ZDRAVO-ORGANIC

Udruenje za zdravu sredinu i organsku hranu SELENA

PRVOG MEUNARODNOG STRUNOG SIMPOZIJUMA O USLOVIMA I TEHNOLOGIJI ZA ORGANSKU PROIZVODNJU POVRA I VOA ZDRAVO ORGANIC SELENA 2007.

ZBORNIK PRILOENIH RADOVA SA

Selena, oktobar 2007 Izdanje omoguila: Uprava za zatitu bilja Ministarstva poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede Republike Srbije BESPLATAN PRIMERAK

1 Potovani, U Seleni je dana 5. i 6. oktobra 2007. godine odran I. Meunarodni struni simpozijum o uslovima i tehnologiji za organsku proizvodnju povra i voa ZDRAVO ORGANIC SELENA 2007. u organizaciji Udruenja za zdravu sredinu i organsku hranu ZDRAVO ORGANIC iz Selene Ovom prilikom smo imali ast da da u naoj sredini okupimo ugledne profesore, naune radnike, privrednike, novinare, vrioce javnih funkcija, poljoprivredne proizvoae i druge uesnike iz zemlje i inostranstva. Na ovom simpozijumu je aktivno uestvovalo u radu skoro tri stotine uesnika za dva dana, dok je, po proceni, izlobe posetilo oko 2000 posetilaca. Sa simpozijuma je izvetavalo desetine akreditovanih novinara, predstavnika medija. Simpozijum je imao meunarodni karakter i u njemu su uestvovali predstavnici Italije, Slovenije, Hrvatske, eke, Slovake, Rusije i Srbije. U okviru osnovne teme je odrano vie predavanja vezanih za izbor zemljita, vrstu proizvodnje, obradu, zatitu, marketing i povezivanje proizvoaa uz primere iz prakse. Takoe je prireena izloba proizvoda iz organske proizvodnje i umskih plodova, izloba maina i alata za organsku proizvodnju, kulinarstvo: jela od povra i voa, prezentovani su uslovi za komercijalnu proizvodnju, izloba zatitnih sredstava za organsku proizvodnju i izloba starih maina i alata.
Za organizatora: Jozef Gaparovski

Detalj sa rada Simpozijuma

2
PROGRAM PRVOG MEUNARODNOG STRUNOG SIMPOZIJUMA O USLOVIMA I TEHNOLOGIJI ZA ORGANSKU PROIZVODNJU POVRA I VOA ZDRAVO ORGANIC SELENA 2007. Petak 5. otobar. 2007. Proizvodni program fabrike ZDRAVO ORGANIC Poslovni susret sa kupcima i gostima Vrednosti i medicinski znaajupotrebe prirodnih sokova od cvekle, paradajza i jabuke Prof.dr.sci. Ervin Gebauer

Organska proizvodnja hrane-kultura, prehrana i ekonomija Prof.dr. Marijan Sini Slovenija SVEANO OTVARANJE IZLOBE I PRVOG MEUNARODNOG STRUNOG SIMPOZIJUMA O USLOVIMA I TEHNOLOGIJAMA ZA ORGANSKU PROIZVODNJU POVRA I VOA ZDRAVO ORGANIC Pozdravna re domaina i gostiju Izloba starih orua i alata za obradu zemljita Prezentacija maine za obradu u organskoj proizvodnji ( nova maina) Prof.dr. Nedeljko Malinovi Srbija Organska proizvodnja u Srbiji: znaaj, perspektiva, propisi i podsticaji Dr. Stevan Mairevi direktor Uprave za zatitu bilja u Ministarstvu poljoprivrede RS

Iskustva Slovake organskoj proizvodnji voa i povra Ing.Julijana Schlosserova Slovaka Integralna proizvodnja voa i vinove loze Prof.dr. Zoran Keserovi Srbija Poljoprivredni fakultet Novi Sad

3 Organska proizvodnja i zatita vinove loze Ing. Milan Hluchy, PhD, eka Organska proizvodnja i zatita voa Ing. Tancik Jan, PhD, Slovaka

Subota 6. oktobar. 2007. Poslovni susret sa proizvoaima Planovi i potrebe za sirovinama fabrike Zdravo-Organic Jozef Gaparovski Stevan Prokopec Ekonomski faktori i marketing aktivnosti u razvoju organske poljoprivrede Prof.dr. Tomislav Sudarevi Ekonomski fakultet Subotica Organska proizvodnja cvekle Prof.dr.Jasmina Zdravkovi Institut Smederevska Palanka

Srbija

Sertifikacija organske proizvodnje i prerade Nenad Novakovi Organic control system Subotica, Srbija Kontrola organske proizvodnj- iskustva Slovake Jaroslav Drobny Naturalis SK, Slovaka Zatita povra u organskoj proizvodnji: Iskustva Hrvatske Dr. Davor amota, Dr.Nada Paradikovi,Hrvatska Zatita povra u organskoj proizvodnji u zatvorenom prostoru DOTT. Michele Marrano, Italia Nova tehnologija u zatiti biljne proizvodnje pomou elektromagnetnih talasa Georgij Semjonovi Kolomejcejev, Irina Olegovna Jakovljeva, Rusija Edukacija proizvoaa za organsku proizvodnju putem interneta Peter Toth, Slovaka

4.

Organizator Simpozijuma: Udruenje za zdravu sredinu i organsku hranu ZDRAVO ORGANIC Selena Pokrovitelj Simpozijuma: Autonomna pokrajina Vojvodina Sekretarijat za privredu Donatori Simpozijuma: 1. Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede RS Uprava za zatitu bilja 2. Privredna komora Vojvodine Generalni sponzor Simpozijuma: Slovan progres Selena Izvrni producent Simpozijuma: Balkan DOO Novi Sad

Detalj sa izlobe: Plodovi jeseni

5. SPISAK AKREDITOVANIH UESNIKA SIMPOZIJUMA

agro consult, novi Beograd, Ljubia Elesin Agro grnja, Janko Brnja, Pivnice Agro Kula, Basari Damjan Agroinstitut DP, Sombor, Boca Zoran Agroinstitut DP, Sombor, Sekuli Olivera Agroinstitut DP, Sombor, Veselinovi Tatjana Agrol, Temerin, Vladislav Princip vlasnik Agrounik, Igor Palamaruk, Autoput 20, Zemun agrozaut Vrac, Kondi Zoko agrozaut Vrac, Lukaev edomir agrozaut Vrac, Ostoji Zoran agrozavod Vrbas, Kneevi Predrag Arci Novi Sad, Pupin Aleksandar AUTOGLOBAL, Vuka Karadia 1 PRIBOJ 31 330, Milosavljevi Zoran Bardi Josip, Vajska, polj.gaz. Bio farma, MAMUI JOSIP, Mamuiev put 68 LJUTOVO Bio sala, FARAGO Arpad, Ady Endre 61 OROM Bio sala, FARAGO Jano, Ady Endre 61 OROM Bio sala, FARAGO LAJO, Ady Endre 61 OROM Blic, B.Palanka, Slobodan Miri Budunost B.Palanka, Stevan apanda Daniel, Selena, Kooperant apanda Janko, Selena, Kooperant apelja Ondrej, tefanikova 40, Selena, kooperant astvan Juraj, Beneova 5, Selena, kooperant Centar za socijalno, Ba, apelja Ana Centar za socijalno, Ba, Prodanovi Svetlana Chalisto doo, Terek Arpad, Ada us Pavel, Selena Dedeji Radovan, Ratkovo Dnevnik novi Sad, Duan Knei Dom penzionera Ba, Kiti Ratka Dom penzionera Ba, Miloevi Vlado Drutvo dijabetiara Ba, ulibrk Dragan Drutvo dijabetiara Ba, uri Ljiljana Drutvo dijabetiara Ba, Kriov Marija Drutvo dijabetiara Ba, Ljubojevi ore Drutvo dijabetiara Ba, Nosal Spomenka Drutvo dijabetiara Ba, Zarecki Bosiljka DUDA ROBERT, Tuk ugarnice 33 PALI 24 413, polj.gaz. Dumendi tefanko, M.Gupca 2/9, Plavna, polj.gaz. E korporacija, Baka Topola, Gabrijela Kaanski Eko plus, Kragujevac, Jelena oi Eko plus, Kragujevac, Jelena Vukovi Eko sanit Novi Sad, Mitrovi Igor Eko sanit Novi Sad, Simovi Mladen EKOSOLAR, Mran ore, Beograd

6. EKOSOLAR, Vukov Svetozar, Beograd Eliksir -Dnevnik, Novi Sad, ivojin Sadakov Ergarac Milan, V.Miia 32, Ratkovo, kooperant Erol Nikola, Lali, poljoprivrednik Euro agrokoperativa, Milutin Kai, Beograd Euromedia plan, Dragan osi dir. Sr.Mitrovica Figrad Vrbas, Aleksi Anita Figrad Vrbas, Jovi Simo Fluoluks, Ratkovo, Stojanovi Goran Fond za razvoj Vojvodine, Kobilarov Vasa, Hajduk Veljkova 11, Novi Sad Fond za razvoj Vojvodine, Repac Sneana, Hajduk Veljkova 11, Novi Sad Francisti Jan, Ovocinar Kulpin Gebauer Ervin, predava Hlas Ljudu, Katarina Gaova Hlas Ljudu, Sikorova Ljubica Ines Branko Mileevi Inst.za prehrambenu tehnologiju Novi Sad, Maria Bodroa Solar Inst.za prehrambenu Tehnologiju Novi Sad, eljko Bardi Institut za kukuruz"Zemun Polje" nauni savetnik PDr.Franja Baca, Slobodana Bajia 1, Zemun 11185 Institut za voarstvo aak, Slobodan Mielnkovi Irina Olegovna Jakovljev, predava Jadran Budva, Kolarevi Sandra Jadran Budva, Vujkovi Rajko Jasmina Zdravkovi, predava Jati Joefa, Joha Fero, Slovenska 81, Selena, kooperant Joha Fero, Slovenska 81, Selena, kooperant Jurkovi Stipan, Ba, polj gaz. Kali Radoslav, Sv.Save 19, Deronje, kooperant Kandi Vidoje, Balzakova 27, Novi Sad Keco edomir Organizator Kigeci Jan, Agroseme, Sr.Mitrovica Komianski Miroslav, Gloan Kopok Elena, Ba.Petrovac, polj.gaz. Kopok Janko, Ba.Petrovac, polj.gaz. Kova Paljo, Boani, polj.gaz. Kubeek Juraj, Masarikova 37, Selena, Kooperant KUCURSKI IVAN, Ivana Milutinovia 128 VRBAS 21 460, kooperant Lazi Branka Profesor, Novi Sad Link agencija, Pecnik Zuzana, Selena Majera Janko, Sv.Markovia 13a, Silba, poljoprivrednik Majevica, B.Palanka, Kovaevi Mio Malivuk Mladen, Lali Mamui Josip, Ljutovo, kooperant Mamui Rua, Ljutovo, kooperant Marija Koprivica, Vrbas, Sava Kovaevi Marijanovi Predrag, G. Jarsenovo MANOJLOVCE 16201 -Leskovac, proizvoa kupina Mairevi dr. Stevan, predava Michele Marrano, predava

7. Mileevi Branko, Sombor Mo Prirode asopis, Beograd, Dr. Dodi Naa Mo Prirode asopis, Beograd, Proki Mila Mokar szr, Ratkovo, Krsti Dragomir Nae Novine Odaci, Luki Zoran Nektar b.Palanka, Cukrov Vladimir Obecna TV B.Petrovac, Dorova Babiakova Viera Obecna TV B.Petrovac, Vladimir Zima One Food novi Sad, Vukovi Jovana Organic Control System, dipl.ing.Mirjana Jovanovi, Trg Jovana Nenada 15, Subotica Organic Control System, dipl.ing.Nadeda Pei, Trg Jovana Nenada 15, Subotica Organic Control System, dipl.ing.Nenad Novakovi, Trg Jovana Nenada 15, Subotica Organic, Bavanite, Tomi Zoran Pani Dragan, Deronje, kooperant Papajik abla, Krui, polj.gaz. Papajik Jolan, Krui, polj.gaz. Pavlinji Juraj, Janoikova 17, Selena Plachtinski Jaroslav, Kulpin, polj.gaz. Plachtinski Ljubinka, Kulpin, polj.gaz. Pokr.sekr.za polj.,vod.i umar., Bul.M.Pupina 16, N.Sad, ali Gordana Pokr.sekr.za polj.,vod.i umar., Bul.M.Pupina 16, N.Sad, Erna umec Pokr.sekr.za polj.,vod.i umar., Bul.M.Pupina 16, N.Sad, elija Milan Pokrajinski sekr.za privredu, Novi Sad, Marija Vujakovi pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, umarstvo i vodoprivredu,Peji Tomislav, Bul.M.Pupina 16, Novi Sad pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, umarstvo i vodoprivredu,Simi, Bul.M.Pupina 16, Novi Sad Polj. Apoteka,Farago Goran, Svetog Save 18 NOVI KNEEVAC Polj. Apoteka,Farago Ivan, Svetog Save 18 NOVI KNEEVAC Polj. kola Josip Pani, Panevo, Radojevi Mirjana Polj.Stanica Novi Sad, Boji Milenko Polj.Stanica Ruma, Drobac Goran Poljoprivredna kola Ba, direktor Radi Maksimovi Poljoprivredna kola Ba, Faara Libuka Poljoprivredna kola Futog, Ki ula Poljoprivredna kola Futog, Kukuka Zuzana Poljoprivredna kola Futog, Raki Mirjana Poljoprivredna kola Futog, Ralai Milica Poljoprivredna kola, Futog, Bingulac ivko Poljoprivredni fakultet, Anelkovi Stojan, Trg dositeja Obradovia 8, Novi Sad Poljoprivredni fakultet, Karadi Branislav, Trg dositeja Obradovia 8, Novi Sad Poljoprivredni fakultet, Malinovi Nedeljko, Trg dositeja Obradovia 8, Novi Sad Poljoprivredni fakultet, Ne Michal, Trg dositeja Obradovia 8, Novi Sad Poljoprivredni fakultet, Ondrej Ponian, Trg dositeja Obradovia 8, Novi Sad Poljoprivredni fakultet, Somer Dee, Trg dositeja Obradovia 8, Novi Sad Predsednik penzionera Selena, Jozef vec Predkolska ustanova, Zrenjanin, Ludoki Slobodan Predkolska ustanova, Zrenjanin, Staji Biljana Premijar as, Novi Sad, Aleksandar Gluvi Press Rusko Slovo, Simunovi mihajlo Privredna komora Vojvodine, ore Bugarin, Novi Sad, Hajduk Veljkova 11

8. Radio B.Petrovac, Kolarova, B.Petrovac, Jan Hansman Radio Baka Selena Fodor Ana Radio Baka Selena oki Vera Radio Baka, Trg.dr.Zorana inia 4, Ba, Milenko Vraneevi Radio Baka, Trg.dr.Zorana inia 4, Ba, Veziak Viktor Radio Novi Sad, ore Simovi Radio Novi Sad, Michal Surovi Radio Novi Sad, Rastislav Zornan Radio Odaci, Jurija Gagarina 20, Odaci, Bogavac Jadranka Radio Odaci, Jurija Gagarina 20, Odaci, Novakovi Milan Radoslav Kali, Deronje Rankov Katarina, Bege Renik Ondrej, Gloan Red.Poljoprivrednik Novi Sad, Gnip Tamara Red.Poljoprivrednik Novi Sad, akoti Vukain Romianski Jan, Gloan Sabo Jozef, afarikova 6, Selena, kooperant Sekuli Nenad, Sombor Sergej Petrovi, predava Sirius, B.Petrovac, Milan Bukvi. Sirius, B.Petrovac, Spevak Daniel Srednja polj.kola, Zrenjanin, Markov Brankica Srednja polj.kola, Zrenjanin, Markov Zlatko Srem.poljop.Sr.Mitrovica, Dragan Staklenici Gloan,Masarikova bb,orda Vladimir Staklenici Gloan,Masarikova bb,Milorad Drako Stamenkovi Srboljub, Karavukovo, polj.gaz. STANIMIROV GLIGORIJE, Sala 44, NADALJ 21 216 STANIMIROV GLIGORIJE, Sala 44, NADALJ 21 216 STANIMIROV Vojislavka, Sala 44, NADALJ 21 216 STANIMIROV arko, Sala 44, NADALJ 21 216 STATUS,Vase Albanca 165 a SVRLJIG 18 360, Jovi Bora Status,Vase Albanca 165 a SVRLJIG 18 360, Jovi Bora dir. Stojkovi Sreten,Arsenija arnojevia 15, Deronje Streharski uro, 14. VUSB 23, Selena, polj.gaz. Streharski Karolina, posetilac, Selena Sudarevi Tomislav, predava Teras Subotica, Snjeana Mitrovi Toma Goran, Sime Pogaarevia 9, Karavukovo,kooperant Tomi Danilo, Novi Sad TOMI Mira, Vuka Karadia 123 BAVANITE, poljoprivrednik TOMI ZORAN, Vuka Karadia 123 BAVANITE, poljoprivrednik Tomik tefan, Selena, Kooperant Tomik tefan, Sv.Miletia 40 Selena, kooperant Tot ore, Vajska, kooperant TpU, Baka Topola, Glavna 55a ; Hendieta Halai Trpinski Jan, Kulpin, polj.gaz. Trusina Jan, Selena, kooperant Trusina Jozef, Selena, polj.gaz.

9. Tv Bap, B.Palanka, Crnjanski Dragan Tv Bap, B.Palanka, Jarevi ore TV Jesenjin Novi Sad, Slavia Dabiljevi TV Jesenjin Novi Sad, Tijani Neboja TV Jesenjin Novi Sad, Vujakija Mirko TV Most Novi Sad, Livija Bogan TV Most Novi Sad, Milan Markovi Tv Novi Sad, iak Samuel TV Panonija Novi Sad, Mirela Vukovi TV Panonija Novi Sad, Ondrej Srnka TV Petrovac, Marija Dankova TV Petrovac, Medve Zdeno TV RtV Novi Sad, Jon Grbav TV RTV Novi Sad, Maar Jozef Udruenje povrtara Despotovo, Mijatov Milo Vaina Darko, M.Tita 5, Plavna, kooperant Valent Pavel, Lenjinova 58, Lali Vasi oka, Novi Sad, poljoprivrednik Vertico produkcija, emisija u naem ateru n.Sad, Farka Amadeo Vertico produkcija, emisija u naem ateru n.Sad, Vladimir Jovanovi Vitas Ruma, Kljetanovi Goran Vitas Ruma, Sretenovi Jovan Vozar Vladimir, Kisa, izlaga Vukadinov Stanimir, turova 74, Silba Zadr.Tisa, Ba.Pet.Selo, Duka Valerija Zadr.Tisa, Ba.Pet.Selo, Kiisar Erna Zadr.Tisa, Ba.Pet.Selo, Vukosavljev Branislav Zadruga Selena, Stankovi Anka Zadrugar Ljubovija, Dragoljub Jankovi zadrugar Ljubovija, Nadeda Lazarevi Zavod za unapreenje poljoprivrede, B.Topola, Daniel Zavod za unapreenje poljoprivrede, B.Topola, Sabol Truinski Zavod za unapreenje poljoprivrede, B.Topola, Vukosavljevi ivojin Zelena Mrea Vojvodine, Milica Popovi, Novi Sad Zelena Mrea Vojvodine, Stojanov Zoran, Novi Sad ITOHEM, Duanka uki, Carice Milice 7 ZRENJANIN ITOHEM, Mihajlov Dragan, Carice Milice 7 ZRENJANIN ITOHEM, Raki Nadeda, Carice Milice 7 ZRENJANIN zz agronizine B.N.Selo, Meanovi Sabakulji zz agronizine B.N.Selo, Pavlovi Mladenko zz Horgo, Okovacki Ilona ZZ Horgo, Tot Iren, direktor

10. VREDNOST I MEDICINSKI ZNAAJ UPOTREBE NEKIH PRIRODNIH SOKOVA U ISHRANI POSEBNO DECE Prof.dr.Ervin Gebauer Akademija medicinskih nauka SLD Sokovi od povra i voa ( prirodni, bez konzervansa ) imaju poznato i dokazano bladotvorno delovanje u prevenciji i dodatnom leenju niza obolenja. Ovo se pripisuje, pre svega, znatnom sadraju tzv.antioksidansa u ovim namirnicama. Britanski istraivai su na osnovu revizije 11 objavljenih naunih studija nedavno obelodanili zakljuke o daleko veem znaaju antioksidansa od prehrambenih vlakana ( u povru i vou) za povoljno, zatitno delovanje na zdravlje. Ovo se u prvom redu odnosi na smanjenje rizika u odnosu na kardiovaskularne i maligne bolesti. Na osnovu rezultata ovih studija dolo se i do saznanja sa svee voei povre nije delotvornije od prirodnih sokova, nego da im je delovanje potpuno jednako. Iz toga bi se moglo zakljuiti da konzumiranje stoprocentno prirodnih sokova, ekoloki istih, bez konzervansa, jednako doprinosi prevenciji odreenih bolesti i povoljnom zatitnom delovanju za ljudski organizam, posebno kod dece u razvoju. Danas je poznato da postoji vie razloga zbog kojih prirodni sokovi imaju prednost nad sveim plodovima. Pre svega, varenje vrste hrane traje i po nekoliko sati, a apsorpcija sokova je daleko bra i zahteva samo nekoliko minuta. Nije zanemarljiva injenica, da se za proces varenja troi daleko manje, zapravo minimalno energije. Sokovi snabdevaju organizam na najbri, najstabilniji nain ingredijentima: mineralnim solima, vitaminima, prehranjuju krv, regeneriu tkivo. Nadalje, sokovi istovremeno predstavljaju istae organizma od tetnih, toksinih materija pomaui izbacivanje otpadnih produkata. Poznata je i uloga u (p)odravanju tonusa celog organizma, a neki prirodni sokovi od povra i voa se koriste i u prevenciji i dodatnom leenju odreenih obolenja. U daljem tekstu obrauju se neki sokovi od povra i voa.

SOK OD CVEKLE Cvekla ( Beta vulgaris) je dvogodinja biljka poreklom sa Mediterana. Predstavlja jedno od najzdravijih i najmanje zagaenih povra. Naime, omota cvekle spreava ulaz tetnih, toksinih materija i drugih zagaivaa iz zemljita, za razliku od, na primer argarepe. Tako se cvekla koristi, to manje poznato, i kao indikator istoe zemljita( tla), u odnosu na zagaivanje napr. Olovom. Cvekla je bogata mineralnim solima, posebno vitaminima. Znaajan je sadraj vitamina B1, B2, C i B12, inae izuzetno retko prisutnog u namirnicama biljnog porekla.

11. Farmakoloki delotvorna supstanca u cvekli je betanin, koji se dobro rastvara u vodi, poznat je antioksidans i znaajno doprinosi regulaciji metabolikih procesa (izmena materije). Cvekla sadri farmakoloki delotvornu supstancu antocijan, koji daje crvenu boju, ( Betanin u cvekli) prema nemakoj farmakopeji, preporuuje se zarad protektivnog delovanja kod bolesnika sa citstatskom terapijom i zraenjem, kod bolesti jetre i bubrega, demineralizacije kostiju i zuba, a posebno za jaanje rezistencije kapilara kod krvarenja, kao i usporavanje procesa starenja ( antioksidans). Ima podataka o anrikanceroznom delovanje betaina cvekle, mada nema jo verodostojnih naunih potvrda sprovedenih istraivanje, medjutim nesporno je antioksidativno dejstvo. Zbog sadraja minerala u tragovima gvoa, bakra i mangana i vitamina C i B12, primena cvekle je viestruko korisna u prevenciji i dodatnom leenju anemija posebno kod dece. Prirodni, ekoloki ist bez konzervansa sok od cvekle predstavlja prijatanosveavajui napitak, sa korisnim nutritivnim, antioksidativnim i tonizirajuem delovanjem. SOK OD PARADAJZA Paradajz ( rajica ) je krupna, crvena sona bobica poreklom iz June Amerike, u Evropu je prenesena kao ukraden plod. Paradajz ini jednu od najvrednijih biljaka za ishranu, sadri organske kiseline jabunu, oksalnu i limunsku ( koje deluju osveavajue), ugljene hidrate, azotna jedinjenja, a u znatnim koliinama minerale (gvoe, mangan, bakar paradajz je najbogatija biljka bakrom-) i vitamine C, karoten provitamin A i E . Sok od paradajza predstavlja antioksidans sa svim delovanjima. Znaajan je za krvnu sliku: gvoe za krvni pigment hemoglobin, a bakar i mangan za membranu eritrocita. Sok od paradajza poveava luenje eludane kiseline, te uestvuje u regulaciji procesa varenja. Ima izvetaja o povoljnom delovanju na srce i krvne sudove. Nedavno su objavljeni rezultati viegodinjih istraivanja univerziteta u Harvardu (SAD), da ishrana bogata paradajzom smanjuje rizik od nastajanja raka prostate ( istraivanje estogodinje na 47.000 mukaraca 40-75 godina starosti), zavisno od koliine konzumiranja, 21-45% manje izgleda za pojavu karcinoma prostate. Nedavno je otkriveno da je delotvorna materija likopen, pigment iz porodice karotenoida, koji paradajzu daje crvenu boju, a pretstavlja najjai antioksidans medju pigmentima. Sigurno da na smanjenje rizika od pojave karcinoma prostate ima u paradajzu, pored likopena i uticaj jakih antioksidansa: vitamina E,C i A. Dokazano je delovanje ak i kod uznapredovalog raka prostate. Konano brojna istraivanja, ali i statistiki podaci pokazuju da najniu stopu obolevanja od raka prostate imaju mukarci iz mediteranskih zemalja, a zna se da su to podruja gde se paradajz i njegove preraevine konzumiraju u velikim koliinama.

12. Prisustvo jedinjenja steroidnog tomatidina u tragovima objanjava ukljuivanje soka od paradajza u reim ishrane kod reumatskih tegoba i kostobolje. SOK OD JABUKE Jabuka (malus domesticus) po hranljivoj vrednosti spada u voe prve kategorije, veoma korisno za ljudski organizam. Najrasprostranjenije je kontinentalno voe, poreklom sa Himalaja, gde je gajena 1000 godina pre n.e. Jabuka je poznata kao zabranjeno voe u legendi o Adamu i Evi ili kao zlatna jabuka u mnogim pripovetkama. Danas ustvari znamo da su jabuke zlata vredne zbog njihovih osobina. Pre svega, u jabuci ima u znatnim koliinama vitamina A,C ( 10mg/100) i E, koji svojim antioksidativnim osobinama tite organizam, osobito deji, od dejstva slobodnih radikala. Sadre i pektin, celulozu i maleisku jabunu kiselinu, od mineralnih soli ponajvie kalijuma ( 110 mg/100) a u tragovima natrijuma i gvoa, magnezijuma i fosfora,to doprinosi antioksidativnom i tonizirajuem dejstvu, pospeivanju mikrocirkulacije i zatiti kapilara a i membrane eritrocita ( mangan i bakar). Sok od jabuke ( prirodan, ekoloki ist) bez konzervansa se koristi i preporuuje za bolje varenje, spreava razvoj bakterija u digestivnom traktu ( crevima). Sok od jabuke je neosporno prvi u redosledu vonih sokova koji se uvode u meovitu ishranu odojadi i nastavlja se sa upotrebom kod malog deteta i kasnije u periodu razvoja deteta. Od najnovijih saznanja, nedavno je objavljeno da deca koja redovno piju sok od jabuka imaju manje izgleda za pojavu ranih simptoma astme, kako je pokazalo istraivanje sprovedeno u Velikoj Britaniji. Rezultati koje je objavio nauni asopis European Respiratory journal sugeriu da deca koja sok od jabuka piju najmanje jednom dnevno imaju za pedeset odsto manje izgleda da e patiti od oteanog disanja. Konzumacija samih jabuka nije imala ovakvo delovanje, dodaju naunici, posle praenja grupe dece stare izmeu pet i deset godina.

Prof.dr. Ervin Gebauer

13. ISKUSTVA SLOVAKE u ORGANSKOJ PROIZVODNJI VOA i POVRA Dr.Ing. Juliana Schlosserov Centralni, kontrolni i i ispitni poljoprivredni institut Bratislava (UKSUP) Hanulova 9/A, SK-844 29 Bratislava Slovaka republika Ekoloka poljoprivreda je u Slovakoj (odnosno u to vreme jo u ehoslovakoj) je bila osnovana jo 1991. godine. Certifikovani organski proizvodi su se u Slovakoj poeli proizvoditi tek 2000. godine, kad je Centralni, kontrolni i ispitni poljoprivreni institut poeo uvoditi europski sistem ekoloke poljoprivrede u Slovakoj. Godine 1991. 37 udruenih farmi u organizaciju Natural Alimentaria se odluilo proizvoditi u skladu sa meunarodnim pravilima za ekoloku poljoprivredu IFOAM. Trend razvoja u broju farmi i obrabajue povrine je bio u sutini pozitivan. Oigledan je porast u broju organskih farmi i ekoloki obraujue povrine zemlje po ulasku Slovake u Europsku uniju, koje je i finansijski pomagala ovu vrstu proizvodnje. Finanskijska podrka organskim proizvoaima se takoe vrila i iskljuivo od domaih izvora u periodu od 1998-2003. godine. Danas imamo situaciju da je 6 % od ukupnog poljoprivrednog zemljita u Slovakoj registrovan za organsku proizvodnju u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima u Evropi (Nareenje Saveta 2092/91 i njegove novele) i slovakim Zakonom o ekolokoj poljoprivredi br. 421/2004 Z.z.. Upravo Centralni, kontrolni i ispitni poljoprivredni institut, odnosno njegov Odbor za ivotnu sredinu i ekoloku poljoprivredu (u daljem tekstu UKSUP) je mesto gde se registruju sve ekoloke poljoprivredne povrine, broj poljoprivrednih proizvoaa (biofarmera), proizvoaa organske hrane, organske stone hrane, semena, trgovaca i uvoznika iz oblasti ekoloke poljoprivrede, kao i inspekcijske organizacije koje su odgovorne za inspekciju i certifikaciju ekoloke poljoprivrede u Slovakoj.. Na osnovu registra UKSUP, poetkom 2004. godine broj biofarmera u prelaznom periodu (u konverziji) je vei nego broj biofarmera sa certifikovanom organskom proizvodnjom. Status 732 ha slovakih povrina je sledei: najvei deo 43% je u 2 godini konverzije, dok u 1 godini konverzije se nalazi 25% povrina a u 3. godini konverzije 10% povrina. Momentalno je u organskoj proizvodnji 22% od ukupnih povrina. U Slovakoj je certificirano 53 ha vinograda. U Slovakoj je vie od 120 000 ha poljoprivrednog zemljita privedeno ekolokoj poljoprivredi. Od celokupnih gorespomenutih povrina pri kraju 2006. godine je bilo: 0,04 % vinograda, 0,6% vonjaka, 30% oranica i skoro 70% livada i panjaka. Razvoj organskih voanjaka u kojima se gaje jabuke, kruke, ljive, orasi, ribizle, kajsije, aronija, kesten, trenje, moe se vidieti iz sledeeg grafikona:

14.

Vvoj biosadov v SR (ha)

800 700 600 500

ha

400 300 200 100 0 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

Razvoj vinogradarstva u sistemu organske poljoprivrede nije u prolim godinama imao ravnomeran razvoj, kako se to moe videti iz sledeeg grafikona:

Vvoj biovinohradov v SR (ha)

150 100
ha

50 0 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

Organski vinogradi se nalaze u junoj i zapadnoj slovakoj, dok se organski vonjaci nalaze po celoj teritoriji Slovake republike. Organsko povre u Slovakoj proizvodi 18 farmera koji su registrovani od strane UKSUP-a na povrini veoj od 150 ha. Interes za sveim organskim povrem stalno raste a deo proizvodnje se prodaje u lanske drave EU sertifikovane od strane slovake sertifikane organizacije Naturalis SK. Organsko voe i povre ukljuujui i organsko groe se osim prodaje u sveem stanju, prerauje u Slovakoj. Sortiment slovakih organskih proizvoda raste. Organski proizvodi biljnog i ivotinjskog porekla se certificiraju certifikacionim telom Naturalis SK koju je autorizovalo UKSUP, na osnovu ispunjenih kriterijuma uvedenih u europskoj Naredbi broj. 2092/91 o ekolokoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda kao i u slovakom zakonu o ekolokoj poljoprivredi.

15. Slovaki organski proizvodi su kontrolisani od bio farmera tokom celog proizvodnog procesa sve do trgovina odnosno do izvoza. Ukoliko je proizvodnja u skladu sa propisima organski proizvod se oznaava slovakim logom za ekoloku poljoprivredu.

Slovaka je od 1.maja 2004. godine lanicom Evropske unije. Od tog datuma se ekoloka poljoprivreda realizuje na osnovu evropskih pravni8h propisa. Prelazni period je za oblast ekoloke poljprrivrede traio puno zalaganja. U sadanjosti vaea evropska Naredba br. 2092/91 o ekolokoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda i oznaavanju poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, koje je doivelo ve 43 dopune i izmene, e od 01.januara 2009. godine biti zamenjena novom Naredbom. U izradi ove nove Naredbe uestvuju i strunjaci UKSUP-a iz Slovake republike. Savremeni razvoj u primarnoj produkciji organskog voa i povra, kao i u oblasti prerade istih, u slovakoj belei pozitivan razvojni trend.

Dr.Ing. Juliana Schlosserov (u sredini) Centralni, kontrolni i i ispitni poljoprivredni institut Bratislava (UKSUP)

16. EKONOMSKI FAKTORI I MARKETING AKTIVNOSTI U RAZVOJU ORGANSKE POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE U SRBIJI dr Tomislav Sudarevi Uvod Razmatranje ekonomskih faktora i marketing aktivnosti u domenu organske poljoprivredne proizvodnje treba posmatrati iskljuivo u kontekstu korisnosti, odnosno prednosti ovog vida proizvodnje u odnosu na klasinu poljoprivrednu praksu. Naunim metodama je ve odavno ustanovljen itav niz pozitivnih efekata organske poljoprivrede u ekolokom, drutvenom i ekonomskom smislu. Zdraviji proizvoai, zdravije zemljite, biljke i ivotinje, kvalitetnija eko sredina i naravno zdraviji potroai koji konzumiraju kvalitetnije proizvode, sve su to prednosti organske u odnosu na klasinu poljoprivredu. Iako sve navedeno vai za bilo koju zemlju koju elite analizirati, kod nas je prisutna odreena doza nepoverenja u pogledu budunosti organske poljoprivredne proizvodnje. Poenta zabrinutosti ogleda se u nedoumici da li ima dovoljno tranje za ovom vrstom proizvoda kod nas i u svetu, posebno imajui u vidu vilje cene ove kategorije proizvoda? Treba li moda jo malo saekati dok se vidi ta e se deavati sa potronjom organskih poljoprivrednih proizvoda? Ono to se slobodno moe rei je da sa svakim danom oklevanja gubimo u svakom pogledu. Ako je re o domaem tritu, a ono bi nam trebalo biti prevashodno u interesu, ve sada imamo uvoz organskih poljoprivrednih proizvoda koje bismo mogli i sami proizvesti. Tranja za organskom hranom je u znaajnom porastu. Treba li boljeg dokaza za to od stalnog otvaranja novih prodavnica tzv. ''zdrave hrane'' odnosno ''bio shop-ova'' u svim veim mestima kod nas. Ako pak, posmatramo izvozne mogunosti tek tu nam je bitno da to pre organizujemo proizvodnju za strane potroae. Jasno je odavno da na tritu klasinih poljoprivrednih kultura poput prnice, kukuruza i slino naa zemlja nema anse da ispolji neki vei uticaj tu smo na vetrometini velikh zemalja proizvoaa koji diktiraju cene i uslove prometa. Organska poljoprivreda, za koju zaista imamo komparativnu prednost, je podruje u kojem jo uvek moemo biti uesnik koji je koliko toliko ravnopravan u trinoj borbi za dinar ili Euro potroaa. Evropa nas tako doivljava i daje nam ansu za to. Uostalom, jedan od projekata u okviru Pakta za stabilnost Jugoistone Evrope koji je finansirala EU je upravo bio iz oblasti uvoenja i razvoja organske poljoprivrede, to je jasan signal gde vide nae mesto u okviru nove agrane politike EU. Pored svega reenog jo nekoliko argumenta ide u prilog omasovljenju organske proizvodnje kod nas. Pre svega, ovaj vid proizvodnje je veoma pogodan za sve tipove poljoprivrednih domainstava. I mala domainstva sa skromnim poljoprivrednim resurima mogu uestvovati u stvaranju ponude koja e

17. kroz objedinjavanje biti trino interesantana za ostale uesnike u lancu od njive do trpeze. Uporedne kalkulacije su pokazale da se i na malim povrinama vie isplati ovakav vid proizvodnje od klasinog. Naravno, nikada se ne smeju zaboraviti moda i jo vanije prednosti a to je ouvanje zdravlja poljoprivrednika, zemljita i proizvoda koje e ponuditi u dalju preradu. esto je razlog to se poljoprivrdnici preorijentiu na organsku proizvodnju to to im je dosadilo da se truju sa raznim agrohemikalijama koje su prethodno koristili u konvencionalnoj proizvodnji. Srednja veliina porodinih gazdinstava od 20 hektara na vie je naravno okosnica razvoja ovakvog vida proizvodnje jer se tu u najveoj meri mogu ostvariti svi uslovi nesmetanog toka materije u jednoj zaokruenoj celini. Znai ishrana stoke od organski proizvedenog hraniva, stajnjak koji se vraa na zemljite i omoguuje novi rast biljaka u pravilnoj plodosmeni. Iskustva iz okoline Subotice pokazuju da su poljoprivrednici u ovoj kategoriji, u poetku dosta oprezno prili ovoj proizvodnji sa nekih hektar do dva povrine, da bi u narednim godinama poveavali povrine ak do potpunog prelaska na celokupnom posedu. Znai, to je opet jedna prednost ove nove metode proizvodnje da je mogua postupnost u procesu prelaska sa klasine proizvodnje na organsku. I na kraju, naravno da se i veliki posedi tj. bivi kombinati mogu ukljuiti u ovakav vid proizvodnje. Kod njih je jos uvek prisutna usporena reakcija ali je njihova uloga u podizanju ponude na vii nivo nezamenljiva. Primeri iz EU zemalja, pa i neposrednog okruenja (npr. Hrvatska) to jasno dokazuju. 1. Ekonomski faktori razvoja organske poljoprivrede Svaka ozbiljna analiza ekonomskih aspekata razvoja odreene oblasti drutvene delatnosti nuno je vezana za prepoznavanje faktora koju utiu na razvoj iste. Faktori koji utuu na razvoj organske poljoprivredne proizvodnje u Srbiji su brojni i mogu se grupisati po razliitim kriterijumima. Podela kriterijuma na one koji su makro i mikro ekonomskog karaktera je nezaobilazna kada je re i o organskim poljoprivrednim proizvodima. 1.1. Makro ekonomski faktori

U grupu makro ekonomskih faktora spadaju: zakonodavna regulativa odgovarajuih dravnih organa subvencije organizovanje i odravanje specijalizovanih nacionalnih savetodavnih slubi i generike promotivne kampanje. U okviru navedenih faktora trenutno je u Srbiji mogue uoiti ispoljavanje prva dva u odreenoj meri kao i potpuno odsustvo druga dva faktora. Naime, na nivou drave posedujemo zakonodavne akte (iako ne u celini) koji nam omoguuju razvoj ove oblasti poljoprivredne proizvodnje. Konano i drava je prepoznala

18. ovaj vid proizvodnje kao jedan od pravaca razvoja poljoprivrede. U strategiji agrarnog razvoja postoji poseban deo koji govori o tome. Jo bitnije od slova na papiru i namera koje su pozitivne, jeste to da od prole godine imamo stimulacije od strane drave za organske poljoprivredne proizvoae. Subvencije koje se daju po hektaru i uslovnom grlu stoke nisu tako visoke kao u EU ali su odlian podsticaj za jo vei broj proizvoaa da se ukljue u organsku poljoprivredu. O kojim povrinama se trenutno radi je teko rei jer se ne vodi jedinstvena evidencija, ali mogue je izneti podatak da je pod kontrolom inspekcijske organizacije OCS oko 2000 hektara. Sledei primer republikog ministarstva za poljoprivredu, Izvrno Vee Autonomne pokrajine Vojvodina je sa svoje strane odobrilo u protekloj godini kredite pod veoma povoljnim uslovima iz Fonda za razvoj koji su namenski vezani za organsku poljoprivredu. Znai, organska poljoprivreda je ne samo verbalno nego i materijalno podrana uz oekivanja da e se u budunosti to jo vie intenzivirati. Organska proizvodnja podrazumeva i obaveznu inspekciju i certifikaciju proizvoda dobijenih po ovom metodu proizvodnje. Trenutno u Srbiji postoje dve ovlaene organizacije za te poslove i to: ''Jugoinspekt'' iz Novog Sada i ''Organic Control System'' (skraeno OCS) iz Subotice. One znai imaju licencu da vre poslove inspekcije registrovanih organskih proizvoaa i preraivaa i certifikaciju odnosno izdavanje potvrde o tome da je proizvod organski. Potreba za strogom inspekcijom i certifikacijom je razumljiva obzirom da potroai moraju imati poverenja u to da je proizvod apsolutno bez tetnih sastojaka. Pri tome kontrola se radi u celokupnom lancu kretanja proizvoda. Nije dovoljno da poljoprivredni proizoa ispotuje sve zahteve organske proizvodnje i proizvede vrhunski kvalitetan proizvod ako ga u postupku prerade tretiraju hemijskim sredstvima ili dodaju sintetike aditive u finalni proizvod. Ono to nam jo uvek nedostaje je nacionalni znak za organske proizvode koji bi se stavljao na etikete proizvoda i time bio garancija potroaima da je pre svega zvanino resorno odeljenje Ministarstva za poljoprivredu garant da je ispotovana celokupna procedura. Pored svega navedenog, iskustva trino razvijenih zemalja nam jasno pokazuju da je razvijena mrea specijalizovanih nacionalnih savetodavanih slubi za oblast organske poljoprivredne proizvodnje od vitalnog znaaja za odravanje i razvoj iste. Jedino tako se poljoprivredni proizvoai mogu oseati sigurnim da e uvek imati kome da se obrate za struan savet i pomo u domenu proizvodnje. U procesu razvoja organskog poljoprivrednog sektora, trino razvijene zemlje su odavno shvatile da makro ekonomske mere koje su orijentisane iskljuivo ka strani poveanja ponude moraju imaju svoj balans u merama koje e podsticati rast tranje ove kategorije poljoprivrednih proizvoda. Stoga se organizovanje promotivnih kampanja generikog tipa, gde je poenta u informisanju potroaa o generalnoj prednosti konzumiranja organskih poljoprivrednih proizvoda, smatra u

19. dananje vreme uobiajenom aktivnou od strane drave. U Holandiji je u toku promotivna kamapanja takvog tipa koja pod sloganom ''Organical is very logical'' (Organsko je veoma logino) iri potencijalno trite za sve proizvode koji nose oznaku da su iz organske proizvodnje. 1.2. Mikro ekonomski faktori

U domen mikro ekonomskih faktora mogue je svrstati sve ono sa ime se organski poljoprivredni proizvoa nuno susree prilikom odvijanja svoje osnovne delatnosti a to je: mikro lokacijski proizvodni faktori dobavljai inputa za organsku poljoprivrednu proizvodnju posrednici u prometu (kanali distribucije) finansijske institucije i sl. Mikro lokacijski proizvodni faktori podrazumevaju prirodne uslove za odvijanje proizvodnje. Polaznu osnovu za njihovu identifikaciju ini podela celokupne teritorije Srbije na etiri poljoprivredna makro regiona i to: ravniarski region, breuljkasti, brdski i planinski. Svakako da osnovu proizvodnih mogunosti odreuje pozicija proizvoaa na jednoj od navedenih makro regija ali izuzetan znaaj imaju i mikrolokacijski faktori poput: sastava zemljita, koliine padavina, broja sunanih dana itd. Raspoloivost inputa za organsku poljoprivrednu proizvodnju je svakako znaajan preduslov ili prepreka zavisno od dostupnosti istih za razvoj ovog vida proizvodnje. Trenutno u naoj zemlji dostupnost semena organskog porekla predstavlja problem koji se jako teko moe reiti u kratkom roku. Posrednici u prometu organskih poljoprivrednih proizvoda imaju esto presudan znaaj za ukljuenje nekog proizvoaa u organski pokret. Prvo pitanje koje se postavlja od strane najveeg broja organskih poljoprivrednih proizvoaa je: kako u prodati svoje proizvode? U zavisnosti od odgovora na ovo pitanje donosi se konana odluka. U Srbiji se moe primetiti da otkupni tokovi organskih poljoprivrednih proizvoda funkcioniu relativno dobro u poreenju sa onima koji su vezani za konvencionalne poljoprivredne proizvode. Znaaj ekonomske isplativosti organske poljoprivredne proizvodnje za svakog pojedinanog proizvoaa nije potrebno posebno objanjavati. Ipak, mora se naglasiti da je esta greka u tome to se na dobitnu stranu ne uraunavaju svi efekti prelaska na organski nain proizvodnje. Naime, klasina kalkulacija se zasniva na uporeivanju vrednosti proizvodnje na uslovnoj jedinici povrine (najee 1 hektar) u konvencionalnoj proizvodnji sa ukupnim varijabilnim trokovima da bi se na taj nain dobila mara pokria. Ista procedura se ponavlja i za organsku proizvodnju, a potom se posmatra razlika u dobijenim marama

20. pokria. Osnovni nedostatak ovakvog vida izraunavanja isplativosti je u tome to se dodatni efekti organske poljoprivredne proizvodnje, poput poboljaavanja kvaliteta zemljita npr., ne uzimaju u obzir. 2. Priprema za donoenje poslovnih odluka U cilju optimiranja rezultata poslovanja uesnika u proizvodnji i prometu organskih poljoprivrednih proizvoda, za svakog od njih od presudnog je znaaja stvaranje realne slike o okruenju u kojem posluju i njihovog mesta u datom okruenju. Tehnika sagledavanja datih pokazatelja, koja se u domenu marketing teorije i prakse najee koristi je SWOT analiza 1. U svojoj osnovi, SWOT analiza ima za svrhu da to preciznije ukae na interne snage i slabosti (S i W) kao i eksterne anse i opasnosti (O i T) kako bi se od mnotva raspoloivih, odabrala optimalna marketing strategija za dato preduzee. U postupku analize sopstvenih snaga i slabosti, najee se daju odgovori na sledea pitanja: koja su osnovna podruja poslovanja u kojima su performanse datog preduzea bolje u odnosu na konkurenciju i koja su osnovna podruja poslovanja u kojima konkurenti imaju prednost. Postupak analize ansi i opasnosti daje odgovore na sledea pitanja: na kojim tritima se realno mogu oekivati znaajniji pomaci u pogledu realizacije proizvoda datog preduzea; koje tehnologije se naziru i kakav e uticaj imati na rezultate poslovanja; u sluaju realizacije i na stranim tritima - stanje i kretanja generalne ekonomske i politike slike sveta; u kom domenu je realno oekivati pomake nacionalne ekonomske politike i sa kojim instrumentima e se sprovoditi i u kom pravcu se kreu socioloke promene u ciljno odreenom trinom segmentu. Generalno posmatrano, preduzea koja posluju u trinim uslovima, najee uoavaju svoje anse i opasnosti iz okruenja na osnovu istraivanja: kupaca (intervjui, neformalni sastanci, test trita i sl.);

Termin SWOT analiza je nastao kao akronim etiri determinante poslovanja preduzea i to: SStrengths tj. Snage; W - Weaknesses tj. Slabosti; O - Opportunities tj. anse i TThreats tj. Opasnosti.

