Bosnjakovic - Solarno Grijanje

3.2.
2010
mr.sc. Mladen Bonjakovi

Veleuilite u Slavonskom Brodu
Sadraj:
Uvod- energija Sunca Koliina energije koja stigne zraenjem na Zemlju Aktivno solarno grijanje Vrste solarnih kolektora Glavni dijelovi kolektora Ploasti kolektori Vakumski kolektori Bazenski kolektori Izvedbe toplinskih solarnih sustava Dimenzioniranje solarnih sustava Proraun solarnog sustava prema EN 15316-4-3 Pregled standarda za solarne kolektore Ispitivanje i oznaavanje solarnih kolektora Statistiki pokazatelji
Izobrazba za energetsko certificiranje zgrada
3.2.2010
OIE: Europa - HRVATSKA

Uvod U Europi postoji jasan regulatorni i zakonski okvir o OIE. Osnovni dokument je: DIRECTIVE 2009/28/EC OF THE EUROPEAN PARLIAMENT AND OF THE COUNCIL of 23 April 2009 on the promotion of the use of energy from renewable sources and amending and subsequently repealing Directives 2001/77/EC and 2003/30/EC
15. Poglavlje predpristupnih pregovora: Energetika vodi doc. dr. sc. eljko Tomi Hrvatska u pretpristupnom periodu za punopravno lanstvo u EU mora u smislu poglavlja 15. donijeti i/ili uskladiti potrebne zakonske akte prema postojeim u EU.
Rezerve energije na Zemlji

11Solarna
energija koju primaju samo kontinenti, uz pretpostavku gubitaka u atmosferi i oblacima.
Source: Richard Perez, ASRC, University of Albany, NY, USA., 2009.
Slika: Usporedba neobnovljivih i obnovljivih rezervi energije(Terawata - godinje).

3.2.2010
Instalirani kapaciteti OIE
Solarna energija
Suneva energija je obnovljiv i neogranien izvor energije od kojeg, izravno ili neizravno, potjee najvei dio drugih izvora energije na Zemlji.
Koliko energije sunce zrai na zemlju? O emu ovisi dozraena koliina energije? Kako se utvruje koliina dozraene energije?
6 Veleuilite u Slavonskom Brodu
3.2.2010
09:42
Suneva energija
I) Planck-ov zakon
gdje je: E(T) gustoa toka energije zraenja tijela temperature T valna duljina e 2.7182818 k1 prva konstanta zraenja, 3,74 x 10-16 Wm2 k2 druga konstanta zraenja, 1.44 x 10-2 mK
Najvei dio energije u spektru ini IC zraenje (46%, > 760 nm), vidljiva svjetlost (43%, = 400 - 760 nm) te UV zraenje (7%, = 400 - 760 nm ).
Suneva energija
Stefan-Boltzmann-ov zakon gdje je: tok ili fluks energije koji EM zraenjem odlazi s povrine tijela Stefanova konstanta, 5.669 x 10-8 W m-2 K-4 S povrina koja zrai, m2 T temperatura, K
za 1m2 Sunca: = 5.669 x 10-8 W m-2 K-4 x (6000 K)4 = 5.669 x 10-8 W m-2 K-4 x 1296 x 1012 K4 = 7343 x 104 Wm-2 = 73 MWm-2 za ovjeka: = 5.669 x 10-8 W m-2 K-4 x (273.15 K + 36 K)4 = 520 W m-2 za Sunce, max = 2897 x 10-6 Km / 6000 K = 0.48 x 10-6 m = 480 nm
Wien-ov zakon
gdje je max valna duljina za koju je spektralna gustoa toka energije zraenja najvea C konstanta, 2897 Km T- temperatura, K
3.2.2010
Suneva energija
Intezitet Sunevog zraenja na gornjoj granici atmosfere. Putanja Zemlje oko Sunca je elipsa (otud i pojam ekliptika).
152 milijuna km)
147 milijuna km)
Afel, 5. srpnja
Manji intezitet zraenja
Perihel 3. sijenja
Vei intezitet zraenja
Zanimljivo je to da je Zemlja najblia Suncu kad je temperatura na sjevernoj polutki najnia u godini dana. To je oiti dokaz da godinja doba ne diktira blizina Sunca, ve nagnutost Zemljine osi prema Suncu.
3.2.2010
Suneva energija
Suneva konstanta, Io: gustoa toka dozraene energije na plohi okomitoj na smjer Sunevog EM zraenja, na gornjoj granici atmosfere i pri srednjoj udaljenosti Zemlje od Sunca; Io = 1.37 kW m-2 = 82 kJ min-1 m-2
Doznaena Suneva energija na rubu Zemljine atmosfere 86 io, kJ m-2 min-1 85 84 83 82 81 80 I II IIII IV V VI VII VIII IX Mjeseci
XI XII
Suneva energija
3.2.2010
Suneva energija
Izvor: http://www.powerfromthesun.net/chapter3/Chapter3Word.htm
13
Suneva energija
Vane su dva podatka:
Kut s Satni kut s
The earth is shown in the summer solstice position when s = +23.45 degrees
Greenwich
3.2.2010
Suneva energija
Energija Suneva zraenja koja dopire do vanjskog ruba Zemlje (ekstraterestiko zraenje) ovisno o udaljenosti Zemlje od Sunca iznosi 1307-1399 W/m2 na plohu okomitu na smjer zraenja. Svjetska meteoroloka organizacija je 1981. godine standardizirala Sunevu konstantu u iznosu Io=1367 W/m2.
Io =
E sun = 1367 W m 2 2 4 r
Suneva energija
kut 0 30 45 75 90 cos () 1.00 0.87 0.71 0.26 0.00
Kut upada Sunevog zraenja ovisi o: zemljopisnoj irini nagibu (ekliptike) Zemlje Shodno tome, energija koju tijekom dana prima neka ploha na gornjoj granici atmosfere ovisi o: udaljenosti Zemlje od Sunca (perihel vs. afel) upadnom kutu Sunevih zraka na plohu (max za =0o) duljini svijetlog dijela dana (dulji vs. krai dan)
3.2.2010
Suneva energija
Izvor: http://www.windows.ucar.edu
17
Dnevna putanja sunca
18
3.2.2010
Suneva energija
Ukupna dnevna koliina energije u [J] koja se dobije ozraenjem vodoravne plohe po jedinici povrine rauna se po izrazu:
s n E0sr
-satni kut sunca -zemljopisna irina promatranog mjesta; -deklinacija Sunca (kut izmenu spojnice sredita Zemlje sa sreditem Sunca i ravnine Ekvatora) - redni broj dana u godini - solarna konstanta, iznosi 1367.7 W/m2 Satni kut Sunca s - vrijeme izraeno pomou kuta (1h15 ).
S = 15 (t 12)
(Npr. u 10 sati s=-30 )
19
Suneva energija
Primjer: Dnevni iznosi zraenja u Londonu
Slika iznad: Faktor mase zraka (AM) je mjera duljine puta koju svjetlost proe kroz Zemljinu atmosferu, u smislu debljine jedne atmosfere. Slika lijevo: Iznos globalnog zraenja pri razliitim vremenskim uvjetima (za London).
20
10
3.2.2010
Cilindrini Sunev dijagram
21
Vrste sunevog zraenja

