJE DJETETA PREMA ODREENIM SADRAJIMA
-MATERIJALNI UVJETI RADA ZA PROVOENJE PROGRAMA
-SPECIFINOST OKRUENJA U KOJEM SE VRTI NALAZI

PLANIRANJE
UTVRIVANJE INICIJALNOG STANJA OBUHVAA
ANTROPOLOKA OBILJEJA KOJA DOBIVAMO ANTROPOMETRIJSKIM
MJERENJIMA
1. MORFOLOKE KARAKTERISTIKE
-LONGITUDINALNA DIMENZIJA (rast kostiju u duinu)
ATV utvrditi visinu
-TRANSVERZALNA DIMENZIJA (rast kostiju u irinu)
-MASA I VOLUMINOZNOST TIJELA (ukupna masa i opseg tijela) ATT utvrditi teinu
opseg podlaktice
-POTKONO MASNO TKIVO (koliina masti u organizmu)
koni nabor nadlaktice
2. MOTORIKE SPOSOBNOSTI
Strukturu motorikih sposobnosti ine:
snaga, brzina, fleksibilnost, ravnotea, koordinacija i preciznost.
Mjerimo ih primjenom sljedeih testova prilagoenih djeci predkolskog uzrasta:
2.1. MSDM - skok u dalj s mjesta (eksplozivna snaga)
Procjena eksplozivne snage nogu
2.2. MPBO - boni preskoci (repetitivna snaga)
Procjena eksplozivne snage nogu
2.3. MTAP - taping rukom (brzina pokreta)
Procjena brzine izvoenja pokreta ruku
2.4. MSPK - stajanje na kvadratu (ravnotea)
Procjena uspostavljanja i odravanja ravnotee jednononim stajanjem
2.5. MPUL - puzanje s loptom (koordinacija)
Procjena sposobnosti brzog izvoenja motorikih zadataka
2.6. MTPS - tranje s promjenom smjera (agilnost)
Procjena brzog izvoenja kompleksnih motorikih zadataka premjetanjem cijelog tijela u
odreenom prostoru

PRIMJER GRUPE: ZZZZZ starosna dob 4 godine djevojice

Rb. Ime i
ATV ATT MSDM MBPO MTAP MSPK
prezime visin teina dalj
boni taping Ravnot
a
.
1.
1095 16,0 118
6
27
1,8
2.
1155 20,0 76
7
19
3,1
3.
1060 17,0 80
6
16
3,9
4.
1100 21,0 77
8
17
6,6
5.
1105 18,0 75
5
19
2,0
6.
1107 18,0 68
4
22
4,6
7.
1006 14,0 69
2
22
10,0

MPUL MTPS
puzanje tranje
7,9
15,6
10,8
13,9
12,4
14,2
7,4

6,8
9,1
8,9
9,1
8,1
9,0
9,5

8.
9.
10.
11.

1034
980
1070
1113

15,5
15,0
18,0
19,0

57
66
90
111

6
2
4
9

15
18
13
16

3,0
10,0
3,0
10,0

13,7
7,5
19,1
6,5

8,8
8,3
8,3
6,4

MAX. MIN. rezultat =

Prosjene vrijednosti aritmetika sredina

Broj
ATV ATT MSDM MBPO MTAP MSPK MPUL MTPS
djevojica
1089 18,61 82,23
5,63
17,83 6,16
13,22 8,67
N = 11
PRIMJER GRUPE ZZZZZ starosna dob 6 godina djevojice
Rb. Ime i
ATV ATT MSDM MBPO MTAP MSPK
prezime visin teina dalj
boni taping Ravnot
a
.
1
1240 24,5 119
11
22
10,0
2.
1167 18,5 80
8
27
10,0
3.
1173 18,5 103
9
25
10,0
4.
1183 21.0 95
11
21
10,0
5.
1172 21,0 126
10
30
10,0
6.
1257 21,5 86
6
21
10,0
7.
1130 20,0 90
13
33
10,0
8.
1096 17,0 107
17
24
10,0

MPUL MTPS
puzanje tranje
7,5
12,8
6,6
6,6
5,9
8,6
9,5
7,0

7,4
8,9
5,1
5,5
6,8
8,0
7,3
7,1

MAX. i MIN. rezultat =

Prosjene vrijednosti aritmetika sredina

Broj
ATV ATT MSDM MBPO MTAP MSPK MPUL MTPS
djevojica
1172 20,25 100,75 10,63 25,38 10,00 8,10
7,21
N=8
SLIJEDI ANALIZA PODATAKA I ANALIZA STANJA SUBJEKATA
Vri se statistikom obradom podataka.
Za grupa se odreuje:
- MAX. rezultat i MIN. rezultat, tu se vidi raspon varijacije.
- Aritmetika sredina (AS), je mjera srednje prosjena vrijednost rezultata.
Za svakog pojedinca odreuje se:
- standardna devijacija (SD) rezultata, odstupanje rezultata od AS
to je SD manja to je bolje jer su rezultati vie vezani uz AS.
- Z vrijednost pokazuje udaljenost pojedinca (ili grupe) od AS, odnosno tono odreuje
poloaj pojedinanog rezultata u grupi i rezultata pojedinca u grupi.