21. internih podataka (reklamacije kupaca, podaci od predstavnika prodaje, novi vidovi korienja proizvoda i sl.) i konkurenata ("praznine" u njihovoj strategiji, elementi poslovanja u kojima su najuspeniji i sl.). Na osnovu prethodno iznetih razmatranja elmenata SWOT analize, njihova matrina postavka, u domenu organskih poljoprivrednih proizvoaa, moe se predstaviti na sledei nain: Slika 1. Matrica SWOT analize organskih poljoprivrednih proizvoaa u Srbiji Snage Slabosti posedovanje adekvatnih nedovoljna istraenost trinih znanja u domenu proizvodnje i mogunosti prerade organskih skromne mogunosti za poljoprivrednih poroizvoda sopstvena insvesticiona ulaganja usklaenost standarda kvaliteta proizvoda sa nedostaci u pogledu pakovanja meunarodno propisanim proizvoda standardima anse Opasnosti jo uvek skromna potronja ubrzani prodor inostranih organskih poljoprivrednih finalno pakovanih organskih proizvoda poljoprivrednih proizvoda jaanje ekoloko-zdravstvene nezadovoljavajui tretman svesti potroaa o potrebi organske poljoprivredne konzumiranja organskih proizvodnje u strategiji razvoja poljoprivrednih proizvoda poljoprivrede Srbije mogunost nastupa na stranim tritima Navedena postavka je sveobuhvatnog karaktera, i moe posluiti kao polazna osnova pri odreivanju SWOT pozicije konkretnog proizvoaa odreenog organskog poljoprivrednog proizvoda. U zavisnosti od toga o kom preduzeu je re, mogua je njena modifikacija u pogledu dopunjavanja odreenih kvadranata matrice ili eliminisanja datih postavki koje realno nisu prisutne u konkretnom sluaju. 3. Marketing organskih poljoprivrednih proizvoda Temu o marketingu organskih poljoprivrednih proizvoda moda je najbolje zapoeti injenicom da je konzumiranje organske hrane staro koliko i oveanstvo. Naalost, upravo su ljudi ti koji su usled davanja prednosti ekonomskim efektima poljoprivredne proizvodnje u odnosu na ostale, doveli do

22. situacije da danas najvei deo prehrambenih namirnica koje koristimo u ishrani ljudi i stoke imaju u sebi tetne materije po njihovo zdravlje. Tuna je stoga istina da se danas moramo boriti za ono to smo ve imali davno pre. U velikom broju trino razvijenih zemalja, gde su upravo negativni efekti tog razvoja najizraeniji, tranja za organskim poljoprivrednim proizvodima je u stalnom rastu. Promet ove vrste proizvoda se na svetskom nivou kree u obimu od oko 40 milijardi US dolara. Pri tome najznaajnija trita su SAD i Kanada (promet oko 17 milijardi dolara), Evropa (promet oko 16 milijardi dolara) i Jugoistona Azija (pre svega Japan oko 5 milijardi dolara). Stopa rasta tranje i potronje organske hrane u SAD je u poslednjih est godina neprekidno na nivou od oko 15 % godinje, dok uobiajeni prehrambeni proizvodi nemaju nikakvu stopu rasta. Slika 2. Globalni promet organskih poljoprivrednih proizvoda
Azija
$ 5,7 mrld.

Evropa
$ 16 mrld.

SAD i Canada
$ 17 mrld.

Oceania
$ 0,5 mrld.

www.organicmonitor.com Povrine koje su angaovane u organskoj poljoproivrednoj proizvodnji su jo uvek u malim procentima u odnosu na ukupan poljoprivredni potencijal (proseno oko 5%) ali su u stalnom porastu. Najvei broj zemalja u EU je u domenu poljoprivredne politike postavio sebi za cilj da u narednih pet do deset godina te procente viestruko uvea. Primera radi u Holandiji je cilj da se do 2010 godine organska poljoprivreda praktikuje na 10% od ukupnih poljoprivrednih povrina. Vie je nego oigledno da prisustvo organske hrane na trpezi sve veeg broja potroaa irom sveta nije modni hir, neto to e vremenom da se promeni i ode u zaborav, nego stalna tenja da se hranimo pravilnije tj. kvalitenijim namirnicama i tako doprinesemo naem zdravlju i ouvanju ivotne sredine. Takozvani ''zeleni talas'' zapljusnuo je severne prostore dananje Srbije krajem osamdesetih godina prolog veka. Prve prodavnice koje su nudile organske namirnice otvorene su u Subotici 1990 godine. U to vreme je osnovano i udruenje za organsku hranu ''Terra's'' u Subotici. Sve je bilo u brzom razvoju na

23. dobrobit svih koji su bili deo eko pokreta. A tada su dole teke godine. U uslovima ivota kojih bi svi voleli da se ne seamo, proizvodnja i tranja za organskim namirnicama je uspela da opstane. Ima li boljeg testa vitalnosti od toga. Od 2000 godine poinje novi period brzog razvoja koji je i danas u toku. Organska poljoprivreda je prisutna u odreenoj meri na razliitim lokacijama irom Srbije. Poslednji podaci za 2005 godinu govore o tome da se danas pod raznim vidovima organske proizvodnje nalazi oko 6800 hektara obradivih povrina uz oko 12000 hektara u prelaznom periodu. Na sve to treba dodati i oko 300000 hektara uma iz kojih se vri sakupljanje umskog voa i lekovitog bilja. Specifinost poljoprivrednih proizvoda da se u najveoj meri moraju preraivati kako bi zadovoljili zahteve potroaa prisutna je i kod organskih poljoprivrednih proizvoda. Zbog toga se u proteklih deset godina razvio itav niz malih i srednjih preduzea koji su specijalizovani za preradu organskih poljoprivrednih proizvoda. To znai da danas pored upotrebe proizvoda u sveem stanju, organske poljoprivredne proizvode moete konzumirati i kao preraevine nastale od interganih itraica i uljarica, lekovitog bilja, zainske paprike, genetski nemodifikovane soje, suenog, smrznutog i pasterizovanog povra, kae, pulpe i koncentrat od jabuke, demovi, sokovi i vino od kupine, smrznuto bobiasto voe, sueno voe, bio grisini i keskovi

dr. Tomislav Sudarevi

24. 3.1. Stavovi potroaa o organskim poljopirvrednim proizvodima Potroai organskih poljoprivrednih proizvoda su osnovni pokretai svega to se ini u ovom sektoru. Njihove potrebe i elje su glavni motiv u odvijanju svih marketing aktivnosti koje ukljuuju ono to se treba uiniti od izbora ta proizvoditi, kako to preraditi, kako o tome informisati potroaa pa do toga gde i po kojoj ceni prodati finalni proizvod, uz stalno sakupljanje informacija u kojoj meri su zadovoljni sa postojeim proizvodima. Polaznu taku u svemu tome ini ispitivanje miljenja i stavova potroaa. Potrebno je otkriti zato potroai uopte kupuju ovu vrstu proizvoda? Od mnotva faktora koji utiu na njihovu odluku mogue je njihovo grupisanje u dve celine: prva u kojoj su oni faktori koji su racionalne prirode i druga u kojoj su faktori emotivne prirode. Rezultati jednog istraivanja koje je obavljeno na podruju Subotice je pokazalo da su od racionalnih razloga najvie prisutni: - briga za zdravlje - kvalitet proizvoda - ekoloka svest i - cena dok su od emotivnih razloga najvei znaaj imali: - pakovanje - promocija - imid proizvoda i - imid prodavnice.

Interesantno je da se podaci do kojih se dolo ne razlikuju u velikoj meri od onih koji su dobijeni prilikom slinih istraivanja u zemljama EU. I tamo je briga za zdravlje u prvom planu. Jedino je kod njih, posebno u Velikoj Britaniji, posebno znaajno i to kako se tretiraju ivotinje, odnosno humaniji odnos prema ivotinjama u okviru organske proizvodnje. Kvalitet proizvoda zasluuje posebnu panju kada je re o ovoj vrsti proizvoda. Ono to potroai mogu lako uoiti je da su organski poljoprivredni proizvodi po boji ukusu i mirisu u prednosti u odnosu na uobiajene proizvode. Interesantan je test koji su uradili u Latviji da bi dokazali prednosti organskih proizvoda u odnosu na uobiajene. Poznato je da su ljudi skloni da pod uticajem promocije, miljenja drugih ljudi i ostalim faktorima nekada kupuju i ono u ta ne veruju da je to ba tako, odnosno da neki proizvod ima ba ta svojstva. Zato su u pomenutom eksperimentu upotrebili zeeve koji nemaju tih ogranienja i koji iskljuivo po osnovu ula ukusa biraju koji im je proizvod kvalitetniji. Rezultati su pokazali da su u 100% sluajeva uvek odabrali argarepu koja je proizvedena po organskim principima poljoprivrede u odnosu na onu koja je iz uobiajene proizvodnje. Pored vidljivih obeleja kvaliteta ne treba zaboraviti ni to da su organski poljoprivredni proizvodi sa daleko veom hranljivom vrednou obzirom da u sebi

25. sadre vie minerala, vitamina i ostalih korisnih sastojaka. Takoe sadraj suve materije je daleko vei a to znai da od manje koliine sirovog proizvoda moete dobiti veu koliinu finalnog proizvoda nego to je to sluaj kod uobiajenih proizvoda. I na kraju sasvim jasno, osnovni kvalitet je u tome to nemate tetnih materija u ovakvoj vrsti proizvoda. U kojoj meri se uspeno sprovode marketing aktivnosti organskih poljoprivrednih proizvoda u Srbiji, najzahvalnije je anlizirati preko instrumenata marketing miksa tj. ''4P''. 3.2. Proizvod kao instrument marketing miksa Proizvod kao prvi instrument za analizu, je zaista na zavidnom nivou kvaliteta. Zainteresovanost trgovaca iz zemalja EU za nae proizvode je najvie iz ovog razloga. Greka je to neki misle da je to zbog niske cene koju plaaju naim proizvoaima. Iako bi ona, naravno, mogla biti i via, danas je mogue nai organske poljoprivredne proizvode i po niim cemana u drugim zemljama ali ne tog kvaltiteta kao to su nai. Nai organski poljoprivredni proizvodi osvajaju nagrade na meunarodnim sajmovima gde je prisutna estoka konkurencija. Superkontrole naih proizvoda koji se izvoze u zemlje EU do sada nisu pokazale nikakva odstupanja od visoko postavljenih standarda organske proizvodnje. Znai proizvod kao takav nije problem za uspean nastup na domaem i/ili stranom tritu. Nedostaci su prisutni u drugom domenu koji je direktno vezan za proizvod. Pakovanje naih proizvoda po pravilu daleko je manje atraktivno u odnosu na konkurente iz ostalih zemalja. Kao to je ve ranije pomenuto kod emotivnih faktora koji utiu na odluku potroaa o kupovini ove kategorije proizvoda upravo se pakovanje nalazi na vrhu liste. Pored toga drugi znaajan nedostatak je to nemamo zatienu i poznatu marku proizvoda. Slaba je uteha da u svim kategorijama roba sa kojima pokuavamo da se pozicioniramo na svetskom tritu imamo marki proizvoda koje moemo nabrojati na prste jedne ruke. Na tome se mora to pre poeti ozbiljno raditi (prvo za domae trite a potom i za ostala) ukoliko se eli vei deo profita zadrati za sebe. 3.3. Cena kao instrument marketing miksa Cena kao drugi instrument marketing miksa je u sluaju organskih poljoprivrednih proizvoda kod nas dobro odreena. Nivo od 20 40 % viljih cena za organske poloprivredene proizvode u odnosu na uobiajene je dovoljno stimulativan sa jedne strane za proizvoae i preraivae ove kategorije proizvoda a sa druge strane u granicama je prihvatljivog od strane potroaa. Sve ono to potroa doivljava kao kvalitet proizvoda uvek se stavlja u odnos sa cenom koju treba platiti za to. Nesmetani promet tj. prodaja ukupne koliine koja je proizvedena i preraena pokazuje jasno da je cena pravilno odreena. Lako je primetiti da su cene istih proizvoda u trino razvijenim zemljama na viem nivou. Za to ima

26. nekoliko razloga od kojih je svakako najbitniji kupovna mo potroaa tj, nivo dohotka sa kojim raspolau a koji je vii u odnosu na na nivo dohotka. Pored toga razlike u prinosima poljoprivrednih proizvoaa koji sa konvencionalne poljoprivrede (gde su obilato koristili agrohemijska sredstva) prelaze na organsku su daleko vee nego kod nas, te je potrebno i poetnu cenu proizvoda tj. onu koju farmer dobija za svoj proizvod na njivi postaviti na vii nivo kako bi bila stimulativna za farmera. Kod nas je upotreba agrohemijskih sredstava u konvencionalnoj poljoprivredi daleko skromnija te je i pad prinosa u organskom konceptu proizvodnje manji to znai da je stimulacija farmerima prisutna i na niim nivoima otkupnih cena. 3.4. Kanali distribucije kao instrument marketing miksa Kanali distribucije odnosno nain na koji proizvodi nalaze svoj put do kupaca su takoe dobro razvijeni obzirom na razvijenost samog sektora. Bilo bi suvino oekivati da se kod nas ova kategorija proizvoda preteno prodaje preko specijalizovanih supermarketa za organske poroizvode kako je to sve vie sluaj u razvijenim trinim zemljama. Nemamo za sada dovoljno irok asortiman, koliinu proizvoda i stalnost u ponudi za tako neto. Specijalizovane prodavnice tipa bio prodavnica (popularno nazvani ''bio opovi'') koji u najveoj meri zadovoljavalju potrebe potroaa su sasvim u skladu sa trenutnim stanjem ponude. Iako ostaje problem u pogledu toga koji deo asortimana proizvoda u tim prodavnicama je zaista certifikovano organski, njihova uloga je nezamenljiva za sada. Njihova velika prednost u odnosu na supermarkete je da potroa moe na licu mesta dobiti informaciju od prodavca o tome koja su korisna svojstva tog proizvoda ili kako ga upotrebiti najefiksanije u procesu pripreme obroka i slino. Pored ovih kanala prodaje kod nas je prisutna i prodaja na zelenim pijacama za kategorije sveeg voa i povra kao i prodaja na samoj farmi. Prodaja na samoj organskoj farmi je trend u velikom porastu u trino razvijenim zemljama i predstavlja nain prodaje koji bi kod nas mogao da ima veliku perspektivu. Radi se o tome da se iz velikih gradova sve vei broj ljudi koji preko nedelje ive u uslovima izloenosti stresu, buci i zagaenom vazduhu, za vikend prosto ''bei'' u zelene oaze organskih farmi gde mogu da u zdravom okruenju provedu dva dana pomaui farmerima u obavljanju lakih poslova. Na kraju boravka na farmi kao nagradu za svoj rad dobijaju odreenu koliinu proizvoda, drugi deo potrebtina za narednu nedelju u gradu kupuju, i svi su zadovoljni. Farmer je prodao deo svoje proizvodnje a da nije proizvod pomerio ni metar van svog gazdinstva niti utroio ni minut svog vremena prodajui ga na pijaci. O dodatnoj koristi koju je ostvario naplaivanjem smetaja u skromno opremnljenim apartmanima da i ne govorimo.

27. 3.5. Promocija kao instrument marketing miksa Zavrni instrument marketing miksa je po pravilu promocija, to nikako ne govori o njenom najmanjem znaaju. Potroai moraju znati za va proizvod ukoliko elite da ga kupe. Naini na koje ete tu informaciju poslati do potroaa su razliiti ali i za organske poljoprivredene proizvode su istovetni kao i za ostale proizvode iz kategorije potronih dobara. Kod nas konkretno, najvie se koristi privredna propaganda u skromnom obimu. Najee je re o tampanim propagandnim materijalima koji se dele posetiocima sajmova ili nekih posebnih manifestacija. Ostali vidovi promocije su slabo zastupljeni to je potpuno razumljivo kada se ima u vidu da nemamo marke proizvoda koje prosto zahtevaju vii nivo promotivnih aktivnosti. Pored nastupa naih proizvoaa na domaim i meunarodnim sajmovima po svom znaaju se istiu degustacije proizvoda kao vid unapreenja prodaje. Slobodno se moe rei da je jedan od simbola Palikog meunarodnog filmskog festivala postao vedski sto ''a la Terra's '' koji se tradicionalno organizuje u povodu otvaranja i zatvaranja festivala. Pored toga ukusno pripremljenu hranu od organskih namirnica na hiljade potroaa imalo je prilike da proba u sklopu Subotikog medjunarodnog sajma, Dana planete Znaaj degustacije je u tome da razuveri potroae da je loiji ukus namirnica organskog porekla. On je drugaiji, to je tano, s tim da jabuka ima zaista ukus jabuke a argarepa zaista ukus argarepe. Pitanje je da li smo svi mi moda ve zaboravili kakav je stvarno njihov ukus?

4. Umesto zakljuka Kada razmiljamo o budunosti ovog sektora poljoprivredne proizvodnje uvek je prisutna dilema u kojoj meri e se on razvijati kao opti tj. svetski ili kako se to danas popularno kae globalni biznis a u kojoj meri ima perspektivu da se razvija lokalno? Odgovor je teko dati samo u jendom pravcu. Naime, ulazak velikih multinacionalnih kompanija u organski sektor poput Nestlea, McDonaldsa i drugih na taj nain to kupuju preduzea proizvoae organskih proizvoda, je svakako signal da organska hrana nema nacionalnih granica. Svima u svetu trebaju kvalitetni prehrambeni proizvodi a velike kompanije su tu da preko svoje mree to obezbede i naravno ostvare novi izvor zarade za sebe. Protiv toga se nita veliko ne moe uiniti. Meutim, ostaje injenica da je organska poljoprivreda u velikoj meri vezana za lokalna trita. Potroai generalno posmatrano vie veruju proizvodima koji su proizvodeni u njihovoj blizini mesta ivljenja nego onim proizvodima koji dolaze iz nepoznatih krajeva. Pored toga tu je i potreba da pomognete lokalnoj zajednici tako to kupujete proizvode od onih sa kojima ivite. U SAD je uhodana praksa da porodice iz gradskih sredina takorei kreditiraju organske farmere iz manjih mesta blizu njihovog grada a za uzvrat dobijaju kvalitetne proizvode od njih po povoljnoj ceni. Ima li boljeg

28. primera da sa kvalitetom hrane koju konzumirate razvijate i kvalitet meuljudskih odnosa u drutvu u kojem ivite. Literatura:

1. Darko Znaor: ''Ekoloka poljoprivreda: poljoprivreda sutranjice'', Nakladni zavod Globus, Zagreb, 1996. 2. Organska proizvodnja - zakonska regulativa, Savezno ministarstvo privrede i unutranje trgovine, Beograd, 2002. 3. Helga Willer, Minou Yussefi: ''The World of Organic Agriculture'', IFOAM, Bonn, Germany, 2004. 4. Tomislav Sudarevi, Darko Panteli: ''Marketing analiza konkurentnosti domaih preraivaa organskih argrarnih proizvoda'', Zbornik radova IX Meunarodnog naunog skupa ''Tehnologija, kultura i razvoj'', Beograd, 2003. 5. Duan Kovaevi, Sneana Oljaa: ''Organska poljoprivredna proizvodnja'', Poljoprivredni fakultet Beograd Zemun, 2005. 6. internet sajtovi: www.organicmonitor.com ; www.ifoam.org; www.terras.org.yu; www.organic-europe.net

29. MOGUNOSTI I BUDUNOST BIOLOKE ZATITE POVRA U SLOVAKOJ Zoltan Tamaek, BioTomal, Ruba, Republika Slovaka U Slovakoj se u proizvodnji povra u zatvorenim prostorima( staklarama i plastenicima) bioloka zatita redovno koristi. U proizvodnji povra na polju bioloka zatita jo uvek nije nala svoje pravo mesto ali se trae mogunosti njene dalje primene. Odredjen broj preparata je naao iroku primenu u praksi a neki su u fazi registracije. Prvi korak uspene (efikasne) zatite je utvrditi adekvatno vreme primene preparata, to znai pratiti pojavu tetoina korienjem feromonskih i optikih klopki. Protiv tetoina iz reda leptira kao to su: veliki kupusar (Pieris brassicae), kupusna sovica (Mamestra brassicae), pamukova sovica (Helicoverpa armigera) iroku primenu je naao preparat Trichoplus (proizvodja: Biocont laboratory, Brno). Ovaj preparat predstavlja meavinu lutki i predlutki dve vrste iz roda Trichogramma: T. brassicae i T. pintoi. Jedinke Trichogramme se pakuju u stiroporske kapsule, u svakoj kapsuli se nalazi 1000 jedinki. Ove kapsule obezbedjuju optimalne uslove (temperaturu i vlanost) a ujedno i tite parazitne osice od predatora. Termin aplikacije(vreme primene preparata) je veoma bitan i vezan je za poetak polaganja jaja tetoine, poto Trichogramma parazitira radije svea jaja. Vreme primene se odredjuje na osnovu praenja leta leptira na svetlosne ili feromonske klopke. Tretiranje treba ponoviti nakon 7 10 dana po prvoj aplikaciji, ponekad se mora uraditi i trea. Ako je tretiranje izvedeno na vreme efikasnost ove metode je 70-80%. (grafikon 1.) Grafikon 1. Efikasnost hemijske i bioloke zaite (preparat Trichoplus) u suzbijanju pamukove sovice na paradajzu. Trichoplus Hemijska zatita Kontrola Plodovi broj ploda u varijanti % napadnutih efikasnost % Zdravi 735 napadnuti 80 9,8 % 89,0 % zdravi 307 napadnuti 276 47,3 % 46,9 % zdravi 65 napadnuti 535 89,2 % -

Ukoliko dodje do piljenja gusenica korekcije se rade preparatom Biobit WP, XL (Bacillus thuringiensis ssp. kurstaki),koiji se primenjuje u koliini 1,5 2 l /ha. Za uspenu zatitu od krompirove zlatice koristi se bakterijski preparat Novodor FC (Bacillus thuringiensis ssp. tenebrionis).

30. Nekoliko godina u Slovakoj se koristi nov preparat Neem Azal - T/S, ekstrakt iz semena tropskog drveta Neem (Azadirachta indica A. Juss), koji se u Indiji koristi ve vekovima. U Slovakoj se koristi veoma uspeno protiv mnogih tetoina kao na primer: krompirove zlatice, biljnih vai, grinja, leptirastih vai itd. VEKTAFID-A je preparat koji se na iroko primenjuje. Aktivna materija je isto parafinsko ulje. Koristi se protiv biljnih vai, grinja, titastih vai a efikasano titi biljke od virusa i pepelnice. Protiv bolesti prouzrokovanih gljivama koristi se nekoliko preparata, na bazi hiperparazitnih gljiva, macerata iz raznih biljaka koji poveavaju odpornost biljaka. Ve vie godina koristi se preparat Polyversum (Pythium oligandrum) kao stimulator, a ujedno ima uticaj i na start indukovane rezistencije. U fazi registracije je preparat Trifender. Koristi se u razliitim kulturama za poveanje vitalnosti biljaka a ima uinak i na gljive:(Pythium, Sclerotinia sclerotiorum, Phytophthora, Fusarium a Rhizoctonia). Primenjuje se u dozi 0,5 kg/ha uz obaveznu inkorporaciju. Dejsto zadrava ak 2-3 meseca. Budunost : preparat Myco-sin, aktivna materija: meavina minerala iz ilovae se koristi u zatiti raznih vrsta povra od plamenjae (npr.plamenjaa krompira, Phytophthora infestans. Aplicira se prskanjem u koncentraciji 1-1,5%. Deluje preventivno, prouzrokuje poveanu produkciju fenolnih jedinjenja i uvruje povrinu lista. Na taj nain spreava prorastanje kutikule lista sporama. Protiv pepelnice se koristi preparat VitiSan, njegova aktivna materija je praak za pecivo (KHCO3). Ovaj preparat deluje tako to poveava otpornost biljaka na pepelnicu i sivu plesan(Botrytis cinerea). Deluje i na promenu pH na listovima ime se speava klijanje spora a istovremeno i rast micelije gljiva prouzrokovaa pepelnice. Aplicira se prskanjem u koncentraciji 0,5%. Deluje preventivno. Poveanje efikasnosti se postie dodavanjem ulja preparat HF-Pilzvorsorge 0,3%., aktivna materija je ulje od komoraa, uz dodatak ekstrakta nekih biljaka. Preparat se koristi protiv pepelnice i sive plesni. Prouzrokuje suenje micelije gljiva pruuzrokovaa bolesti. Primenjuje se preventivno u koncentraciji 0,4% preparata, drugo prskanje se izvodi u roku 7-10 dana. Ovi preparate se tek sad poinju primenjivati i od njih se u budunosti puno oekuje.

Uenici srednjih poljoprivrednih kola uesnici izlobe poljoprivrednih proizvoda

31. ORGANSKA PROIZVODNJA I ZATITA VOA ISKUSTVA SLOVAKE Dipl. Ing. Jn Tancik, PhD Slovaki poljoprivredni univerzitet Nitra - Slovaka Katedra zatite bilja U organskoj poljoprivredi najvie se koriste preventivne metode zatite. Cilj preventivnih mera zatite je obezbediti gajenim biljkama to bolje uslove za razvoj da bi bile otpornije i spreiti razvoj tetnih organizama, pomagati (podrati) prirodne neprijatelje tetoina i pomagati razvoju biodverziteta. Od preventivnih metoda najvie se koriste agrotechnike metode kao to su: plodored i prostorna izolacija, optimalno djubrenje (organska djubriva), optimalana agrotehnika, otporne sorte, pravilan izbor stanita, podrka prirodnih neprijatelja. Ako ove metode ne zadovolje treba prispitati nain proizvodnje (stanite, sorte, uticaj susednih biljaka, plodored) a ako je potrebno primeniti direktne mere zatite. Koriste se sve mere zatite koje nisu tetne za ivotnu sredinu: biljke mamci, mamci i klopke, neorganski materijali, mehanike i fizike mere zatite i bioloke mere zatite. Od ovih mera u Slovakoj se najvie koristi bioloke metode zatite i u ovom radu e biti najvie rei o ovom metodu zatite. Bioloka zatita biljaka predstavlja aktivnu upotrebu ivih organizama i produkata njihovog metabolizma protiv bolesti, tetoina i korova. Na osnovu toga na koji nain upotrebjljeni ivi organizmi ubijaju svoju korist (tetne organizme) delimo ih u nekoliko grupa: predtori, parazitoidi i paraziti. Predator je ivotinja koja usmrti i konzumira vie jedinki ivotinja tokom ivota. Dok parazitoid je insekt kome je za razvoj potrebna samo jedna jedinka ali u konanom smislu moe biti odgovoran za uginjavanje vie jedinki. Naprimer larva parazitoida iz roda Trichogramma, za svoj razvoj potrebno je samo jedno jaje domaina, iz jaja se izlee enka koja polae jaja u vei broj jaja domaina i na taj nain je odgovorna za smrt veeg broja jedinki. Parazit je ivotinja koja se hrani organizmom druge ivotinje, po pravilu ivitinja domain je vea od parazita. Parazit ne ubija odmah ili uopte ne ubija domaina. Osim ivich organizama u biolokoj zatiti koriste se i produkti metabolizma ivih organizama, kao na primer bioloki aktivni hormoni i razne semiohemikalije, a u prvom redu feromoni i kariomani. Za suzbijanje tetnih grinaja (Panonychus ulmi - crvena vona grinja i Tetranychus urticae - obian pauar) u vonjacina i vinogradima u Slovakoj koristi se predatorska grinja Typhlodromus pyri. Jedna jedinka ove predatorske grinje za jedan dan uniti 8 jedinki tetnih grinja iz familije Tetranychidae a za ivota oko oko 450 jedinki. Aplikacija ovog biolokog agensa je vrlo jednostavna, komadi tkanine od vune u kojoj se nakaz oko 30 jedinki ove perdatorske grinje se prikae na grane voki ili letoraste vinove loze. Termin aplikacije je zimi: janura - februar ili leti. Po introdukciji ove grinje

32. treba paziti na izbor pesticida koji se koriste u zatiti da ne bi dolo do unitenja populacije predatorskih grinja. Distributor daje spisak pesticida koji se mogu koristiti u zatiti. Ova metode je za razliku od primene chemijske zatite dugotrajno efikasna. To omoguava prisustvo ovih predatorskih grinja na biljkama i ako dodje do vee pojave tetnih grinja brzo dolazi do snenka populacije pod granicu tetnosti. Ova grinja prezimljava i u naim uslovima pa se ne mora aplikacija raditi svake godine. Protiv polifagne tetoine voki iz reda leptira kao to su: gubar Lymantria dispar , utotrba - Euproctis chrysorrhoea, kukavija suza Malacosoma neustria, dudovac - Hypantria cunea, glogovac - Aporia crataegi, mali mrazovac - Operophtera brumata i veliki mrazovac- Erannis defoliaria koriste se preparati na bazi bakterie Bacillus thuringiensis var. kurstaki. U Slovakoj je registrovan preparat Biobit XL, ili WP. Koristi se u dozi 1,5 - 2 l / ha, 1 kg / ha. Termin aplikacije je 5 dana od poetka masovnog leta leptira, na poetku pilenja gusenica. Protiv tetoina koje prezimljavaju na biljci domainu kao to su: lisne vai f. Aphididae, krvava va - Eriosoma lanigera, titaste vai Coccina i lisne buve podred Psylinna koristi se preparat Vektafid-A. Aktivna materija ovog preparata je parafinsko ulje (83%) i Atplus 300 F dodatna materia, koja omoguava da ulje prekrije biljne delove. Aplokacija se izvodi tokom mirovanja vegetacije (zimsko prskanje) ili prskanje tokom vegetacije protiv: grinja, vaiju, tripsa. Ovo ulje prekriva biljne delove i tako zabranjuje prenoenje virusa ima negativno dejstvo na vektore virusa. Takodje poveava otpornost biljaka na suu. Koristi se u zatiti kotiavog i jabuastog voa. Proti tetoina iz familije smotavci Tortricidae: Cydia pomonella jabuni smotavac, Cydia funebrana ljivin smotavac , Cydia molesta breskvin smotavac, Adoxophyes orana smotavac pokoice ploda i Pandemis heparana uvija lista koristi se metoda ometanja parenja feromonima. Princip ometanja parenja se sastoji u tome da se u sredinu ispusti velika koliina feromona tako da je vazduh prezasien mirisom feromona. U tom sluaju mujak nemoe da pronae enku, enka ostaje ne oploena, ne polae jaja i biljke nisu oteene gusenicama. Ova metoda je krajnje selektivna u agroekosistemu i deluje samo na ciljane organizme dok na druge organizme nema nikakvo dejstvo. Ova metoda zatite je veoma efikasna ali mora biti ukomponovana u sistem zatite iskusnim strunjacima na taj nain da su sve sagledane specifinosti lokaliteta. Produkti (preparati) koji se koriste u zatiti vonjaka: Isomate C plus preparat protiv jabunog smotavca (Cydia pomonella) doza 500 isparivaa/ha, za zatitu jabuke, kruke i oraha. Isomate C LR - preparat protiv jabunog smotavca (Cydia pomonella), smotavca pokoice ploda (Adoxophyes orana) i uvijaa lista (Pandemis heparana) doza 1000 isparivaa/ha, za zatitu jabuke i kruke. Isomate P - preparat protiv jabuinog staklokrilca (Synanthedon myopaeforms) doza 250 isparivaa/ha, za zatitu jabuke i kruke.

33. Isomate OFM rosso - preparat protiv ljivinog smotavca (Cydia funebrana) i breskvinog smotavca (Cydia molesta) doza 500 - 600 isparivaa/ha, za zatitu jabuke, kruke, breskve i ljive. Isonet A - preparat protiv breskvinog moljca (Anarsia lineatella) doza 1000 isparivaa/ha, za zatitu breskve i kajsije. Isonet Z - preparat protiv belog drvotoca (Zeuzera pyrina) i ribizlinog staklokrilca (Synanthedon tipuliformis) doza 1000 isparivaa/ha, za zatitu ribizle, jabuke i kruke. Aplikacija isparivaa je veoma jednostavna, raznose se po vonjaku ili vinogradu na jednake udaljenosti jedan od drugoga i privrste se na granicu. Ispariva ima u sebi tanku cevicu koja omoguava ravnomernu aplikaciju. Ispariva ne treba vrsto zavrnuti jer bi to moglo uzrokovati mikropovrede na zidovima isparivaa to bi se odrazilo na ivotnost isparivaa odnosno ujednaenost isparavanja feromona. Isparivae ne treba stavljati na icu jer se nadmerno zagrevaju a time i bre isparavaju feromon. U vonjaku isparivae stavljamo na bone grane do visine 1,7 2 m, na mesta koja nisu direktno izloena sunevom svetlu. Na drvee vilje od 4 m se 1/3 isparivaa stavlja na vrh drvea dok ostale 2/3 na visinu od 1,7 2 m. Na rubovima vonjaka se u gornje delove drvea stavlja polovina isparivaa. Uopteno vai pravilo da ako je povrina na kojoj se primenjuje ova metoda vea utical lokalizacije isparivaa je manji. U rubnim delovima vonjaka ili vinograda se doza feromona poveava. Isparivae moramo instalirati pre poetka leta tetoine protiv koje radimo zatitu, to znai pre prve pojave leptira u feromonskim klopkama. Bolje je aplikaciju uraditi nekoliko sedmica pre leptira nego nekoliko dana kasnije. Ranija aplikacija ne umanjuje efikasnost. Na signalizaciju poetka leta osa listarica (f. Tenthredinidae) kao to su: osa jabuke - Hoplocampa testudinea, osa kruke Hoplocampa brevis, uta ljivina osa Hoplocampa flava, crna ljivina osa Hoplocampa minuta koristi se bele lepljive ploe. Postavljaju se 10 dana pre cvetanja voki izmedju grana. A za suzbijanje osa listarica se koristi preparat NeemAzal T/S. Aktivna materija je 1% azidirachtin A (10g/l). Neemazal je prirodni ekstrakt iz semena tropskog drveta Azadirachta indica. Ovaj preparat deluje kao delimino sistemian insekticid insekti ga primaju grickanjem ili sisanjem. Posle nekoliko sati prestaju sa ishranom a posle nekoliko dana uginjavaju. Koristi se u koncentraciji 0,3 0,5% ili dozi 3 l/ha uz upotrebu 600-1000 l vode u zavisnosti od tehnike aplikacije. Efikasan je i protiv raznih grupa tetoina: grinja, lisnih vaiju, titastih vai, tripsa, gusenica leptira, krompirove zlatice itd. Treba napomenuti da je fitotoksian za neke sorte kruke i za sortu jabuke Gala. Zatita voa od bolesti Protiv adjave krastavosti jabuke i monilioze na raznim vrastama voa koristi se preparat Myco-sin VIN. Aktivna materija je meavina minerala iz ilovae. Preparat poveava otpornost biljaka na gljivina i bakterijska oboljenja.

34. Prouzrokuje poveanu produkciju fenolnih jedinjenja i tvrdou listova, to spreava prerastanje (prodiranje) spora kroz kutikulu lista. Menja se ph na listovima i time se spreava klijanje spora. Koristi se preventivno, prskanje pre infekcije, 1-2 dana pre kie u koncentraciji 1-1,5% ili dozi 2-8 kg/ha. Preparat se nesme meati sa baznim materijalima. Moe se meati sa preparatima na bazi sumpora. Protiv pepelnice i sive plesni (Botrytis cinerea) koristi se preparat VitiSan, aktivna materija je KHCO3 (praak za peivo). Preparat menja pH na liu a time speava klijanje spora i rast micelije. Koristi se preventivno, prskanjem. Vea efikasnost se postie ako se doda ulje HF-Pilzvorsorge 0,3%. Za jezgrovito voe se koristi u koncentraciji 0,5% (2 kg/ha). Preparat HF-Pilzvorsorge ima aktivnu materiju ulje od komoraa sa dodatkom jo nekih ekstrakta i koristi se kao direktna mera zatite protiv pepelnice i sive plesni. Prouzrokuje suenje micelije gljiva koje prouzrokuju pepelnicu i sivu plesan (Botritis cinirea) i bre suenje oprskanih biljaka. Reducira uslove infekcije pepelnice. Uspeno se koristi u koncentraciji 0,4% protiv amerike pepelnice na ogrozdu, pepelnice i sive plesni na vinovoj lozi i protiv plesni na jagodama i ribizli. Preporuuje se 5-6 aplikacija. Prva dva tretiranja se izvode pre cvetanja a 3-4 prskanja posle cvetanja za vreme glavnog perioda infekcije. Period izmedju da prskanja je 7 10 dana. Aplikaciju treba uraditi u veernjim asovima ili oblanom vremenu, ne po sunanom vremenu.