Izravno (direktno) zraenje neometano zraenje sunevih zraka difuzno zraenje raspreno zraenje cijelog neba odbijeno zraenje zraenje odbijeno od okolice koje pada na gledanu povrinu
izravno + difuzno + odbijeno = ukupno ili globalno ozraenje
11
3.2.2010
Albedo
reflektivnost (albedo) povrine
Apsorbiranje dijela zraenja od atmosfere

Sunevo spektralno zraenje (10 Wm m-1) 2
-2
1 H 2O
Upijanje EM zraenja od plinova i estica u atmosferi: - UV zrake ionosfera, ozonosfera - 430-750 nm ozon - 760-800 nm kisik - IR (3000 nm i vie) vodena para, CO2
H2O i CO2
0 Valna duljina (m)
do tla dopire praktiki samo kratkovalno zraenje

12
3.2.2010
Slabljenje zraenja na putu kroz atmosferu
Da li slabljenje zraenja ovisi o duljini puta kroz atmosferu?
25
Osunavanje i osvjetljenje
Stvarno osunavanje povrine Zemlje ovisi o: otvorenosti vidljivog horizonta duljini vidljivog dijela dana (astronomski mogue trajanje insolacije) oblanosti Osunavanje: -trajanje sijanja Sunca ili trajanje insolacije -izraava se vremenskim jedinicama Osvjetljenje (iluminacija): omjer svjetlosnog toka i plohe na koju svjetlosni tok pada jedinica luks [lx] sunani dan Sunce na obzoru puna mjeseina rasvjeta za itanje, min.
90 000 lx izravno, 15 000 lx raspreno 2 000 lx 0.2 lx 800 lx
13
3.2.2010
Mjerenje Suneva ozraenja, osunavanja i osvjetljenja

Izravno Sunevo zraenje mjeri se pirheliometrom. Piranometar: mjeri ukupnu (=izravnu + difuznu) energiju zraenja
Difuzometar: zasjenjen detektor ne moe primiti izravno ozraenje, stoga mjeri samo difuzno zraenje
Heliograf: za mjerenje trajanja insolacije
Luksmetar: mjeri osvjetljenje (ukupno globalno)

Karta sunevog zraenja za Zemlju

Jaina sunevog zraenje koje dolazi do povrine zemlje razlikuje se ovisno o zemljopisnom poloaju, klimatskim uvjetima, dobu godine, dana itd. Snagu suneva zraenja na karti svijeta prikazuje slika nie.
28
14
3.2.2010
Karta sunevog zraenja za Hrvatsku