Vrijednosti s negativnim predznakom oznaavaju rezultat ispod prosjeka grupe.

Z vrijednost nam omoguuju rangiranje rezultata odnosno vrednovanje prioriteta prilikom
odabira sadraja koji bi trebali utjecati na poboljanje nekih motorikih sposobnosti.
Primjer jednog subjekta( djeteta):
ATV
ATT
AOP ANN MTR MSD MPR MPN
MIV
MPT
visiana teina opseg nabor taping dalj
Pretkl. Natra. Izdr. Trbu.
1370
290
190
8
29
138
51
164
27
35
AS 1457,1 369,2 201,7 9,1
25
150
57
160
13
36,4
SD
85,11 72,89 17,10 1,98
3,41
13,42 9,85
22,65
12,87 4,81
Z -1,02
-1,09 -0,68 -0,55 1,17
-0.87 -0,58 0,19
1,09
-0,29
7.
2.
3.
5.
6.
4.
Analiza:
- najslabije su funkcionalne sposobnosti
- najbolji je taping
- rezultati eksplozivne snage, fleksibilnosti, repetitivne snage, i koordinacija su ispod
prosjeka grupe.
U programiranju - izboru sadraja treba pojaati ili poveati broj sadraja pomou kojih e se
utjecati na poboljanje:
- funkcionalnih sposobnosti (aktivnosti ciklikog tipa)
- sadraje za sposobnosti gdje su rezultati loiji od prosjeka grupe
(ekspolzivna snaga nogu, fleksibilnost i repetitivna snaga trupa).

II etapa ODREIVANJE SADRAJA PROGRAMA -

pod programiranjem

smatramo:
izbor i distribuciju sadraja,
volumena i modaliteta rada

PROGRAMIRANJE
PROGRAMIRANJE -

podrazumijeva precizno definiranje cilja koji se

programom eli ostvariti

PROCES PROGRAMIRANJA podrazumijeva izradu:

- GLOBALNOG programa - koji je podijeljen na prirodne oblike kretanja
koji pripadaju skupini biotikih motorikih znanja.
Izbor i vrednovanje odgovarajuih radnih cjelina prema sadrajima
dio su tog programa.
- OPERATIVNOG programa koji predstavlja operacionalizaciju
globalnog programa, a predstavlja sastavljanje - repertoar sadraja po
cjelini za radnu nastavnu jedinica koja se obrauje u glavnom dijelu
tjelesnih aktivnosti (samo za glavni A dio).
- IZVEDBENOG programa koji ini konkretniju izradu onog dijela

F-3
Tr.
410
490
62,05
-1,29
1.

koji se odnosi na odreenu homogeniziranu grupu.

III etapa PROGRAMIRANJE PROCESA TJELESNOG VJEBANJA - obuhvaa

provoenje programa i to kroz temeljitu pripremu za svaki pojedini sat.

PRIPREMANJE ODGAJATELJA I DNEVNA PRIPREMA

Pripremanje odgajatelja obuhvaa dva pristupa:
- posredno pripremanje koje zapoinje izradom plana i programa, pa na
temelju toga odreuju se zadae za ?
- neposredno pripremanje koje se odnosi na izradu dnevne pripreme za jednu
tjelesnu aktivnost.
DNEVNA PRIPREMA podrazumijeva:
- teorijsku pripremu
- organizacijsku pripremu
- metodiku pripremu
- osobnu pripreme
ODREDNICE PRIPREME ZA IZVOENJE SATA TZK-e
Nastavna cjelina
Nastavna tema
Organizacija sata tabelarno
Cilj
Zadaci (antrop. obraz. odgojni)
Metode rada
Metodiki org. oblici rada
Sredstva (sadraji)
Organizacija (opis)

IV etapa PRAENJE PROVJERAVANJE I ANALIZA DOBIVENIH

INFORMACIJA O UINCIMA PROGRAMA podrazumijeva kontrolu i analizu efekata
tretmana

TEK NAKON PROCJENE NAVEDENIH INILACA, ODNOSNO STANJA, MOE SE

PRIJEI NA TEMELJITIJE PLANIRANJE, ODNOSNO NA PROGRAMIRANJE
UTVRIVANJE UIH CILJEVA I ZADATAKA.
TU SE DVA PROCESA, PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE, RAZDVAJAJU.