Dipl. Ing. Jn Tancik, PhD

35. Nenad Novakovi Organic control system Subotica, Srbija

STRUNA KONTROLA I SERTIFIKACIJA

Kontrola i sertifikacija su jedina garancija potroau da je organski proizvod proizveden po svim kriterijumima i standardima organske proizvodnje. Dosadanje iskustvo je pokazalo da je garancija kvaliteta i porekla proizvoda, koja u isto vreme titi i potroaa organskih proizvoda i njihovog proizvoaa od nelojalne konkurencije, zaista neophodna budui da na jedini pravi nain pomae irenje trita organskih proizvoda. Sertifikaciona organizacija ima za cilj da svojim efikasnim i nepristrasnim programom strune kontrole i sertifikacije stimulie doslednu primenu pravila koja vae za organsku proizvodnju. Poljoprivredni proizvoa se opredeljuje za standarde, zavisno od trita na koje eli da plasira svoje proizvode ili zavisno od zahteva njegovog kupca primenjuje se Zakon o organskoj proizvodnji i organskim proizvodima Republike Srbije, EEC Reg.2092/91 ili USDA/NOP standarde. "Organic Control System" sa seditem u Subotici, Trg cara Jovana Nenada 15/I, je ovlaena organizacija za kontrolu i sertifikacije organske proizvodnje od strane Ministarstva poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede sa kodom SRB-01/07-OP. U saradnji sa akreditovanim meunarodnim partnerima BCS Eko Garantie i Biiokontroll Hungaria obezbeuje sertifikat za izvoz organskih proizvoda iz zemalja jugoistone Evrope na trita Evropske Unije, Sjedinjenih Amerikih Drava i Japana.

ta podrazumeva struna kontrola i seertifikacija, kako se prijaviti? Struna kontrola

Struna kontrola je proces pronalaenja i utvrivanja injenica na licu mesta, poreenja realnog stanja sa Zakonom i prateim propisima Republike Srbije, ili EEC Reg. 2092/91 i NOP standardima. Kontrolor ne odluuje o sertifikaciji, on daje sugestije i predlog o statusu proizvodnje (organska proizvodnja, period koverzije, konvencionalna proizvodnja) ili merama korekcije (npr. rotacija useva). Kontrolor, po obavljenoj strunoj kontroli, prosleuje sertifikatoru na obradu zapise o strunoj kontroli u formi izvetaja sa kompletnim prilozima o proizvodnji. Na ovaj nain se poveava objektivnost procedure.

www.organica.co.yu; info@organica.co.yu

36. U korektivne mere spadaju mere i sankcije. Mera podrazumeva mogunost ispravke nepravilnosti u procesu organske proizvodnje i ima utvreni rok za ispravku. Sankcija je vrsta obavezujua mera sa momentalnim izvrenjem (npr. vraanje na poetni status iz organske proizvodnje u konvencionalnu). Sertifikaciona organizacija mora napraviti punu fiziku posetu, najmanje jednom godinje, proizvodnih povrina, podruja sakupljanja umskog bilja kao i preraivakih jedinica ili drugih prostorija. Sertifikaciona organizacija zadrava pravo da sprovodi i nenajavljene posete.

Sertifikacija
Izvetaj kontrolora o poseti farmi, preraivakom pogonu ili podruju sakupljanja umskog bilja ocenjuje sertifikator ili sertifikaciona komisija, nakon ega se donosi odluka o statusu i korektivnim merama. Dodelom organskog statusa proizvodi mogu da ponesu znak sertifikacione organizacije ili kod - broj sertifikacione organizacije, te naziv Organski proizvod i nacionalni znak koji su propisani od strane Ministarstva poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede. Znak je vizuelno sredstvo koje neposredno obavetava potroaa o organskom poreklu proizvoda

Grupna kontrola i sertifkacija

Grupna kontrola i sertifikacija koju obavlja sertifikaciona organizacija obuhvata grupu farmera koji gazduju na malim posedima, a skoncentrisani su u jednom uem regionu. Ovaj nain kontrole i sertifikacije se najee primenjuje kod organizovane proizvodnje voa i povra pri emu je nosilac sertifikata pravno lice koje sklapa ugovor o proizvodnji sa malim farmerima a sa sertifikacionom organizacijom ugovor o kontroli i sertifikaciji. U sluaju ovakog pristupa kontroli i sertifikaciji farmeri moraju meusobno saraivati a nosilac sertifikata obavljati postupak interne kontrole, u protivnom postoji realna opasnost da ukoliko se jedan od farmera ne pridrava propisanih mera i sredstava za organsku proizvodnju narui celinu sistema grupne kontrole i sertifikacije. U postupku grupne kontrole i sertifikacije obavlja se struna kontrola svakog farmera ponaosob kao i kontrola organizatora proizvodnje koji je nosilac sertifikata. Kontrolom grupe farmera umanjuje se cena kontrole i sertifikacije po farmeru u odnosu na cenu da su se samostalno prijavili i kao takvi bili nosioci sertifikata, a sertifikat se izdaje na grupu farmera odnosno proizvoda.

37.

Koraci kontrole i sertifikacije

Proizvoaa popunjava prijavni paket (prijava, skica parcela i istorijat polja) koji mu dostavlja sertifikaciona organizacija na njegov zahtev. Nakon prijavljivanja potpisuje ugovor o kontroli i sertifikaciji. Sertifikaciona organizacija odreuje duinu prelaznog peioda (2 ili 3 godine) a koji se pod odreenim uslovima moe vremenski skratiti. Ukoliko se radi o zaparloenim povrinama ili proizvodnji koja dui niz godina nije ukljuivala zabranjena hemijska sredstva, uz naravno adekvatan dokaz, prelazni period se moe skratiti ili se parcela moe odmah ukljuiti u organsku proizvodnju. Proizvoa mora da se sam uveri da je uinio sve da proizvede zdrav organski proizvod.

Izvoz organskih proizvoda

U sluaju da proizvoa eli da izvozi svoje proizvode na trite EU ili USA potrebno je imati sertifikat priznat na navedenim tritima. "Organic Control System" je u mogunosti da obezbedi proizvoaima sertifikat za trite EU ili USA.

Nenad Novakovi, Organic Control System

38. EDUKACIJA PROIZVOAA U ORGANSKOJ PROIZVODNJI PUTEM INTERNETA Peter Tth Katedra zatite bilja, Slovaki poljoprivredni univerzitet u Nitri, A. Hlinku 2, 949 76 Nitra, Slovaka, e-mail: petery@nextra.sk Danas se kompjuteri koriste takorei u svim sferama ljudske delatnosti a najvie su integrisane u strukture nekih drugih aparata i tehnologija. Raunar tako postaje univerzalni aparat. Globalna mrea, internet, postaje univerzalni metasistem, u kojem postoje odredjeni socijalni sistemi, npr. razmena informacija izmedju ljudi, finansije, trgovina, obrazovanje, umetnost, zabava. Internet je relativno nov medijum ali prodire u nau svakodnevicu sve intenzivnije. Obezbedjuje integraciju teksta, zvuka, slike i animacije u jedan multimedijalni kanal. Stvara univerzalni tekst, gde svaka re dokumenta moe biti povezena sa reima u daljim dokumentima. Nudi nam tako nekoliko paralelnih naina itanja teksta. Interesovanje za korienjem Interneta e i dalje rasti i postepeno e obuhvatiti veinu sfera ivota drutva. Sa daljim prelaskom trgovine, bankarstva, nauke, obrazovanja i zabave na internet ova mrea e postati sveobuhvatna. Ovaj rad bi mogao posluiti kao orjentacija i shvatanje mogunosti, koje narastajua mrea daje i u obrazovanju i davanju informacija poljoprivrednicima koji su opredeljeni na organsku/ekoloku proizvodnju. U okviru politike Evrope vezane za poljoprivrednu proizvodnju koja je izloena stalnim promenama i zahtevima za kvalitetnim namirnicama i zdravom ivotnom sredinom, dolo je naglog interesovanja za ekoloku poljoprivredu. Projekt Ecologika se realizuje u okviru projekta .......Europske unije Leonardo da Vinci sa podnaslovom: Stvaranje centralne databaze na evropskom nivou za obrazovanje u oblasti ekoloke poljoprivrede. Glavni cilj projekta je: - Kordinovano upravljanje obrazovnih i savetodavnih obrazovnih centara i njihovo povezivanje preko interneta. - grupisanje osnovnih podataka iz oblasti organske poljoprivrede - razvoj jedinstvene koncepcije za sistem proirenih usluga u organskoj proizvodnji - obrazovne centre koji omoguavaju redovne konsultacije za razvoj obrazovnih materijala i databaze. Projekat je predvidjen za obrazovanje odraslih. Ciljani sektor je organska poljoprivreda u poljoprivrednom sektoru. Potencijalni korisnici su/bie proizvodjai (farmeri) koji rade u oblasti organske proizvodnje u EU i u zemljama izvan EU i savetnici u organskoj proizvodnji. Drave EU ve imaju svoje Narodne agro-enviromentalne programe a drave kandidati upravo poinju sa njihovim korienjem. Projekat Ecologica moe da pomogne proizvodjau u promenjivoj evropskoj poljoprivrednoj sredini. Ljudi iz savetodavnih slubi mogu mnogo pomoi ako imaju struno obrazovanje koje ima veze sa organskom

39. proizvodnjom. To obrazovanje ne znai samo specijalno znanje iz organske poljoprivrede nego i ekoloki nain razmiljanja usmeren ka ivotnoj sredini i razvoju provincije.

Ing. Peter Tth Na izradi projekta Ecologica su uestvovale 9 ustanova iz 7 drava (Madjarska, Slovaka, Italija, eka, Estonija, Letonija i Slovenija). Kordinator projekta je Korvinov Univerzitet iz Budimpete. Svaka od lanica je uestvovala u stvaranju konkretnih modula/predmeta na engleskom jeziku. Sve se nalaze u jednoj bazi koja se naziva Ecolibrary. Svaka lanica ima zadatak da prevede sve module na svoj jezik. Rezultat je 14 modula koji predstavljaju organsku poljoprivredu i njegove principa sa razliitih aspekata. Ove module ine: 1. Ekoloka Organska poljoprivreda 2. Europska unija i narodno kulturno nasledje 3. Marketing i kontrola kvaliteta 4. Savetodavstvo 5. Gajenje kultura 6. Gajenje ivotinja 7. Zatita bilja 8. Dorada posle etve i skladitenje 9. Batovanstvo 10. Agroenviromentalne naredbe i programi 11. Prelaz na organsku proizvodnju

40. 12. Kontrola i certifikacija ekolokih firmi 13. Upravljanje i planiranje u ekolokim firmama 14. Plodnost zemljita, djubrenje, zelenino djubrenje, kompostiranje Modul moe da sadri informacije u raznim formatima, u hipertekstualnom jeziku HTML (tekst i grafika), PDF-u ili u formi prezentacije u programu Microsoft PowerPoint. Pristup na obrazovne materijale je zatien ifrom i imenom korisnika, koje se daje posle njegovog dobijanja direktno na stranici http://sk.ecologica.net, gde se nalazi i vie informacija o projektu na slovakom jeziku. U slovakoj verziji korien je veinom HTML jezik, koji omoguva jednostavni prelaz izmedju fajlova i pripajanje na druge strane koje dopunjuju informacije. Rad je dotiran iz projekta- program Leonardo da Vinci Europskej unije HU/05/B/F/PP 170018 ECOLOGICA - Development of central data bank on European level for the education of ecological farming advisers.

U pauzi rada Simpozijuma

41. NOVA KOMPLEKSNA TEHNOLOGIJA POVEANJA EFIKASNOSTI UZGAJANJA POLJOPRIVREDNIH KULTURA PREMA EKOLOKIM STANDARDIMA ORGANSKA POLJOPRIVREDNA PROIZVODNJA (Nova tehnologija u zatiti biljne proizvodnje pomou elektromagnetnih talasa) Georgij Semjonovi Kolomejcejev, Irina Olegovna Jakovljeva, Rusija

1. Dijalektike pretpostavke stvaranja tehnologije Postojei, u dananje vreme sistem zemljoradnje ukljuuje intenzivnu obradu zemljita hemijskim preparatima, to dovodi do poveanja zavisnosti efikasnosti uzgajanja poljoprivrednih kultura od neprekidnog poveanja obima dodavanog ubriva i hemijskih sredstava za zatitu od bolesti, tetoina i korova, postepene akumulacije u zemljitu tetnih po oveka i biljke materija i cene uzgajanja poljoprivrednih proizvoda, koja je visoka i koja raste. Njihovo dodavanje dovodi do nepovoljne promene strukture zemljita. Naruava se prirodni mikrobioloki osnov, koe se aerobni procesi, smanjuje se plodnost. Postaju loija i fiziko-mehanika svojstva zemljita. esto lako zemljite postaje manje sposobno da upija vlagu, t.j. smanjuje se njegova sposobnost zadravanja vode. Kao rezultat toga dolazi do ispiranja mineralnih ubriva iz gornjih slojeva zemljita (otprilike 60-70 cm, gde se nalazi osnovna masa korena) u dublje slojeve zemljita, gde su mineralne komponente ve nedostupne biljkama. Zatim, mineralna ubriva dospevaju u podzemne vode i odlaze u reke, to pored smanjenja efikasnosti njihove primene, dovodi i do znaajnog zagaivanja okoline. Na tekom zemljitu formira se zemljana kora, oteava se snabdevanje korena biljke kiseonikom, pojaavaju se pojave toksikoza. Zemljite, takoe, daje velik otpor oruu kojim se ono obrauje. Prilikom primene organskih ubriva nijedna od prethodno nabrojanih pojava se ne deava. Meutim, organskih ubriva oigledno nema dovoljno za zadovoljenje potreba za poveanjem prinosa. Na taj nain, realizacija maksimalne produktivnosti obraivanih kultura zbog dodavanja na setvene povrine sve vee koliine mineralnih ubriva, postaje orsokak. Iskrsava takozvani circulus vitiosus (bezizlazni poloaj), t.j. to se vie dodaje hemijskih ubriva radi poveanja prinosa, to loija postaju svojstva zemljita, to, sa svoje strane, dovodi do pogoranja uslova za vegetaciju biljaka i smanjenja prinosa, istovremeno sa poveanjem trokova za obradu jedinice setvene povrine zbog neophodnosti da se povea obim ubriva koja se dodaju. Jedan od glavnih pokazatelja efikasnosti proizvodnje jeste niska cena jedinice proizvoda. U opisanom sluaju smanjenje cene produkcije nije mogue. Sve ovo predodreuje neophodnost usavravanja sistema zemljoradnje ukljuivanjem u

42. tehnologije elemenata biologizacije, ekologizacije, adaptivnosti i ouvanja resursa. Po proraunima engleskih naunika, pri prelasku na ekoloki siguran metod zemljoradnje, dovoenje proizvodnje na, u ovom momentu, postojei stepen rentabilnosti, desie se za 11 godina. T.j. tek za 11 godina stepen plodnosti zemljita i njegova struktura definitivno e da se obnove. U uslovima sloene ekonomske situacije u poljoprivredi, niske rentabilnosti, pa i nerentabilnosti poljoprivrednih preduzea, radi uspenog razvoja ove sfere neophodna je kompleksna tehnologija, koja bi poev od prve sezone korienja omoguila da se smanji cena i istovremeno povea kvalitet proizvoda. Tehnologija, takoe, treba da pomogne gazdinstvima da postepeno izau iz gore opisane circulus vitiosus, zavisnosti od korienja hemijskih sredstava, samim tim spreivi ekoloku, a to znai i ekonomsku krizu u ovoj oblasti u budunosti. Pri tome, imajui u vidu nisku investicionu privlanost veine poljoprivrednih preduzea, u prvoj fazi uvoenja u primenu, tehnologija ne sme da zahteva ozbiljne investicije, dodatnu tehniku, potronju energenata i trokove radne snage. Korienje takve tehnologije omoguuje poljoprivrednoj proizvodnji da uspeno konkurie analognim proizvodima, ne samo na unutranjem, nego i inostranom tritu, tim pre to su cene za ekoloki istu, uzgajanu bez korienja hemije, produkciju, na zapadu veoma visoke. I takva tehnologija postoji. I vie od toga, nju su razraivali ruski i ukrajinski naunici vie od 25 godina, prola je mnogo uspenih primena u proizvodnji i donosila prihod jo pre 15 godina. Danas je to u celosti gotov proizvod za masovnu upotrebu. Tehnologija, koja bi se uporedila sa njom po efikasnosti i jednostavnosti primene, u svetu danas nema. 2. Istorijat stvaranja i uvoenja u primenu tehnologije Od 1972. godine u laboratoriji LIDAR Akademije Nauka SSSR, Moskva, grupa strunjaka vrila je nauno-istraivake radove na izuavanju dejstva moduliranih niskofrekventnih elektromagnetnih polja na bioloke objekte biljnog i ivotinjskog porekla. Kao rezultat tih istraivanja stvoren je univerzalni metod upravljanja procesima koji se odvijaju u biljnoj i ivotinjskoj eliji uz pomo niskofrekventnih elektromagnetnih polja niskog napona. Metod omoguuje da se aktivira ili suzbija sposobnost za ivotno funkcionisanje mikrobiolokih objekata, da se zaustavlja razvoj patogene mikroflore, da se upravlja tokom hemijskih procesa, da se utie na sposobnost za ivotno funkcionisanje biljnih i ivotinjskih elija. Fizika svojstva niskofrekventnih elektromagnetnih polja omoguuju da se realizuje obrada materije i povrina bilo kog obima u kratkom vremenskom intervalu, pri minimumu energopotronje. Ovim je uslovljena najvia ekonomska efikasnost tehnologija, u osnovi kojih se nalazi navedeni metod. Primena u

43. proizvodnji navedenih tehnologija ostvarivala se od 1986. godine u razliitim klimatskim uslovima na velikom spektru kultura na teritoriji Rusije, Ukrajine, u Kazahstanu, Uzbekistanu. Ocenu rezultata korienja tehnologija u razliitim godinama davali su strunjaci sa Odeskog poljoprivrednog instituta (Stanko S.A., izmeu ostalog analiza na odsustvo promena u genetici obraenih kultura), Nikolajevskog poljoprivrednog instituta, Krasnodarskog politehnikog instituta, Krasnodarske poljoprivredne akademije, Takentskog, Orenburgskog, Lenjingradskog, Sverdlovskog, Samarskog poljoprivrednog instituta, Moskovske veterinarske akademije, Instituta lana, Torzok. Danas su razraene i spremne za uvoenje u primenu tehnologije za poveanje efikasnosti uzgajanja poljoprivrednih kultura, proizvodnju eera, stoarstva, ivinarstva, uzgoja ribe, produenje rokova uvanja poljoprivredne produkcije (ribe, mesa, mleka, povra, voa), preradu organskog otpada, ienje i dezinfekciju vode. Dejstvo elektromagnetnog polja koje se primenjuje nije tetno za zdravlje oveka i ne utie na hromozomski aparat elija produkcije koja se obrauje (ivotinja i biljaka), to je potvreno higijenskim (sanitarnim) sertifikatom i odgovarajuim laboratorijskim istraivanjima. Uvoenje navedenih tehnologija u primenu u sferi poljoprivrede realizuje OOO NPO SIRIUS, Moskva. Uz primenu vlastite opreme i preparata nude se servisne usluge gazdinstvima za obradu semenskog materijala i setvenih povrina. Ovo je rentabilna i biznis struktura koja se brzo razvija, raspolae potpunim tehnolokim kompleksom i ekskluzivnim pravom na njegovo korienje. Saosniva i glavni tvorac programa kompanije koji joj je ustupio navedena prava je G.S. Kolomejcev, koji se nalazi na elu tehnologije i koji je njenoj razradi i uvoenju u primenu posvetio vie od 30 godina. U Srbiji se ovom tehnologijom bavi DOO NUKLEON. 3. Opti opis tehnologije i njene prednosti Tehnoloki kompleks za uzgajanje poljoprivrednih kultura ukljuuje preparat BAPS (Bioloki Aktivna Hranljiva Smesa, stvorena samo na osnovu prirodnih sastojaka) za predsetvenu obradu semena i dodavanje na setvene povrine (150 grama na 1 hektar) i ureaj Volna 5, koji generie elektromagnetno polje niskog napona, takoe za obradu semena i setvenih povrina u raznim fazama vegetacije biljaka. Obrada semena i dodavanje preparata na setvene povrine vri se istovremeno sa sredstvima za zatitu pri smanjenju norme njihovog korienja. Obrada semena elektromagnetnim poljem vri se sa distance, bez prepakivanja. Obrada setvenih povrina vri se takoe sa distance, sa automobila ili sa tehnikom koja se koristi u gazdinstvu, istovremeno sa izvoenjem drugih vrsta radova. Tehnologija koja se predlae ne remeti plan agrotehnikih mera koje se uobiajeno koriste, ne gui, nego, naprotiv, stimulie prirodne faktore formiranja

44. zemljita i poveanja plodnosti i poveava rentabilnost proizvodnje zahvaljujui sledeim prednostima: - uteda setvenog materijala smanjenja normi setve na raun poveanja klijavosti i energije klijanja semena, a takoe i poveanja bokorenja kod itarica; - smanjenja, prve godine dva puta, sledeih 10 puta, trokova za mineralna ubriva; - smanjenja za 50 90 % trokova za nabavku sredstava za borbu protiv bolesti i tetoina; - smanjenje habanja poljoprivredne tehnike zahvaljujui poboljanju fiziko-hemijskih svojstava zemljita. Primena tehnologije poveava prinos poljoprivrednih kultura za 30 80 % u zavisnosti od vrste kulture i specifinih uslova konkretnog gazdinstva. (Rezultati korienja u proizvodnji potvreni su mnogobrojnim Potvrdama). Pri tome se rokovi vegetacije skrauju za 7-15 dana. Poveavaju se kvalitativni pokazatelji produkcije koja se uzgaja. Uzgojena na taj nain produkcija ne sadri u sebi elemente i jedinjenja tetne za oveka, t.j. ekoloki je potpuno ista. Vana prednost tehnologije je u tome to sredstvo za postizanje njene visoke efikasnosti nije dodavanje u procese koji se deavaju u zemljitu i biljkama vetakih, njima prirodno nesvojstvenih elemenenata i osobina, nego, naprotiv, normalizacija tih procesa i uklanjanje posledica prinudnog uticaja na njih. Tehnologija obnavlja prirodnu plodnost zemljita, prirodna svojstva vode i vazduha i doprinosi najpotpunijoj realizaciji potencijala produktivnosti biljaka koji je njima genetiki od prirode dat. Danas raspolaemo kompleksom metodika za obradu praktino svih postojeih poljoprivrednih kultura.

Irina Olegovna Jakovljeva, Rusija

45. 4. Osnovni elementi kompleksnog delovanja tehnologije Visoki efekat primene tehnologije postie se zahvaljujui njenom kompleksnom delovanju na zemljite, vazduh, vodu, seme i biljke u raznim fazama razvoja. Vri se suzbijanje patogene i aktiviranje korisne mikroflore. Stimuliu se vani za biljke biohemijski procesi. Pri tome se stvaraju optimalni uslovi za prehranu, razvoj biljaka i prua stimulirajue delovanje na procese rasta sa ciljem realizovanja maksimalne produktivnosti. 4.1. Uticaj tehnologije na svojstva zemljita Zahvaljujui elektromagnetnoj obradi i dodavanju kompleksnog biolokog preparata BAPS pre setve, u periodu vegetacije biljaka i posle ubiranja roda, da bi se ubrzalo razlaganje elijske celuloze strnjike, obnavlja se prirodna osnova korisne zemljine mikroflore, aktivira se sposobnost za ivotno funkcionisanje mikroorganizama i ivotinja koje formiraju zemljite, normalizuju se struktura, agrohemjska i agrofizika svojstva zemljita. Stvaraju se povoljni uslovi za razvoj autotrofnih aerobnih bakterija, izmeu ostalih azotofiksnih, koje doprinose formiranju biolokog azota. Na svakoj vrsti zemljita normalizuje se sposobnost za ivotno funkcionisanje mikroorganizama i niih biljaka koje formiraju zemljite, a koji su karakteristini ba za tu vrstu zemljita u tom regionu. Poveava se sadraj humusa u zemljitu. Stvara se dinamika uravnoteenost uzajamno prepletenih procesa gumifikacije i mineralizacije organskih materija, kako onih koje se nalaze u zemljitu, tako i onih koje sistematski dolaze u njega. To jest, poveava se plodnost zemljita. Kod lakog zemljita poveava se zapremina vode, sposobnost zadravanja vode. Dakle, smanjuje se spiranje korisnih materija iz sloja koji se obrauje, poboljava se prehrana biljaka, njihova otpornost na suu. Kod tekog zemljita poboljava se vodo-i vazduho-propustljivost, poveava se koliina dostupne vlage. Zemljite postaje rastresitije, sa sitnokomadnom strukturom. Spreava se smanjenje nekapilarne poroznosti koje dovodi do zadravanja vlage na povrini polja, do gubitka korisne vlage. Takoe, ne dolazi do formiranja zemljane kore. Za vreme sunog perioda ne dolazi do formiranja pukotina u zemljitu. Vri se dezinfekcija zemljita od tetnih i fitopatogenih mikroorganizama. Iz zemljita se odstranjuju toksini ostaci hemijskih sredstava koja su ranije koriena, i koja gue razvoj korisne biomase. Ostvaruje se provokacija korova sa kasnijim njegovim unitavanjem pre sejanja osnovne kulture. Na zemljitu obraenom prema ponuenoj tehnologiji poveava se otpornost biljaka na nepovoljne spoljne faktore. Biljke lake podnose suu i prve mrazeve. Leti se zemljite ne pregrejava. U zimskom periodu, zahvaljujui sposobnosti za ivotno funkcionisanje mikroorganizama i poboljanju toplotnih svojstava,

46. prosena dnevna (24 casa) temperatura zemljita je via za 5-7 stepeni, to bitno poboljava kvalitet prezimljavanja ozimih kultura. Poboljava se prehrana i snabdevanje kiseonikom i vlagom korenastog sistema biljaka. Smanjuje se energopotronja biljaka za kultivisanje zemljinog profila, stvaraju se uslovi za razvoj snanog korenastog sistema. Spreava se napad raznih bolesti na biljke. Gore navedeni faktori doprinose normalizaciji uslova za razvoj biljaka, to je uslov za visoki prinos. 4.2. Obezbeivanje punovredne prehrane biljaka Obezbeivanje punovredne prehrane biljaka u svim fazama rasta i razvoja ostvaruje se primenom za prihranu bioloki aktivne hranljive smese (BAPS), u iji sastav ulaze makro i mikroelementi, biostimulatori, vitamini i aminokiseline. U procesu elektromagnetne obrade aktivira se proces asimilacije od strane biljke korisnih materija, izmeu ostalog i iz vazduha i zemlje. Imajui u vidu poboljanje svojstava zemljita, a upravo njegove vazduhopropustljivosti, ovaj proces je vrlo efikasan. 4.3. Zatita biljaka Vri se obrada semena i biljaka u osnovnim fazama vegetacije elektromagnetnim poljem i dodavanjem kompleksnog preparata BAPS u cilju borbe sa bolestima i tetoinama. Kompleksno delovanje u znaajnoj meri pojaava dejstvo sredstava za zatitu, to omoguuje da se ve u prvoj godini korienja tehnologije snizi njihov obim za 50-80%. Elektromagnetna obrada suzbija razvoj uzronika bolesti. Putem elektromagnetne stimulacije vri se provokacija korova sa kasnijim njegovim unitavanjem pre sejanja osnovne kulture. Vri se dezinfekcija zemljita od tetnih i fitopatogenih mikroorganizama. Vri se obrada u cilju naruavanja prirodnog biolokog ciklusa razvoja niza vrsta tetoina. 4.4. Stimulacija zatitnih procesa i procesa rasta biljaka Vri se kompleksna obrada semena i biljaka u razliitim stadijumima vegetacije u cilju stimulacije procesa rasta. Takvo delovanje omoguuje da se otvori genetski i fizioloki potencijal poveanja prinosa biljaka na osnovu ve postojee mineralne prehrane. Efikasnost takve vrste delovanja uslovljena je svojstvima od prirode datog mehanizma sloenih fiziolokih i biohemijskih reakcija organizma biljaka, koji obezbeuje preivljavanje vrste, na razliite faktore. Rezultat delovanja specijalno izabranih reima elektromagnetnog polja u cilju stimulisanja tih reakcija je poveanje otpornosti, sposobnosti biljaka da preive, poveanje njihovog prinosa. Oigledno je da vea koliina semena (t.j. vei prinos) doprinosi poveanju areala uspevanja vrsta, poveava ansu biljaka za preivljavanje kao vrste meu drugim vrstama biljaka. U sutini to i jeste cilj

47. biolokog ivota biljaka: poveati broj svojih istovremeno ivuih samostalnih jedinki. 4.5. Sortiranje setvenog materijala Vri se odabir bioloki punovrednog semena iz setvenog materijala. Princip rada ureaja za separiranje bazira se na delovanju sila razliite fizike prirode, koje deluju na seme pri njegovom razmetanju u elektrostatikom polju. Odabir bioloki punovrednog semena na ureaju za separiranje vri se prema ukupnosti fizikih i elektrinih svojstava. To omoguuje: - da se seme odvoji prema ukupnosti svojstava (mase, gustine, klijavosti, snage rasta) koja predstavljaju visoko kvalitetni, bioloki punovredni materijal koji obezbeuje najvei prinos, t.j. da se povea prinos kulture za najmanje 15-20%; - da se smanji potronja setvenog materijala do dva puta; - da se dobije visoko kvalitetni setveni materijal neposredno u gazdinstvima, od prinosa elite, prve i druge reprodukcije. Odvajanje semena na ureaju za separiranje, koje se vri prema svim svojstvima, principijelno ga razlikuje od ureaja u kojima se odvajanje vri samo prema fizikim svojstvima. 4.6. Aktiviranje vode i vazduha Voda i vazduh igraju ogromnu ulogu u ivotu biljaka. Nemogue je potcenjivati uticaj njihovih svojstava na procese rasta. Zbog komplikovanih ekolokih prilika, uslovljenih velikom koliinom industrijskog otpada i drugih poznatih pojava, vazduh, kina voda, a takoe i voda koja se nalazi u zemljitu, izgubili su deo svojih prvobitnih prirodnih svojstava, to dovodi do poremeaja funkcionisanja organizma biljaka, razvoja patogene mikroflore i, sve u svemu, do smanjenja prinosa. Pri obradi setvenih povrina elektromagnetnim poljima vri se delovanje na vodu, koja se nalazi u vazduhu i u zemljitu. Takoe i na poljima sa vetakim navodnjavanjem vri se obrada vode, koja se koristi za polivanje biljaka. Voda dobija mikroklasternu strukturu, menja se njen oksidaciono-obnavljajui potencijal. U vodi se poveava sadraj aktivnog kiseonika. Takvu vodu sa negativnim OVP biljke lako asimiliraju, ona je prirodni antiseptik i stimulator rasta, poto doprinosi aktiviranju biohemijskih procesa u organima i sistemima biljaka. Jednostavnije reeno, ona dobija unikalna svojstva vode planinskih izvora, koja se od davnina smatra lekovitom. Ubrzavaju se procesi razmene u organizmu biljaka, aktiviraju zatitni mehanizmi, bitno se poveava otpornost na bolesti i tetoine. Pri delovanju niskofrekventnog elektromagnetnog polja sa zadatim parametrima vri se beskontaktno aeroaktiviranje atmosferskog vazduha iznad setvenih povrina i vazduha u zemljitu. Poveava se sadraj u vazduhu negativnih aeroiona. Uee aktivnih oblika kiseonika u biohemijskim procesima organizma

48. biljaka, zahvaljujui vanredno visokom energetskom izlazu takvih reakcija, formira specifine bioenergetske struje, vazne za pokretanje, podravanje i regulisanje fiziolokih procesa u organima i sistemima biljaka. To dovodi do poveanja adaptivnih mogunosti biljaka, otpornosti na stres, aktiviranja rasta i realizacije visoke produktivnosti. Sadraj negativnih aeroiona je posebno visok u onom vazduhu koji mi oseamo kao sve u vazduhu uma, u blizini planinskih reka, vodopada i fontana. Savremena nauka je ve dokazala da je normalno funkcionisanje ivih organizama nemogue bez dovoljne koliine ovih estica. Kao rezultat vie puta ponovljenih proba otkriveno je da se posle obrade setvenih povrina vlanost vazduha u sloju iznad polja poveava za 15-20%. Sa osnovama teoretske koncepcije delovanja niskofrekventnih moduliranih elektromagnetnih polja na bioloke objekte i njihovog uticaja na tok hemijskih reakcija moete se upoznati koristei literaturu iz spiska, priloenog ovom dokumentu, a takoe i materijala koji se nalaze u kompjuterskoj mrei Interneta, koje je lako nai uz pomo pretraivaa. Glava 2. KOMPLEKS METODIKA UZGAJANJA JEDNOGODINJIH POLJOPRIVREDNIH KULTURA Tehnoloki kompleks koji se predlae ima sledee aspekte: - kompleksno delovanje u cilju normalizacije svojstava zemljita, vode i vazduha, koji okruuje biljke; - obezbeenje biljkama punovredne (neophodne za visoke kvalitativne i koliinske pokazatelje prinosa) prehrane i zatite od korova i tetoina u svim fazama vegetacije, tj. stvaranje uslova u kojima se realizuje visoka produktivnost; - ako se slede gore navedeni uslovi, vri se dodatno aktiviranje procesa rasta i obezbeenje elija rasta hranljivim materijama, koji doprinose jo veem poveanju njihove produktivnosti. Vana prednost tehnologije je u tome to sredstvo za postizanje njene visoke efikasnosti nije dodavanje u procese koji se deavaju u zemljitu i biljkama vetakih, njima prirodno nesvojstvenih elemenenata i osobina, nego naprotiv, normalizacija tih procesa i uklanjanje posledica prinudnog uticaja na njih. Tehnologija obnavlja prirodnu strukturu i plodnost zemljita, prirodna svojstva vode i vazduha i doprinosi najpotpunijoj realizaciji potencijala produktivnosti biljaka koji je njima genetiki od prirode dat. Danas raspolaemo kompleksom metodika za obradu praktino svih kultura, koje se uzgajaju na teritoriji Ruske Federacije. Posle dve-tri godine korienja tehnologije, to e da dovede do normalizacije stanja agrobaze, moe da se prekine sa upotrebom 90% sredstava za zatitu i hemijskih ubriva. Pri tome, cena produkcije koja se uzgaja e se, uzimajui u obzir poveanje prinosa za najmanje 30%, sniziti za najmanje 50%. Dozvoljeno je korienje odvojeno nekih elemenata kompleksne tehnologije, to takoe dovodi do poveanja efikasnosti proizvodnje. Imajui u vidu realne

49. tehnike mogunosti primene tehnologije u uslovima konkretne proizvodnje, sainjava se individualni plan kompleksnog ili faznog uvoenja u primenu. Tehnologija moe da bude uvedena u primenu na celoj proizvodnji istovremeno, ili delimino i fazno na pojedinim parcelama, u skladu sa stvaranjem tehnikih mogunosti (na primer, uslova za dodavanje BAPS na setvenu povrinu u nekoj fazi vegetacije biljaka i sl.). 1. Obrada zemljita posle ubiranja roda Posle ubiranja roda vri se obrada zemljita elektromagnetnim poljem u cilju ubrzanog razlaganja elijske celuloze strnjike, formiranja i akumulacije u zemljitu azota, fosfora, kalijuma i drugih korisnih elemenata i materija. Istovremeno se vri dezinfekcija zemljita sa suzbijanjem u budunosti gnjilenja korena biljaka, razlaganje toksina koji se nalaze u zemljitu i drugih jedinjenja tetnih za oveka i biljke. Pored obrade tehnikom vri se dodavanje u zemljite bioloki aktivnog preparata kompleksnog delovanja BAPS. U tom sluaju nekoliko puta se poveava efikasnost agromere koja se provodi, kako sa aspekta poveanja plodnosti zemljita, tako i sa aspekta njegove dezinfekcije. Primena BAPS pomae efikasnom obnavljanju plodnosti zemljita, zaustavljanju razvoja tetnih mikroorganizama. BAPS otklanja faktore koji ometaju ponovnu setvu poljoprivrednih kultura na preanjem mestu bez zamene zemljita. 2. Predsetvena obrada zemljita Ova vrsta rada je jedan od naina bioelektrostimulacije sredine sa korienjem specijalne opreme, iji se princip sastoji u aktiviranju ranih faza razvoja semena korova pre setve osnovnih kultura, provocirajui istovremeno intenzivno nicanje njegovih mladica, to daje mogunost za njihovo potpunije mehaniko unitavanje. Istovremeno se vri dezinfekcija plodnog sloja zemljita, preventiva od gljivinih i virusnih bolesti. Povrinsko nanoenje hranljive smese BAPS pre obrade zemljita doprinosi brzom razlaganju biljnih ostataka, to dovodi do dodatnog akumuliranja osnovnih hranljivih materija u zemljitu. Ceo kompleks navedenih mera doprinosi postepenom obnavljanju strukture i plodnosti zemljita, sa otklanjanjem agenasa zakieljavanja, zasoljavanja i drugih tetnih sastojaka. Primena ovog naina predsetvene pripreme zemljita omoguuje da se smanji primena herbicida za 50%, a takoe da se snizi stepen napadnutosti poljoprivrednih kultura patogenim mikrobima. 3. Predsetvena obrada semena Preparat BAPS isporuuje se gazdinstvima u koncentrisanom obliku i pre upotrebe razblaava se vodom u skladu sa priloenim uputstvom. Preparat je kompatibilan sa svakom vrstom sredstava za tretiranje. Prilikom korienja hemijskih sredstava zajedno sa preparatom preporuuje se da se smanji njihova

50. koncentracija za 50 70%, pri emu njihov efekat nee da se smanji. Za obradu semena koriste se sredstva za tretiranje koja ve postoje u gazdinstvu. U tom sluaju obrada preparatom BAPS uklapa se sa tretiranjem semena pre setve koje se uobiajeno vri u gazdinstvu. Preparat BAPS je izbalansirani skup organskih i mineralnih materija, makro i mikroelemenata i vitamina, pojaan bioloki aktivnim komponentama. BAPS obezbeuje hranjenje biljaka u poetnoj fazi razvoja, suzbija razvoj patogenih mikroorganizama, stimulie proces rasta. Dospevajui zajedno sa semenom u zemljite, preparat doprinosi poboljanju njegovih svojstava. U koncentrisanom obliku preparat nema ozbiljnih ogranienja to se tie rokova i uslova uvanja. Elektromagnetna obrada setvenog materijala vri se sa distance. Generator elektromagnetnog polja (pogl. Glavu br. 2) postavlja se u skladini prostor. Ukupno gledano, obrada traje 6-8 casova. Delovanje se vri u dva pravca: dezinfekcija semena od mikroorganizama koji izazivaju bolesti i stimulisanje procesa rasta. Predloena tehnologija je jednostavna: setveni materijal moe da se nalazi u svakoj vrsti pakovanja i u bilo kojoj koliini, moe biti tretiran poto nije potrebno prepakivanje. Jedini ograniavanji uslov ove tehnologije sastoji se u tome da setveni materijal mora da bude posejan u minimalnom roku, poto efekat obrade posle 8-10 dana poinje znatno da se sniava i potrebno je da se obrada ponovi. Konano, seme bre klija, kod njega se razvija jai korenski sistem i jak izdanak. Izdanci se pojavljuju istovremeno. Smanjuje se zavisnost njihovog razvoja od nepovoljnih spoljnih uslova (prvi mrazevi, sua i sl.). 4. Obrada izdanaka U periodu pojavljivanja izdanaka vri se kompleksna obrada setvenih povrina. Na setvene povrine dodaje se preparat BAPS u vodenom rastvoru u odnosu 80:100 g aktivnog sredstva na 1 ha. Za dodavanje preparata koristi se tehnika koja postoji u gazdinstvu (prskalice, deltaplanovi, avioni i sl.). Korienje preparata moe da se vri zajedno sa svim agromerama za zatitu biljaka, izmeu ostalog sa dodavanjem herbicida. Prilikom korienja hemijskih sredstava za zatitu od bolesti i tetoina zajedno sa preparatom, njihov obim moe da se smanji za 50-70%, pri emu se efekat njihovog dejstva ne smanjuje. I vie od toga, korienje preparata BAPS zajedno sa herbicidima nivelie izvesni efekat njihovog suzbijajueg dejstva na razvoj osnovne kulture. Vri se kompleksna obrada sa distance setvenih povrina elektromagnetnim poljima. Vri se dezinfekcija biljaka i zemljita protiv uzronika bolesti. Potiskuje se razvoj tetoina. Prua se stimulirajue dejstvo na organe i sisteme organizma biljaka u periodu zametanja i diferenciranja reproduktivnih organa u cilju aktiviranja procesa njihovog formiranja i poveanja budueg prinosa. Prua se stimulirajue dejstvo biljkama za proses asimilacije hranljivih materija. Stimulie se razvoj sekundarnog korenskog sistema u cilju poboljanja prehrane biljaka tokom celog perioda vegetacije. Kod itarica se aktivira proces asimilacije

51. azota izmeu ostalog iz okolnog vazduha, poto nedostatak azota u toj fazi dovodi do smanjenja formiranja klasja i smanjenja prinosa. 5. Obrada setvenih povrina u razliitim periodima vegetacije biljaka Naredne obrade vre se u razliitim fazama vegetacije biljaka. Cilj ovih obrada je stimulacija procesa rasta, obezbeenje punovredne prehrane biljaka, borba sa korovom, bolestima i tetoinama, poboljanje kvalitativnih i koliinskih pokazatelja prinosa kultura i ouvanosti produkcije posle ubiranja roda. Rokovi i specifika ovih obrada zavise od vrste kulture, stadijuma vegetacije, svojstava zemljita i vremenskih uslova. Rokovi dodavanja preparata usaglaavaju se sa strunjacima gazdinstva, poto se u cilju utede GSM i radnih trokova preparat dodaje zajedno sa sredstvima zatite koja se koriste u raznim fazama razvoja biljaka. Pri tome je koncentarciju sredstava za zatitu u rastvorima potrebno smanjiti za 50-70%, to ne umanjuje efekte njihove primene. Uzimajui u obzir karakteristini intenzitet apsorpcije elemenata prehrane od strane razliitih biljaka u raznim fazama razvoja, izabira se optimalni reim elektromagnetnih obrada, koje stimuliu metabolike procese i aimilaciju od strane biljaka korisnih materija iz okoline. Na primer, itarice najveu koliinu prehrane asimiliraju u periodu od nicanja u obliku trube do klasanja, trave za stonu prehranu imaju najveu potrebu za azotnom prehranom u periodu formiranja aparata za asimilaciju i u periodu diferencijacije reproduktivnih organa. eerna repa ima potrebu za poveanim stepenom obezbeenosti kalijuma u periodu akumulacije eera. Lan je najosetljiviji na azotnu prehranu u periodu od faze jelkice do formiranja pupoljka, a na nivo prehrane kalijumom u periodu od formiranja pupoljka do cvetanja. Na kraju vegetacije procesi ivotnog funkcionisanja u biljkama vre se uglavnom za raun reuutilizacije akumulisanih elemenata prehrane. Na taj nain je za svaku kulturu, imajui u vidu njene posebnosti, razraena ema stimulacije metabolikih i procesa rasta. Prve godine korienja tehnologije, uzimajui u obzir da se zemljite jos nije stiglo u potpunosti obnoviti posle viegodinje primene hemijskih sredstava, koliina mineralnih ubriva koja se dodaju moe da se smanji priblino za 50%. Doziranje i sastav makroelemenata koji se dodaju, odreuje se prilikom sainjavanja tehnolokih karata, zajedno sa strunjacima gazdinstva na osnovu podataka analize zemljita i specifinih osobina kultura koje se gaje. Razraeni su reimi obrade razliitih kultura protiv bolesti i tetoina koji ih napadaju. Oni se primenjuju u skladu sa pojavljivanjem takve neophodnosti kada broj tetoina i razvoj bolesti dostigne ekonomski prag njihove tetnosti. Takoe se vre preventivne obrade. Suzbija se napad na biljke svih vrsta korenskog gnjilenja. Tehnologija omoguuje da se vodi borba sa takvim bolestima kultura itarica kao to su tvrda, mehurasta i pranjava golovnja, fuzarijum, smea i uta ra, branasta rosa, septorioza, trakasta, mreasta i tamno-smea pegavost, prekurelioza pirina, fomopsis suncokreta.

52. Elektromagnetnom obradom se naruava prirodni fizioloki ciklus i dovodi do unitavanja veine vrsta tetoina biljaka, kao to su nematoda, provolonik, penina buba, razne vrste buba, penina muva, zuzelica, lisna va, trips, stenice. Za vreme celog perioda vegetacije biljaka, u zavisnosti od specifinosti uslova i vrste kulture, vri se 3-5 obrada setvenih povrina preparatom BAPS i 5-7 obrada setvenih povrina elektromagnetnim poljima. 6. Obrada setvenih povrina pre ubiranja roda Obrada setvenih povrina elektromagnetnim poljima, pre ubiranja roda, vri se u cilju poboljanja kvalitativnih pokazatelja gotove produkcije. Vri se delovanje na hemijske procese, na primer, sinteza belanevina radi poveanja glutina i smanjenja IDK penice za prehranu, poveanje sadraja skroba za jeam od koga se dobija pivo, formiranje eera u eernoj repi u cilju poveanja njegove digestije i dobrog kvaliteta. Vri se obrada u cilju poboljanja ouvanosti produkcije. Moe takoe da se vri obrada u cilju smanjenja vlanosti zrna suenje produkcije na korenu. 7. Obrada gotove produkcije Za obradu gotove produkcije oprema se postavlja neposredno u spremita i vri se delovanje u cilju dezinfekcije produkcije radi produenja rokova njenog trajanja. Moe da se vri delovanje radi prinudnog izvlaenja vlage iz elija u cilju ubrzanja suenja produkcije. Da bi se izbeglo sasuivanje (prilikom uvanja voa i povra) vri se delovanje koje doprinosi sposobnosti elija da sauvaju vlagu.

Kooperant Radoslav Kali, Deronje

53. ORGANSKA PROIZVODNJA-ISKUSTVA HRVATSKE Dr Davor amota Dr Nada Paradikovi Hrvatska (priloeni tekstovi)

TO JE EKOLOKA POLJOPRIVREDA? Pod ekolokom, organskom ili biolokom poljoprivredom, uglavnom se misli na tzv. proizvodnju "zdrave hrane", tj. poljoprivrednu proizvodnju bez primjene mineralnih gnojiva, pesticida, hormona i sl. To je koncept poljoprivredne proizvodnje koji je mnogo sloeniji i ija bit nije samo u izostavljanju agro-kemikalija, ve u sveukupnom gospodarenju kojim je to mogue postii. Ekoloka ili organsko bioloka proizvodnja obuhvaa sve poljoprivredne sustave ili tehnologije proizvodnje koje nisu tetne za okoli, a socijalno i ekonomski su prihvatljive za uzgoj biljaka i ivotinja. Omoguava i pomae djelovanje snanih zakona prirode za poveanje produktivnosti i otpornosti biljaka i ivotinja. Organsko bioloka proizvodnja tei za uspostavom mjeovitog gospodarstva koje se sastoji od vie osnovnih dijelova: oranica, panjaka, vonjaka, povrtnjaka, vinograda i uzgoja stoke. Na taj nain se uspostavlja ravnotea i sklad cjeline, a ujedno stabilnost i otpornost prema vanjskim utjecajima (prirodnim, ekonomskim i dr.). Terminologija u eko-poljoprivredi Bioloka poljoprivreda pored izraza organska poljoprivreda, najpopularniji je sinonim za ekoloku poljoprivredu. Rije bioloka oznaava neto to je u vezi sa ivim organizmima, biljkama, ivotinjama, mikroorganizmima i dr.,a za svu poljoprivrednu proizvodnju moe se rei da je biolokajer ne postoji poljoprivreda koja proizvodi neive tvari. Izrazom bioloka ukazuje se na znaenje i vanost ouvanja biosa, ivih organizama u prirodi i aktivaciju biolokih procesa. Bioloka poljoprivreda, kao tip poljoprivredne proizvodnje u kojoj se u najveoj moguoj mjeri nastoje aktivirati bioloki procesi, fiksacija atmosferskog duika, rad mikroorganizama, rezistentnost, potivanje zakona prirode itd. Organska poljoprivreda znai da se radi o vrsti poljoprivredne proizvodnje u kojoj umjesto neorganskih, neivih materijala (mineralna gnojiva i pesticidi) koristimo ono to proizlazi iz ive prirode, s onim ivim, organskim (stajski gnoj i biljni ekstrakti ). U organskoj poljoprivredi za gnojidbu se ponekad upotrebljavaju i neki mineralni materijali, vapnenac, dolomit, gnajs i tada izraz organski nije posve prikladan. No, eli se ukazati na injenicu da pri ovakvom gospodarenju, poljoprivredno gospodarstvo treba postati zatvorena cjelina regulacije kruenja organske tvari, hraniva i energije. Termin organska poljoprivreda nekad dolazi i u kombinaciji s terminom bioloka, tako da se susreemo s nazivom organsko-bioloka poljoprivreda. Time se eli naglasiti da je to poljoprivreda koja respektira iva bia i u proizvodnji koristi ive, organske tvari. To je iva poljoprivreda. Alternativna poljoprivreda ukazuje na neto to moe, ali i ne mora biti realno, istinito i prihvaeno od veine.

54. Prirodna (naturalna) poljoprivreda u upotrebi je iz razloga to se pod neprirodnim uglavnom smatra: - primjena svega to dovodi do jae neravnotee u ekolokom sustavu; - upotreba prirodnih supstanci na nain i u dozama koje destruktivno djeluju na ekoloki sustav; - upotreba supstanci kojih inae nema u prirodi i iju daljnju sudbinu nije mogue kontrolirati; ( Samo) odriva (potrajna, opstojna) poljoprivreda sustainable agriculture,oznaava poljoprivrednu proizvodnju, koja je sposobna, ekoloki i gospodarski, odrati se kroz dui vremenski period. To se prvenstveno odnosi na tlo, koje u odrivoj poljoprivredi mora stalno odravati priblino jednaku razinu plodnosti, strukturu, sadraj humusa itd. Odriva poljoprivredna proizvodnja je proizvodnja u kojoj koristi koje se proizvodnjom ostvaruju danas, ne idu na utrb generacija koje nadolaze. Postoji stara izreka koja kae da nismo zemlju naslijedili od naih oeva, nego posudili od svoje djece.Ekoloka poljoprivreda bi istovremeno trebala biti i odriva, no ne moe se rei da uvijek i vrijedi obratno. Integralno gospodarenje i tzv. ekoloki prihvatljiva poljoprivredna proizvodnja uglavnom se odnosi na poljoprivrednu proizvodnju koja racionalnije i strunije upotrebljava pesticide, umjetna gnojiva, itd. Ne moe se nazvati eko-proizvodnjom, ali moe biti prvi korak ka preusmjerenju. Ekoloka poljoprivreda nastoji posve sprijeiti unos agro- kemikalija u agro-eko sustav, te ih ne koristi, integralna poljoprivreda eli samo minimalizirati i racionalizirati ovaj unos. Ekoloka poljoprivreda u zadnjih nekoliko godina doivljava sve vei procvat irom svijeta. Ekoloka, socijalna i gospodarska kriza u koju je zapala konvencionalna poljoprivreda, te sve vee potrebe trita za eko-proizvodima, uzrok su sve veem porastu bioloke proizvodnje. Glavna pitanja i kritike glede sadanje poljoprivredne obrade ukljuuju slijedee: Oteenje strukture tla; Oteenje prirodnog okolia i tradicionalnog krajolika; Stvaranje potencijalne zdravstvene opasnosti glede hrane to dovodi do opeg pada kvalitete hrane; To je sustav koji troi energiju; Ukljuuje intenzivne sustave stoarske proizvodnje koji su etiki neprihvatljivi; Unitena je tradicionalna drutvena struktura i pretvorila poljoprivredu u agroindustrijsko podruje; Sve je vea potranja za organskom hranom i potroai su spremni platiti vie za ekoloke proizvode, to je i u redu, jer su trokovi koji smanjuju negativne popratne pojave u poljoprivredi uraunati u cijenu hrane. Tako proizvoai i potroai dragovoljno surauju kako bi razvili bolju odrivu poljoprivredu. BIOLOKO-DINAMIKA POLJOPRIVREDA Bioloko-dinamika poljoprivreda je samo jedan od smjerova unutar ekoloke poljoprivrede, (najstariji je). Njeni zaeci datiraju jo od poetka ovog stoljea, a kao

55, temeljna godina se uzima 1924. kada je u Koberwitzu, dananjoj Poljskoj dr. Rudolf Steiner odrao Poljoprivredni teaj u osam lekcija. Time su udareni temelji biolokodinamikoj poljoprivredi, najstarijem i najcjelovitijem smjeru ekoloke poljoprivrede, koji e se kasnije rairiti po itavom svijetu. Bioloko-dinamika poljoprivreda se od ostalih smjerova ekoloke poljoprivrede razlikuje svojom cjelovitou, originalnou, teoretskim postavkama i inovacijama. Smatra se da iza vidljivog, materijalnog svijeta u kojem vladaju fiziki zakoni, postoji i jedan nad osjetilni svijet koji se ravna prema duhovnim zakonima i ne moe se zamijetiti obinim ulima, ali zbog toga nije nita manje stvaran. Zadatak poljoprivrede je da te duhovne snage koje djeluju u prirodi na ispravan nain utka u poljoprivredne proizvode kako bi oni dalje mogli pravilno podravati ivot ovjeka i ivotinja. Zamisao biolokodinamine poljoprivrede je da poljoprivredno gospodarstvo predstavljai harmonian i zatvoren sustav glede kruenja organske tvari, hraniva, energije, reprodukcijskog materijala (sjemena i rasplodne stoke), te da je gospodarski samostojna jedinica, to je mogue postii na gospodarstvima mjeovitog tipa gdje postoji veza izmeu biljne i stoarske proizvodnje. Osnovna razlika izmeu bioloko-dinamike poljoprivrede i ostalih vidova ekoloke poljoprivrede je upotreba bioloko-dinaminih preparata i rad s ritmovima, ritam dana i noi, mjeseeve mijene i sl. Izraeni su od prirodnih materijala, ljekovitog bilja, kremena i kravljeg izmeta. Prvo prolaze poseban i kompliciran proces transformacije i potom postaju bioloko-dinamini preparati. Ukupno postoji devet bioloko-dinaminih preparata, a dijele se u dvije skupine, preparate za prskanje i tzv,. kompostne. Pojedinani preparati se oznaavaju brojevima od 500-508. POLJOPRIVREDNO GOSPODARSTVO Svako poljoprivredno gospodarstvo predstavlja cjelinu za sebe i nije mogue nai dva jednaka gospodarstva koja imaju iste uvjete za proizvodnju. Razliitost je odreena mnogim imbenicima, a mogu se podijeliti na nekoliko skupina: Prirodna obiljeja gospodarstva odreena su zemljopisnom duinom i irinom, nadmorskom visinom, reljefom, geolokom podjelom, plodnou tla (tekstura, struktura, sadraj humusa, kiselost), klimom (temperatura, oborine), hidrolokom situacijom, mikroklimom itd. Veinu prirodnih obiljeja gotovo je nemogue promijeniti, a ekonomski nije isplativo. Strukturalna obiljeja gospodarstva odreena su njegovom veliinom, brojem, oblikom i namjenom parcela, infrastrukturom (ceste, zgrade, voda, struja), vrstom uzgajanih biljaka i ivotinja, opskrbljenou mehanizacijom itd. Premda je mogue promijeniti strukturalna obiljeja gospodarstva, u praksi se takoer smatraju stabilnim obiljejima koja se rijetko mijenjaju. Organizacijska obiljeja gospodarstva odreena su organizacijom i nainom gospodarenja. Kako se obavlja gospodarenje gnojem, kako je organizirana ishrana stoke, obrada tla, plodored, zatita bilja, lijeenje bolesnih ivotinja, rukovoenje gospodarstvom, organiziranost radne snage, prodaja i dr. Lako ih je promijeniti, ali se u praksi rijetko mijenjaju zbog navika, tradicija, bojazni i sl. Socijalno-gospodarska obiljeja gospodarstva odreena su cijenom proizvoda, trokovima proizvodnje, odnosno krajnjom dobiti gospodarstva, mogunou dobivanja savjetodavnih i ostalih informacija, kredita, hijerarhijom i odnosima meu onima koji rade na gospodarstvu, kako je gospodarstvo ocijenjeno od susjeda itd. Estetska obiljeja gospodarstva odreena su ljepotom zgrada, okunice te poljoprivrednih kultura to esto ovisi o ekonomskoj moi gospodarstva te smislu za

56. lijepo, njegovanju raznolikih biljnih i ivotinjskih vrsta, prisutnosti vodenih povrina, panjaka, uma, ivica, ukrasnog bilja itd. EKOLOKO GOSPODARSTVO KAO ZATVORENA CJELINA Ekoloka i bioloko-dinamina poljoprivreda temelje se na injenici da je poljoprivredno gospodarstvo cjelina, tj. organizam koji se sastoji od nekoliko elemenata organa, koji su meusobno kvalitativno i kvantitativno ovisni. U praksi to ovako izgleda: redoslijed kultura odnosno plodored, odraziti e se na sve vidove gospodarenja jer o tome ovisi koliina, vrsta i kvaliteta hranjiva i stelje, potreba za mehanizacijom i radnom snagom, te na kraju financijski uspjeh. Pod pojmom organizam misli se na sve ono to pripada gospodarstvu i ivi na njemu i od njega: tlo, domae ivotinje, kultivirane biljke, divlje biljke i ivotinje, ume, ptice i insekti, pripadajue mu tekue ili stajae vode, zgrade i ljudi koji na njemu ive. Od samog poetka razvoja ekoloke poljoprivrede zastupa se naelo jedinstva, nedjeljivosti biljne i stoarske proizvodnje, koja u svojoj organizaciji nastoji ostvariti skladnu cjelinu zatvorenog tipa. Gospodarstvo kao cjelina manje je podlono vanjskim "stresnim" situacijama (prirodnim, ekonomskim i dr.), ukoliko je izbalansirano raznolikou biljne i ivotinjske vrste. Tada je mogue pokrivati veinu potreba unutar gospodarstva (gnoj, kompost, ivene namirnice biljnog i ivotinjskog porijekla, itd.). Naglasak je stavljen na dostatnu proizvodnju krmiva, gnoja i stelje, te njihov dovoz sa drugih gospodarstava. Eko gospodarstvo je mogue u veoj ili manjoj mjeri specijalizirati (voarstvo, vinogradarstvo, povrarstvo, mljekarstvo, itd.) ukoliko se to pokae kao prednost ili potreba. PRORAUN BILANCI POLJOPRIVREDNOG GOSPODARSTVA Ekoloko gospodarstvo mora initi zatvoreni krug glede kruenja organske tvari, hraniva i energije. U kojoj mjeri je taj ciklus zatvoren, i da li gospodarstvo uspjeno posluje, ne samo ekonomski, odreuje se pomou tzv. bilanci poljoprivredne proizvodnje, koje su pokazatelji sklada meu pojedinim elementima gospodarstva, te efikasnost njegove organiziranosti. Najvanije bilance poljoprivrednog gospodarstva nam pokazuju: - dinamiku organske tvari i hraniva (minerala); - potrebu za krmivima, njihovu proizvodnju na gospodarstvu i dokup izvan gospodarstva; - potrebe za steljom, njenu proizvodnju na gospodarstvu i dokup izvan gospodarstva; - utroene radne sate i njihov raspored; - iskoristivost mehanizacije; - efikasnost iskoristivosti energije; - gospodarske rezultate. Postoji ono to se u gospodarstvo unese izvana, input, te ono to se iznese iz gospodarstva output i unutranje kruenje materije i energije. To su teko mjerljivi dinamiki procesi i predstavljaju kruenje tvari, hraniva i energije unutar granica gospodarstva: voda, suneva energija, atmosferska fiksacija duika i dr.

57. Unos (input) Mineralna gnojiva: a) mineralna i organska gnojiva b) vapno i samljeveni minerali raznih vrsta Organska gnojiva: a) gnoj ivotinjskog porijekla b) gnoj biljnog porijekla i treset Pesticidi: a) sintetiki pesticidi b) botaniki pesticidi c) pesticidi na bazi minerala (bakar i sumpor) Veterinarski preparati i stimulatori rasta: a)sintetikog porijekla b)homeopatska sredstva Stona hrana: a) sijeno, silaa, koncentrati i dr. b) minerali (sol i sl.) Genetski materijal: a) sjeme, sadnice, presadnice, gomolji i lukovice i dr. b) rasplodna i druga stoka, te genetski materijal pri umjetnom osjemenjivanju Energija: a) nafta, plin, elektrina energija i dr. b) ljudski rad (radna snaga) Sredstva za rad: a) mehanizacija b) orua c) strojevi za preradu Kapital: a) gotovina, krediti, itd. b) ljudsko znanje, iskustvo i dr. Iznos (output) brojni proizvodi biljnog i ivotinjskog porijekla. Raunanje bilanci je sloen postupak i zahtijeva prilino znanja i vremena. Kompjuterski modeli su velika pomo pri analiziranju i predvianju mnogih procesa su prirodi, ne treba zanemariti i vlastito prosuivanje. Biljne, ivotinjske i ljudske zajednice i procesi koji se odvijaju u prirodi nikada ne reagiraju na nain koji je posve izraunjiv i predvidiv. Bilanca dinamike organske tvari i hraniva Biljke i ivotinje za svoj razvoj trebaju hraniva i minerale koji se nalaze u tlu, u mineralnom, anorganskom obliku, ili kao dio organske tvari tla, humus, biljni i ivotinjski ostaci, a hrana ivotinjama su proizvodi biljnog porijekla. Kako se biljke i ivotinje razvijaju dolazi do gubitka organske tvari tla i hraniva, i potrebno ih je tlu vratiti, to inimo gnojidbom. Postoje etiri mjesta u kojima je koncentrirana organska tvar, odnosno hraniva: tlo, gnoj, biljke i ivotinje. U procesu poljoprivredne proizvodnje dolazi do dinaminog kruenja organske tvari i hraniva unutar gospodarstva.

58. Pozitivna bilanca znai da je dio hraniva, odnosno organske tvari unesene u gospodarstvo, ostao u tlu, odnosno izgubljen s gospodarstva u nekim od nepoeljnih procesa (erozija, ispiranje, denitrifikacija i dr.). Stoga pozitivna bilanca nije uvijek sasvim pozitivna, ukazuje na nisku efikasnost iskoritenosti hraniva i organske tvari, to nije poeljno ni ekonomski, ni ekoloki. Ekonomski, pozitivna bilanca znai da uloena sredstva nisu efikasno iskoritena. Bilanca krmiva Osnovni preduvjet uspjene stoarske proizvodnje su dovoljne koliine kvalitetnog krmiva, a idealno bi bilo da se proizvode na samom gospodarstvu. Za raunanje bilance krmiva potrebno je prvo odrediti koliine i vrste krmiva koje su gospodarstvu potrebne s obzirom na broj, vrstu i uzrast stoke, a za tu svrhu se koriste hranidbene tablice. Krmivo, odnosno kompozicija vie krmiva od kojih se sastoji stoni obrok, mora zadovoljiti potrebe stoke za energijom, bjelanevinama, mineralima i suhom tvari. Izraunavanje potrebe za krmivima, njihovu proizvodnju na gospodarstvu i dokup izvan gospodarstva predstavlja bilancu krmiva. Bilanca stelje Na eko-gospodarstvu mora se proizvoditi dovoljna koliina krmiva i stelje. Za stelju obino slui penina, ili neka druga slama. Plodored mora biti takav da gospodarstvo proizvodi i dovoljne koliine stelje. Treba proraunati potrebe gospodarstva za steljom, njenu proizvodnju na gospodarstvu, te potrebe za moguim dokupom izvan gospodarstva. Koliina potrebne stelje ovisi o broju, uzrastu i vrsti ivotinja, te tipu staje. Mlijene krave u tzv. dubokim stajama, dnevno trebaju 8-12 kg slame po kravi, a kod onih na privezima, 3-5 kg dnevno. Urod od 1 tone itarica, rezultira i tolikim prinosom slame, ali mnoge sorte esto daju manje koliine. Dodatne koliine stelje mogu se osigurati i prikupljanjem lia u umi., dodavanjem osnovnoj stelji i manjih koliina pilovine. Bilanca utroenih radnih sati i njihovog rasporeda Dobrom organizacijom i mehanizacijom pojedinih radnji, moe se utedjeti znatan broj radnih sati. Nakon svakog radnog dana, odnosno tjedna, potrebno je upisati broj radnih sati i specificirati na koje vrste radova su utroeni. Na kraju svakog mjeseca, godine dobije se pregled utroenih radnih sati, njihova namjena i raspored. Glede bilance, odnosno rasporeda radnih sati, postoje znatne razlike izmeu mjeovitih i specijaliziranih gospodarstava. U usko specijaliziranim gospodarstvima, rad je neravnomjernije rasporeen i esto uzrokuje urbu, nesigurnost i zahtijeva prilino dodatne, sezonske radne snage. Gospodarstva mjeovitog tipa esto imaju vei godinji fond sati od specijaliziranih, ali su ravnomjernije rasporeeni. Bilanca koritenja mehanizacije Za svaku poljoprivrednu operaciju potrebno je proraunati kada, koliko dugo i za koje poslove je potrebno upotrijebiti pojedini stroj, odnosno prikljuak. Mnoga poljoprivredna gospodarstva svoju mehanizaciju koriste neuinkovito, a osnovni razlog

59. je obino veliina gospodarstva. Gdje nema dovoljno mehanizacije ili ju dijeli vie proizvoaa, od pomoi moe biti raunanje bilance mehanizacije. Energentska bilanca Osim hraniva, organske tvari i vode, gospodarstvom krui i energija. Sunce daje osnovnu energiju za procese u prirodi. Biljke koriste sunevu energiju za fotosintezu za svoj razvoj, ali i razvoj i opstanak ostalih ivih bia. Poljoprivredna proizvodnja je proces u kojem osim suneve, sudjeluju i drugi oblici energije. Pri radu ovjeka koji uzgaja biljku ili ivotinju, kao i radu traktora kojim se slui, troi se energija. Razlika izmeu energije koju ovjek unese u poljoprivrednu proizvodnju i energije koju dobiva u poljoprivrednim proizvodima, zove se energetska bilanca. Ako je energetska vrijednost dobivenih poljoprivrednih proizvoda vea od one koja je ula u proizvodnju onda je pozitivna. Ako se izostave agrokemikalije i racionalno upotrijebi mehanizacija, energetsku bilancu je mogue popraviti. Gospodarska bilanca Gospodarska bilanca se sastoji od razlike prihoda i rashoda u proizvodnji. Pored svih bilanci od izuzetne vanosti je i osjeaj zadovoljstva ljudi koji rade na gospodarstvu.

Sa izlobe poljoprivredne mehanizacije pogodne za organsku proizvodnju

60.

PRIJELAZ NA EKOLOKU PROIZVODNJU Proizvoai koji se ele preorijentirati ili zapoeti baviti ekolokom proizvodnjom poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, na cijeloj proizvodnoj jedinici ili njezinom tono odreenom dijelu, moraju prvo proi tzv. prijelazno razdoblje. ( Prema osnovnim smjernicama i standardima svjetske organizacije ekolokih proizvoaa, IFOAM, kao i europskim standardima, Uredba EU br. 2092/91, odnosno Zakonu i odgovarajuim propisima Republike Hrvatske). Period od poetka proizvodnje prema ekolokim standardima predstavlja prijelazno razdoblje. Zapoinje s prvim strunim nadzorom, kojim se utvruje poetno stanje na proizvodnoj jedinici i sposobnost jedinice da udovolji svim standardima i traje najmanje godinu dana, a najdue pet. Ovo razdoblje u svezi je s nainom prijanjeg gospodarenja, stanjem tla, vrstama i brojem stoke, viegodinjim kulturama i dr. U proizvodnji bilja i biljnih proizvoda prijelazno razdoblje traje najmanje jednu (1) godinu za jednogodinje bilje, a najmanje tri (3) godine za viegodinje nasade; U stoarskoj proizvodnji prijelazno razdoblje traje najmanje : Dvanaest (12) mjeseci za goveda i konje, ako se koriste za proizvodnju mesa, a tri etvrtine njihova dotadanjeg ivota u svim danim sluajevima; iznimno telad i mali preivai (ovce i koze) mogu se prodati kao ekoloki proizvod ako dolaze iz ekstenzivnog uzgoja ili ako su do trenutka prodaje bili uzgojeni na ekolokoj proizvodnoj jedinici, telad najmanje est (6), a mali preivai dva (2) mjeseca. est (6) mjeseci za male preivae (ovce, koze) i svinje; Deset (10) tjedana perad za proizvodnju mesa, nabavljena u dobi do tri dana; est (6) tjedana za proizvodnju jaja. Tijekom prijelaznog razdoblja cijelu proizvodnju treba usuglasiti s ekolokim zahtjevima, to se na kraju tog razdoblja i potvruje ponovnim strunim nadzorom. Razdoblje preusmjeravanja ujedno je i najtee razdoblje eko-gospodarenja, jer su potrebne godine prije nego li se ovlada problemima, a istovremeno aktiviraju eljeni bioloki procesi i postigne sklad meu elementima gospodarstva. Prijelazno razdoblje moe se smanjiti pod posebnim uvjetima, a odluku o skraenju donosi ministar poljoprivrede, umarstva i vodnog gospodarstva na zahtjev proizvoaa i temeljem zapisa o prvom strunom nadzoru. Prijelaz u ekoloko ratarstvo Tko eli preobratiti svoj pogon u bioloko ratarstvo dugorono osigurava ekoloku i ekonomsku budunost. Da bi se ispunili eljeni ciljevi moraju se ve prije tranzicije odrediti cijene, mogunosti i rizici biolokog obraivanja seoskog gospodarstva i potrebne prilagodbe u pogonu. Temeljna naela ekolokog ratarstva 1.to zatvoreniji optok dobara U eko ratarstvu potie se na to zatvoreniji optok materijala. Opskrba tla hranjivim tvarima preteno treba biti na bazi vlastitih gnojiva. Dostava i odvoz je ograniena propisima. Broj grla stoke se odreuje prema vlastitim proizvodnim povrinama, tako da se sva ili najvei dio krmiva osiguraju unutar iste proizvodne jedinice.

61. 2.Bez pomonih kemijsko-sintetinih i tehnoloki-genetski izmijenjenih proizvoda Kemijsko-sintetiki proizvodi za zatitu ratarskih kultura, dodaci hrani i ostala pomona sredstva nisu dozvoljena. Herbicidi su u naelu zabranjeni. Genetskotehniki izmijenjeni usjevi i hrana, te pomona sredstva u kojima su genetskotehniki izmijenjeni sadraji ne smiju se koristiti u eko pogonima. 3.Odravanje plodnog tla Uravnoteeni plodored, ciljano organskog gnojenje i unapreenje dobre strukture tla su od centralnog znaenja za odravanje i izgradnju plodnog tla. Tvore temelj za opskrbu biljaka vodom i hranjivim tvarima, te jaanje vlastitih obrambenih mehanizama tla protiv bolesti i tetoina. 4. Podupiranje koristoinaca Koristoinci se unapreuju kroz ureenje i njegu ekoloki uravnoteenih povrina i putem bioloke raznovrsnosti kultura. Ekoloki uravnoteene povrine koriste se i za zatitu prirodnih vrsta i biotopa. 5. Dranje ivotinja primjereno vrsti Dranje ivotinja primjereno vrsti s puno slobode kretanja dovodi do odravanja i podupiranja zdravlja stoke. Hrana nepoznata pogonu se koristi u vrlo malom omjeru (sukladno propisima). Prvenstveno se koristi alternativnim nainima lijeenja stoke, a samo u nudi klasinim i obavezno treba obavijestiti nadzornu slubu. 6. Ouvanje raznolikosti biljnih i ivotinjskih vrsta u prirodi 7. Proizvodnja zdravijih i kvalitetnijih (ukusnijih) ivenih namirnica 8. Ostvarivanje zadovoljavajueg ekonomskog uspjeha poljoprivrednog gospodarstva i smanjenje njegove ovisnosti o vanjskim ulaganjima. KORACI PRIJELAZA NA EKOLOKU PROIZVODNJU Prijelaz, tranzicija u eko-ratarstvo zahtijeva promjene, kako za ljude, u nainu razmiljanja, tako i u tehnologiji. Upoznavanjem eko-ratarstva korak po korak mogu se stei nova znanja, iskustva i postepeno savladavati strahovi i nedoumice. Tijek i znaenje pojedinih koraka zavisno od jedinice ili pogona su razliiti. PRIPREMA ZA TRANZICIJU 1. KORAK Izjanjavanje u obitelji preusmjerenje u "srcu" i "glavi" Preusmjerenje u "srcu" i "glavi" je glavni i osnovni preduvjet svakog uspjenog preusmjerenja na eko-poljoprivredu. Podrazumijeva promjenu u nama samima, promjenu u nainu razmiljanja, vrijednostima, odnosu prema prirodi, ekolokim problemima itd.

62. Nove promjene u proizvodnoj jedinici, gospodarstvu, trebale bi biti u interesu svih lanova obitelji, s jasno postavljenim ciljevima da bi se olakalo odluivanje. U razgovoru s obitelji, treba formulirati osobne ciljeve i elje: ocijeniti koja sredstva, strukturne promjene sudionicima odgovaraju; u emu su njihove sposobnosti? Koja vrsta trita odgovara sklonostima? Postoji li dovoljno radne snage i mogunosti za stjecanje sigurnosti u ophoenju sa novim tehnikama i metodama? Ovim putem se mogu utvrditi potekoe i prije tranzicije u vlastitom pogonu. Ispunjava li moje gospodarstvo zahtjeve za eko ratarstvo? Osnovni zahtjevi za ekoloku proizvodnju mogu se saznati uz pomo savjetodavne slube Udruge BIOPA, iz pisanih materijala, lanaka, biltena i slubenih smjernica i propisa o ekolokoj proizvodnji: propisima o biljnoj proizvodnji, gnojidbi, zatiti bilja, nadzoru i potvrivanju proizvodnje, dozvoljenim normama na ekolokim gospodarstvima, (broj stoke, pomoni materijali, itd.). 2. KORAK Usvajanje znanja o eko proizvodnji Ukoliko razmiljate o tranziciji u eko-ratarstvo morate upoznati najvanije zahtjeve proizvodnje, prerade i trgovine da bi saznali postoje li odreeni preduvjeti za tranziciju. (Zakon o ekolokoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda i preraevina, odnosno njegovi propisi i smjernice). Razgovor sa farmerima koji su ve proli tranziciju, moe potaknuti i pomoi u provoenju prijelaznog razdoblja na vlastitom imanju, ( npr. u manjim regionalnim grupama). 3. KORAK Isprobavanje eko ratarenja Vlastita iskustva u praksi, slina ekolokom, na polju, u stoarstvu, hranidbi stoke, mogu ukloniti predrasude o ekolokoj proizvodnji. Takoer se stjee sigurnost u susretu sa novim tehnikama i metodama. Ispunjava li moj pogon zahtjeve eko-ratarstva? Potvrdu o pravom prijelazu na eko-proizvodnju, kao i pomo pri tome, treba traiti u udruzi za ekoloku proizvodnju, od nadzorne slube i specijaliziranih savjetnika. PODOBNE METODE I TEHNIKE ZA EKOLOKO KORITENJE POLJA SU: U ratarstvu: Koristiti se mehanikom za suzbijanje korova umjesto herbicida; Umjesto duikove gnojidbe organska: stajnjak, komposti, zelena gnojidba Direktna zatita biljaka sa biolokim sredstvima i metodama koje su u skladu sa Listom pomonih sredstava za bio-ratare; Poveani usjev meu usjeva i podusjeva; Probni usjev rairenih bio-ratarskih kultura (pir, krumpir, povre koje raste na poljima, mjeavine krme itd.)

63. U stoarstvu: Intenzivirati frekvenciju izlaza i panjaka; Reducirati uporabu jake krme; 4. KORAK Ako poslije informiranja i prikupljenog iskustva odluite da biste se mogli razviti u takovoj tranziciji, obratite se savjetniku za ekoloku poljoprivredu u svezi sa pitanjima i moguim problemima. Detaljna analiza pogona moe putem savjetodavne slube otvoriti nove mogunosti u razvoju i pomoi iskoristiti postojei potencijal. Ukoliko je savjetovanje najmanje pola godine prije tranzicije, kao voditelj imanja imate vegetacijski period koji se moe iskoristiti u svrhu ravnanja prema smjernicama i propisima, a time moete ispuniti zahtjeve nadzorne slube. Najee potekoe do kojih dolazi u prijelaznom razdoblju, ekonomske su naravi. a do njh dolazi uslijed: Poveanih izdataka za dodatnu naobrazbu, skupljanja informacija i sl. Poveanih izdataka za podizanje ivih ograda, prepravljanje staje i gnojita, kupovina dodatne mehanizacije i sl. Pada prinosa do kojih dolazi uslijed eksperimentiranja s novim kulturama i tehnikama; Nemogunosti da se proizvodi prodaju kao "pravi" eko proizvodi; Meutim, u sluaju dobro isplaniranog preusmjerenja, nuno ne dolazi do znatnijeg pada prinosa, a i ostali navedeni izdaci mogu biti daleko umjereniji. Proizvodi s gospodarstva u prijelaznom razdoblju na tritu se ne tretiraju jednako kao i proizvodi s eko gospodarstva, pa je nuno da svaki proizvoa potrai svoje vlastito trite. SAVJETNIK ZA EKOLOKU PROIZVODNJU: detaljno poznaje sve zahtjeve i uvjete; ukazuje na promjene u eko- pogonu; informira kupce u eko trgovinama; upoznat je sa primjerima pouzdanih struktura pogona i tehnikih rjeenja; ocjenjuje rizik i na osnovi Vaih ideja preporuuje eventualne novitete za pogon; moe Vas povezati sa ostalim strunjacima i proizvoaima; nakon posjete Vaem pogonu, napraviti e saetak sa vanim zakljucima;

KADA TREBA NAPRAVITI ANALIZU POGONA? analizirati prednosti i nedostatke u pogledu tranzicije; kada je nejasno koje grane jo vie razviti a koje ne; kada je nejasno treba li poveati utvreni broj stoke ili prodati; kada su potrebne graevne prilagodbe; kada se tei direktnom plaanju; kada treba odrediti budua radna optereenja;

64. KADA STE SE ODLUILI - Prijavljivanje strunom nadzoru, kontroli proizvodne jedinice ili pogona. Kada doe vrijeme tranzicije, pogon se mora prijaviti na kontrolu. Prijavni formular moete dobiti u nadzornoj stanici ili kod Vaeg savjetnika. U vremenu kada voditelji pogona primaju puno novih informacija nudi im se mogunost sudjelovanja u regionalnim grupama, djelomino uz prisutnost savjetnika, gdje mogu podijeliti iskustva, stvoriti veze, struno se informirati, analizirati uspjehe i neuspjehe, te zajedno potraiti rjeenja.Za daljnje obrazovanje poslije tranzicije, planirani su teajevi u svim regijama. MOGUE POTEKOE I RJEENJA U TRANZICIJI OVISNO TIPU POGONA POGON ZELENIH POVRINA (odnosno biljne proizvodnje) O emu ovisi? Potvrda o radu i pridravanje odredbi o navodnjavanju; Pridravanje uvjeta-propisa i standarda ekoloke proizvodnje; Dovoljno proizvedene krme u vlastitom pogonu; Menadment stajskog gnojiva; Kontrola konjskog kiseljaka (rumeksa); Mogunost trgovine pod eko-oznakama;

MOGUE POTEKOE/RJEENJA Odlaganje stajskog gnojiva

TRANZICIJA U EKOLOKU PROIZVODNJU BILJA Da bi se u eko-ratarstvu ispunili eljeni ciljevi, moraju se ve prije tranzicije odrediti cijene, mogunosti i rizici ekolokog ureivanja seoskog gospodarstva i potrebne prilagodbe u pogonu. Ove upute za tranziciju upuuju na sve vane informacije i slue kao vodi za preobrazbe. Objanjavaju temeljna naela eko-ratarstva, pokazuju mogue korake tranzicije, ukazuju na potekoe i nude rjeenja. Aspekti za ekonomiju i trite, termini i upute za kontrolu pogona nadopunjuju se savjetima. POTEKOE/RJEENJA Otean izlaz tijekom zime; Obratiti se savjetniku za pomo; Evaluirati staju;

JAK PORAST KOROVA S RUMEKSOM Iskoristiti primjereno mjestu; Gnojidbu prilagoditi uporabi; Intenzivno i esto napanjavanje u ranom stadiju;

65. - Sprijeiti usijavanje rumeksa; - Po potrebi usijati vie puta ili ponovo; - Probadati rumeks pri nedovoljnoj gustoi; - Kod onih parcela gdje je u prosjeku vie od 1 rumeksa na m potraiti pomo od savjetnika NEDOVOLJNO U POGONU VLASTITO PROIZVEDENE KRME Smanjiti porub stoke; Pregledati pruhid stoke i kvalitetu biljaka; Povrine koje su slabo gnojive izdvojiti za ekstenzivnu uporabu; Iznijeti stajsko gnojivo i povrine s visokim potencijalom prihoda; Poboljati menadment stajskog gnojiva;

ISPODPROSJENI UTVRENI DIO MLIJEKA - Iznajmljivanje, kupnja utvrenog dijela mlijeka ili zajednika tala; - Traiti alternativu za proizvodnju mlijeka: sa savjetnikom pregledati zadatak proizvodnje mlijeka (suoenje poljoprivrednih pogona) NEMOGUNOST TRITA ZA MLIJEKO I / ILI MESO Izraunati dosljednost konvencionalnog trita; Razjasniti alternativne grane proizvodnje sa tritem; Evaluirati mogunost regionalnog ili direktnog trita; Suradnja sa postojeim bio-pogonima; Razjasniti tendencije trita

O EMU OVISI PROIZVODNJA? - Izgradnja primjerena lokaciji; - to vei udio tolerantnih vrsta; - Najmanje 7% ekoloki izjednaenih povrina; - Ve prije tranzicije pokuati sam i uzeti kompetentne savjete; - Spremnost na vei rizik nadogradnje; - Razgovarati o mogunosti tranzicije po koracima za trajne kulture sa svojim savjetnikom; POVRARSTVO MOGUE POTEKOE/RJEENJA Problemi sa zatitom biljaka - Sprijeiti prijevremeno (uzeti u obzir intervale plodoreda, izbjegavati sorte podlone bolestima); - Provjeriti vrijeme poetka djelovanja zatitnih sredstava na biljke; - Postaviti zatitne mree protiv tetoina; - Postaviti podloni usjev protiv tetoina; - Unaprjeivati koristoince;

66. Manjak radne snage za regulaciju korova Postaviti termike maine (vatrom); Provoditi kuru korova; Pokriti tlo sa folijom, malom ili podlonim usjevom, Promijeniti sistem nadogradnje; Smanjiti udio kultura koje zahtijevaju puno posla; Obraivati to manje svjeeg povra;

Nesigurno trite Svakako zatraiti od moguih kupaca da se izjasne; Obratiti se koordinaciji za trgovinu (udruzi) i eventualno savjetniku za eko-ratare, Kontaktirati trgovine na veliko; Evaluirati nove forme trita (direktna prodaja, zajednika trgovina i sl.)