PLANIRANJE MOEMO SMATRATI DEFINIRANJE:

CILJA, ZADATKA, STANJA SUBJEKTA I FAKTORA OGRANIENJA
POD PROGRAMIRANJEM SMATRAMO:
IZBOR SADRAJA, VOLUMENA I MODALITETA RADA,
PROVOENJE PROGRAMA, KONTROLA I ANALIZA EFEKATA.
NAJZNAAJNIJU FAZU PROGRAMIRANJA INI IZBOR I VREDNOVANJE SADRAJA.

Prosjene vrijednosti rezultata inicijalnog mjerenja djece u 3. g. ivota

-6
ATV
ATT
MSDM MBPO MTAP MSPK
skoudalj sunposk taping
ravnot
I
101,33
16,33
3,98
II
107,09
17,09
7,73
M-10
I
II

ATV
104,33
109,13

ATT
16,33
19,38

MSDM

MBPO

MTAP

MSPK
3,43
6,38

Prosjene vrijednosti rezultata inicijalnog mjerenja djece u 4. g. ivota

-11
ATV
ATT
MSDM MBPO MTAP MSPK
skoudalj sunposk taping
ravnot
I
107,05
17,18
5,06
II
110,85
17,09
7,58
M-19
I
II

ATV
109,98
114,04

ATT
19,44
21,09

MSDM

MBPO

MTAP

MSPK
6,79
7,74

Prosjene vrijednosti rezultata inicijalnog mjerenja djece u 5. g. ivota

-15
ATV
ATT
MSDM MBPO MTAP MSPK
skoudalj sunposk taping
ravnot
I
118,41
23,97
9,36
II
122,16
25,49
10,37
M-20
I
II

ATV
116,55
120.06

ATT
22,23
23,62

MSDM

MBPO

MTAP

MSPK
8,93
9,89

MPUL
puzlopt

MTPS
bontr

MPUL

MTPS

MPUL
puzlopt

MTPS
bontr

MPUL

MTPS

MPUL
puzlopt

MTPS
bontr

MPUL

MTPS

Prosjene vrijednosti rezultata inicijalnog mjerenja djece u 6. g. ivota

-8
ATV
ATT
MSDM MBPO MTAP MSPK
skoudalj sunposk taping
ravnot
I
117,20
20,25
10,00
II
119,83
21,44
9,79
M-17
I
II

ATV
122.05
124,92

ATT
23,18
24,16

MSDM

MBPO

MTAP

MSPK
7,90
10,15

MPUL
puzlopt

MTPS
bontr

MPUL

MTPS

PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE
KINEZIOLOGIJA = znanost koja izuava zakonitosti upravljanje procesom
vjebanja i posljedice tih procesa na ljudski organizam
KINEZIOLOGIJU kao znanost, zanima svaki upravljani proces vjebanja kojemu
je cilj:
- unaprijediti zdravlje
- optimalni razvoj ljudskih osobina (MZ, MS, FS)
- maksimalni razvoj osobina (MZ, MS, FS) u natjecateljskim aktivnostima
UPRAVLJANJE = planiranje, programiranje, provoenje, kontrola efekata

PROCES VJEBANJA = primjena izabranih struktura kineziolokih stimulusa uz

obzir na: SADRAJ, VOLUMEN OPTEREENJA I MODALITET RADA

UPRAVLJANJE PROCESOM VJEBANJA (kinezioloki procesi)

Taj sustav ini stalni protok informacija izmeu;
-sustava koji upravlja (odgajatelj, uitelj, trener)
-i sustava kojim se upravlja (dijete, uenik, sporta)
Odrednice upravljanog procesa vjebanja jesu:
1. Definiranje cilja procesa upravljanja
2. utvrivanje stanja subjekta
3. utvrivanje faktora ogranienja
4. izbor i distribucija sadraja vjebanja
5. izbor i distrib. Komponenti volumena vjebanja (intenzitet i trajanje)
6. izbor najadekvatnijih modaliteta, organizacije i provoenja (metode rada)
7. kontrola tranzitivnih stanja
8. analiza finalnih rezultata vjebanja

dnevna priprema:

Prezime i ime studentica:

___________________________________

cjelina: bacanje i hvatanje

izbor sadraja: voditi loptu kotrljanjem oko stalaka
izbor sadraja: natjecanje u bacanju loptice u dalj

vjebe br. 2

ORGANIZACIJA GLAVNOG A DIJELA SATA:

METODE RADA
Metode su naini rada koji se pojavljuju u svim oblicima i etapama procesa tjelesnog vjebanja, a
ujedno su i sastavni dio rada.
Metode odreuje:
- cilj i zadaa koji se u procesu tj. vjebanja eli postii
- sredstva, sadraji kinezioloki operatori ili vjebe kojima se postavljeni cilj postie
- dobne znaajke onih s kojima se rad provodi
- meusobni odnos uenika i nastavnika u procesu vjebanja
S obzirom na navedene odrednice razlikujemo i primjenjujemo:
1. Nastavne metode 2. Metode vjebanja 3. Metode uenja
Nastavne metode
To su naini rada u nastavi i kao takvi su sastavni i nerazdvojni dio u svim organizacijskim
oblicima rada.
Od nastavnih metoda primjenjuju se sljedee:

1. metoda usmenog izlaganja (obuhvaa opisivanja, objanjavanje, korekcije i

analize)
2. metoda demonstracije (nastavnik ili uzoran uenik)
3. metoda postavljanja i rjeavanja motorikih zadaa (na nioj bez demonstracije i
vioj
razini gdje prethodi demonstracija, npr: voenje lopte)
Metode vjebanja

Primjenjuje se za razvoj i odravanje razliitih atrop. sposobnosti.

1. metode standardnog ponavljanja (neprekidna i isprekidana - pauza)
2. metode promjenjivog vjebanja (ciklika kretanja)
3. situacijska metoda vjebanja (odgovara natjecateljskom nainu)
Metode uenja
Zavisi o konkretnoj situaciji, kojoj emo metodi dati prednost, a ovisi o uzratsu, sloenosti
gibanja,, iskustvu, sposobnosti.
Osnovne metode uenja u smislu motorike informiranosti (usvajanje mot. navika i mot. znanja)
jesu:

1. sintetika metoda
2. analitika metoda
3. kombinirana metoda
1.1 Sadraj predmeta:
-Planiranje i programiranje u predkolskom odgoju (cilj, zadae, etape u
programiranju, globalni, operativni i izvedbeni plan i program).
-Pisanje pripreme. Voenje dokumentacije.
-Organizacijski oblici rada. Frontalni oblik rada. Grupni oblici rada. Individualni
oblik rada.
-Metode (metode demonstracije, metode usmenog izlaganja, metode ponavljanja
motorikih zadataka).
-Intenzifikacija u procesu izvoenja tjelesnih aktivnosti. Sredstva i pomagala.
-Igra. Elementarne igre bez i s pomagalima.
-Zdravstvena kontrola, uvanje i unapreivanje zdravlja. Odravanje kontrole
osobne higijene, higijene opreme i prostora za tjelesne aktivnosti i okoline u kojoj
dijete ivi.
-Izvoenje aktivnosti iz podruja kinezioloke kulture.
PITANJA ZA KOLOKVIJ:
2. Opii ukratko to je planiranje i programiranje?
3. Kako smo podijelili proces planiranja i programiranja?
4. to sve prva etapa plana i programa obuhvaa?
5. U kojoj etapi plana i programa prelazimo na proces programiranja?
6. to je plan i koje procese obuhvaa?
7. to podrazumijevamo pod procesom programiranja?
8. to obuhvaa proces programiranja?
9. to je inicijalno stanje, kako ga definiramo (koje radnje se obuhvaa)?
10.Opii pojmove: inicijalno, tranzitivno i zavrno stanje, i na to se odnose?
11.Strukturu programiranja (prema Findaku) dijelimo na etiri etape:
1. ? __________________________________________
2. ? __________________________________________
3. ? __________________________________________
4. ? __________________________________________
11. Opii etapu izbor sadraja?
12. Opii to obuhvaa pojam vrednovanje sadraja?
13. to podrazumijevamo pod doziranje, distribuciju i kontrolu optereenja?
14. to obuhvaa praenje i provjeravanje uinka programa?
15. to obuhvaa etvrta etapa programiranja?
16. to to znai odreivanje volumena optereenja?

17. Koja etapa programiranja se odnosi na Metodike organizacijske oblike

rada?
18. Koji proces postiemo pravilnim izborom metodikih organizacijskih oblika
rada?
19. emu nam slue testovi motorikih sposobnosti, i u kojim etapama?
20. Pravilnim izborom sadraja nastojimo utjecati na razvoj (zaokrui):
a) Motorika znanja
b) Motorike sposobnosti
21. to je dnevna priprema
22. to obuhvaa dnevna priprema?
MODEL GLOBALNOG PLANA I PROGRAMA T.A.
MODEL OPERATIVNOG PLANA I PROGRAMA T.A.