Kombiniranje proizvodnje na proizvodnoj jedinici ovisi o: - Potvrda o ekolokoj proizvodnji i ispunjeni uvjeti o navodnjavanju; - Usklaivanju biljne i ivotinjske proizvodnje (dovoljno hrane za ivotinje dovoljno stajnjaka za gnojidbu kultura; idealno najmanje 1 uvjetno grlo/hektar (1 UG = 500 kg, npr. 1 krava ili govedo od 500 kg ili 10 ovaca od 50 kg, ili 5 svinja od 100 kg ili 250 koka od 2 kg, itd).) - Dovoljno radne snage; - to vie pogonski proizvedene krme; - Trgovina glavnih proizvoda po bio cijenama; MOGUE POTEKOE U STOARSTVU/RJEENJA Nema panjaka ni mogunosti izlaska stoke zamjena povrina za panjak u blizini pogona; suradnja sa susjednim pogonima

Zdravstveni problemi stoke provjeriti uvjete dranja stoke i menadment krda; osigurati optimalnu kvalitetu krme; isprobati metode prirodnog lijeenja; raspitati se u svezi njege;

MOGUE POTEKOE NA TRITU/RJEENJA Negospodarstveno trite - Koristiti direktnu prodaju, - isporuivati restoranima, okrunim trgovinama itd. - Zatraiti suradnju s drugim proizvoaima;

67. MOGUE POTEKOE U POLJODJELSTVU/RJEENJA Poveanje zakorovljenosti povrina - Provjeriti plodored: treba minimalno 20% leguminoza, manje od 50% penice, eventualno reducirati udio biljaka koje se okopavaju; - Prije usjeva: kure protiv korova; - Ne saditi kulture koje nisu konkurentne korovu na ugroenim parcelama; - U fazi tranzicije ne izostavljati plug; - Obraivati tlo samo po dobrim vremenskim uvjetima; - to ranije okopavati ili timariti; - Ne stavljati u poljodjelstvu granice u plodoredu; Problemi s bolestima Drati se pauza izmeu nadogradnji; Bolje ranije sijati te osigurati brzo bujanje; Ne forsirati preguste sastojine; Birati tolerantne sorte; Ispitati izbor lokacije, Redovita kontrola kultura; Pregledati strategiju zatite biljaka (dokumentacija, savjetovanje)

Premalo stajskog gnojiva - Smanjiti ratarstvo; - Poveati stoarstvo; - Meuusijavanje, gnojidba zelenih povrina i umjetna trava sa djetelinom ugraena u plodored; - Provjeriti menadment stajskog gnojiva ili komposta (otpaci od hrane); Manjak radne snage Ispitati tijek i rad pogona; Ispitati mogunost racionalizacije; Iskoristiti mogunost suradnje; Odrei se kultura slabe konkurencije; Smanjiti pogon;

VONI ILI VINARSKI POGON MOGUE POTEKOE/RJEENJA Problemi sa zatitom biljaka - Sprijeiti tehnikim sredstvima (birane sorte, sistem razvoja, higijena, labav vez, njega tla); - Provoditi redovite kontrole kultura za vrijeme vegetacije; - Izjednaiti ekoloki povrine za tetoine;

68. Ispitati srednju kvalitetu i trenutak umetanja;

Neuravnoteeni prihod _ Odrei se promjenjivih sorata Manjak radne snage Razvijati podrezivanje (runo); Ekstenzivirati usjev tolerantnih sorti;

Konkurencija pratee flore (korova) Njegovati tlo aparatima za usitnjavanje, materijalima koji pokrivaju, ivi mal

Nesigurno trite Razjasniti trite s bio proizvoaima

EKONOMIJA I TRITE KAKO TRANZICIJA UTJEE NA RAUN POGONA? Tranzicija, u pravilu, prati promjene poloaja varijabilnih cijena (sredstva za gnojidbu, krmu i zatitu biljaka) u fiksne (lageri za odlaganje stajskog gnojiva, trokovi zaposlenih). Radi toga nije dovoljno samo usporediti trokove koje pokrivaju i time pronai ekonominost u biolokom obraivanju gospodarstva, jer fiksne cijene nisu ukljuene u raunu. Zato su traene cijelopogonske usporedbe kod kojih su uzete u obzir investicije u trokove proizvodnje, direktnog plaanja i prodajne cijene. Ako su planirane promjene u samo jednoj grani pogona onda je dovoljan raun tog dijela budeta. PRILAGODBE INFRASTRUKTURE I STRUKTURE PROIZVODNJE S tranzicijom mogu biti potrebne i investicije koje bi ionako bile potrebne, a odnose se na zakone vezane uz uvjete zatite ivotinja i voda kao i tehnikog napretka. Iz toga slijede s tranzicijom takoer investicije koje su proizale iz zahtijeva ekolokog uzgoja bilja. Promjene vezane uz proizvodnju u stoarstvu imaju za posljedicu smanjenje trokova. Promjene strukture u ratarstvu, iznimno voarstva, imaju uinak manjih financija. MOGUE INVESTICIJE U INFRASTRUKTURU Podruje Nepropusna skladita na kiu Uklanjanje rascjepnih podova vrsta skladitenje stajskog gnojiva stoarstvo

69. Prirodno svjetlo Dranje teladi u grupama Zimski izlaz stoke ili po loim vremenskim uvjetima Preureenje staja i naina vezanja stoke (ne nuno) stoarstvo Prostorije za uvanje mlijeka i hladnjae mlijeka Ureenja za pripremu, obradu i skladitenje prodaja MOGUE INVESTICIJE U STRUKTURU PROIZVODNJE Podruje Mehaniki ili tehniki ureaji Rasipanje gnojovke, rasipanje stajskog gnojiva Pripremanje stajskog gnojiva ISPLATIVE PRILAGODBE Pogon stone hrane Staje se moraju urediti ili zakupiti zbog poveanja broja stoke i proizvodnje stone hrane kako bi se postigla izjednaena prehrana stoke. Predaja stajskog gnojiva za bio-pogone je mogua samo u odreenoj mjeri. Za trgovinu s eko-mlijekom mora se pronai rjeenje sa lokalnom udrugom Kombinirane (mjeovite) proizvodne jedinice (gospodarstva) U pravilu trebaju za proizvodnju jednakih koliina stone hrane vie prirodnih i umjetnih livada. Zbog stoga se smanjuje broj poljoprivrednih kultura. Uljna repica i eerna repa dosada nemaju svoje trite u eko-ratarstvu te se kulture zamjenjuju onima koje su nune za hranidbu ivotinja. Izgradnja polja za uzgoj povra omoguava kompenzaciju dohotka. Pored prilagodbi u infrastrukturi u strukturi proizvodnje tranzicija kroz organizaciju i redovitu kontrolu kultura, kontrolu pogona i ureenje trgovine donosi dodatne trokove. Trokovi uvjetovani uenjem mogu na odreeno vrijeme smanjiti dobit ekogospodarstva. Zato je bolje u ekonomskom smislu poduzeti mjere (npr. u obliku pokuaja pred tranziciju) za smanjenje trokova prilagodbe i uenja, nego se pomiriti sa gubicima. Temeljno struno savjetovanje i izmjena informacija u grupama proizvoaa smanjuju rizik od gubitaka POLJOPRIVREDA I SPECIJALNE KULTURE ZAHTIJEVAJU VIE POSLA esto viestrana struktura pogona, dodatni radovi oko njege stajskog gnojiva i regulacije korova, trgovina eko proizvodima i, ako postoji obrada proizvoda na gospodarstvu, zahtijevaju puno posla. vrsta regulacija korova tehnika stajskog gnojiva stoarstvo stoarstvo stoarstvo uzimanje direktna

70. Dodatno vremensko optereenje u poljodjelstvu i uzgoju povra ovisi jako o pritisku korova prije tranzicije. U ekolokoj proizvodnji voa puno posla dolazi od manualnog prorjeivanja voa. U stoarstvu promjena sistema staja (npr. staja za slobodan nain dranja stoke) moe smanjiti poslove oko izlaska stoke zimi. Efektivni dio trokova pojedinog gospodarstva mora se zbog velikih razlika u strukturi i veliini proizvodnih jedinica, mehanizacije, naina i sustava trgovine individualno izraunavati. Veleprodajna cijena Doprinosi proizvoaa u sustavu ekoloke proizvodnje (voenje Upisnika, Nadzora, certifikacije i dr.) predstavljaju gubitak dohotka, te je vano postii dovoljnu veliku prodajnu cijenu. Za praktiki sve biljne proizvode moe se postii veleprodajna cijena. Zbog skromnih direktnih trokova povienje cijena vodi unato dubokih prirodnih dohodaka do usporedivih visoko pokrivajuih trokova. U stoarstvu samo mali broj pogona uspijeva prodati svoju cjelokupnu ponudu samo jednom eko-cijenom. to je manja potranja za eko-proizvodima to vie su pogoni u tranziciji pod pritiskom Zato u budunosti treba po mogunosti sve manje tranzicijskih proizvoda prodavati po jednoj cijeni. Oni tranzicijski pogoni koji ele isporuivati velikim tvrtkama trebaju se izjasniti je li i u kojem opsegu veleprodajnu cijenu dobivaju osobito za tranzicijske proizvode. U sluaju nedoumice mogu pomoi eko-savjetnik i koordinacija za trgovine. Eko trgovina moe biti izloena jakom kolebanju. EKO TRGOVINA Prihvatljiva cijena konzumenata je prosjeno 10-20% vea od konvencionalnih proizvoda. Iako je eko-cijena u puno sluajeva neovisna o konvencionalnim cijenama, ona ovisi i od openitog nivoa cijena u poljoprivredi i buduoj poziciji ostalih eko proizvoda. Struni nadzor (potvrivanje ili certifikacija) i inspekcije sukladne vaeim zakonima sprjeavaju prodaju lanih eko proizvoda. TRGOVINE EKOLOKIM PROIZVODIMA: razjasniti mogunosti trgovanja ve prije tradicije; osigurati trgovanje s eko cijenama; nedostatak eko trgovine u tranziciji ne ocjenjivati kao zapreku tranzicije; uzeti u obzir nove forme trgovanja; solidarno stajati iza eko cijena; ukoliko postoje nejasnoe u svezi nekih proizvoda na tritu obratite se koordinaciji za trgovinu, nadzornoj slubi, udruzi ili kontaktirajte eko savjetnika.

71.

DOPRINOS EKOLOKE POLJOPRIVREDE ZDRAVLJU LJUDI I ZATITI OKOLIA Pojam ekoloka poljoprivreda obino se odmah povezuje i poistovjeuje s pojmom zdrava hrana. I sam izraz je neprikladan jer jedno su primarni poljoprivredni proizvodi, tj. ivene namirnice, voe, povre, itarice, a drugo hrana, tj. proizvodi koje dobivamo njihovom preradom, kruh, ulje, marmelada, kiseli kupus itd. Uloga poljoprivrede je proizvodnja namirnica, a ne hrane, hranu proizvodi industrija. Proizvodnja zdrave hrane je jedan od ciljeva eko-proizvodnje. Upueniji i sudionici u ekolokoj poljoprivredi znaju da taj naziv ima daleko ire i sloenije znaenje; osim proizvodnje zdravije, kvalitetnije hrane, ekoloka poljoprivreda sadri u sebi kompletan i kompleksan odnos ovjeka prema prirodi i okoliu. Ne radi se samo o hrani, ve i o kvalitetnom odnosu prema tlu, vodi, atmosferi, biljkama, ivotinjama i ljudima kao sastavnom dijelu sredine u kojoj ive. Ekoloka poljoprivreda i proizvodnja zdravijih namirnica i hrane nije ostvariva ako se promatra kao pokoji otoi zdravlja u zagaenom moru. Danas su u nekim podrujima tla, voda i atmosfera tako zagaeni da teko mogu dobiti markicu eko-gospodarstva. Na sreu, u naoj zemlji (iako je industrijalizirana Europa blizu, te utjee na globalno zagaenje nae atmosfere i voda), eko poljoprivreda je u svom kompletnom znaenju ostvariva: poboljanje i trajnije ouvanje okolia te ostvarivanje novog, prisnijeg odnosa ovjeka i prirode. Dakle, proizvodnja zdrave hrane je samo znaajni aspekt odnosa prema prirodi koji treba nadopuniti i ostalim ljudskim aktivnostima: boravak i rad u prirodi, sport, rekreacija, zabava, ureenje okolia, obogaivanje biljnim i ivotinjskim vrstama, otklanjanje i bioloka prerada otpada, usklaivanje i poboljanje uvjeta ivota za sve sudionike u skladu sa prirodnim zakonima i to manjom upotrebom sintetinih materijala itd. U poljoprivrednoj proizvodnji se nastoji pod svaku cijenu proizvesti i postii to vei prihod po jedinici povrine, ali pod cijenu snienja kvalitete proizvoda: sadraj eera, masti, ulja, vitamina, mineralnih tvari i svih drugih esencijalnih sastojaka potrebnih potroaima, ljudima i ivotinjama za izgradnju i funkcioniranje vlastitog organizma. Ne samo da nije zdrav, ve esto sadri tetne tvari (ostaci pesticida, nitrati, teki metali) koji izazivaju razliite poremeaje (toksine, karcinogene, mutagene i dr.) Proizvodi i preraevine slabije kvalitete prilikom uvanja bre se kvare (gube miris, okus, konzistenciju, pljesnive), a dio postaje neupotrebljiv. Nedostatak kvalitete nadoknauje se umjetnim putem dodavanjem vitamina, minerala, arome i boje. Svaka poljoprivredna proizvodnja je bioloka, a pojam bioloka poljoprivredaznai da se u vrlo ogranienom i strogo propisanom obimu primjenjuju kemijski produkti, pesticidi i umjetna gnojiva. Ekoloki prihvatljiva bioloka proizvodnja u osnovi se razlikuje od konvencionalne, a i od poljoprivredne proizvodnje sa tzv. integralnom zatitom. Odvija se po odreenim pravilima, te bio proizvodi dobivaju zatitni znak. Svakim danom je sve vie konzumenata koji ele da se svjesno hrane, traei proizvode proizvedene u skladu s prirodom.

72.

TEHNOLOGIJE U EKOLOKOJ PROIZVODNJI OBRADA TLA Obrada tla je mehaniki zahvat u tlo, pedosferu, na razliitim dubinama, raznim oruima. Osnovna zadaa tih zahvata je da se odri i popravi vodno-zrani reim u tlu okretanjem, sitnjenjem, rahljenjem, mijeanjem tla i poveanjem poroznosti, odnosno da se pripremi oranini (povrinski) sloj za sjetvu-klijanje i nicanje i glavni sloj zakorjenjivanja, te primjena hranjiva tijekom vegetacije kulturnih biljaka. Obrada se trajno odraava i na ostala svojstva tla, uvanje vlage, aeraciju, aktivaciju mikroorganizama, aktivnost hranjiva, humizaciju, pomae pri gnojidbi i unitavanju tetnika i korova. Opi principi obrade tla isti su kao i kod konvencionalne poljoprivrede, s tim da su u ekolokoj bolje prilagoeni klimi, tipu tla, vrstama bilja i ouvanju prirode: Tlo je potrebno obraivati u stanju povoljne vlanosti, najbolje kada se mrvi, skratiti period kada je tlo golo, bez biljnog pokrova (priprema i sjetva u jednom prohodu, primjena plodoreda s podusjevima, meuusjevima, nadusjevima, zelena gnojidba, maliranje. Tlo je najbolje zatieno podusjevom. Obradu i njegu treba maksimalno prilagoditi osobinama usjeva (dubini zakorjenjivanja, sklopu biljaka), kada su usjevi najmanje osjetljivi. Naini obrade tla: Osnovna obrada tla: oranje, dubinsko rahljenje, podrivanje i rigolanje Dopunska obrada tla: blanjanje ili vlaenje, drljanje, tanjuranje, kultiviranje, valjanje Posebni naini obrade tla: frezanje, povrinsko rahljenje, listerovanje, plitka obrada ispod mrtvog organskog mala, ogrtanje. Kombinirane operacije obrade tla: tanjuranje i drljanje, sjetvospremai, sjetva u jednom prohodu. Sistemi obrade tla: na oranici, u vrtu, za ozime usjeve, za jare, za interpolirane, za djetelita i travnjake, za vinograde i vonjake. Reduciranje klasinih sistema obrade tla: minimalizacija obrade, bez obrade. Ekoloka poljoprivreda koristi sve naine obrade da bi se postigli zadovoljavajui prinosi, poveao kvalitet plodova te trajno ouvala plodnost tla i ukupni okoli. Oranje je najei nain osnovne obrade tla na eko-gospodarstvima. Koncepcija usmjerenja organsko-bioloke poljoprivrede praktino ne moe bez oranja (zaoravanje stajnjaka, biljnih ostataka, zelena gnojidba), s tim da se ograniava na dubinu do 20 cm, tj. na dubinu organskog, aktivnog humusnog sloja tla. Pri dubljim zahvatima na povrinu se izbacuje neivi sloj tla koji je uglavnom nepovoljan za nicanje biljaka, slabije strukture i bioloko kemijske aktivnosti. Ako se stajnjak ili zeleni ostaci zaoravaju na veu dubinu gdje nema dovoljno zraka i ivih organizama, sporija je razgradnja organske materije i umanjeni su uinci gnojidbe. U sluaju zbijanja podoraninog sloja tla (taban pluga), preporuka je da se primjeni podriva, esto u kombinaciji s pliim oranjem ili naizmjenino, svake druge godine

73, oranje ili podrivanje tla. Na taj nain omogueno je trajno odravanje bioloke aktivnosti, propusnosti i prozranosti glavnog sloja zakorijenjivanja, povoljni uvjeti za rast korijena, usvajanja vode, zraka, hranjiva i razmnoavanje korisnih organizama, a nepovoljni uvjeti za razvoj gljivica, najeih uzronika biljnih bolesti. Tea tla, glinasta, treba orati to ranije, prije zime, te koristiti efekte izmrzavanja brazde, a laka pjeskovita tla se mogu orati dublje, blie sjetvi, a i u proljee. Dopunska obrada tla ima zadatak pripreme povrinskog sloja tla za sjetvu (ravnanje, sitnjenje), sprjeavanje gubitka vode (evaporacija) i stvaranje pokorice, te suzbijanje korova. U ekolokoj poljoprivredi ovi zahvati trebaju biti neto njeniji u pogledu dubine izvoenja, 1-3 cm, broja prohoda i intenziteta usitnjavanja tla, jer se estom primjenom freze razbija mrviasta struktura tla. Dopunsku obradu, kao i osnovnu treba prilagoditi tipu tla. Tea i srednje teka tla treba obraivati odmah nakon etve ili berbe, zaorati biljne ostatke i gnojiti organskim gnojivima. Ako se ore u ljeto, npr. strnita i postrno sije, treba odmah, po mogunosti nou izvriti dopunsku obradu tla, tanjuranje i drljanje, da bi se sauvala vlaga u tlu. Pjeskovita tla ne treba preesto obraivati jer su dovoljno prozrana, a lake gube vodu i strukturu zbog manjeg sadraja organske tvari. Da bi se tlo u ljetnim mjesecima i jesenskom periodu zatitilo od ispiranja i gubitka vlage vri se zastiranje neivim pokrivaima (slama, sijeno, kompost) ili ivim (sjetvom podusjeva, meuusjeva, postrnom sjetvom, zimskim povrem i dr.). Ekoloka poljoprivreda moe izgledati kao vraanje u prolost, na ekstenzivnu proizvodnju, ali treba imati na umu da je tlo ivi supstrat iji kvalitet se brzo moe umanjiti, a sporije se obnavlja. Reducirana obrada sama po sebi nije dostatna za postizanje zadovoljavajuih prinosa, pa se u eko ratarstvu koristi s drugim mjerama (organska gnojidba, specifini plodoredi), koji takoer pospjeuju rast usjeva, ali i bolje uvanje plodnosti tla.

Sa izlobe mehanizacije za obradu u organskoj proizvodnji

74. GNOJIDBA TLA Budui da je tlo najvaniji posrednik u predavanju hranjiva biljkama koristi se "gnojidba tla", a ne gnojidba biljaka. Treba osigurati dovoljno hranjiva za biljku i poboljanje kvalitete tla, humusa. Organska gnojidba zahtijeva vie rada, ali manja ulaganja, jer se koriste ostaci s gospodarstva i daje trajnije efekte, 2-3 godine, pozitivne ekoloke strane, humizacija, biogenost i dr. Primjer ekogospodarstava u Europi pokazuju da se organsko-biolokom poljoprivredom, gnojidbom uz manja ulaganja postiu podjednaki prinosi, obino nii 10-20 % u ratarstvu, ali nekad i vei u stoarstvu, te vea profitabilnost nego u konvencionalnoj poljoprivredi. Osnovni princip gnojidbe u ekolokoj poljoprivredi ja da se veina gnojiva proizvodi na gospodarstvu, stajski gnoj, komposti, gnojnica, zelena gnojidba, a samo izuzetno, najee u prijelaznom periodu, ili uslijed izrazitog nedostatka nekog hranjiva, a pod nadzorom i odobrenjem udruge, izvan gospodarstva i to samo dozvoljena sredstva. Usklaena stoarska proizvodnja, broj i vrsta stoke po hektaru, plodored, primjena leguminoza, te obrada i njega tla, mogu osigurati dostatne koliine hranjiva i ukupnu plodnost tla. Pr. kod estomjesenog dranja u staji jedno govedo daje prosjeno jednu tonu svjeeg stajskog gnoja, konj 4t, june 3t, svinja 2t. Jedan hektar krmne smjese, koje su zajedno s leguminozama sastavni dio plodoreda na organskim gospodarstvima, na 20-20% povrina, osigurava godinju voluminoznu hranu za prosjeno 1,5 goveda ili 15 ovaca ili 20 svinja. Prosjeni stajnjak koji se proizvede za 3-4 mjeseca na 10 tona sadri oko 50 kg duika, 30 kg fosfora, 50 kg kalija, te dostatne koliine mikroelemenata, huminskih i hormonskih tvari. Fiksacija duika od strane leguminoznih biljaka, djetelina, lucerna, bob, graak, lupine, u zavisnosti od vrste kree se od 50-500 kg/ha godinje. Povrina od 10 ha, gdje je u plodoredu zastupljeno 25-305 leguminoza, moe godinje prehraniti 15 krava, koje godinje daju oko 45 tona stajnjaka, 225 kg duika, 135 kg fosfora, 220 kg kalija. Sjetvom leguminoza na tri hektara svake godine u tlu se prosjeno moe vezati u tlu 100-300 kg duika, kada se to pribroji dobivenom stajnjaku svake godine moemo pognojiti 1 ha sa preko 100 kg duika, 40 kg fosfora i 70 kg kalija. Nedostatak fosfora i neto kalija lako se popravi dozvoljenom primjenom sirovih fosfata i vapnenca, (kameno brano). Unutar samog gospodarstva mogue je ostvariti dovoljne koliine hranjiva za solidne prinose kultura i hrana za stoku. Ekoloka dobit je oita, zbrinjavanje otpada, minimalna kemizacija tla. Planiranje i provoenje proizvodnje na ovakvim gospodarstvima provodi se na osnovu tipa tla i plodnosti, vrste i naina uzgoja stoke, plodoreda, broja zaposlenih i mehanizacije i dr. detaljnom analizom i usklaivanjem biolokih elemenata proizvodnje, kapaciteta i potreba, a sve prilagoeno tritu i ekonomskoj profitabilnosti. Plodored Plodored i plodosmjena, struktura sjetve i izmjena kultura u vremenu i prostoru, imaju vitalnu ulogu u biljnoj proizvodnji, naroito u eko-poljoprivredi. Svaka biljna proizvodnja za cilj ima specifino, optimalno spajanje ekolokih faktora sredine, (klime, tla i reljefa) s glavnim zahtjevima uzgajanih kultura, (pretkulture, meukulture, podusjevi, nadusjevi, istovremeni uzgoj dviju ili vie kultura) na istoj povrini. Glavni razlozi plodoreda su bioloki, agrotehniki i organizacijsko-

75. ekonomski. Neke usjeve mogue je uspjeno uzgajati vie godina na istoj povrini, monokultura ili u vrlo uskom plodoredu, (trave, kukuruz, proso, sirak, ra, krumpir), dok drugima u takvom uzgoju vremenom opada prinos, (eerna repa, jeam, graak, lan suncokret, crvena djetelina, lucerna). Do pada prinosa u monokulturi, umora tla, dolazi iz vie razloga: Nakupljaju se i razmnoavaju tetni organizmi, insekti, nematode, gljivice i nakupljaju se otrovne tvari. Neke kulture pokazuju meusobni pozitivan utjecaj u slijedu ili u zajednikom uzgoju. Viegodinji plodoredi se izrauju na osnovi ovih odnosa. Dobrim plodoredom, pored povienja prinosa, reguliraju se i pojave tetoina, potronja hranjiva i vode u tlu, humizacija, struktura i opa biogenost tla. Agrotehniki razlozi plodoreda odnose se na optimalizaciju vegetacijskih faktora u tlu: - odravanje razine humusa i strukture tla; izmjenjuju se usjevi koji tlo osiromauju humusom i duikom, sa onima koji ih obogauju (leguminoze i trave); pravilno se troi voda; - razliito je zakorijenjivanje usjeva; - bolje iskoritavanje biljnih hranjiva; (okopavine openito troe via hranjiva, strna ita manje, a leguminoze i trave nakupljaju duik); - razliita je obrada tla, (promjena u nainu, dubini, i sistemima obrade tla). Sve se to planira u svrhu ouvanja plodnosti, suzbijanja korova, prilagoavanja dubini zakorjenjivanja narednih kultura, gnojidbi i dr. obradi tla. Organizacijsko tehniki i ekonomski razlozi uvoenja plodoreda: - bolji i ravnomjerniji raspored poljskih radova; (izbjegavanje povremenog sezonskog nagomilavanja strojnog i ljudskog rada). Ekonomski gledano, vei broj kultura ini gospodarstvo stabilnijim, posebice u nepovoljnim godinama kada e neke kulture vie ili manje pobaciti. Izbor kultura, vrsta, sorata, treba obaviti prema konkretnim klimatskim i zemljinim uvjetima gospodarstva, te potrebama stoarske proizvodnje. U naem podneblju treba kombinirati strne itarice, okopavine i leguminoze u podjednakom omjeru, optimalno glede iskoritenja vode i hranjiva, a takoer za proizvodnju stone hrane ZATITA OD TETNIKA, BOLESTI I KOROVA U ekolokoj poljoprivredi zabranjena je primjena klasinih kemijskih sredstava za zatitu bilja, a dozvoljena je upotreba nekih, samo izuzetno i pod nadzorom tijekom prijelaznog perioda ili kod jakih napada u vinogradima i vonjacima. Koriste se sve druge raspoloive metode: mehanike, fizikalne, bioloke. Zahtijevaju vie znanja, poznavanja biologije i ekologije tetoina, te vie truda, ee preglede usjeva, praenje pojave kretanja i razmnoavanje tetoina, vie mehanikog i ljudskog rada. Potrebno je pravovremeno i pravilno izabrati i primijeniti metode koje su najefikasnije protiv pojedinih tetnih vrsta. Zatitne mjere dijele se na: - preventivne - sprjeavanje i - kurativne - suzbijanje. Preventivne mjere zapoinju ve sa izborom zdravog sjemena ili sadnica, otpornih sorata, plodoredom, a na oranici ve nakon skidanja predkulture, paljenjem strnita, te zaoravanjem ime se suzbija i znaajan broj korova. Pravilna obrada, priprema, njega i gnojidba tla, kojima se stvaraju optimalni uvjeti za nicanje i porast pojedinih usjeva, poveavaju njihovu otpornost i tolerantnost

76. na nepovoljne klimatske i bioloke utjecaje koji se tada lake kontroliraju dozvoljenim mjerama zatite. Dobro organiziranim plodoredom mogue je izbjei oko 70% problema s bolestima i tetnicima. Vano je provoditi i ostale mjere higijene tla. Sredstva za prskanje koja su dozvoljena u eko- proizvodnji: botaniki pesticidi dobiveni ekstrakcijom neotrovnog, veinom ljekovitog i zainskog bilja, (kopriva, luk, preslica, paprika, kamilica, pelin, ruzmarin). Ekstrakte ovih biljaka mogue je pripremati na samom gospodarstvu, nisu toksini te je njima mogue prskati biljke u bilo kojoj fazi razvoja. Danas na tritu postoje i komercijalni preparati na bazi ove skupine botanikih pesticida. Razlikujemo i botanike pesticide dobivene nekom od ekstrakcija otrovnih biljaka,(duhan, buha rotenon, kvasija). Najpoznatiji pesticid, insekticid je piretrum, ekstrakt buhaa. Djeluje kao kontaktni insekticid i otrovan je i za korisne insekte. Kao pesticidi mogu djelovati kalijevi i natrijevi sapuni. Najee su u upotrebi kalijevi sapuni koji su djelotvorni u suzbijanju lisnih uiju. Suzbijanje korova bez herbicida uspjeno se obavlja mehaniki: oranje, drljanje, kultiviranje, konja, ispaa, te fizikalnim metodama: plamenom, plinskim plamenicima. Sve mjere i metode, pogotovo u prijelaznom periodu treba provoditi pod nazorom savjetodavne strune slube. STOARSKA PROIZVODNJA Uloga stoke u agroekolokom sustavu ivotinje, poglavito preivai, predstavljaju vanu sponu izmeu ovjeka i biljaka. Biljne proizvode koje ovjek ne moe koristiti u ishrani, travu, mekinje i kukuruzovinu, prerauju u kvalitetnu ljudsku hranu: mlijeko, meso, jaja te druge korisne sirovine: vunu, kou, krzno, perje. ivotinje imaju i posebnu ulogu u prirodnom kruenju tvari, naroito u eko gospodarstvima. U ekolokoj poljoprivredi vano je postii optimalni omjer izmeu veliine gospodarstva, koliine i kvalitete biljne proizvodnje, te broja i vrsta ivotinja. Mjeovita gospodarstva imaju vie prednosti: iri plodored, bolju iskoritenost povrina, ravnomjerniji raspored rada, bri obrtaj hranjiva, bioloku preradu divljih biljaka i otpada proizvodnje, manje inpute, zatvoreni prirodni ciklus kruenja materije, uvanje plodnosti tla, ujednaenu opskrbu i ponudu poljoprivrednih proizvoda na tritu, ei priliv novca i stabilniji gospodarski rezultat u cjelini. Vano je da eko proizvoa na osnovu svog iskustva i znanja shvati kompleksnost agro-ekolokog sustava i vanost trajnog provoenja eko tehnologije kao osnove stabilnosti i profitabilnosti svojega gospodarstva. Hranidba stoke Ekoloka poljoprivreda preporuuje uzgoj vie ivotinjskih vrsta, ali glavni nosioci su preivai: goveda, ovce, koze, manji konji i zeevi, a ostale ivotinje, svinje i perad imaju manju ulogu u biolokom oplemenjivanju tla - osnove daljnje biljne proizvodnje. Ishrana domaih ivotinja na eko-gospodarstvima preporuena je eko smjernicama, ograniena upotrebom najveeg dijela obroka proizvedenog na ovakvom

77. gospodarstvu, ali dozvoljen je i dokup krmiva, ukljuujui i koncentrate, obino do 20 % dnevnog obroka, tj. suhe tvari obroka. Preivai imaju sposobnost (prerada sirovih vlakana u buragu), prerade najjeftinije hrane, trava i smjesa u visokovrijedne kvalitetne proizvode, mlijeko i meso, a otpad prilikom te prerade vraa se u tlo kao kvalitetno organsko gnojivo. Biljni plodored treba biti podreen i usklaen sa vrstom stoke i balansiranjem njezinog jelovnika tijekom cijele godine. Planiranje i usklaivanje biljne i stone proizvodnje provlai se u svim segmentima ukupne tehnologije gospodarstva. U eko gospodarstvima primjenjuju se raznovrsni, kompleksniji i kompletniji jelovnici koji pozitivno utjeu na zdravlje i otpornost ivotinjskog organizma, prirast i ukupnu proizvodnju ivotinja, a prilagoeni su za pojedine vrste i uzrast stoke. Ispau stoke potrebno je prilagoditi vrsti i uzrastu ivotinja, te obroke obogatiti razliitim vrstama biljaka. Djetelinsko - travne smjese odabranih vrsta i trava ine osnovu panjaka i livada za spremanje sijena na eko gospodarstvu i redovito su oplemenjene raznim vrstama ljekovitog bilja. Ljekovito bilje je izuzetno vano za reguliranje probave i pozitivno djeluju na vitalnost i zdravlje. ivotinje trebaju to vie vremena provoditi izvan nastambi, ak i zimi, zbog njihove prirodne potrebe za kretanjem, suncem i svjeim zrakom. U ekolokoj poljoprivredi preporua se osnivanje viegodinjih travnodjetelinskih biljnih zajednica kombinirane namjene za ispau, zelenu krmu, sijeno ili silau, a tijekom vegetacije progonsko gospodarenje i mjeovita ispaa. Progonsko gospodarenje prilagoeno je vegetaciji krmnih smjesa, panjaci se dodijele na progone ija veliina ovisi od povrine panjaka, vrste i broja stoke. Rauna se ispaa na jednom progonu u trajanju od 2-3 dana, a uzrast bilja do ponove ispae ili konje oko 20 dana, tj. na panjaku treba formirati oko 15 ili vie progona, da bi se ostvario kontinuirani porast krmiva i ispaa stoke. Broj progona se poveava ako se dio planira za proizvodnju sijena ili silae, ako su nepovoljni uvjeti,(sua u ljeto ili jesen), a norme za jedno krupno grlo, npr. mlijenu kravu su oko 200 m. Mjeovita ispaa podrazumijeva zajedniku ispau vie razliitih uzrasta ili vrste stoke, koja razliito koristi krmu (krave trgaju krmu odozgo, ovce pasu pri zemlji, kokoi kucaju sjemenke), a razlikuju se i u izboru hrane (krave biraju kvalitetniju krmu, ovce jedu i one biljke koje su kravama neukusne. Na taj nain bolje se iskoristi panjak, ujednaena je ispaa krme kao i njega panjaka (unitavanje korova, gaenje). Progonsko gospodarenje u kombinaciji s mjeovitom ispaom je najkompletniji, najintenzivniji i najproduktivniji nain stoarske proizvodnje na otvorenom. Prinosi zelene mase na panjacima poveavaju se organskom gnojidbom, kompost, stajnjak, gnojnica, zelena gnojidba, produava se "radni vijek" krava, 15 i vie godina, poveava se masnoa mlijeka za 4-5 % i godinja proizvodnja mlijeka ovisno od pasmine i drugih uvjeta. I kod drugih vrsta stoke se poveava kvalitet i kvantiteta, a umanjuje broj oboljelih ivotinja. Nain dranja stoke Pravilo je da se stoka treba hraniti na otvorenom, napasivati, najmanje 6 mjeseci godinje, a uzgoj ivotinja u nastambama tono je opisan eko smjernicama za svaku vrstu i za pojedine uzraste. Pri planiranju gradnje, odnosno preureenja postojeih staja, treba voditi rauna da stoka bude dobro zatiena od nepovoljnih vremenskih utjecaja, da je dovoljno prostrana, svjetla i ista, da ima dobru ventilaciju, da prua mogunost

78. mehaniziranog rada i ugodan prostor za rad, da dozvoljava skladitenje dovoljnih koliina krmiva i stelje, da je rijeeno pitanje skladitenja i iznoenja gnoja, po mogunosti izdvajanje i tekueg i krutog, nadalje, da ima mogunost odvajanja pojedinih skupina ivotinja da se zadovolji njihovoj potrebi za drutvenim ivotom, da je i zimi omoguen izlazak ivotinja (nadstrenica) i na kraju da se staja estetski uklapa u okolni prostor. U praksi se svi ovi principi ne mogu ispuniti, no treba tome teiti. Najbolja prostirka je slama, posebno penina, dobro upija vlagu, ugodna je, uva zdravlje ivotinja a dobra je i za spravljanje stajnjaka i komposta. U biljnoj proizvodnji potrebno je proraunati i potrebe slame. U ekolokoj proizvodnji koriste se duboke staje da se stoka moe slobodno kretati, a koriste se i privezi (s drugaijim standardima), u kojima je glavna briga da ivotinje imaju dovoljno prostora za prirodno gibanje, lijeganje i ustajanje. Posebna panja se posveuje i odnosu ljudi prema ivotinjama. Pokazalo se da su bolji rezultati u proizvodnji tamo gdje eko-vlasnici sami hrane i njeguju ivotinje. Zatita od bolesti Eko poljoprivreda u pogledu zatite zdravlja ivotinja naglaava sve mjere i metode prevencije, odnosno jaati vlastite obrambene mehanizme ivotinja. ivotinje treba drati u zdravom ambijentu, ugodnim stajama, istoj prostirci, pravilno ih hraniti, voditi na kretanje itd. Ukoliko se ivotinja zarazi, naroito teko izljeivim biljnim nametnicima, treba ju izdvojiti, da se ne zaraze druge ivotinje i lijeiti klasinom kurativnom terapijom. Proizvodi takove ivotinje ne mogu neko vrijeme na trite pod eko znakom. Klasini lijekovi se koriste samo kada je u pitanju ivot ivotinje. Veina oboljenja stoke mogue je lijeiti specifinim eko lijekovima, odnosno kurativnom terapijom: fitoterapija (lijeenje ljekovitim biljem), homeopatija (lijekovi visokih razrijeenja), akupunktura (uz pomo igala), magnetoterapija i kirurgija. Ovisno od sloenosti lijeenja, neke od navedenih metoda mogu primjenjivati i educirani proizvoai pod nadzorom savjetodavne slube, a sloenije i tee veterinari. Oplemenjivanje stoke U ekolokoj poljoprivredi postoje dva osnovna kriterija po kojima se vri selekcija stoke, poglavito mlijenih krava. Prvi je efikasnost iskoritavanja krmiva bogatih vlaknima, odnosno na osnovu sposobnosti proizvodnje iz istog krmiva, dodataka koncentrata. Selekcija se obavlja na onim kravama koje imaju veliku sposobnost (kapacitet) uzimanja krmiva. To dnevno iznosi za veinu krava oko 2% (mjereno na bazi suhe tvari), od njihove vlastite teine, kod nekih to iznosi #, pa ak i 4%. O tom kapacitetu ovisi i mogunost manje ili vee proizvodnje Drugi kriterij je duina proizvodnog ivota. Pri selekciji prednost se daje potomstvu onih ivotinja koje su imale dug ivot i visoku produktivnost. Od biljaka i ivotinja u ekolokoj poljoprivredi trai se optimum, a ne maksimum.

79.

UZGOJ I KORITENJE KRMNOG BILJA Krmno bilje su biljke koje slue za stonu ishranu. Osim vrsta koje iskljuivo slue za stonu ishranu (djeteline, trave, itd.), tu spadaju i ratarske kulture i kulture koje se inae upotrebljavaju za ljudsku prehranu ili kao sirovine za industriju. Zbog toga se krmno bilje uzgaja na travnjacima (livadama i panjacima), ali i na oranicama. Veina pripada porodici trava ili mahunarki. Krmne biljke su uglavnom viegodinje, ali ima i dvogodinjih i jednogodinjih. Mnoge vrste osim to slue kao stona hrana, spadaju meu poboljivae plodnosti i strukture tla. Moe se uzgajati kao glavni usjev, meuusjev, naknadni ili podusjev. Tada ne iziskuje dodatne povrine, ve se uklapa u plodored. Travnjaci (travno-djetelinske smjese) Travnjaci se dijele na livade i panjake i predstavljaju osnovni izvor krmiva. Livade se kose, a na panjacima se napasa stoka. Dijele se na trajne ili prirodne, koji ne zahtijevaju posebnu njegu, i na kulturne ili privremene, koji su uglavnom ukljueni u plodored i traju samo nekoliko godina. U ekolokoj poljoprivredi prednost se daje kulturnim travnjacima koji se odlino uklapaju u plodored, dobro reagiraju na gnojidbu i na njima je mogue postii daleko vee prinose. Bolje je i gospodarenje biljnim vrstama, to znai manje korova i otrovnog bilja. Razlozi kada nije mogue osnivanje kulturnog travnjaka: - podvodni teren i visoka razina podzemne vode; - rizik od povremenih poplava; - parcele na maglovitim i vlanim mjestima; - tla nepogodna za oranje; - strmi i nepristupani tereni; - parcele udaljene od gospodarstva. U tim sluajevima koriste se prirodni travnjaci koji daju manje prinose, njihova vrijednost je u bogatstvu biljnim vrstama, aromatinim i ljekovitim biljem, koje obiluju hranivima, eterinim uljima i ostalim vanim supstancama. Kultivirani travnjaci se sastoje od nekoliko visokoproduktivnih vrsta. Pri osnivanju travnjaka pozornost treba obratiti tzv. stupnju konkuretnosti pojedinih vrsta. Biljne vrste na travnjaku razlikuju se na otpornost pri kosidbi, ispau, mraz, suu, probavljivost, prinose itd. Najbolje je sijati biljne vrste, obino trave i mahunarke koje su istih ili slinih svojstava, odnosno stupnja tolerancije. Na eko gospodarstvima, trave su obino zastupljene sa 60-70%, mahunarke s 30 35%, a ostalo bilje s 5%. Taj odnos zavisi i od namjene travno djetelinskih smjesa, pa ako stoku treba hraniti s vie bjelanevina, taj odnos e biti 50:50 ili e se poveati u korist mahunarki. Pri sjetvi travnjaka treba paziti da se omogui gust sklop biljaka. Travnjak je kvalitetan ukoliko daje visoke prinose krme, sadri velik broj razliitih biljnih vrsta, nije zakorovljen, ima dobru strukturu tla i nije podvodan, a to je mogue ostvariti paljivim i brinim gospodarenjem. To se sastoji u redovnoj gnojidbi, povremenoj obradi (drljanju), prilagoenoj brojnosti i vrsti stoke, nainu ispae, uestalosti kosidbe i dr.

80. Na kraju zime , travnjake je poeljno povaljati da se pritisne uzdignuto tlo uslijed mraza. Valjanje se ne smije izvoditi ni po premokrom niti presuhom tlu. Moe se kombinirati i s ravnanjem. Travnjak treba biti to ravniji, bez rupa., ime se osigurava jednostavnija kosidba i sprjeava da komadii tla dou u krmu to uzrokuje probavne probleme kod stoke, odnosno oteava fermentaciju silae. Travnjake treba ee gnojiti manjim koliinama zrelog komposta, odnosno gnojem u travnju i srpnju-kolovozu. Mogu se gnijiti i gnojovkom, ali ona mora biti posve zrela i bolje je gnojiti ee s manjim koliinama. Gnojidbu tekuim gnojem najbolje je izvoditi za oblana vremena da se smanji gubitak duika isparavanjem. Tekue gnojivo obino se razrjeuje s pet do sedam puta vie vode. Panjake je najbolje gnojiti nakon to ih je stoka ve jednom ili dvaput popasla, a livade nakon prvog, odnosno ranog drugog otkosa. Poslije svake gnojidbe dobro je tlo prijei laganim drljaama, da bi se gnojivo dublje unijelo u tlo. Drljanje je dobro i nakon svake ispae da se izmet ivotinja ravnomjernije rasporedi po itavoj povrini. Prskanje travnjaka bioloko-dinamikim preparatom 500, u rano proljee, odnosno kasnu jesen, po nezaleenom ili, rezultira zazelenjivanjem travnjaka u nadolazeoj sezoni. Preparat 501 se moe primijeniti desetak dana prije svake nove ispae, a na livadama petnaestak dana prije kosidbe. Svjea (zelena) krma Krmno bilje proizvedeno na travnjacima koristi se u svjeem stanju, kao zelena krma ili konzervirano (sijeno, silaa). Svjea, zelena krma koristi se na nekoliko naina, a najpoznatija je ispaa. U stoarstvu ivotinje se zimi hrane sijenom ili silaom, a ljeti svjeom zelenom krmom koja se donosi s polja i travnjaka, to ima svoje prednosti: - stoka ne mora ii na pau i troiti vlastitu energiju; - najekonominije je iskoritenje krmiva; - sakupi se vie gnoja ako je stoka u zatvorenom prostoru; - hodanjem po travnjacima, putevima i drugim djelovima gospodarstva, stoka kopitima, papcima, zbija tlo; - ukoliko je ivotinjama u zatvorenom prostoru osigurano dovoljno hrane, nemaju potrebu za etnjom; - proizvoa ne mora imati travnjak oko staje, ve moe krmivo uvoziti; Protivnici uzgoja ivotinja bez ispae, tvrde da je takav sustav: - neprirodan; - lo po zdravlje ivotinja; stoci je potrebno vie veterinarske njege, nego ona koja ide na ispau; skup i neekonomian s obzirom na visoka ulaganja gradnje staja i njihovog odravanja; Najbolji je kombinirani nain gospodarenja, putanje ivotinja na pau kad god je to mogue, dranje u zatvorenom samo preko zime, te nou za vrijeme ljetnih mjeseci. Obina ispaa je najjednostavniji i najjeftiniji nain koritenja travnjaka, ali ima svojih nedostataka: - gaze se i probiru biljne vrste na panjacima; - nemogunost da se krma uvijek koristi u najpogodnijem stadiju;

81. ivotinje itavo vrijeme pasu obino samo na jednom ili nekoliko travnjaka bez ikakve kontrole i ogranienja. Prikladna je za panjake koji su udaljeni od gospodarstva, ne zahtijeva mnogo radne snage i brige. esto puta je ispaa jedini nain na koji se mogu koristiti manje plodni i manje pristupani travnjaci. Sve biljke nisu jednako prikladne za ispau, nekima smeta gaenje i upanje od strane stoke, ili uope nisu za nju prikladne. Pregonsko gospodarenje su travno-djetelinske zajednice kombinirane namjene, a koriste se za zelenu krmu, konzerviranje (sijeno, ili silau), ili za ispau. Travnjak se podijeli na manje jedinice, tzv. pregone, iji broj ovisi o ukupnoj veliini panjaka, kao i o broju stoke, a obino 15 i vie manjih jedinica, (vrijeme potrebno za podrastanje biljaka za novo napasanje obino traje 15-20 dana. Najbolje je organizirati poludnevnu ispau, stoka se seli na drugi dio panjaka dva put dnevno, na svakoj od pregonskih jedinica. Pregonsko gospodarenje travnjacima, na kojima se neprestano izmjenjuju kosidba i ispaa ima svojih prednosti: - maksimalna proizvodnja krmiva; - gubici krmiva su minimalni; - travnjak sporije propada; - smanjena je mogunost zaraze parazitima koji napadaju stoku; - smanjuje se zakorovljenost; - ravnomjernija je raspodjela rada. O stanju i vrsti travnjaka ovisi koliki e broj stoke i kako dugo pasti na pojedinoj pregonskoj jedinici. Proizvoa sam treba odrediti povrinu panjaka koja e zadovoljiti dnevne potrebe njegove stoke. Dobro je da pregonski panjaci nisu isuvie udaljeni od staje, te da na njima postoji sjenovito ili zatieno mjesto kako bi se stoka zatitila od ege i nevremena. Praktine su i male cisterne s vodom, da se osigura dovoljno pitke vode. Kosidbu treba obaviti prije vremena ispae da bi se sprijeilo da djetelinsko-travna smjesa na dijelovima koji e se zadnji pasti ne bi prestarila.Na taj nain se trava iskoristi za sijeno. Da bi se odrala visoka produktivnost pregonskih travnjaka i raznolikost i bogatstvo biljnim vrstama, potrebno je obavljati stalnu gnojidbu. Ukoliko vremenom doe do opadanja udjela trava, ili do njihovog slabijeg razvoja, moe se umjesto potpuno zrelog gnoja dodati i poluzreli stajski, odnosno tekui gnoj. Pregon na kojem se u proljee zapoelo s ispaom treba biti prvi na kojem e ispaa u jesen prestati. Travnjake treba osigurati da u zimski period uu dovoljno ojaani. Vano je da se svake godine ne pone s ispaom na istom pregonu, (pregon na kojem je lani zapoela rana ispaa, slijedee godine prvo slui za kosidbu). Pregonsko gospodarenje je najintenzivniji oblik stoarske proizvodnje na otvorenom. Umjesto njega najbolje je prakticirati tzv. krunu ispau, panjak se podijeli na nekoliko manjih dijelova, na kojima stoka pase 2-4 dana, nakon ega se seli na slijedei dio. Ako stoka pase due od dva do tri dana na istoj parceli dolazi do povreda busa trava i mahunarki i njihovog upanja iz korijena. U uvjetima slobodne ispae, stoka prvo pase najukusnije bilje, a manje ukusne vrste ostavlja nepopasene. Kod kontrolirane ispae, stoka je primorana pasti i ono to bi inae ostavila. Veina biljaka nepoeljnih za stoku su opasni korovi i tako se smanjuje i zakorovljenost panjaka.

82. Mjeovita ispaa omoguuje bolje iskoritenje panjaka, jer razliite vrste ivotinja imaju razliit stil ispae i koriste razliite dijelove biljke. Mjeovita ispaa se moe izvoditi na nekoliko naina, i to tako da pregon koriste: - ivotinje iste vrste, ali razliitog uzrasta i kategorije, i to tako da se na pregonu ne nalaze istovremeno; - istovremeno ivotinje iste vrste, ali razliitog uzrasta i kategorije; - razliite vrste ivotinja koje slijede jedna drugu; - istovremeno razliiti uzrasti razliitih vrsta ivotinja. Pregonsko gospodarenje u kombinaciji s mjeovitom ispaom, najintenzivniji je i najproduktivniji nain stoarske proizvodnje na otvorenom. Konzerviranje krmnog bilja Konzerviranjem krmiva u obliku sijena ili silae, omoguuje se stoci da ima dovoljno hrane i kada ispaa nije mogua. Produktivnost svake ivotinje ovisi o kvaliteti krmiva koje jede, to je naroito vidljivo kod sijena. Za kosidbu treba izabrati vrijeme kada travnjaci sadre najvie hranjivih tvari, kod mahunarki pred pupanje, a kod trava od busanja do stvaranja metlica. Za vrijeme pripreme sijena, pozornost treba obratiti i njegovu prevrtanju, tj. odnoenju s polja jer dolazi do golemih lomova i gubitka lia, koje je najkvalitetniji dio sijena. Prednost treba dati strojevima i oruima za okretanje i skupljanje sijena koji rade s manjom obodnom brzinom i pri spravljanju sijena obratiti pozornost na tip kosilice. ivotinjama, a naroito preivaima treba davati dugake niti sijena i ostale krme, jer ta vlakna stimuliraju rad rumena. Za spravljanje silae upotrebljava se sitno nasjeckani materijal, jer je takovu silanu hrpu lake nabiti i istisnuti iz nje zrak. Osim lomljenja i gubljenja lia uslijed mehaniziranog spravljanja sijena, do lomljenja i opadanja lia sa sijena dolazi i uslijed presuivanja. Pokoenu masu treba prosuiti samo malo na suncu, te prosuivanje dovriti u zatvorenom prostoru, upotrebljavajui suhi zrak. Sijeno prosueno suhim zrakom bolje je kvalitete i sadri vie hranjivih tvari negoli ono prosueno na suncu. Mlade biljke, odnosno prvi otkos, sadre vie duika, bjelanevina, nego starije. Prvi otkos, koji se obino sastoji od mlaih i sonijih trava, poeljno je skladititi odvojeno od naknadnih otkosa koji sadre manje bjelanevina a vie celuloznih materija. Time je omoguena i pravilnija ishrana, pogotovo ako se radi o razliitim kategorijama stoke. Osim sijena, krma se moe konzervirati i siliranjem. Silaa je konzerviranje krme bez prisustva zraka, uz visok sadraj vode u biljkama, zbog ega dolazi do mlijenokiselinskog vrenja. Silaa se moe pripremiti i od polu prosuene biljne mase, da se izbjegne dobivanje premokre silae. Silaa mora imati ugodan miris. Prednosti silae u usporedbi sa sijenom: - smanjen gubitak suhe tvari; - mogunost utede u skladinom prostoru; - smanjuje se ovisnost i rizik od vremenskih neprilika, koje znatno utjeu na kakvou sijena; - spravlja se od biljaka koje su nepogodne za pripremu sijena (kukuruz, stoni kelj, suncokret), a mogue joj je dodati i ostatke ostale biljne proizvodnje. Time je omoguena ishrana i s biljnim vrstama koje je tee ukljuiti u program stone ishrane.

83. Mjesta za silau moraju biti nepropusna, vrste betonske konstrukcije, s vremenom trajanja od najmanje 20 godina. Pored silanih jama moraju postojati i zasebni bazeni u koje u koje se skladiti silani iscjedak, (iscjedak iz gnoja). Stona brana i pogae se pripremaju na taj nain, da se odreena krmiva konzerviraju raznim metodama dehidratacije, odnosno postupkom pri kojem se voda iz krmiva gubi drastinije nego u spravljanju sijena i silae. No nisu sva krmiva prikladna za dehidratiranje. Najpoznatija stona brana su ona koja se dobivaju od lucerne, crvene djeteline i sudanske trave. Biljke se kose neposredno prije cvjetanja, kada sadre relativno malo celuloze i prilino bjelanevina. Sue se, obino toplim zrakom i melju mlinovima ekiarima u fino brano. Stona brana su obino bopgata i A vitaminom, karotinom. Stono brano moe biti nainjeno od kukuruza, tako da se kukuruz sui i prea u brikete. Dehidriranjem se poveava ukupna koliina mase i suhe tvari, a smanjuje sadrej vode i volumen. Krmne leguminoze (mahunarke) Mahunarke, leguminoze ili leptirnjae , mogu biti jenogodinje ili viegodinje i uz trave ine osnovu stone ishrane. Jednogodinje krmne leguminoze se koriste za ispau stoke ili proizvodnju zelene krme, a najpoznatije su krmni graak, krmni bob, krmna soja i krmne grahorice. ee se koriste za pripremu silae, a rjee za sijeno zbog lomljivosti lista. Meu jednogodinjim mahunarkama vlada velika raznolikost u pogledu vremena dozrijevanja i ekolokih zahtijeva. U konvencionalnoj poljoprivredi se uzgajaju kao isti usjevi, a u ekolokoj u kombinaciji s ostalim kulturama. To moe biti i neka druga jednogodinja leguminoza, ali je bolja kombinacija jedne ili vie mahunarki s nekom itaricom ili jaom travom, npr. sudanska trava. Mahunarke su po prirodi povijue, pa im itarice, robustnije trave slue kao potporanj. Treba sijati jare, proljetne mahunarke s jarim itaricama, odnosno ozime s ozimim. Krmna smjesa treba pruiti balansiranu hranu u pogledu hranjivih sastojaka. Jednogodinje grahorice, u kombinaciji s itaricama daju bolje prinose nego kada se siju same. Nije ih preporuljivo uzgajati na istom mjestu, ee od svake 2 do 3 godine. Inkarnatska djetelina je jedna od najpoznatijih jednogodinjih djetelina, dobro podnosi zimu i ve u rano proljee daje odlinu zelenu krmu. Od nje se spravlja dobro sijeno i silaa, ali i dobra svjea krma. Aleksandrijska djetelina je medonosna biljka brzog rasta, daje odlinu zelenu krmu. Osjetljiva je na niske temperature pa se sije kada je prola opasnost od mrazeva, neto ranije nego kukuruz. Perzijska djetelina je idealna krma za mlijene krave, obino u kombinaciji s nekom itaricom za silau, a jedu ju i u zelenom stanju. Treba ju koristiti nakon to je ocvjetala. Najbolje ju je uzgajati u kombinaciji s nekom brzorastuom travom, npr. jednogodinjim ljuljem Seradela je jedna od rijetkih mahunarki koja odlino podnosi kisela tla. Sona je, gotovo ne sadri celulozu pa ju stoka rado jede. Ako se uzgaja u kombinaciji s bijelom djetelinom, lupinom, prosom, ili goruicom daje dobre prinose. Upotrebljava se u svjeem stanju, za silau, a rjee za sijeno. Krmni graak se uzgaja kao ozimi i jari, a ako se dovoljno rano pokosi, regenerira se i daje jo jedan otkos. Graak dobro uspijeva u smjesi s jemom, pri emu se proizvodi visokovrijedna krma.

84. Krmni bob ima sjeme bogato bjelanevinama i dobar sastav aminokiselina, pa je dobar dodatak smjesama stonih koncentrata. Uzgajan u kombinaciji s kukuruzom slui za zelenu krmu. Pokoena masa krmnog boba se teko sui i postaje lomljiva pa od njega nije mogue pripremati sijeno. Krmna soja se koristi kao zelena masa, silaa, te rjee sijeno. Zbog visokog sadraja bjelanevina popularna je i sojina sama i obavezan je sastojak mnogih krmnih smjesa i koristi se za razliite kategorije stoke. Krmne grahorice se mogu uzgajati kao jari ili ozimi usjevi, a najpoznatije su obina i maljava grahorica. Stoka ih rado jede, bez obzira da li se radi o silai, posuenoj ili zelenoj masi. Osjetljive su na polijeganje, pa se preporua sjetva s nekim potpornim usjevom, npr. itaricama. Sjetva grahorica pridonosi i boljoj regulaciji korova, jer bivaju ugueni u usjevima s grahoricama. Lupina ima korijen koji ima sposobnost koritenja i mobiliziranja teko topivih minerala tla, posebice fosfora. Spadaju meu rijetke mahunarke koje dobro podnose kisela tla. Poznato je oko 200 vrsta, ali vei znaaj imaju samo tri vrste, plava, bijela i uta lupina. Zbog svoje gorine dugo se koristila iskljuivo za zelenu gnojidbu, a ne i kao stona hrana. Suvremene sorte, tzv. slatke sadre manje ovih gorkih tvari i mogu se bez problema koristiti u ishrani stoke. Grahor brzo raste, kratke je vegetacije, otporan na suu, biljne bolesti i tetnike. Slui za zelenu gnojidbu, a moe se upotrebljavati i za hranidbu stoke. Njean je i esto polijee, pa ga treba sijati u smjesi sa potpornim kulturama. Viegodinje krmne leguminoze, poboljavaju plodnost tla, a mnoge su i medonosne biljke. Ne preporuuje se ponovna sjetva na istom mjestu prije nego prou 3-4 godine. Lucerna tokom godine moe proizvesti i do 15 t sijena po hektaru. Korijen joj prodire u zemlju etiri, pa i do osam metara, pa je stoga otporna na suu. Sijeno lucerne ima veliku hranjivu vrijednost, sadri obilje proteina, a i bogata je vitaminima i mineralnim tvarima. Lucernino sjeme sadri naroito veliku koncentraciju hraniva. Za spremanje sijena najbolje ju je pokositi pred cvatnju ili u samom poetku cvatnje. Ukoliko se daje u svjeem stanju, postoji opasnost od nadimanja, osim ako se daje u kombinaciji s nekom drugom voluminoznom hranom, ili u sluaju ispae, ako je na travnjaku u zajednici s ostalim biljem. Od lucerne se moe pripremiti i odlina silaa, naroito u kombinaciji s travama i kukuruzom. Osjetljiva je na gaenje i upanje, te nije prikladna za ispau. Crvena djetelina se po prinosima nalazi iza lucerne. Korijen je dobro razgranat i u dubokim tlima prodire i preko dva metra. Ne podnosi pjeana niti jako vlana tla, a najbolje uspijeva u zajednici s talijanskim ljuljem. Za sijeno ju je najbolje pokositi prije pune cvatnje. Bijela djetelina je izuzetno pogodna za ispau stoke jer ne dolazi do oteenja kao pri ispai nekih drugih mahunarki. Ima tendenciju iezavanja s travnjaka ve u treoj godini i odlino se uklapa u djetelinsko-travne smjese koje se na eko-gospodarstvima ionako ne uzgajaju due od tri godine. U kombinaciji s viegodinjim ljuljem daje najbolje prinose. Esparzeta je medonosna biljka, zahtijeva prilino topline i otporna je na suu. Dobro podnosu gaenje te je prikladna za ispau. Vegetacija joj je u rano proljee.

85. Trave su neto siromanije bjelanevinama od mahunarki, ne daju toliko zelene mase, a korijen im obino ne prodire dublje od 1-2 m. Bogate su mineralnim tvarima i ugljikohidratima i odlina su nadopuna mahunastim krmivima. Engleski ljulj brzo busa i dobro pokriva zemlju. Manje se koristi za pripremu sijena, a vie za panjake. Popularan je i talijanski ljulj koji dobro uspijeva u kombinaciji s crvenom djetelinom. Klupasta otrica dobro podnosi nepovoljne uvjete ivota. Brzo se regenerira i raste i godinje moe dati i do pet otkosa. Timotijevka je pogodna za zasnivanje livada na teim tlima koja obiluju vodom. Najbolje ju je upotrebljavati u smjesama za sijeno, budui je osjetljiva na gaenje. Sudanska trava je vrlo visoka biljka , moe narasti i preko dva metra, otporna je na suu i visoke temperature. Prinosi su izuzetno visoki, i do 100t svjee mase po hektaru. Moe se sijati i postrno i daje dva otkosa s visokim prinosima zelene mase. Koristi se u svjeem stanju kao sijeno ili za pripremu silae. itarice slue za pripremu stonih koncentrata, ili za spravljanje silae. Postoje specijalno stvorene sorte itarica koje se uzgajaju iskljuivo za krmu. Kukuruz osim za ljudsku ishranu, koristi se i za industrijsku preradu i kao stona hrana. Kukuruz koji se upotrebljava za silau, moe proizvesti jako puno zelene mase, 50.100t/ha. U ekolokoj poljoprivredi prednost se daje silai nainjenoj od kukuruza i mahunarki, jer je idealna glede izbalansiranosti energije i proteina. Kukuruz je bogat ugljikohidratima, posebice klipovi, sainjava energetski dio stonog obroka i odlino se nadopunjuje s bjelanevinama iz mahunarki, koje sainjavaju bjelanevinasti dio obroka. Kukuruz u zelenom stanju, te za silau, najbolje je koristiti kada je u fazi metlienja. Koristi se i kao svjea krma i to putem ispae. U ekolokoj poljoprivredi kukuruz ne treba sainjavati vie od 15 % ukupnog krmiva, raunato prema suhoj tvari. Obino i talijansko proso se koriste za zelenu masu, sijeno i silau. Stoka rado jede slamu prosa. Krmni sirak predstavlja odlian izvor svjee krme ili mase za silau. Kosi se kada je u mljeno-votanoj zriobi zrna. Odlino podnosi sune uvjete i daje 20-35 t/ha kvalitetne zelene mase. Korjenasto i gomoljasto krmno bilje predstavlja dragocjen izvor stone hrane naroito u zimskim mjesecima. Daju visoke prinose i jednostavno se skladite bez straha da e izgubiti na kakvoi. Ponekad se koristi i zelena masa, najee lie. Stona repa je vano krmivo u zimskim mjesecima, kada razvodnjava prehranu baziranu na sijenu, silai i koncentratima. Ima visoku hranjivu vrijednost i stoka ju rado jede. Najbolje ju je uzgajati poslije krumpira ili travno-djetelinske smjese. Dobro reagira na gnojidbu tekuim organskim gnojivima. Neke sorte stone repe daju prinose i do 200 t/ha. Repa ugarnjaa, tzv. postrna stona repa, obino se uzgaja kao postrni usjev, relativno dobro podnosi suu i stvara snaan korijen za svega dva i pol mjeseca. Korijen se zajedno s nadzemnim dijelovima koristi za zelenu krmu ili kao dodatak silaama. Dobro reagiraju na gnojidbu gnojnicom. Krmna eerna repa se koristi iskljuivo u svjeem stanju, kada ima najvie lia. Naroito je dobra za ishranu konja i krmaa.

86. Stona mrkva daje bolju stonu hranu nego veina ostalih korjenastih krmiva, a zbog visokog sadraja vitamina, karotina i eera, predstavlja vaan sastojak u zimskim mjesecima. Dobro podnosi razliite klimatske uvjete. Artioka je odlian izvor stone hrane. Koriste se samo njeni gomolji koji se vade od jeseni pa sve do zime i to svakih nekoliko dana. Gomolji artioke se brzo kvare i ne mogu se dugo skladititi. Ostalo krmno bilje Tu prvenstveno spadaju neke okopavine koje inae slue za ljudsku ishranu, suncokret, uljana repica, sirak kao i one koje se iskljuivo uzgajaju za stonu hranu, krmni hmelj, sudanska trava itd. Uglavnom se koristi kao svjea zelena krma ili za pripremu silae. Krmni kelj stoka neobino rado jede. Bogat je vitaminima i mineralnim tvarima, a upotrebljava se u svjeem stanju ili u smjesi, obino sa kukuruzom za silau. Podnosi mrazevei do ispod 10C. Ispaa keljom prua stoci mogunost zimskog razgibavanja i boravka izvan staje. Krmna (uljana) repica naroito kada se sije u kombinaciji sa krmnim grakom ili grahoricama, predstavlja dobar izvor svjeeg proljetnog krmiva ili mase za silau. Krmna (uljana) rotkva, je odlino zeleno gnojivo za teka tla, a moe koristiti tee pristupane mineralne oblike, posebice teko topivi fosfor. Otporna je na niske temperature, a zbog robusnog rasta odlino gui korove. Krmni sljez je odlino krmivo, vrlo brzo i robusno raste i bogat je bjelanevinama poput mahunarki. Ako se ne kosi dostie visinu od 3-4 metra i razvija snaan, oko metra dubok korijen. Kada se koristi u svjeem stanju najbolje ga je pokositi pred poetak cvatnje, a za silau u vrijeme pune cvatnje. Suncokret brzo raste, moe se sijati i postrno, a u kombinaciji s kukuruzom i nekim drugim biljkama slui kao dobar izvor zelene, ili silane mase. Suncokret za siliranje bolje je uzgajati u smjesi sa ostalim biljkama. Kosidbu je najbolje obaviti kada se nalazi u cvatnji oko treina suncokreta. Ako se koristi postrno, bolje ga je uzgajati presaivanjem, a ne izravnom sjetvom, ime se skrauje vegetacija. VOARSTVO Za voarsku proizvodnju vrijede neka posebna pravila. Voe je uz vinovu lozu i neke ukrasne biljke jedina skupina biljaka koju nije mogue uzgajati izravno iz sjemena, ve ga je prethodno potrebno cijepiti. Cijepljenjem ovjek divlju podlogu, neukroenu snagu prirode, oplemenjuje kultiviranim dijelom-plemkom. Voka po svojim biolokim svojstvima se nalazi izmeu umskog stabla od kojeg kao da je naslijedila dugi ivotni vijek, a od kulturnog bilja njenost, ukus i krhkost.. Voke su vie nego druge biljke osjetljive na napad bolesti i tetnika, gnojidbu nesazrelim gnojem i ostale vanjske uvjete. Najvaniji uzroci neuspjeha u voarstvu: -prejako gnojenje i intenzivna zatita pesticidima -pregust razmak stabala to onemoguava kretanje zraka i svjetlosti -pogrean odabir kultivara ili podloge -neadekvatni ekoloki uvjeti, klima, tlo i dr. Za uspjenu proizvodnju voa na ekoloki nain treba obratiti pozornost na izbor mjesta za budui vonjak i na izbor sorte i podloge. Bujnije podloge koje daju visoko stablo prikladnije su za eko voarstvo.

87.

Prof.dr. Zoran Keserovi, Poljoprivredni fakultet Novi Sad Izbor podloge Izbor podloge ovisi o mnogim imbenicima, a najvie o osobinama tla. Mnogi eko voari pribjegavaju upotrebi srednje bujnih podloga, odnosno srednje visokog stabla, a postoji i uzgoj na meupodlozi., ime se stvara tampon zona izmeu nekultivirane podloge i kultivirane sorte to pridonosi harmoninijem rastu voke. Za cijepljenje na meupodlozi potrebna je jedna godina rada i ekanja vie. Rezidba u eko vonjaku Preporuuje se rezati tako da osnovne grane u odnosu na deblo rastu pod kutem od 45 C. Tim otklonom se osigurava da u unutranjost kronje dopre dovoljno svjetlosti. Prilikom rezidbe otklanjaju se sve suhe grane, zaostali prologodinji plodovi, gnijezda gusjenica itd. Sve to je najbolje skupiti i spaliti. Veina eko voara primjenjuje tzv. sustav stalnog zatravljivanja vonjaka, te ne obavlja jesensko oranje i kasniju proljetnu obradu. Redovnom konjom treba odravati zeleni prekriva, koji je obino sastavljen od smjesa trava i leguminoza. Pokoena masa ostaje na povrini te tvori vrlo dobru zastirku, a da bi voke mogle slobodno disati, oko debla treba ostaviti 30 tak cm prostora. Kada trava dostigne visinu 15-20 cm, obavlja se kosidba. Ako je dui kini period, konja se moe odgoditi jer na taj nain trave omoguuju brem isuivanju tla, budui da intenzivno gube vodu iz lista.. Stalnim zatravnjivanjem se smanjuje i unitavanje strukture tla do koje dolazi uslijed gaenja traktorima i ostalom mehanizacijom. Zeleni pokriva fiksira atmosferski duik i pridonosi boljoj plodnosti tla i izgradnji humusa. Prostor izmeu voaka unutar reda moemo kositi ili drati golim. Za obradu i kosidbu

88. unutar redova postoji specijalna mehanizacija (da se ne oteuje stablo). Travu unutar redova mogue je i spaljivati. Za mlade nasade zatravljivanje nije pogodno, budui da mlade i njene voke, u borbi za hranjiva i vodu ne mogu uvijek biti dovoljno snane kao travno-djetelinska smjesa. Zbog toga je tlo u vonjaku najbolje drati golim prve 2-3 godine, no moe se uzgajati bobiasto voe ili pak povre. Gnojidba Vokama najvie pogoduje gnojidba zrelim stajskim gnojem, odnosno kompostom.. Kod starijih voaka ako je potrebno obaviti snaniju gnojidbu duikom, da bi ih se potjeralo na rast, obavlja se gnojidba poluzrelim gnojivom, odnosno kompostom (moe se dodati i malo kotanog brana, ili drugog materijala bogatog duikom.) No, mogu se pojaviti problemi s bolestima i tetnicima, posebice lisnim uima. U malim vonjacima gnojidba se vri tako da se oko debla iskopa jarak dubine 20 cm koji treba biti tono ispod zavretka kronje jer se veina aktivnog korijenovog sistema nalazi upravo toliko daleko od debla kao i zavretak kronje. Zatita voaka od bolesti i tetnika Suvremeno trite danas ne prihvaa voe koje ima od 1-2% oteenih plodova, stoga je potrebna intenzivna zatita i viekratno prskanje. Potrebno je obaviti 10-15 prskanja godinje. Zatita poinje ve u jesen, primjenom bioloko-dinamike paste za zatitu. Prethodno je potrebno odstraniti odumrlu koru, liaje, itd. za to je najprikladnija iana etka kojom se strue po deblu i debljim granama. Treba paziti da se kora ne oguli preduboko da se ne oteti kambij. Nakon ienja obavlja se prskanje ajem od preslice i potom nanosimo pastu. etkom premaemo deblo i sve deblje grane. Upotrebljavajui prskalicu prekrivaju se sve sitne granice, pupovi itd. Pastu je potrebno razrijediti, najbolje ajem da smjesa moe protjecati kroz prskalicu. Pasta ima viestruku primjenu: onemoguuje da se insekti sakriju ispod napukle kore, te sprjeava daljni razvoj onih koji su ve skriveni; titi deblo od smrzavanja, a prirodni stimulatori rasta sadrani u kravljem i golubljem izmetu, te bioloko-dinaminom preparatu 500 potiu rast kambija i glatke kore. Pastom je dobro mazati rane nakon rezidbe, a efikasna je pri usporavanju razvoja raka debla i grana. Nanoenje paste moe se ponoviti i u proljee, a viegodinjom primjenom stvara se glatka kora bez pukotina, ime je onemogueno zavlaenje insekata ispod kore. U ekolokom voarstvu pridaje se znaaj stvaranju mjesta i stanita za korisne insekte i ostale ivotinje, ptice, jeeve koji su od pomoi u vonjaku. U svakih nekoliko redova moe se sijati smjesa divljeg bilja koje se ne kosi, ve ostavi rasti i iskustvo je pokazalo da takvi vonjaci imaju znatno manje problema sa bolestima i tetnicima. Postoje i brojni drugi naini pomou kojih se mogu napraviti skrovita za korisne insekte. Osim ovih mjera u zatiti eko vonjaka potrebno je obavljati i brojna dodatna prskanja. Pored bakra i sumpora u zatiti od bolesti upotrebljava se i kalijev pergamanat, vodeno staklo, (izazivaju pale lia ukoliko se upotrebljavaju u koncentraciji veoj od 1%.) aj od preslice, hrastove kore i sl. Glavni problem je krastavost. U kontroli tetnika takoer se upotrebljavaju neka od gore spomenutih sredstava, ali i meki kalijev sapun, prirodni piretrum, te biljni ekstrakti i ajevi.

89. Voke dobro reagiraju i na prskanje bioloko-dinaminim preparatima 500 (prska se nakon kosidbe djetelinsko-travne smjese ispod vonjaka i 501 (nakon to su ve oblikovani plodovi). Pele imaju znaenje i ulogu u svakom, pa tako i ekolokom vonjaku te je bez njih nezamislivo. VINOGRADARSTVO U eko vinogradarstvu uglavnom vrijede ista pravila kao i u eko.-voarstvu. Treba obratiti panju o izboru mjesta za vinograd, podlogama i sortama, te jaati mjere koje pridonose dugotrajnoj plodnosti tla, stimuliranju razvoja i brojnosti korisnih insekata itd. Za zatravljivanje ekolokog vinograda upotrebljavaju se smjese trava i mahunarki koje se redovno kose. Za zatitu se koriste iste mjere kao i u ekovoarstvu. U zatiti vinove loze od bolesti dobri rezultati se postiu prskanjem propolisom, koji sadri mnoge tvari koje imaju fungicidno djelovanje. U ekolokoj proizvodnji postoje smjernice za uzgoj loze kao i one kojima se odreuje kako se proizvodi eko-vino. Hrvatska ima stoljetnu tradiciju vinarstva i vinogradarstva te bi prijelaz dijela proizvoaa na eko-vinogradarstvo dalo pozitivne rezultate. Zbog klime, na naim otocima lake ja ostvariti ekoloku zatitu nego u podrujima sa kontinentalnom klimom.

Ing. Milan Hluchy, PhD, eka

90. LJEKOVITO I ZAINSKO BILJE, TE UKRASNO BILJE I DRVEE U Hrvatskoj ima mogunosti za uzgoj svih vanijih vrsta ljekovitog i zainskog bilja, zahvaljujui raznolikosti klime i tala. Na svjetskom tritu prednost ja dana proizvoaima koji mogu dokazati da ljekovitost njihova bilja nije naruena upotrebom agro-kemikalija. Uzgoj ljekovitog bilja je pogodno za manja obiteljska gospodarstva, gdje su ostali aspekti proizvodnje ogranieni iako pri postojanju odgovarajue organizacije i mehanizacije prilagoene uzgoju ljekovitog bilja moe biti izazov i za vea gospodarstva gdje je potrebno organizirati mehaniziranu berbu, a to se postie manjim preinakama na kosilicama ili kombajnima. Stoga uzgoj ljekovitog bilja na ekoloki nain moe biti vrlo intenzivno i unosno zanimanje. Uzgajati se mogu sve vanije komercijalne kategorije ljekovitog bilja: kamilica, kadulja, lavanda, kopriva, neven, matinjak, timijan, bijeli sljezAko se ne radi o veim povrinama i monokulturama ve o uzgoju vie vrsta, bolesti i tetnici kod ljekovitog i zainskog bilja ne predstavljaju nikakav problem. Veina ljekovitog bilja skromna je u zahtjevima za gnojidbom, uvijek se postiu dobri rezultati gnojidbom stajskim gnojem i kompostom. Problem u ekolokoj proizvodnji ovih kultura predstavljaju korovi, gdje su od velike pomoi strojevi i orua za mehaniko i termiko suzbijanje korova. Uzgoj ljekovitog bilja nije ogranien samo na primarnu proizvodnju sirovina za daljnju obradu, ve se na samom gospodarstvu mogu organizirati i postupci dorade. Najzanimljivija je proizvodnja ajnih mjeavina te eterinih ulja i aroma. Proizvodnja ljekovitog i aromatinog bilja moe se kombinirati i s pelarstvom, naroito ako polja ljekovitog bilja mogu osigurati dovoljno dugu ispau. Pele oprauju ljekovito bilje te na taj nain povisuju prinos, a istovremeno proizvode med, koji se takoer moe prodati kao ekoloki proizvod. Cvijee, ukrasno grmlje i drvee mogu se takoer uzgajati na ekoloki nain i ako se gospodarstvo nalazi u neposrednoj blizini industrije ili ostalih izvora oneienja, esto predstavlja jedini oblik eko-proizvodnje.

Detalj sa izlobe organskih proizvoda /Jan Vozar, Kysa, Srbija/

91. POVRARSTVO Planiranje i organizacija eko vrta Prvi izbor je odabir poloaja. Najbolje je da je vrt okrenut na jugozapadnu stranu, blagog nagiba, 2-4%, izbjegavati mjesta na kojima stagnira voda i mrazita. Za plodnost i budui uspjeh vrsta za plodnost su od najvee vanosti tip tla i njegova tekstura: sadraj gline, ilovae i pijeska, struktura, mrviavost. Prednost treba dati srednje tekim tlima umjerene kiselosti, dobre strukture i visokog sadraja humusa te je dobro ako je prethodno rasla neka kultura koja obogauje zemljite, npr. smjesa trava i mahunarki. Bilo bi dobro da je vrt dalje od prometnica i ostalih izvora oneienja. Radi lake organizacije vrt bi trebao biti pravokutnog oblika. Potrebno ga je ograditi kako bi se zatitio od negativnih vanjskih utjecaja. To se moe izvesti ivom ogradom, a najbolja je kombinacija divlje ograde koja daje plodove (dren, ipak, bazga, ljeska) i dekorativnih biljaka. Mali vrtovi mogu se ograditi malinama i drugim jagodiastim voem, ili sijanjem suncokreta, kukuruza, ili graha uz rubove vrta. Vano je paziti da bilje koje je posaeno s june strane vrta ne bude previsoko, da ne baca sjenu duboko unutar vrta, te da je pravilan razmak izmeu biljaka unutar ive ograde kako bi se izbjegla prazna mjesta ili stvaranje gustih prauma koje je teko odravati i koje stvaraju prevlanu mikroklimu. Prilikom osnivanja eko-vrta mora se znati da li e se proizvoditi za obiteljske potrebe ili e se pak u njemu proizvoditi za trite. Nakon toga treba planirati mjesto, veliinu i oblik gredica, te odrediti kulture koje e se uzgajati. Treba voditi rauna da se povrine to bolje iskoriste to se odreuje plodoredom za koji vrijede slina pravila kao i za plodored na ratarskim povrinama. Znai da treba voditi rauna o meusobnom utjecaju kultura, njihovim potrebama za hranjivima, humusom, gnojidbom, kako one djeluju na zakorovljenost, razvoj bolesti i tetnika, itd. U obiteljskim vrtovima dobro je ostaviti mjesta za jagodiasto voe, cvijee, ukrasno i ljekovito bilje, te zaine. U vrtu treba ostaviti mjesta i za kompostne hrpe, zreli, poluzreli i kompost u nastajanju i za bave s tekuim gnojem ili vodom. Ukoliko prostor i financije dozvoljavaju mogue je planirati i mjesto za klijalite, ili mali plastenik (staklenik) da se u njemu proizvode vlastite presadnice. Sve to se planira najbolje je prenijeti na papir, gnojidbu, plodored, izbor kultura i sorti i izraunati potrebno radno vrijeme. Od orua je potrebno imati raznovrsne motike, lopate, grablje, kare za rezidbu, marker za sjetvu, male sijaice itd. Prije poetka bavljenja eko-vrtom, poeljno je obaviti laboratorijsku analizu tla, koja moe biti jednostavna (kiselost, sadraj hranjiva i humusa) ili detaljnija, ukljuujui i analite ostataka pesticida, prisutnost tekih metala itd.

Obrada tla Najvie nejasnoa i razliitih pitanja u eko-vrtlarstvu je oko obrade tla: prevrtati zemlju ili ne, kopati plitko ili duboko, ili nikako, da li tlo samo zastirati liem. Svaka od tih metoda ima svojih prednosti i nedostataka. Razliiti tipovi tla zahtijevaju razliitu obradu; tea i srednje teka (ilovasta) tla slabije strukture (mrviavosti) na jesen je najbolje grubo prekopati vilama ili strojno. Pjeskovita i ilovasta tla dobre strukture na jesen je dovoljno prekriti zastirkom ili zasijati zatitnom kulturom koja e

92. sprijeiti ispiranje hranjiva. Prije svakog kopanja moe se odstraniti tanak sloj tla s korovom i ostalim biljem, ne zakopati tu zelenu masu te to tlo i bilje kompostirati i vraati natrag u obliku komposta, humusa. Dobra i intenzivna metoda priprema gredica je tzv. dvostruko prekopavanje prikladno za male obiteljske vrtove s tekim i srednje tekim tlom. pagom i koliima se odredi veliina budue gredice, najidealnija irina je 1,2 m. Iskopa se jarak podjednake irine i dubine, a zemlja stavi u kolica, a vilama se razrahli sloj ispod. Gornji sloj tla se gurne lopatom na mjesto gdje je nastala rupa, tj. U jarak pazei da se ne ide jako duboko da se ne bi poremetio humusni sloj. Potom se opet razrahli donji sloj i tako sve dok se ne doe do kraja gredice gdje e se stvoriti jarak koji se zatrpa zemljom iz kolica. Poslije kopanja motikom za gnojivo se proelja gredica i grabljama oblikuje u blagi humak. Ovakvim nainom ne dolazi do prevrtanja razliitih slojeva tla i rahle se i aktiviraju dublji slojevi .Prije prekopavanja na povrinu se moe rasuti i zreli kompost te se tako istovremeno obavlja i gnojidba. Prije svake temeljitije obrade vrta poeljno je tlo prethodno poprskati biolokodinamikim preparatom 500 da se stimulira rad korijena i mikroorganizama u tlu. Gnojidba u eko vrtu Gnojidba se moe obavljati zastiranjem tla organskim materijalom, uglavnom biljnim to se naziva maliranje. Biljke zahtijevaju razliitu gnojidbu, pa imamo podjelu: - biljke koje trae intenzivnu gnojidbu: krastavci, paprika, patlidan, salata, poriluk, celer i skoro sve kupusnjae biljke koje zahtijevaju umjerenu gnojidbu: mrkva, cikla, perin - -biljke koje zahtijevaju slabu ili nikakvu gnojidbu: bob, grah, graak Kada je tlo siromano hranjivima i biljke imaju slab porast moe se gnojiti nekim snanim duinim materijalom i to kada su biljke dostigle polovicu ivotnog ciklusa. Zelena gnojidba se esto istovremeno kombinira s gnojidbom kompostom i dodavanjem nekih materijala bogatih duikom. Tekua gnojiva od biljaka esta su ispomo pri gnojidbi, a spravljaju se tako da se biljke namau u odreenoj koliini vode kroz vie dana ili tjedana. Postoji i tehnika da se sjeme namae bioloko-dinaminim preparatima jer iskustva pokazuju da ukoliko se sjeme povra prije nicanja namae tim preparatima, biljke bolje klijaju te postaju otpornije i snanije. U kompost dodajemo sav organski materijal, sve to je nekad bilo ivo i moe se raspasti trava, lie, gnoj, granice, kuhinjske otpatke, perje, dlake itd. Prilikom kompostiranja potrebno je dodati jo neke druge tvari: stari kompost ili plodno tlo da se zarazi nova kompostna hrpa mikroorganizmima i ostalim sastojcima koji se ve nalaze u starom kompostu. Poeljno je dodati i neto vapna da se ubrza proces razgradnje i neutraliziraju nastale kiseline. Materijal bogat duikom dodaje se samo kada u ishodinom materijalu nema dovoljno duika, ako se kompost gradi veinom iz slame ili piljevine. Drveni pepeo je bogat kalijem i potpomae razgradnju i neutralizira kiselost. Mljeveni fosfati povisuju sadraj fosfora u kompostu. Glina u prahu se dodaje u svrhu spreavanja gubitka duika iz kompostne hrpe, naroito u prvim danima kompostiranja. Potrebne su i tvari za pokrivanje komposta, zemlja, treset, slama. Bio-aktivatori su prirodne tvari koje stimuliraju dozrijevanje gnoja i komposta, a najboljima su se pokazali bioloko-dinamiki preparati. Kompost je potrebno napraviti u jednom postupku jer se jedino tako uistinu zagrije i zapone svoju aktivnost. Mora postojati dovoljno materijala da ga ponemo graditi..

93. Mnogi eko vrtlari prakticiraju stalno zastiranje tla, tzv. maliranje. Uglavnom se izvodi ostacima biljaka, liem, ostacima kosidbe, tresetom. Postoje dvije vrste zastirki, hranjiva, to je poluzreli kompost koji se na povrini tla lagano raspada i pri tome oslobaa hraniva (odlina je pokoena kopriva) i zatitna koja slui za spreavanje gubitka vlage iz tla., te nicanja korova (materijal koji nije bogat hranivima, a dobro pokriva i prijanja uz tlo, slama, sijeno, papir).Obje zastirke potpomau stvaranje humusa i mrviaste strukture ispod svoje povrine, te sprjeavaju gubitak vlage iz tla, te nicanja korova. Tlo ispod prostirke treba povremeno kontrolirati, naroito nakon duih kinih razdoblja, kada je potrebno zastirku dignuti neko vrijeme, te tlo prorahliti.

Prof.dr. Marijan Sini, Slovenija Plodored Postoje mnoge mogunosti organiziranja pravilne izmjene kultura u vrtu. Najjednostavniji se temelji na trogodinjoj izmjeni kultura koje imaju razliitu potrebu za hranjivima:1. godina kulture koje trae jako puno hraniva;2. godina poboljivai i izgraivai plodnosti tla i 3. godina kulture koje imaju umjeren zahtjev za hranivima.. Poeljno je u plodored ukljuiti i biljke za zelenu gnojidbu, jednogodinje aromatino i zainsko bilje, te cvjetnice. Za ovo je pogodan plodored koji se zasniva na etverogodinjoj rotaciji tako da slino kao i biljka mora imati sve organe tj. Korijen, list, cvijet i plod., tako da se u njemu izmjenjuju biljke kod kojih je vie naglaen jedan od ovih dijelova.

94. U korjenaste kulture spadaju sve kulture koje se uzgajaju zbog korijena: cikla, mrkva, repa, rotkvica, celer. U skupinu lisnatih kultura spadaju biljke koje uzgajamo radi lia: kupus, kelj, salata, blitva, pinat. U plodovito ubrajamo sve ono kod ega je jestiv plod, odnosno sjeme. Cvjetnu skupinu sainjava jednogodinje cvijee i artioka, a izuzetak su cvjetaa i krumpir, koji takoer spadaju u ovu skupinu. Ovakav plodored se odlikuje izuzetnom raznolikou kultura, u njemu su zastupljene biljke razliitih porodica te s razliitim zahtjevima u pogledu potreba za hranivima, radom, obradom itd. Eventualne praznine popunjavaju se ukljuivanjem meukultura, rano i kasno povra. Upotrebljavaju se brzorastue biljke koje nisu jako zahtjevne ni osjetljive, pinat, endivija, bob. Ili biljke za zelenu gnojidbu. Od svih uobiajenih pravila u eko-vrtu odstupa rajica jer joj najvie godi ako se uzgaja na istom mjestu kroz vie godina, te ne podnosi rotaciju niti mijeanje s drugim biljkama. Oboava gnojidbu posve sirovim, neraspadnuti gnojem. Tajna zdruivanja biljaka; dobri i loi susjedi Razlikujemo: Biljke koje izravno pomau jedna drugoj sade se ili siju u neposrednoj blizini, korjenove izluevine stimuliraju njihov rast, a najei primjer su pozitivni odnosi mrkve s grakom, salatom, lukom, blitvom; kupusnjaa s krastavcem, grakom, celerom i blitvom; celer i luk. Biljke koje pomau slijedeoj kulturi obogaujui tlo: ovdje spadaju mahunarke i mnoge biljke koje se upotrebljavaju za zelenu gnojidbu antipatiju biljaka; neke ne podnose blizinu odreenih drugih biljaka; jagode i kupus, grah i luk pomo malog omjera izvjesne biljke bolje rastu ukoliko su okruene ili izmjeane u vrlo malom omjeru s drugim biljkama. Veina aromatinog bilja ima pozitivan uinak na mnoge kulture. Kopriva zasijana uz rubove veine biljaka djeluje stimulirajue na njihov rast. Slino djeluje i grah oko celera i krastavaca, kamilica okolo luka, te hren oko krumpira. Ove biljke moraju biti prisutme u sasvim malim omjerima naspram glavne kulture., inae se ovaj uinak gubi. Biljke koje tite susjede od napada tetnika jer ih tetnici izbjegavaju zbog neugodnog mirisa, okusa, boje ili su pak njima upravo privueni, te tako napadaju njih, a ne glavnu kulturu. Poznati su mrkva i luk koji se zajedniki brane od mrkvine i lukove muice, salate i rotkvice, salata titi od buhaa Biljke koje odbijaju ostale ivotinje; ricinus posijan oko kue odbija komarce, a razne vrste mljeika i svjee bazgove granice odbijaju glodare. Biljke koje smanjuju napad bolesti; sve vrste luka dobro djeluju protiv plijesni, pelin u ribizlu smanjuje napad re. Uljana repica, zasijana unutar nasada viegodinjih kultura, vonjak, vinograd, isparavanjem ulja iz svojih cvijetova, koje je bogato sumporom, znatno smanjuje napad nekih bolesti voaka i vinove loze. Gljive na svoju sluzavu povrinu lijepe biljne bolesti. Slinu sposobnost imaju i abe i naroito ih je dobro koristiti u staklenikoj i plastenikoj proizvodnji. Biljke koje privlae ptice; to su grmolike biljke bogate plodovima i prikladne za savijanje gnijezda. Zdruivanje biljaka ima i nekoliko nepraktinih strana: razliite biljke mogu zahtijevati razliitu gnojidbu, nepraktinost pri radu, plodored itd.

95. REGULACIJA KOROVA Postoji maleni aparat za termiko, plinsko suzbijanje korova Kod veine kultura ju upotrebljavamo prije nicanja, a kod lukoviastih moe i nakon nicanja. Upotrebljava se i tzv. Samohodajua motika, brza je i precizna pri radu. Veliki izbor orua se moe montirati na okvir. POLJSKO POVRE Neke vrste povra pogodne su I za mehanizirani uzgoj na veliko: cikla, mrkva, bijeli kupus za kiseljenje. Popularan je uzgoj cikle, jer je izuzetno velika potranja za ciklinim sokom dobivenim iz ekoloki proizvedene cikle. Potrebna je cikla dobre kvalitete, koja ne sadri puno nitrata, to je za proizvodnju visokokvalitetne cikle najbolje gnojiti prethodnu kulturu, dobar predusjev je krumpir, a za izravnu gnojidbu treba upotrebljavati samo posve sazrio gnoj. Ciklu je mogue uzgajati i kao naknadni usjev, poslije ranog krumpira. Lie i pulpa koji preostanu nakon prerade cikle u sok, moe se iskoristiti kao dodatak krmivu. Mrkva zbog svoje sonosti, mogunosti dugog skladitenja, te obilja A vitamina izuzetno traena na eko tritu. Najbolje uspijeva na srednje tekim dubokim tlima, koja sadre dovoljno vapna. Mogue ju je uzgajati I kao naknadni usjev, poslije itarica ili ranog krumpira. Izravna gnojidba znatno smanjuje njen kvalitet, bolje je gnojiti prethodnu kulturu. Izuzetak je gnojidba sazrelim konjskim gnojem. Mrkva izuzetno sporo nie stoga kontrola korova predstavlja najvei problem u njenom uzgoju. Neposredno prije nicanja plamenom je potrebno spaliti iznikle korove. Kada mrkva iznikne I dostigne visinu od nekoliko centimetara, treba upotrijebiti kultivatore na koje su namontirani titnici da se ne bi otetile mlade biljice. Pozitivno reagira na primjenu bioloko-dinamikih preparata. Prvo prskanje preparatom 501 obavlja se nakon to je ve nekoliko puta primijenjen preparat 500, kada je nadzemni dio mrkve dostigao veliinu 10-tak cm.. Prije nego oblikuje sklop unutar reda, poeljno je obaviti jo nekoliko prskanja. To e povisiti koliinu eera u mrkvi, te pozitivno utjecati na aromu. est tjedana, te jo jednom dva tjedna prije berbe, poeljno je opet primijeniti preparat 501, ali ne ujutro kao prethodnih prskanja, ve kasno poslije podne. Poljsko povre, jednako kao i mahunarke, kukuruz, krumpir i razne vrste repa, nazivamo jo i okopavinama. Uzgajaju se u irim razmacima i trae intenzivnu kultivaciju, okopavanje, uslijed ega dolazi do pojaane mineralizacije. Imaju visoke prinose po jedinici povrine, a tlo ostavljaju nezakorovljenim. Intenzivno troe humus pa zahtjevaju snaniju gnojidbu i iziskuju vie rada nego ostale kulture.

96. ZATITA U ORGANSKOJ PROIZVODNJI UVOD Uspjena poljoprivredna proizvodnja, a posebice organsko-bioloka, zahtjeva puno rada, truda i vremena, ali i znanja. Da bi se dobio konaan produkt truda, proizvod spreman za trite, treba poznavati kompletnu tehnologiju, odnosno primijeniti pravilno sve agrotehnike mjere kako bi se ostvario zadovoljavajui urod za proizvoaa, a time i ekonomski rezultat, dok za potroaa to znai-zadovoljstvo konzumirajui slastan proizvod. U ekolokoj proizvodnji vrlo vana mjera u gore spominjanoj tehnologiji jeste i zatita od bolesti i tetoinja u biljnoj proizvodnji, bilo to u voarstvu, povrtlarstvu ili ratarskoj proizvodnji. Pri tomu treba imati na umu da obraniti biljku od raznih nametnika i bolesti nije nimalo lako, morajui paziti da se ne koriste zabranjena sredstava koja su suprotna ne samo zakonskim regulativama, nego i uvjerenjima o zdravoj prehrani i prirodnom nainu ivljenja, ne samo ljudi. Jer treba voditi rauna i o svim ivim biima koja se nalaze u prirodi jer svaka ivotinja ima svoje mjesto i zadau u ivotnom lancu, a priroda se brine o odravanju te ravnotee. Organsko-bioloka proizvodnja zato i tei svojim pravilima u proizvodnji odrati tu ravnoteu i sauvati bioloku raznolikost. Uvoenjem kemijske industrije u poljoprivrednu proizvodnju kemijskih sredstva za suzbijanje insekata i bolesti, poela se naruavati ta prirodna ravnotea jer ista sredstva ubila su ne samo tetne insekte nego i korisne, a povratka vie nije bilo. Danas je nemogue vidjeti u vrtovima gdje se koriste takva sredsva korisne kukce i ivotinje, od sljepia, pueva, jeeva i drugih korisnih ivotinjica koje su odravale ravnoteu hranei se drugim, za nae povre tetnim insektima. Proces vraanja prirodne ravnotee nemogu je ali smanjivanje dosadanje tete mogue je prirodnim nainom uzgoja, odnosno potivajui pravila organskobioloke proizvodnje. U zatiti biljaka protiv tetnih insekata i bolesti bilo bi pogreno smatrati samo primjenu zatitnih sredstava sukladna Zakonima i Pravilnicima. Veliku i vrlo vanu ulogu imaju preventivne mjere, poevi odmah od planiranja plodoreda, izbora otpornih sorti i tako dalje. U ovoj brouri biti e prikazan krai saetak svih neophodnih mjera potrebitih da se kulturna biljka zatiti od tetoinja i bolesti, i koji moe posluiti kao polazna osnova za uspjenu proizvodnju na organsko-bioloki, ili ekoloki nain.

97. I PREVENTIVNE MJERE

1. SJETVA OTPORNIH SORATA (HIBRIDA) U ekolokoj proizvodnji preporua se koritenje domaih autohtonih sorti koje su najbolje prilagoene za dotino podruje uzgoja. Pri izboru sorte (hibrida) vrlo vano je od ireg izbora prilikom kupovine na za to odreenim mjestima, odabrati sortu koja je po svojim karakteristikama otporna na odreene bolesti ili tetnike. Neke sorte su otpornije na tetoinje, neke na bolesti, dok su druge opet, osjetljive na napad istih. Primjerice, biljka koja ima vie dlaica na liu, imati e manje oteenja od sitnih tetnika nego na biljkama koje na svom liu nemaju toliko razvijene dlaice; ili razvojni stadij biljke ne poklapa se sa vremenom intenzivnog napada tetnika i na taj nain biljka je prividno otporna. 2. PLODORED Plodored ili izmjena usjeva vrlo je vana mjera u ekolokoj proizvodnji. Zakonskom regulativom odreeno je da je zabranjena svaka ponovljena sjetva bilo koje jednogodinje biljke na istom mjestu i u iduoj godini. Dakle, monokultura je apsolutno zabranjena. Viestruki su razlozi za to, uslijed ponovljenog uzgoja dolazi do viestrukog razmnoavanja tetoinja, veeg napada bolesti te razvoja korova, i to ne samo iste kulture na istoj povrini nego i iste grupe kulturnih biljaka. Primjerice, sjetva okopavine po okopavini utjee na pojavu veeg napada naprijed spominjanih (soja nakon suncokreta, i td.). Jer, svaka tetoinja ima vee mogunosti napada ukoliko iz godine u godinu ima povoljne uvjete razvoja. Kukuruzna zlatica brzo se iri tamo gdje se kukuruz godinama uzgaja u monokulturi, jer se hrani peludom, svilom i liem kukuruza, dok u tlu prezimljuje. Liinke oteuju korijenje kukuruza i tako se ciklus ponavlja iz godine u godinu ukoliko je kukuruz u monokulturi.

3. SJEME I SADNI MATERIJAL Vrlo je bitno koristiti deklarirani sadni materijal, odnosno paziti na zdravstveno stanje i ispravnost sjemenskog materijala. Veina vrlo opasnih tetnika i bolesti prenose se sadnim materijalom, ukoliko on nije deklariran, odnosno zdravstveno pregledan. Izvrenim aprobacijama tijekom vegetacijske sezone svaki sjemenski materijal dobiva dozvolu za koritenje u sjetvi idue godine, a koje izdaje ovlateni dravni zavod. Na taj nain osigurana je zdravstvena sigurnost da se pojedini tetnici i bolesti nee prenijeti sjemenom i sadnim materijalom. Primjerice, zaraenim sadnim materijalom moe se unijeti bakterijska pale kruaka (Erwinia amilovora), smrdljiva snijet (Tilletia tritici) i td. Primjera ima jako mnogo.

98. 4. IZBOR PODRUJA Vrlo je vano znati karakteristike svakog podruja u kojem najbolje uspijevaju odreene kulturne biljke. U klimatski nepovoljnim podrujima usjevi i nasadi jae su ugroeni bolestima i tetoinjama. Primjerice, uzgoj suncokreta povoljniji je u istonim podrujima od zapadnih jer je tamo manja vlanosti, odnosno godinja koliina oborina, a time i podlonost napadu bolestima. U Lici krumpir je najvanija biljka za uzgoj u odnosu na Slavoniju gdje je velika mogunost napada virusima. 5. PROSTORNA IZOLACIJA Vrlo vana je i prostorna izolacija prilikom planiranja uzgoja usjeva. Blizina prologodinjeg usjeva u odnosu na trenutni moe uzrokovati, primjerice, kod uljane repice, razvoj velikog broja tetoinja. Isto tako, blizina lucerita uz vinovu lozu ili eernu repu, uzrokuje selidbu lucerkine pipe i oteenja. U nekim sluajevima blizina ume pogoduje napadu nekih tetnika, npr. jabunog cvjetara na vonjake. U sluaju uzgoja penice, ukoliko se okolo uvratine posije uljana repica, itni balac e biti na uljanoj repici, dok e na penici biti neznatan napad. 6. KOROVIDOMAINI TETNIKA Korovi su prijelazni domaini za mnoge vrste tetoinja. To znai da tetoinje napadaju odreene korovske biljke i hrane se njima, a potom prelaze na usjeve. Izjedajui korijenje (primjerice injaci), ali i ostale dijelove stabljike, prave velike tete. U nedostatku korova u usjevu, tete su vee. To ne znai da treba usjev koji se uzgaja, ostaviti totalno zakorovljen. Ostavljanjem korova unutar reda, tetoinje se manje usredotoe na glavni usjev. Jo jedan primjer, gdje korovi privlae neke leptire tetnih sovica. Ti leptiri na zakorovljenim usjevima odloe mnogo vie jaja nego na nezakorovljenim. Gusjenice koje izau iz tih jaja, ako ih je doista mnogo, mogu znatno otetiti takav usjev iako se hrane i korovima. Osobito velike tete nastat e kad se, nakon to su korovi privukli leptire, korovi unite , jer e brojnim gusjenicama za hranu preostati samo kulturne biljke. 7. MJEOVITI USJEVI I NEPRIJATELJSKE BILJKE Ve u plodoredu je naznaeno da je sjetva u monokulturi tetna. I nije bitna samo vremenska i prostorna izmjena kultura, nego je vano znati i dobrosusjedske odnose biljaka, tj. koja biljka podnosi pored sebe koju biljku, ili koja biljka dolazi nakon prethodne biljke. Svi ovi imbenici utjeu na napad tetoinja ili bolesti. Ve je dugo vremena poznato da ukoliko se izmeu redova mrkve sije luk ili enjak, na taj nain se odbija napad lukove ili enjakove muhe, odnosno mrkvine muhe, jer toksini i jedne i druge biljke sprijeavaju napad navedenih tetnih insekata. Isto tako sijanjem ljekovitog ili zainskog bilja u povru, utjee se na sprijeavanje odreenih nametnika (dragoljub, neven, hren, lavanda, kadulja idr.). Heljda, lupina i facelija nepogodne su za repine nematode, biljke iz roda Taegetes utjeu na djelovanje protiv nematoda jer korjenov sustav izluuje politienil, tvar nematocidnog djelovanja. Postoje dobri i loi susjedi koji meusobnim sijanjem utjeu na uspjenost proizvodnje.

99. II AGROTEHNIKE MJERE

1. OBRADA, SJETVA I NJEGA U svakoj poljoprivrednoj proizvodnji, a posebice ekolokoj, pravilne i pravovremene agrotehnike mjere utjeu na pojavu tetoinja i bolesti. Najvanije je izvriti radne operacije u optimalnim rokovima. Sjetva u optimalnom roku, u dobro pripremljeno tlo i na propisanu dubinu, omoguava bre nicanje i razvoj biljaka. Tako se skrauje kritino razdoblje razvoja u kojoj prijete najvee tete od tetoinja koji ive u tlu, konkurencije korova i td. Plitko zasijano sjeme laki je plijen ptica i glodavaca, a duboko zasijano sjeme tetoinja koji ive u tlu. Gusta sjetva penice, izvan preporuke sklopa za namijenjenu sortu, uzrokuje pojavu pepelnice i drugih bolesti, osobito ako je vlana i kiovita sezona. Rezidba vonjaka i vinograda djeluje na pojavu nekih tetnika. Pri rezidbi najee se odstranjuju najizraeniji dijelovi biljaka, pa se tako smanjuje brojnost tetnika. Rezidba mijenja mikroklimu u nasadu, to utjee na pojavu uzronika bolesti, ali i tetnika i njihovih prirodnih neprijatelja. U pregustim nasadima povoljniji su uvjeti za pojavu veine uzronika bolesti, ali i tetoinja. 2. GNOJIDBA Treba paziti kod gnojidbe organskim gnojivima, najee stajskim gnojem, da on bude potpuno zreo jer u nezrelom stajskom gnoju nalaze se sjemenke mnogih korova koje su probavnim traktom dospjele u balegu, te nedovoljnim vremenom sazrijevanja stajskog gnoja iste nisu unitene. Koritenjem takovog nesazrelog gnoja vri se i sjetva korova. Primjena nezrelog stajskog gnoja pogoduje razvoju i pojavi rovaca i drugih tetoinja u tlu. takoer treba paziti i na koliine dodanog duika. Prekomjerno gnojenje moe uzrokovati veu pojavu bolesti ili korova, kao i nematoda, crvenog pauka, lisnih ui i drugih tetoinja. 3. NAVODNJAVANJE Navodnjavanje tetno utie na veinu tetnika, primjerice na crvenog pauka (Tetranychus urticae) na soji, kukuruzu i hmelju, na repinu pipu (Bothinoderes punctiventris), buhaa (Chaetocnema tibialis), kukuruznu pipu i druge. Nasuprot tome, navodnjavanje moe pogodovati nekim drugim vrstama, npr. kukuruznom moljcu, kukuruznoj zlatici, ali i biljnim bolestima i korovima. Iz svega navedenog treba navodnjavanju obraditi posebnu pozornost te primijeniti pravilne agrotehnike mjere i sve ostale pripreme kako do nepovoljnih utjecaja ne bi dolo. 4. ETVA I BERBA Pravilno i kvalitetno izvoenje etve takoer utjee na pojavu brojnosti tetoinja i bolesti. Vee osipanje zrna na etvenoj povrini utjee na veu pojavu glodavaca i ptica, ali i ostalih tetnih insekata. Kasna etva, primjerice, utjee na vei napad itnih stjenica idue godine, dok ranija etva penice, dok je zrno jo vlano, utjee na napad veeg broja prilikom skladitena i uvanja jer vea temperatura i vlaga zrna povoljno utjeu na optimalan razvoj skladinih tetoina.

100.

Krukina u

Povrtna muha

101. III ZATITA POVRA

Biti e rijei o problemima bolesti te nainu borbe u povrtnim kulturama. 1. PREVENTIVNE MJERE Vrlo su bitne jer emo na taj nain smanjiti direktno tretiranje s eko preparatima. Preventivne mjere su: prekidanje razvojnoga ciklusa pojedinih tetnika s pravilnim plodoredom; izbor tolerantnih i otpornih sorata za odreeno podruje; mjere kvalitetne gnojidbe ubrzati e i ojaati razvoj biljke kako bi ju manje napadali tetnici; primjena sredstava za ojaavanje biljaka; sjetva kultura koje tite jedna drugu. 2. HIGIJENA NA IMANJU Nakon obrade tla strojeve bi trebalo prati te premazati alkoholom kako potencijale bolesti ne bi prenijeli na slijedeu kulturu. Biljne ostatke kompostirati pravilno. Sijati,saditi samo zdravo sjeme i presadnice. 3. PLODORED Osigurati najmanje 4 godinji plodored. Plodored kod pojedinih vrsta kultura. Osigurati na imanju najmanje 25 % travnjaka, lucerita ili djetelinsko travnih smjesa. Obavezno raditi zelenu gnojidbu izmeu sjetve dvaju kultura (repica i dr regulacija nematoda). 4. PODRUJE UZGOJA Saditi, sijati samo povrtnice koje uspijevaju na odreenom lokalitetu uzevi u obzir vrstu tla te klimatske prilike (nakon analize tla). Na taj nain smanjujemo potencijale bolesti. 5. SJETVA, SADNJA VRIJEME Tlo treba iti dovoljno toplo. Preuranjena ili zakanjela sjetva ili sadnja dovodo do vee opasnosti od napada tetnika i bolesti. Obratiti panju na dovoljan razmak izmeu biljaka kako bi mogao strujati zrak.

102. 5. IZBOR SORTE Odabrati sorte koje su rezistentne na bolesti i tetnike. Primjeri: Kod salata uzeti sortu otpornu na trule korijena, takoer izabrati otporne sorte na lisne i korijenove ui. Kod krumpira obratiti panju na alternariu 6. RAZMAK IZMEU BILJAKA Bitno je osigurati dovoljan razmak radi pravilnoga razvoja bilja. 7. NJEGA TLA I GNOJIDBA Pretpostavka uspjeha u proizvodnji je dobro humozno tlo, kvalitetno odravanje tla sa travnjacima te zelenom gnojidbom, primjena kompostiranoga gnoja i zrele gnojnice su garancija za jake biljke i manji napad bolesti i tetnika. Pravilan odnos hranivih elemenata u gnojivu, ( naroito kalij) U sluaju prevelike koliine duika doi e do jaega napada primjerice botritisa te lisnih uiju i pueva. 8. NAVODNJAVANJE Navodnjavanje ometa razvoj za povre opasnoga tripsa te lisnih ui. Navodnjavanje ujutro ili naveer. Navodnjavanje kienjem pospjeuje razvoj gljivica. Nakon sjetve ili sadnje dovoljno vode moramo imati na raspolaganju.

9. OBRADA TLA I OKOPAVANJE Tlo poorati prije zime kako bi prezimljujue oblike tetnika izloili hladnoi i tako unitili. Predsjetvenu pripremu tla dobro obaviti kako bi smanjili razvoj pueva. Rahliti i okopavati tlo kako bi sprijeili razvoj potencijala bolesti i tetnika. Strojeve koristiti po potrebi i ukoliko je mogue koristiti lake traktore kako ne bi tlo previe zbijali, staviti duple kotae. 10.MREE ZA ZATITU Vrlo su djelotvorne protiv insekata te smanjuju oteenja u sluaju jakih kia i leda. Vrsta i promjer mree ovisi od tipa tetnika.

103. Tablica 1: Koji promjer protiv kojih insekata Promjer rupica <1 mm 1-1,6 mm 1,5 - 2 Insekt Trips Mali insekti, mrkvina muha,lisne ui,buha Veliki insekti, kupusna muha, lukova muha, Kupusni moljac, kupusna sovica,grahova muha

11.KRATKI OPIS NEKIH BOLESTI Pjegavost lia (ALTERNARIA, SEPTORIA) Ako se pojavi rano kod mrkve jaa su oteenja lia te je oteano njezino vaenje. Skladitenje mrkve takoer je oteano. Borba: Najmanje 4-6 godina mrkva ne smije doi na isto tlo. Koristiti zdrav kompost Izabrati na alternariju otporne sorte. Direktne mjere: pri suhom periodu bakar nije nuan, ali u sluaju vlanoga perioda upotrijebiti bakar. U ranom napadu ove bolesti primjeniti bakar u koliini od 800 grama/1 ha.U sluaju 20 mm oborina tretman s bakrom ponoviti. Plamenjaa (salata, luk) Pojavit e se kada je vlaga 98 - 100%, vlani listovi, temperatura 10 - 12 stupnjeva. Borba: Plodored najmanje 4 godine. Upotreba rezistentnih i tolerantnih sorata. Prozraka u polju, dovoljni razmaci biljka od biljke. saditi samo zdrave presadnice. Optimalno navodnjavanje u rano jutro. Primjena sredstava za jaanje biljaka ( kameno brano, biodinamiki preparati.). zaorati biljne ostatke. Mjere kod salate Sijati, saditi rezistentne sorte. Po 1 metru kvadratnom 8 - 10 biljaka. Berbu obaviti na vrijeme.

104. Mjere kod luka Primijeniti manju koliinu duika, te osigurati dosta kalija. Sijati sorte koje su otporne na plamenjau. Proljetni luk ne saditi pokraj zimskoga luka. Birati poloaje tla gdje struji vjetar te se tlo brzo sui. Najbolje je luk sijati na meuredni razmak 50 cm i praviti trorede.

Kod luka nema konkretnih zatitnih sredstava.

Lisne ui Slijede: Zelena lisna u na salati, kupusna pepeljasta u, zelena u na krumpiru, breskvina u (vie sojeva, napada vie kultura), crna grahova u (napada vie kultura). Lisne ui prenose viruse i prljaju biljku, siu sokove i oteuju biljku. Razvoj lisnih ui pospjeuje toplo, vlano vrijeme, jak intenzitet fotosinteze, prejaka gnojidba s duikom. Napad lisnih ui smanjuju visoke temperature, suho vrijeme, korisni insekti koji jedu ui kao uholae. Borba: Saditi presadnice koje nemaju l. uiju Pravilno navodnjavanje i redovito okopavanje kultura. Postaviti u polje korisne organizme kao uholae ili bubamare koje e unitavati lisne ui. Koristiti rezistentne sorte na koje lisne ui manje napadaju. Direktne mjere borbe. Pratiti njihov razvoj i koliinu pa tek onda primijeniti zatitu. Sredstva za zatitu su: Kalijev sapun, Pyrethrum, Rotenon, kvasija. U pravilu s ovim insekticidima emo lisne ui suzbiti, ali ne uvijek. Ukoliko sredstvo upotrijebimo ranije time e i njegov uinak biti vei. Sredstvo treba biti naneeno na obije strane lista. Korisne insekte primjenjivati u plastenicima. Kupusni moljac, kupusna sovica Kupusna sovica: prezimljuje u tlu. Najvee tete pravi u kolovozu i rujnu i to 2 generacija. Toplo i suho vrijeme pospjeuje napad ovoga tetnika. Hladno, vjetrovito i vlano vrijeme ometa razvoj ovoga tetnika Prvo jedu lie, kasnije gornji dio korijena te donji dio korijena.

105. Kupusni moljac: prvo jede srcolike listove a kasnije i osnovne listove. Suho i toplo vrijeme pospjeuje razvoj ovoga tetnika. Borba: Plodored najmanje 4 godine. Kvalitetna obrada tla, oranje prije zime. Mree promjera od 1,5-2 mm. Direktne mjere borbe protiv ovoga tetnika: Insekticidi u eko proizvodnji koji su na raspolaganju djelotvorni su samo na mlade larve pa zbog toga moramo vriti stalnu kontrolu. Vano je unititi prvu generaciju. Primijeniti preparate na bazi Bacilus Thuringienzis, ovisno o larvi, sovici. Pyrethrum i rotenon preparati mogu se primijeniti, ali mogu biti nedovoljni za tetnika. Bakterijski preparati protiv larvi uinkoviti su dok one jedu sa gornje strane (prskati naveer): 1% dodatak eera pospjeiti e da larve vie jedu i tada e uinkovitost sredstva biti vea. Za tretiranje upotrijebiti veu koliinu vode kako bi pokrivenost biljke sa sredstvom bila bolja. Moemo ih unitavati i s prirodnim nematodama kao Steinernema Carpopasae., ali samo na malim parcelama i plastenicima jer je ova mjera skupa. Buha tete pravi odrasli insekat Larve tete prave samo na salati i radiu. Odrasli imago prezimljuje na kruciferama te u proljee izlazi van. Oteuje lie mladih biljaka, Najvee tete pravi u svibnju. Suho vrijeme pospjeuje napad buhaa.

Borba: Brzi rast biljke smanjiti e napad ovoga tetnika. Direktne mjere borbe protiv ovoga tetnika: Pyrethrum preparat zajedno sa kalijevim sapunom ili rotenon.

106. Mrkvina muha Osim mrkve napada i celer Razvoj muhe: Prezimljuje u tlu Prva generacija lee jaja u svibnju,lipnju. Druga opasna generacija lee jaja u kolovozu i rujnu. Od leenja jaja pa do vremena kada radi tete proe 4 tjedna. Trea generacija je mogua u listopadu. Odrasli i larve najvee tete prave po toplom i suhom vremenu. Larve mogu tete raditi i u skladitu. Borba: Izabrati poloaje gdje je strujanje vjetra dobro. Plodored najmanje 4 godine. Sjetvu mrkve obaviti u 3 ili poetkom 4 mjeseca ili kasniju sadnju sredina 6 poetak 7 mjeseca. Sadnjom u ovim terminima izbjei emo napad 2 generacije na mrkvu, mogu je samo jedan napad. Prekrivanje sa zatitnim mreama promjera 1 mm. Direktne mjere borbe nema.

Kupusna muha Ima 3-5 generacija godinje Najai napad je u 6 i 7 mjesecu. Borba: Izabrati prozrane i suhe parcele. Prekrivanje mladih biljaka sa mreama promjera 1,4 mm. Izbjegavati sadnju krajem 6 poetkom 7 mjeseca Na podrujima gdje je jaki napad kupusne muhe izbjegavati sadnju crvenoga kupusa, cvjetae i brokule. Traiti sorte koje su otporne na mrkvinu muhu. Direktna borba: Mlade larve koje jedu lie suzbijati u drugoj polovici svibnja sa sredstvom pyrethrum.

107. Trips Vani varijeteti tripsa su: Lukov trips; Grakov trips; Poljski trips Kolonije tripsa se stvaraju u sredinjem djelu biljke na donjoj strani lista: Toplo i suho vrijeme pospjeuje razvoj tripsa. Prezimljuje na biljnim ostacima korijenu luka.Odrasli trips prezimljuje u zemlji ( grakov trips) Odreene parazitske bolesti i priroda reguliraju trips. Borba: to iri plodored, Duboko oranje prije zime. Polja koja su prozrana. Od prethodnih polja na kojima je trips bio prisutan napraviti to vee rastojanje. Umjereno navodnjavati kultura. Mjeanjem kultura kao to su celer i luk smanjiti emo napad tripsa. Svjetle i plave folije takoer smanjuju napad tripsa. Ranijom sjetvom, sadnjom smanjiti emo napad tripsa. Primjena prirodnih neprijatelja kao to su zlatooke, grabeljive grinje. Direktne mjere borbe protiv tripsa: Za slabiji napad tripsa biti e dovoljna kia. Tripsa moemi isprati sa jaim pritiskom prskalicama sa vodom. Pri jaem napadu primijeniti insekticid pyrethrum ili rotenon. Direktne mjere borbe: Moramo ih imati u vidu. Prije poetka proizvodne godine moramo osigurati dozvoljene ekoloke preparate ukoliko elimo osigurati proizvodnju.

DOTT. Michele Marrano, Italija

108. 12. Upotreba dozvoljenih prirodnih zatitnih sredstava Oni djeluju kao kontaktne , sistemine te komponente za jedenje. Njihovo djelovanje moe biti jako srednje ili slabije to e ovisiti od razvojnog stadija insekata, gljivinih oboljenja, te od vremenskih prilika na terenu. Uinkovitost ekolokih preparata je neto slabija negoli kod konvencionalnih preparata, ali ukoliko ih upotrebljavamo pravoremeno tada je uinkovitost odlina. Biljni insekticidi na bazi PIRETHRUMA ili ROTENONA su vrlo djelotvorni. Insekticidi sa visokim djelovanjem su vrlo specifini, djeluju na pojedine insekte i u odreenim uvjetima to su bakteijski preparate ( bt preparati ). Bakterijski preparati su u ekolokoj zatiti prisutni etrdesetak godina, dobro su ispitani i dokazano uinkoviti na veliki broj tetnika. 13. PRIMJENA BAKTERIJSKIH PREPARATA Bakterijski preparati nisu tetni za biljke, dobro unitevaju larve insekata koje jedu lie. Uinkovitost tih preparata ovisi od starosti larvi insekata. Najvei uinak sredstva je na mladu larvu. Larve jedu najvie kada je temperatura 15 do 20 stupnjeva, pri ovom temperaturi je i najvea uinkovitost bt preparata. Bakterijski preparat upotrebljavamo pri vlano toplom vremenu ( temperature 1512 stupnja) Djelovanje preparata je pri dobrom vremenu oko 10 dana. Pri jako toplo-vlanom vremenu oko 5-6 dana. Nakon ovih 10 dana u sluaju pojave larvi insekata zatitu trebamo ponovit. Bt sredstva u bocama momo uvati 2-3 godine. Preporuka za primjenu: Za larve insekata kupusnoga moljca i kupusnih sovica: po 1 ha trebamo upotrijebiti 900 grama bt-preparata sa 600 litara vode. Uz ovo radi boljega apetita insekata i prijanjanja za biljku trebamo u prskalicu dodati 1 kg rastopljenoga eera. Najbolje je bt preparate primijeniti u 1 i 2 stadiju larvi. Bt preparate je najbolje upotrijebiti po oblanom vremenu, kada temperature nisu visoke.najbolje ljeti kasno naveer ili rano ujutro Razmak izmeu 2 prskanja treba biti oko 7 dana.

Primjena Pyrethrum i Rotenona Rade se iz biljaka, kao chrysantemum cinerarifolium i derris eliptica. Upotreba: Oba sredstva su kontaktni otrovi, prodiru u tijelo insekta i djeluju kao nervni otrovi. Pyrethrum i rotenon su otrovni za sve insekte, pa i korisne. Djelatna tvar iz ovih preparata prodire u biljku.

109. Kada ih upotrijebiti: U to je mogue ranijem stadiju insekata. Pyrethrum i rotenon moemo kombinirati zajedno sa kalijevim sapunima. Na taj nain pojaavamo njihovo djelivanje. Upotrebljavati ih po oblanom i ne jako toplom vremenu. Period izmeu 2 tretiranja iznosi 7 dana. Primjena kalijevog sapuna Upotreba: Uinkovit je kod lisnih uiju Zbog opasnosti od oteenja listova primjenjivati ga po oblanom vremenu u jutro ili naveer Upotrijebiti ga 2-3 puta u razmacima od 5 dana Bakar Djelotvoran protiv mnogih bolesti ( gljivice, bakterije ). Upotrebljavamo ga direktno po biljkama. Bakar je teki metal koji prodire u tlo i oteuje organizme u tlu. Bakar pri vrue/vlanom vremenu malo usporava rast biljaka. Upotrebljavati ga samo u sluaju potrebe ( ne pretjerivati) Godinje po 1 ha moemo upotrijebiti 2 - 3 kg istoga bakra ( pitati savj slubu koji preparat) Doputene formulacije bakra u eko poljoprivredi su: Bakreni hidroksid, oksiklorid, oksisulfat. Bakar je vrlo djelotvoran kod Phytoftore infestans (trule krumpira) te flekavosti listova kod celera. Jedna primjena kod mladih biljaka protiv septorije je dovoljna. Kod primjene u polju obratiti panju na koncetraciju koju primjenjujemo. Za septoriju i fitoftoru na krumpiru trebamo potrijebiti 700-800 grama istoga bakra po 1 hektaru. Prilikom izbora sorte krumpira trebamo traiti sorte koje su otpornije na fitoftoru. Bakar je djelomino uinkovit na flekavost listova kod mrkve i drugih kultura Kod pepelnice krastavaca je srednje uinkovit. Pri jakom napadu bakterioza kada je vlano ljeto, trebamo upotrijebiti bakar kako bi napad sprijeili. Tablica 2: Djelovanje pojedinih varijeteta bacilus thurigienzis bakterijskih preparata na tipove insekata Varijetet bakterije Ime sredstva Djeluje na insekte Bacilus thurigienzis (proizvoa) Kupusni moljac, kupusna Var, aizawai Turex ( Nov artis) sovica Var. israelienzis Solbac ( andermat ) Klijanci Baturad( herbos Sisak) Kupusna sovica Delfin( Novartis, Var. kurstaki Kupusni moljac Andermat) Lukova muha Dipel ( Sigfrid ) Krumpirova zlatica (krumpir, Var. tenebrions Novodor patlidan)

110. Tablica 3: Dozvoljeni preparati za zatitu bilja Grupa Insekticidi od biljnih ekstrakata Aktivna tvar Rotenon Kvasija Pyrethrin Bacillus thurigienzis Mikroorganizmi Beauveria bassiana Coniothirium minitans Steinernema carpocapsae Phazmarhaditis hermaphrodita Sumpor, Kalijev sapun Bakar Mineralni fungicidi Sumpor Biljni fungicidi Mehanika zatita Lecitin Mineralna ulja Mree Posude za pueve Za upotrebu protiv Pauci, lisne ui, trips, krumpirova zlatica; Lisne ui,trips; Lisne ui Kupusni moljac,sovica,krumpirova zlat. Kukuruzova zlatica (diabrotica) Sklerocinija na salati endiviji Sovice, rovci Puevi, Pauci Pauci, lisne ui, Trule, cerkospora, alternaria, septoria, bakterioze, pepelnica plamenjaa Plamenjaa Plamenjaa Kupusna muha, mrkvina muha,lisne ui, buhai, kupusna muha

Prirodne nematode

Inskticidi i akaricidi

14. ZATITA POJEDINIH RATARSKIH KULTURA Kada su ratarske kultre u pitanju prvenstveno trebamo primijeniti sve preventivne mjere koje su: Zdravo tlokvalitetna obrada Smanjiti zbijanje tla (upotreba udvojenih kotaa na traktoru) Zaorati stajski gnoj Ne ostavljati tlo bez pokrova (radi ispiranja tla) Harmonina opskrba hranivima (dobar omjer duika fosfora i kalija te mikroelemenata). Umjerena gnojidba duikom Sjetva tolerantnih i rezistentnih sorata Plodored (4-6 godinji) Pravovremena obrada tla Sjetva (odabrati pravi rok sjetve) Mjeavina kultura Podsijavanje (primjerice bijela djetelina u kukuruz) Obratiti panju na susjedne parcele Privlaenje korisnih insekata (ivim ogradama, cvjetnim trakama)

111. Kod strnih itarica (najee zobi a i drugih), ukoliko se pojavi primjerice itni balac, uspijeno ga moemo suzbiti sa vapnom . Kod uljane repice kao insekticid moemo upotrijebiti Bakterijski preparat (bacilus thurigiensis) Kod bundeva u sluaju pepelnice primijeniti emo sumporni preparat, dok u sluaju napada plamenjae bakreni preparat, pa tek onda prii konkretnim mjerama. Kod kukuruza u sluaju pojave kukuruzne zlatice moemo upotrijebiti parazitoid trihogramma. Kod krumpira protiv trulei krumpira upotrijebiti emo fungicid bakar, dok protiv krumpirove zlatice Bacilus thuringienzis var. Tenebrions, sredstvo Novodor.

112. IV NEKE VONE VRSTE U zatiti voa biti e opisane neke bolesti, tetnici vonih vrsta te konkretan program zatite voa tijekom cijele godine kako ne bi u proizvodnoj godini doivjeli lo rezultat. Preporueni program zatite obavezno primijeniti. 1. ZATITA JABUKE Jabuka je izrazito osjetljiva vona vrsta na bolesti i tetnike pa na zatitu trebamo obratiti vrlo veliku panju. U ekolokoj proizvodnji moramo primijeniti sve mjere zatite kako bi sauvali plod. Tehnike mjere borbe su: Izbor mjesta sadnje ( tlo ). Izbor sorte, odlike. Trebamo izabirati sorte koje su otpornije na bolesti i tetnike. Moramo obratiti panju da gnoj koji upotrebljavamo bude zdrav. Stajski gnoj ukoliko koristimo treba ga prethodno kompostirati, jer na taj nain u njemu unitimo potencijale bolesti i tetnika.Ne koristiti svjei stajski gnoj. Odravanje nasada kao rezidba i ostale mjere obrade tla. Rezidba u eko proizvodnji mora biti neto rahlija negoli u konvencionalnoj kako bi omoguili bolje strujanje zraka i na taj nain smajili napad bolesti. Visina stabla takoer treba biti neto via negoli kod nasada u konvenc. proizvodnji.( primjerice M9 stablo treba biti od 80 do 90 cm. Nasad mora biti uvijek uredan i ist). Bioloke mjere borbe su: Primjena korisnih organizama kao uholae i buba mare protiv lisnih uiju i dr. Razni mikroorganizmi. Biotehnike mjere kao to je primjena razliitih feromona u nasadu naroito protiv insekata. Fizikalne mjere borbe su: Mehaniko odstranjivanje bolesnih djelova biljke kao rezanje granica koje su zaraene pepelnicom ili nekom drugom bolesti, kidanje trulih i zaraenih plodova i dr.Koliko nam je god mogue trebamo primjenjivati mehanike mjere. Vonjak moramo stalno obilaziti kako bi primjetili sve promjene u njemi te mogli odmah djelovati ukoliko je to potrebno. Kemijske mjere borbe su: primjena kemijskih dozvoljenih zatitnih sredstava u zatiti voa te primjena biolokih zatitnih sredstava u zatiti jabuke. ZATITA VOA

113. Najbitnije bolesti i tetnici Prepoznavanje , tete koje ine, nain borbe Krastavost (FUZIKLADIJ) Fuzikladij se prepoznaje po smee-crnim mrljama po listu i plodovima. Na plodu mrlje izgledaju kao kraste koje se pri jaem napadu bolesti, raspuknu. Ukoliko nam se krastavost pojavi rano u proljee teko emo ju kasnije korigirati. Ovu bolest pospjeuju: jak napad fuzikladije u prethodnoj godini Ukoliko je dugotrajna vlaga i toplo vrijeme (napad kree od 5 stupnjeva) tada e napad biti jai. Zatita protiv fuzikladija mora biti prije infekcionoga perioda. Fuzikladij smanjuje mogunost uvanja plodova, a tolerira se da ga na plodu kod prve klase smije biti najvie 1 cm kvadratni. Za uvanje fuzikladij ne smije biti raspuknut. Preventivne mjere: izbjegavati sadnju sorti osjetljivih na krastavost kao primjerice Zlatni delies, Gloster i dr. Omoguiti u vonjaku strujanje zraka neto rahlijom rezidbom. Reducirati spore zimi tako da lie ogulimo sa grana i zaostale zaraene plodove pokupimo. Borba protiv ove bolesti. Opasnost od fuzikladija postoji prije kretanja vegetacije pa sve do svibnja. Pri jako vlanom vremenu zatitu protiv krastavosti obavljati svakih 7 dana. Nakon jakih oborina zatitu moramo ponoviti. Pri suhom vremenu zatite mogu biti rijee. Za zatitu protiv ove bolesti koristimo isti sumpor i bakar. Za zimsko tretiranje od poetka vegetacije pa sve do poetka otvaranja pupova koristimo kombinaciju sumpora u prahu 10 do 12 kg, bakra u koncetraciji od 0,2 do 1 %. Kada se pup otvori (pojava ruiastog pupa) za zatitu pri toplom i suhom vremenu koristimo sumpor u koliini od 5 do 8 kg, a bakar u koncetraciji 0,1%. Ako je vrijeme vlano i hladno sumpor koristimo u istoj koliini a bakar moe biti vee koncetracije do 0,5%. U periodu od crvenoga pupa pa sve do opadanja latica i zametanja plodova za zatitu protiv fuzikladija moemo jedino koristiti sumpor u koliini 5 do 8 kg. U ovom periodu NIKAKO ne smijemo koristiti bakar. U periodu oblikovanja plodova za zatitu moemo koristiti sumpor 4 - 8 kg/ha i bakar samo ako je vrijeme hladnije 0,1% koncetracija. Kada su plodovi veliine oraha za zatitu vie ne smijemo koristiti bakar ve samo sumpor u koliini od 2 do 6 kg. Od bakrenih preparata moemo koristiti Champion tekui, kocide-DF, Bordoka juha, i dr.

114. Pepelnica (PODOSPHAERA LEUTOTRICHA) Pepelnica napada list, plod, mladicei cvjetove. Prepoznajemo ju po tome to su povrinski djelovi pokriveni pepeljastom prevlakom. Cvjetovi napadnuti pepelnicom ne oplode se. Na pepelnicu su osjetljive sorte kod kojih je mutant bio Jonatan (primjerice Idared). U toplijim i suhim godinama jai je napad pepelnice. Pepelnica prezimljuje na oteenim pupovima i granicama. U proljee se poinje iriti a najvei napad moemo oekivati pred kraj travnja. Jaki napad, primjerice, fuzikladija pospjeuje i napad pepelnice. Preventivne mjere: Izbjegavati sorte osjetljive na ovu bolest i druge mjere navedene ve kod fuzikladija. Poto ju je u vonjaku lako prepoznati bitno je da granice koje su zaraene pepelnicom odmah odstranimo, pokupimo u vree i zapalimo. Ovu mjeru moramo provoditi tijekom cijele vegetacije. Zatita od pepelnice se vri tijekom cijeloga vegetacijskoga perioda. Poinjemo sa zimskom zatitom pa sve dok plodovi ne sazriju. U ekolokoj polj. pepelnicu moemo uspjeno suzbijati sa sredstvima na bazi bakra i sumpora. Bakar moemo koristiti samo u odreenom periodu (kao kod fuzikladija) dok sumpor moemo koristiti tijekom cijeloga vegetacionoga perioda u koncetracijama prema uputstvu na sredstvu. Od sumpornih sredstava najbolje je koristiti isti sumpor u prahu ili Thiovit. Usijavanjem uljane repice u vonjak smanjiti emo napad od pepelnice (i do 50%).

Trule plodova (MONILIJA) Kod monilije cvjetovi, granice i plodovi dobiju smeu boju osue se i uginu. Monilija nije opasna bolest. Prezimljuje u zaraenim plodovima Na moniliju su osjetljive sorte: Coh Orange, Elstar, James Grieve . Osnovna mjera zatite je da oteene plodove i granice moramo stalno rezanjem odstranjivati, jer drugih preparata u eko poljoprivredi nemamo.

115. Staklavost Manifestira se formiranjem unutar ploda smee ograniene nakupine stanica, gorkastoga okusa. ee se javljaju na veim plodovima. Na staklavost su osijetljive sorte: Cox Orange, Gloster, Boskop, Jonagold, James Grieve. Ako imamo manjak kalija i kalcija tada se staklavost ee javlja. Ukoliko je vlaan kolovoz i velike razlike u temperaturama tada moemo oekivati veu staklavost plodova. Na mladim stablima staklavost je vea negoli na velikim. Preventivne mjere: Osigurati dovoljnu koliinu kalcija u gornjem sloju tla. U tlu ne smije biti previe kalija. S mladih nasada jako krupne plodove ne bi trebalo skladititi. Osigurati provjetravanje u skladitu. Staklavost moemo umanjiti ako napravimo dva do tri prskanja voa s kamenim branom (Eko-Rast).

Flekavost plodova Ima mutne tamne fleke tokastoga oblika koje se teko ostranjuju sa ploda. Ovu bolest pospjeuje hladno vrijeme u svibnju i lipnju te u kolovozu i rujnu. Ne skladititi plodove oteene od ove bolesti. Pranje plodova prije skladitenja. Preventiva: Dobra prozranost i osvjetljenost u nasadu. Tretiranja protiv ove bolesti obavljamo sa sumporom.

Lisne ui Imamo ih mnogo vrsta pa ih moemo oekivati u svakoj godini u manjem ili veem opsegu . Zatita protiv lisnih uiju je nuna. Brzo se razmnoavaju i u jednoj godini daju vie generacija. One su opasne jer siu sokove iz listova te prenose druge bolesti. Protiv lisnih uiju moemo koristiti veliki broj prirodnih neprijatelja kao to su: mravi, mreokrilke, buba mare i uholae

116. Lisne ui moemo suzbijati sa sredstvima dozvoljenim u eko poljoprivredi kao to su: kalijev sapun, ulja, Neem-Azal-T/S ,ulje uljane repice, prirodni pirethrum na bazi buhaa, Pirethrum-FS, Rotenon, alkohol. Jabuna pepeljasta u Sivo smee do roza boje , u kasnijem stadiju pokrivena bijelim prahom. Naseli se na donjoj strani listova pri emu se listovi ufru, deformiraju se granice i sprijeava normalan rast i razvoj plodova (plodovi ostanu vrlo sitni i smeuraju se). Ovo je najopasnija lisna u u vonjaku. Prezimljava na stablu u obliku jaja. U proljee se aktivira ve prije cvatnje. Kada su listovi jako ufrkani jaki je napad uiju. Tada ih je teko suzbiti s bio preparatima Zatitu je potrebno obaviti prije jakoga napada. Preventiva: Uzgajati otporne sorte jabuka kao primjerice Florinu i Liberti. Uholae i bubamare koristiti za suzbijanje. Zatitu poeti obavljati prije cvatnje ukoliko ih ima sa Neem Azal-T/S. Za vrijeme cvatnje ne obavljati zatitu. Poslije cvatnje, ako se ufru listovi, zatitu moemo obaviti sa kalijevim sapunom, Pirethrum FS i dr. Ukoliko su temperature iznad 15 stupnjeva najbolje je ii sa Pirethrumom i to u veernjim satima. Ukoliko primjenjujemo sapun (kalijev sapun ili dr.) ili uljne preparate kao repiino ulje najbolje ih je mjeati s kinicom. Tada smijemo prskati u svakom vremenu jedino NE kada je voka u cvatnji. Jednom rijeju sredstva koja moemo koristiti su: Neem, Pirethrum, sapunica 23% i alkohol 4%.

Zelena u Ima zeleno tijelo noge tamne. Napada poetkom svibnja i to prvenstveno mlade granice (naseli se na njima) Oteenja nanosi samo u sluaju jakoga napada. Oteenja na plodu nanosi tako da se na njezine izluevine nasele gljive te na plodovima nastanu tamne fleke koje se mogu oprati. ee se pojavljuje na stablima bujnoga rasta koja su jako pognojena te koja jako tjeraju mladice. Bubamara i uholae ju dobro reguliraju. Najbolje ju unitimo sa Neem Azal-T/S uljem i sa Pirethrum FS ili sa kalijevim sapunom.

117. Krvava u Sama rije kae da je ona boje krvi. Kree u svibnju na starim djelovima drveta. Pojavljuje se u velikim grupama. Jaki napad iz godine u godinu smanjuje vijek stablu. Oteuje drvo i pospjeuje rast velikoga broja granica to nije poeljno. Suzbijamo ju s prirodnim neprijateljima gore spomenutim. Sredstva za suzbijanje su ista kao i kod zelene ui.

Osim gore navedenih imamo i druge sojeve lisnih uiju ali one ne prave znaajne tete na jabuci pa ih neu navoditi. Jabuni savija Odrasla gusjenica je svjetlo crvenkaste boje s tamnom glavom. Naraste do dva cm. Od lipnja do kolovoza vidljive su na plodu spiralne rupe pri emu je rupa probuena do kotice gdje gusjenica odsjedne. Savija je jedan od najeih tetnika na jabukama. Leti i odlae jaja od svibnja do kolovoza prva generacija, a do rujna druga generacija pa sve do tada na savijaa moramo paziiti. Dobro je postaviti feromone za lokalnu borbu, oni nam ujedno slue za kontrolu. Ako savijaa nema ne moramo raditi zatitu. Zatita: Savijaa moramo poeti pratiti od svibnja sa odgovarajuim feromonima tako da ih postavimo na jedno do dva mjesta na jednom hektaru. Oteenja moemo oekivati ako po jednom feromonu u toku tjedna naemo 5 do 15 leptira. Ukoliko smo nali 5 do 15 leptira tada moramo poeti sa zatitama. Za zatitu trebamo upotrijebiti Granuloze virus preparat a jedno od dobro provjerenih sredstava je Madex, kojeg moemo nabaviti u Austriji ili Njemakoj a uskoro i kod nas. Ukoliko ne moemo nabaviti sredstvo Madex tada moemo upotrijebiti sredstvo Capex. Napomena: Madeks primjenjujemo u koliini od oko 100 ml/ha plus 5 kg otopljenoga eera za bolje prijanjanje. Ako se savija pojavljuje Madex trebamo upotrebljavati svakih 14 dana. Od sredstava moemo jo primijeniti i Carpovirusine u koliini 1,5 l/ha. Savija (OPEROPHTERA BRUMATA) Pojavljuje se pri otvaranju pupa (crveni pup). Pravi velike tete na pupovima listiima i cvjetu. Jako je rasprostranjen. Slabije cvjetove jako oteuje. Od kraja listopada do prosinca enka leptir odlae jaja na vrhu stabla. Kontrola prije otvaranja cvijeta pa sve dok traje cvatnja. Ako naemo 10 do 14 gusjenica na 100 cvjetova tada moramo obaviti zatitu. Dok su gusjenice mlade za zatitu moemo upotrijebiti sredstvo na bazi bakterije Bacilus thurigienzis-var. Kurstaki, a od sredstava kod nas moemo nabaviti preparat od Herbosa koji se

118. zove Baturad, te sredstva koja moemo nabaviti u inozemstvu kao to su: Delfin, Dipel, Thuricide, Bactospeine i dr. Prilikom primjene ovih sredstava temperatura mora biti iznad 12 stupnjeva te NE SMIJE biti vrue i sunano vrijeme. Jabuna osica Redovito ju nalazimo u nasadima. Veliine je 6 do 7 mm. Leti izmeu jabunih cvjetova krajem travnja i poetkom svibnja. Jaja odlae u aki cvjeta. Nakon 7 do 18 dana izlegu se liinke koje izbue duge i uske prolaze ispod koice plodova. Ovi prolazi kasnije oplutave to se moe vidjeti kada je plod zreo. Kasnije se gusjenice ubue u male plodove koji otpadnu. Jedna gusjenica moe unititi 2 do 4 ploda. Kada plodovi otpadnu tada se gusjenice uvuku u zemlju gdje prezime a u proljee poinju djelovati. Opasnost od napada osice je velika ukoliko nam je nasad blizu ume. Zatita: Suzbijanje vrimo ukoliko se prekorai prag tetnosti a on se odreuje tako da u nasad postavimo bijele ljepljive ploe koje su veliine 35x25 cm. Ukoliko se na plou ulovi vie od 25-40 osica tada je prag prekoraen i moramo osicu suzbijati. Termin suzbijanja osice je obino kada opadne 85% latica sa cvjeta. U zatiti se pokazao dobar preparat kvassan. Koristi ga se 3 do 4 kg/ha, a obino ga u jednoj vegetaciji moramo primijeniti jedan do dva puta. Od sredstava moemo upotrijebiti i Neem ulje te Azodiraktin. Cvjetoder (TROPINOTA HILTA) Larva cvjetojeda je bijela do uta, bez nogu, crne glave. Nakon cvatnje prepoznatljivi su smei cvjetovi koji su opali. Pri jakom napadu otete veliki broj cvjetova te drastino smanje urod. Prezimljava kao odrasla ivotinja i poinje djelovati ve od faze pupa. Jaja odlae na pupovima pri temperaturama veim od 12 stupnjeva. Kontrola prije cvatnje trenjom grane. Ukoliko pri trenji 100 grana naemo 40 insekata tada moramo obavljati zatitu. Zatitu moemo obaviti sa Pirethrumom FS, s Piretrumom na bazi prirodnoga Buhaa, s Novodor FC (Bacilus Thurigienzis) Crveni voni pauk est tetnik na jabuci i ostalom vou gdje uzrokuje velike tete. Jako oteuje listove na ijoj se gornjoj strani vide bijelkaste pjegice te lie poprimi utu do ljubiasto smeu boju, uvije se posmei i otpadne. Smanji se fotosinteza te i urod jabuka. Pauci su vrlo mali pa ih moramo vrlo pozorno traiti (poveala). Odrasli pauk je crvenkaste boje i jajolikoga oblika. I liinke i odrasli tete ine isisavanjem soka iz lia.

119. Razvoj pauka od jaja do odrasloga traje 15 do 40 dana. On ima 6 -7 generacija. Jajaca koja su odloena u jesen na jednogodinjim i dvogodinjim granicama uz pupove manifestiraju se kao crvene nakupine. U ovisnosti od broja jaja po dunom metru odreujemo zatitu. Prag tetnosti je 1000 jaja na duni metar pregledanih granica. Liinke kreu poetkom travnja sele se na listie u fazi balona i cvatnji. U zatitu trebamo ui kada se izlee 30 do 50% jaja. Populacija pauka kulminaciju dosegne u svibnju te u srpnju i kolovozu. U ljeto na donjoj strani lista moemo opaziti mnotvo paukova u svim stadijima. U poetku vegetacije pauci se nalaze na donjim listovima i rozetnim listiima, kasnije su na donjoj treini mladice te u srpnju i kolovozu na gornjoj treini mladice. Za unitavanje crvenoga pauka moemo koristiti prirodne neprijatelje kao to su: grabeljive stjenice, grinje, bubamare, zlatooke, resiari. U eko nasadima postoji veliki broj prirodnih neprijatelja koji sami kontroliraju pauka. Zatita: Pauka unitavamo od samoga poetka vegetacije (Od zimske zatite na dalje) sa uljima kao to su :Parafinska ulja , repiino ulje, Kalijev sapun. Na njega takoer djeluju sumporna sredstva (Thiovit). Kalijev sapun upotrebljavati tek nakon cvatnje.

Moljac krunih mina (MINER) Vrlo je opasan te ako se previe namnoi izaziva velike tete. Najee napada jabuku. Oteenja su vidljiva u obliku krunih mina koje mogu biti promjera do 11 cm. Moljac je srebrno-sivi leptiri veliine 5 do 6 mm koji im 2 do 3 generacije. Prva generacija se pojavljuje poetkom svibnja te leti sve do sredine lipnja. Jajaca odlau na naliju listova uz ile ili pri vrhu lanjskih mladica. Ona se u list ubuuje neposredno iz jajaca stvarajui mine od sredine prema van. Mine su smee a unutar tih mina je izmet gusjenice. Nakon 20 dana gusjenica napusti list i zakukulji se na kori ili izmeu lia. Neredovito se pojavljuje pa nas zbog toga vrlo lako moe iznenaditi (panja). Druga generacija koja pravi najvee tete pojavljuje se krajem lipnja i poetkom srpnja. Prvo vidimo leptirie koji lete u cik - cak letu oko kronje. U tom periodu na naliju listova moemo ve opaziti odloena jajaca. Minera najbolje moemo unititi u fazi jajaca. U fazi jajaaca ga moemo unititi sa uljnim preraratima te kalijevim sapunom. Na njega djeluje i sumpor. Na njega djeluju preparati na bazi Bacilus Thurigienzis var. Kurstaki (Dipel, Baturad, Thuricide).

Savija koice ploda

120.

Ima dvije generacije. Prvi pregled je nakon cvatnje a prag je ako na 100 cvjetova imamo 5 do 10 gusjenica. Drugi pregled je od sredine lipnja do sredine srpnja (na 100 mladica 5-7 gusjenica). Protiv njega moemo upotrijebiti granuloze virusni preparat Capex ili uljni preparat. Osim gore navedenih postoje i druge bolesti te tetnici koji mogu napasti jabuku.

Jabuni savija

Tablica 4: Mogui program zatite u jednoj proizvodnoj godini: Prskanje Oznaka prvo drugo A B C Stadij razvoja Vegetacija miruje Prije bubrenja pupova Pupovi mije ui, otvaranje pupova Poetak otvaranja, pojava zelenih listia Otvaraju se latice cvjetova Od ruiastoga pupa do poetka cvatnje Nije nuna zatita Sumpor E Tretiranje prije cvatnje Krastavost Pepelnica savija Baturad, Delfin Dipel ili granuloze virus (capex) Rok prskanja Bitno je da temperatura bude iznad 5 stupnjeva. Poetak oujka Bolesti i tetnici Lisne ui,jaja lisnih uiju,jaja paukova i dr. Krastavost i ostali uzronici bolesti krastavost Preparat Bijelo ulje ili mineralno ulje. Te bakrena sredstva Bakrena sredstva i sumporna sredstva Bakar, sumpor Sumpor Bacilus thurigienzis var. Kurstaki Baturad ili Delfin ili Dipel ili biobit FC

Krastavost pepelnica gusjenice

D1

Od otvaranja ruiastog E2,F,F2 pupa do zavretka pune cvatnje Poetak opadanja latica Zavretak opadanja latica i zametanje plodova

U ovom periodu treba izbjegavati zatitu zbog opraivanja Krastavost Pepelnica Savijai Prskanje iza cvatnje Lisni mineri Lisneui Sumpor

Granulozevirus ( madex ili Capex ) Bacilus Thurigienzis var

Krastavost Pepelnica Crveni pauk

Kurstaki ( Baturad, Delfin,Dipel Thuricide Biobit FC ) Neem AzalT/S Kalijev sapun Pyrethrum FS Azodiractin Piretrum od prir.buhaa Repiino ulje Sumpor Sumpor Geanulosevirus Preparati Bacilus thurigienzis Var Kurstaki Preparati Kalijev sapun NeemAzalT/S Pyrethrum FS Azodiractin Ulje repiino Sumpor

Zametanje i oblikovanje plodova

Oko 6 dana iz prethodnog

Krastavost Pepelnica Savijai Lisne ui Mineri

I2

Trei tretman iz cvatnje

Par dana iza prethodnog

Krastavost Pepelnica

Rast plodova plodovi veliine oraha

7-9 dana iza prethodnog

Krastavost Pepelnica Jabuni savija Zelena u

Sumpor Bacilus Thurigienzis var kurstaki (Baturad, Delfin, Biobit Thuricide) Granulozevirus Preparat (Madex,Capex)

Peto prskanje iz cvatnje Plodovi narasli Plodovi su potpuno razvijeni

Krastavost Pepelnica Savija Gorke pjege

Event.Zelena u. Krastavost Pepelnica Savija

Kalijev sapun Ili PirethrumF/S Kvazija Amara Sumpor Bacilus thurigienzis var Kurstaki. Granulosevirusni preparati. Neem Azal T/S Kalijev sapun. Pirethrum FS Bacilus thurigienzis var kurstaki ( Madex Caprh ) Sumpor

Pred berbu

15 do 30

Pred zimu U eko proizvodnji vrlo bitna zatita.

U fazi mirovanja

Bolesti tetnici

Bakar i uljni preparat.

124. Napomena: Prilikom koritenja bakterijskih i virusnih preparata ( bacilus thurigienzis, granulose virus) moramo obratiti panju na nain uporabe te vremenske prilike. Za primjenu bakterijskih preparata moramo koristiti otopljeni eer kao ljepivo. Vrijeme ne smije biti suneno niti vrue (zatitu je najbolje obavljati po oblanom vremenu, u ljetnim danima naveer) 2ZATITA KRUKE

Kruka je vona vrsta vrlo osjetljiva na bolesti i tetnike pa zato moramo obratiti vrlo veliku panju na ovu mjeru. Uspjeh proizvodnje e nam uvelike ovisiti od ove mjere. Najvanije mjere borbe su: Tehnike mjere borbe: Izbor mjesta sadnje Izbor sorte i odlike Gnojidba. Moramo obratiti veliku panju na kompostirani stajski gnoj, izuzetno je vano da on bude zdrav. Odravanje nasada gdje su ukljueni rezidba i obrada tla. Rezidba u ekolokim nasadima treba biti neto rahlija negoli u konvencionalnim kako bi omoguili bolje strujanje zraka te smanjili intenzitet napada bolesti. Od tla do prvih grana treba biti 80 cm kako bi omoguili bolje strujanje zraka. Nasad mora biti uvijek uredan i ist. Bioloke mjere borbe su: Primjena korisnih mikroorganizama i parazitskih organizama, npr. uholae i bubamare protiv lisnih uiju. Biotehnike mjere: Primjena razliitih feromona u nasadu naroito protiv insekata. Fizikalne mjere borbe: Mehaniko odstranjivanje bolesnih dijelova biljke kao rezanje granica koje su bolesne. Kidanje trulih i zaraenih plodova i dr. Koliko je god vie mogue treba primjenjivati mehanike mjere. Vonjak moramo stalno obilaziti kako bi primijetili sve promjene na njemu, te mogli odmah djelovati ukoliko je to potrebno. Kemijske mjere borbe: Primjena kemijskih doputenih preparata u eko voarstvu.

125. Zatita kruaka od najeih bolesti i tetnika Krastavost (fuzikladij) kruke (VENTURIA PIRINA) Krastavost ili fuzikladij kruke (Venturia pirina, Fusicladium pyrorum) najopasnija ja bolest kruke. Bolest se javlja svake godine slabijim ili jaim intenzitetom, to najvie ovisi o vremenskim prilikama i o uspjehu u zatiti do cvatnje. Znakovito je to da je bolest jae izraena i tetnija u vonjacima u dobrom stanju ishrane, tj. obilno pognojenim nasadima. Veina novijih sorata kruaka osjetljive su na krastavost pa je njihov uzgoj bez zatite od te bolesti nemogu. Naime, mnoge starije i brojne moderne sorte nastale krianjem starijih sorata otpornije su na bolesti te svakako zavrjeuju panju pri podizanju novih nasada. Za uspjeno suzbijanje ove bolesti potrebno je dobro poznavati nain ivota gljive uzronika krastavosti kruke. Gljiva prezimi na otpalom liu na kojem u proljee formira plodita sa sporama. Pri kretanju vegetacije uz prisutnost jae kie iz plodita se oslobaaju askospore koje vjetar prenosi na mlado lie. Uz prisutnost dovoljne vlage i temperature askospore klijaju i dolazi do primarne zaraze listova. Bolest moemo lako prepoznati po maslinastozelenkastim povrinskim mrljama na listovima. Kako bolest napreduje broj mrlja se poveava, a nakon cvatnje sline mrlje uoljive su i na plodovima. tetnost bolesti oituje se u tome to jae zaraeni listovi otpadaju, a manje zaraeni listovi slabije asimiliraju i jae transpiriraju. Zaraeni listovi izvor su daljnje zaraze za plodove na kojima je teta direktna. Mnogi zaraeni plodovi pucaju te na tim mjestima naknadno prodire monilija. Plodovi zaraeni u kasno ljeto i pred berbu mogu ispoljiti simptome tek u hladnjai, a takvi plodovi nisu prikladni za due uvanje ve brzo propadaju. U suzbijanju ove opasne bolesti najvanije je sprijeiti primarnu infekciju tako da voku to bolje obranimo ve u poetku vegetacije, sve do cvatnje. Ako voku nismo uspjeli adekvatno zatititi do cvatnje, kasnije je vrlo teko plodove sauvati zdravima jer je broj spora na listovima velik i lako dolazi do zaraze plodova. U organsko-biolokoj zatiti koristimo preparate kontaktnog djelovanja na bazi bakra (Bordoka juha, Funguran, Myco-sin) i sumpora (Sumpor SC 80, Chromosul, sumpor u prahu). Uzgojne mjere imaju znaajnu ulogu u suzbijanju bolesti, a iako ne mogu suzbiti krastavost, mogu znaajno umanjiti intenzitet napada. Od uzgojnih mjera moemo izdvojiti prorjeivanje kronje kako bi se lie i plodovi bre osuili, obradu tla kojom ubrzavamo raspadanje zaraenog otpalog lia, aktivaciju razvoja faune koja se hrani opalim liem te orezivanje zaraenih grana. U manjim nasadima opalo lie mogue je pokupiti i upotrijebiti u proizvodnji komposta.

126.

Krukin pikac (GYMNOSPORANGIUM SABINAE - Dicks) Wint Bolest prepoznajemo po karakteristinim simptomima. Na zaraenim mjestima krukin pikac na kori stabla ili grane uzrokuje stvaranje golemih rak-rana, zbog kojih se grane ili cijela stabla sue. Ako rak-rana nastane na provodnici stablo se teko oporavlja i najee propada. Za razvoj bolesti neophodan je i prijelazni domain. Teleutospore se razvijaju na borovici, klijaju u bazidiospore koje vjetar prenosi na kruku. Na liu ili na mladoj kori kruaka bazidiospore klijaju i razmnoavaju se te nastaju rane. Na liu se bolest prepoznaje po crvenkastim pjegama s crnim tokicama opkoljenim utim pojasom. Te pjege sadre spermacije iz kojih se razvijaju ecidije. U sluaju jaeg napada kruka gubi lie ali je znatno opasnija zaraza mladica i grana jer uzrokuje njihovo suenje. Osim na kruki hra se razvija i na borovici, i to na vrstama Juniperus sabine, J. macrocorpa, J. oxycedrus i J. virginiana. Rokovi suzbijanja odreuju se na osnovu praenja razvoja teleutospora. Rokovi suzbijanja ove bolesti uglavnom se podudaraju s rokovima suzbijanja fuzikladija, pa se istim tretiranjima u veini sluajeva suzbijaju obje bolesti. Protiv krukinog pikca koriste se ista sredstva kao i za fuzikladij. Ova bolest naroito je prisutna i tetna u Dalmaciji, Hrv. primorju i Istri gdje je prijelazni domain borovica vrlo rairena kao grm u kamenjaru. U drugim krajevima gdje nema borovice bolest se javlja vrlo rijetko. Siva pjegavost lia (MYCOSPHAERELLA SENTINA, SEPTORIA PIRICOLA) Siva pjegavost prepoznaje se po nekrozama nepravilnog oblika i veliine, sive boje, crnog ruba. U pjegama se jasno uoavaju crne tokice. Javlja se negdje krajem svibnja, a najintenzivniji napad je u lipnju kada se broj pjega naglo povea i jako zahvati lie. Uslijed jaeg napada bolest moe biti vrlo opasna jer dolazi do ranog gubitka lia, to loe utjee na razvoj ploda ali i na formiranje cvjetnih pupova za narednu godinu. Gljiva se razvija na otpalom liu. U proljee se iz posebnih plodita oslobaaju askospore koje uzrokuju primarnu infekciju. Ljeti se gljiva dalje iri ljetnim sporama koje se nalaze u crnim tokicama na pjegama na listu. Bolest openito ima biologiju vrlo slinu krastavosti samo to se javlja neznatno kasnije. U intenzivnim nasadima u kojima se provodi suzbijanje krastavosti istovremeno se suzbija i ova bolest. Za suzbijanje sive pjegavosti koriste se isti preparati kao i za suzbijanje krastavosti. S obzirom da gljiva prezimi na otpalom liu bilo bi poeljno skupiti otpalo lie i upotrijebiti ga za proizvodnju komposta.

Pseudomonas syringe Van Hall Pseudomonas syringa je bakterija izuzetno opasna za kruku jer moe uzrokovati suenje grana i cijelih stabala. Prvi simptomi oboljenja vidljivi su ve prije

127. cvatnje, a osobito tijekom cvatnje. Pojedini izbojci s cvatom venu i sue se. Kada se posue poprimaju tamnu boju. Zaraza se iz cvjetova kiom iri na grane, prvo na koru koja nekrotizira i mijenja boju. Nekroze mogu obuhvatiti itavu granu ili stablo, zbog ega su provodni snopovi prekinuti to uzrokuje suenje. irenju bolesti pogoduju niske temperature u fazi kretanja vegetacije. Mrazevi s temperaturama ve od -1 C mogu prouzrokovati sitna oteenja na kori stabla kroz koja dolazi do infekcije bakterijom. Bakterija kroz sitna oteenja prodire u unutranjost i izazva nastajanje rak-rana. Kao i druge bakterijske bolesti pseudomonas se suzbija bakrenim preparatima. Tretiranje se provodi u nekoliko navrata, poevi prije kretanja vegetacije, u kretanju vegetacije i u jesen poslije opadanja lia. Krukina buha (PSILLA PIRI) Krukina buha najopasniji je tetnik kruke. Veliki problem nastao je u suzbijanju krukine buhe zbog stvaranja rezistentnosti na dosad poznate insekticide. Na mnogim lokalitetima kako u svijetu tako i kod nas nasadi kruke se kre upravo zbog ovog tetnika. Suzbijanje je uz velike napore mogue jedino upotrebom svih prirodnih imbenika koji imaju antagonistiko djelovanje na krukinu buhu. Svako jednostrano koritenje insekticida moe poluiti samo poetni uspjeh, ali kasnije uslijed velike otpornosti dolazi do nastajanja jo vee populacije tetnika to moe u konanici imati katastrofalne posljedice. Krukina buha ima nekoliko generacija godinje. Kako su liinke prisutne tijekom cijele vegetacije tete se poveavaju prema zavretku vegetacije. Ipak najvee tete liinke uzrokuju u proljee na mladim izbojima. Buha uzrokuje direktne i indirektne tete. Hranei se sokom na mladim izbojcima i liu tetnik direktno oteuje stablo. Pored toga liinke izluuju velike koliine medne rose na kojoj se razvijaju gljive aavice. Gljiva aavica gotovo je crne boje te stoga zaraeni plodovi postaju neugledni i gube ekonomsku vrijednost. Gljive aavice takoer smanjuju asimilaciju. Uslijed napada krukine buhe dolazi do kovranja lia koje se kasnije sui i otpada, itavi izbojci zaostaju u rastu, a plodovi su zakrljali. Krukine buhe tijekom ljeta su naranaste boje, a to se vie blii kraj vegetacije poprimaju tamniju boju. Tijelo im je dugo 2-4 mm, a prepoznatljive su po krupnim oima. Liinke su ukaste do smee boje. U ekolokoj proizvodnji za suzbijanje krukine buhe koristi se kalijev sapun koji takoer djeluje i na lisne ui. Osim toga tretiranjem uljnim preparatima prije kretanja vegetacije mogue je smanjiti populaciju tetnika. Veliku panju treba posvetiti ouvanju brojnih prirodnih neprijatelja krukine buhe te uspostaviti prirodnu ravnoteu izmeu krukine buhe i njezinih predatora.

Tablica 5: Program zatite kruaka Broj tretiranja 1 Stadij razvoja Faza mirovanja pup Rok prskanja Prije otvaranja pupa kraj 2 poetak 3mj. Tik prije otvaranja cvijeta, faza ruiastoga pupoljka Cvjetovi potpuno otvoreni Bolesti i tetnici titaste ui, jajaca, bolesti kao aava krastavost Licna pjegavost, aava krastavost. Krukina osica, vone pipe, cvjetojed aava krastavost Trule plodova Krastavost Pjegavost Krukina osica Krukina buha mineri aava krastavost Jabukin savija Mineri titaste ui Krukina buha preparat Bijelo ulje + bordoka juha 1,5 % Bordoka juha 0,7 %,, kalijev sapun ili pirethrum_fs Sumpor, macerat preslice. Bordoka juha 0,4%, sumpor Kalijev sapun, Pyrethrum Bacilus thuringiensis. Sumpor Kalijev sapun sa maceratom ljute paprika., pyrethrum fs Bacilus thurigienzis( kurstaki) Neem azal ts Sumpor Granulose virus preparat(capex) Kalijev sapun Pyrethrum Kameno brano

Poetak otvaranja pupa Puna cvatnja Ovaj tretman raditi samo u sluaju nude

Zavretak cvatnje

prcvjetavanje

Poetak obrazovanja malih plodia

Plodii veliine oraha

Krukina buha Jabukin savija titaste ui mineri

Plodov veliki

Jabukin savija Krukina buha Mineri titaste ui

Krajem 7 mj

Krukina buha Jabukin sasvijka

9 U sluaju potrebe Najopasniji tetnik kruke je psila pa zbog toga moramo biti vrlo oprezni.

Pyrethrum sa kalijevim sapunom, Bacilus thurigienzis (baturad), Kameno brano, biomit +, neem azal ts Granulose virus( madex ili capex) Kalijev sapun + pyrethrum Kameno brano. Isto kao 8

130 ZATITA VINOGRADA Tablica 6:

Br. prskanja 1 Oznaka C Stadij razvoja pup Rok prskanja Faza mirovanja, nakon rezidbe Poetak otvaranja pupa Bolesti i tetnici Grinje, ui Preparat Bijelo ulje + bordoka juha(1,5 %) isto Bordoka juha(0,5%) +sumpor SC 80 Kalijev sapun,pirethrum FS te Baturad (bacilus thurigienzis, kurstaki Sumporni preparat Bordoka juha(0,4-0,5 %) Baturad po potrebi Bordoka juha(0,5%) Sumporni preparat Kalijev sapun Macerat ljute paprike Bordoka juha(0,5%) Sumpor Bakterijski preparat ili virusni preparat (granulose virus) ili kalijev sapun. Sumpor Bordoka Bakterijski preparat Virusni preparat Sumpor Bordoka Kalijev sapun ili baturad.

Otvaranje pupa

Izboji 10-15 cm

Okvirno poetak svibnja

Plamenjaa, crvenilo lista Insekti,l.ui, moljci

Izboji 30 40 cm.

Okvirno zadnja dekada svibnja

Pepelnica Plamenjaa, suenje cvjeta i grozdova moljci Pepelnica Plamenjaa Suenje cvjetocva insekti

Poetak 6 mj.

Po precvjetavanju grozdova

Prva polovica lipnja ( po precvjetavanju)

Pepelnica Plamenjaa Suenje grozdova tetnici( ui, moljci)

Oieni grozdii

Zadnja dekada lipnja

Pepelnica Plamenjaa Mojci insekti Pepeljnica Plamenjaa Moljci insekti

Zadnji ili predzadnji tretman

7 i8 mjesec

Napomena: Ukoliko tijekom vegetacije doe do pojave leda tada odmah moramo vinograd tretirati sa bordokom juhom(0,5-1%).

131, ZATITA LjIVE Tablica 7: Broj oznaka Stadij razvoja prskanj 1 BC

Rok Bolesti prskanja tetnici Protiv jajaaca Prije otvaranja Poetak tetnika te pupova(zimsko) oujka bolesti,bakterijske palei Monilija Lisne ui Pauci ljivina osica

preparat Bordoka juha(1%) Bijelo ulje Bordoka juha(0,5%) Sumpor Kalijev sapun Pyrethrum FS azodiractin Sumpor Feromoni Kalijev sapun ili baturad Kvasija(0,2%) Macerat(paprika +kalijev sapun) Kalijev sapun Macerat ljute paprike Feromoni Baturad ili delfin u slu potrebe Sumpor Eko rast Kalijev sapun +macerat paprike Baturad Eko rast i bio mit Sumpor Kalijev sapun Bio mit.

DE

Kada se pupovi pomu otvarati

Puna cvatnja

Monilija Lisne ui U sluaju Crvoto potrebe ljivin savija ljivina osica

GH

precvjetavanje

ljivin savija Osice aki ih ima Lisne ui Pauci trule

IJ

Plodii veliine ljenjaka

Savija Osice Lisne ui Pauci crvoto Savija

ljeto

Plodovi narasli

Napomena: Ovakav program zatite moemo sa malim izmjenama primijeniti i u zatiti VINJE I TRENJE. Broj zatita moe biti manji ili vei to e ovisiti od vremenskih prilika i intenziteta napada tetnika.

132. ZATITA KUPINE Kod kupine takoer treba biti vrlo oprezan primjenjivati zatitu redovito jer u protivnom moe nam doi do suenja biljaka. Broj Oznaka prskanj 1 Stadij razvoja Prije poetka vegetacije Poetak vegetacije Pred cvatnju cvatnja Rok Bolesti prskavja tetnici Okvirno Lisne i titaste ui poetak antraknoza oujka Miner, moljac, hra, antraknoza, grinje preparat (Cu), Bordoka juha i Bijelo ulje

3 4

Nakon cvatnje

Prije berbe

Sumpor,Bordoka juha 0,6%, kalijev sapun Sumpor, Grinje,hra,antraknoza baturad(bacilus thurigienzis) Samo u sluaju plijesan potrebe(sumpor) Sumpor, eko-rast, Hra, bio-mit, granulose antraknoza,pjegavost virus, kalijev lista,grinje, muhe sapun, macerat ikarice koprive i ljute paprike aj od preslice te Plijesan, ikarica po poterbi baturad. Bitna zatita Antraknoza te jajaca Bijelo ulje sa pred insekata. bordokom juhom zimu biti i vei to e ovisiti o koliini vlage u tekuoj

Nakon opadanja 7,8 lia, pred zimu Napomena: broj zatita moe godini.

133. Gdje moemo nabaviti pojedine preparate: Bakreni (bordoka juha, kocide df, champion-tekui) u poloprivrednim ljekarnama Sumporni preparati, samo isti sumpor (Sumpor SC - 80, Chromosul, sumpor u prahu) kod nas u poljoprivrednim ljekarnama; Kalijev sapun, radi ga tvrtka, Svjetlost. Nabaviti ga u kemijskim trgovinama. elatinozan je. Ukoliko imamo nekadanje sapune to se rade nakon svinjokolje od svinjskh masnoa njih upotrijebiti. Kvasija ekstrakte nabaviti u Sloveniji; Pyrethrum-Keniatoks verde-Sjemenarna Zagreb, Neem Azal-TS, Pyrethrum-FS., Rotenon tvrtka iz vicarske Andermat. Nabava u Sloveniji i Austriji; Bacilus thurigienzis var kurstaki (za voe) sredstvo Baturad, u Herbosovim ljekarnama. Delfin u Austriji i dr. Bacilus thurigienzis var. Tenebriovs (za krumpir) sredstvo Novodor (tvrdka Novartis), Dipel, Thuricide (bakterijski preparati) nabava u Sloveniji, Austriji; Virusni preparati, Granulose virus sredstva Madex i Capex nabava u Njemakoj, Sloveniji, vicarskoj, Austriji; Bijelo ulje u tvrtki Herbos. Moemo koristiti i druga ulja kao repiino ulje i dr.; Bumbare za opraivanje te uholae protiv lisnih uiju moemo nabaviti u polj. ljekarni Peno, Josipovac.

Deo proizvodnog programa ZDRAVO

134. GALERIJA SLIKA

Podijum

Izloba starog orua

135.

Budno praenje toka Simpozijuma

Razmenjivanje utisaka (Sinia Lazi, prof.dr. Marijan Sini, uro Bocka)

136.

Na tandu kod Josipa Mamuia

Radno predsednitvo: Dr. Stevan Mairevi, Prof.Dr. Branka Lazi Prof. Dr. Jan Kigeci, oka ivkov

137.

Kuvanje pekmeza na tradicionalan nain

Posluenje zdravom hranom u restoranu Business club

138.

Prof.dr. Jasmina Zdravkovi je prezentovala temu o cvekli

Ing. Jaroslav Drobny, Naturalis SK, Slovaka o iskustvima i sertifikaciji u Slovakoj 139.

Sa otvaranja Simpozijuma i izlobe: sleva na desno: uro Bocka, generalni direktor Slovan Progresa, Sinia Lazi sekretar Pokrajinskog sekretarijata za privredu i edomir Keco direktor doo Balkan Novi Sad, izvrni producent Simpozijuma

Uvodno izlaganje i pozdrav uesnicima: Jozef Gaparovski, predsednik udruenja ZDRAVO ORGANIC-organizatora Simpozijuma

140.

SADRAJ

1. Uvod ...................................................................................................... 1 2. Program Simpozijuma .......................................................................................... 2 3. Spisak akreditovanih uesnika simpozijuma........................................... 5 4. Vrednost i medicinski znaaj upotrebe nekih prirodnih sokova u ishrani.posobno dece, Prof.dr.Ervin Gebauer,Akademija medicinskih nauka SLD..10 5.Iskustva Slovake u organskoj proizvodnji voa i povra Dr.Ing. Juliana Schlosserov .....................................................................13 6.Ekonomski faktori i marketing aktivnosti u razvoju organske poljoprivredne proizvodnjeu Srbiji, prof. Dr. TomislavSudarevi..........................................16 7. Mogunosti i budunost bioloke zatite povra u Zoltan Tamaek, BioTomal, Ruba, Republika Slovaka .........................29 8. Organska proizvodnja i zatita voa iskustva Slovake Dipl. Ing. Jn Tancik, PhD Slovaki poljoprivredni univerzitet.......................31 9. Struna kontrola i sertifikacija. Nenad Novakovi.......................................35 10. Edukacija proizvoaa u organskoj proizvodnji putem interneta Peter Tth, Slovaka.................................................................................38 11. Nova tehnologija u zatiti biljne proizvodnje pomou elektromagnetnih talasa Georgij Semjonovi Kolomejcejev i Irina Olegovna Jakovljeva, Rusija.....41 12. Organska proizvodnja iskustva Hrvatske Dr. Davor amota, Dr. Nada Paradikovi, Hrvatska.................................53 13. Zatita u organskoj proizvodnji Dr. Davor amota, Dr. Nada Paradikovi, Hrvatska.................................96 14. Galerija slika.............................................................................................134

Za izdavae: Jozef Gaparovski Udruenje za zdravu sredinu i organsku hranu ZDRAVO ORGANIC Selena Momir Keco Agropres Baki Petrovac