Karta ukupnog Sunevog zraenja
Jako dobar pokazatelj gdje se uporaba energije sunca isplati su karte ozraenosti, koje pokazuju kolika je ozraenost neke povrine na Zemlji.
U Hrvatskoj, prosjena vrijednost dnevne insolacije na horizontalnu plohu je 3-4,5 kWh/m2
30
15
3.2.2010
Koritenje energije Sunca

Enegija Sunca se danas iskoritva
PASIVNO
u graevinama pomou arhitektonskih mjera u svrhu grijanja i osvjetljavanja prostora
DIREKTNO ( AKTIVNO)
- sunevih kolektora za zagrijavanje PTV-a grijanje prostora (i hlaenje) - fotonaponskih elija za Proizvodnjnu elektine energije
31
Aktivno solarno grijanje

Obuhvaa zagrijavanje vode (i zraka) pomou solarnih kolektora. Primjena: grijanje vode u domainstvima grijanje bazena i kupatila, grijanje procesne vode, dogrijavanje za kondicioniranje zraka Indikatori potencijalno isplativih primjena solarnog zagrijavanja vode: 1. Potreba za toplom vodom konst. kroz tjedan i godinu (ili vie ljeti). 2. Visoka cijena ostale energije (el. energija, plin, itd.). 3. Dovoljno povrine za postavljanje kolektora 4. Sunanija klima pomae, ali nije nunost solarno grijanje mogue i u hladnijoj klimi. Potencijalne lokacije: kue za stanovanje, kole, bolnice, restorani, zatvori, praonice, ostalo.
32
16
3.2.2010
Zagrijavanje vode pomou solarnih kolektora

Osnovni dijelovi solarnih sustava su: kolektor spremnik tople vode s izmjenjivaem topline solarna stanica s crpkom i regulacijom razvod s odgovarajuim radnim medijem.
Vrste solarnih toplinskih kolektora

Solarni toplinski kolektori se svrstavaju u tri osnovne skupine:
1. Ploasti kolektori bez izolacije (tzv. Bazenski) 2. Ploasti izolirani kolektori 3. Kolektori s vakuumiranim cijevima
17
3.2.2010
Vrste ploastih solarnih kolektora
CPC ploasti kolektor

35
Standardni ploasti kolektori
Sastoje se od tanke (0.3-0.5 mm) metalne apsorberske ploe prosjenih dimenzija (0.8-1) (1.9-2) m na koju su privrene bakrene cijevi kroz koje tee radni medij. Ploa s cijevima je smjetena u izolirano (mineralna vuna, stiropor) kuite (metalno ili plastino) i pokrivena specijalnim staklom visoke propusnosti (90%) u samo jednom smjeru.
18
3.2.2010
Princip rada
Ploasti toplinski kolektori koriste i direktno i difuzno sunevo zraenje i ne zahtijevaju praenje putanje sunca, odravanje je minimalno, relativno su jeftini te mehaniki jednostavni. Sunevo zraenje ulazi u kolektor kroz prozirno staklo i dolazi do apsorbera. Tu se apsorbirano zraenje pretvara u toplinsku energiju. Dobra toplinska vodljivost je potrebna za prijenos prikupljene topline iz apsorberske ploe na cijevi gdje se toplina konano prenosi na tekuinu. Obino se voda/ glikol smjesa s antikorozivnim aditivom koristi kao radno sredstvo. Ona takoer titi kolektor od smrzavanja.
Slika: Glavni gubici ploastog kolektora za vrijeme rada

Izvor: Wagner & Co. (Hrsg.): So baue ich eine Solaranlage. Technik, Planung und Montage. Clbe: Wagner & Co Solartechnik GmbH, 1995.
37
Ploasti kolektori
19
3.2.2010
Gubici energije ploastog kolektora

Da bi se poboljala uinkovitost kolektora neke od glavnih gubitaka treba smanjiti. Ovi gubici se mogu klasificirati na optike i toplinske. toplinski gubitci se brzo poveavaju s porastom radne temperature optiki gubitci su konstantni. Optiki gubici Visoko kvalitetni pokrov od nisko eljeznog solarnog stakla osigurava prijenos 90% sunevog zraenja. Ako se anti-refleksni premaz upotrijebi prijenos se moe poveati na 93% do 96%. Obino se 1 - 2% zraenja apsorbira u ravnini stakla, a ostalo je izgubljeno zbog refleksije. Presvlaka apsorbera moe postii koeficijent apsorpcije do 95%.
39
Glavni gubici ploastog kolektora

Toplinski gubitci
Glavni toplinski gubitci na prednjem dijelu su uzrokovani konvekcijom. Kruenje zraka izmeu apsorberske ploe i pokrivnog stakla apsorbiranu toplinu prenosi na pokrivno staklo. Nakon toplinskog voenja kroz poklopac dolazi do konvektivnog gubitka zbog zraka koji struji oko kolektora. Vrui apsorber takoer zrai infracrveno zraenje na pokrivnu plou, odakle se toplina prenosi na okoli. IC-zraenje selektivnog apsorbera moe dostii 5%. Na poleini, toplinski gubici su vezani za izolaciju. Toplinska vodljivost ovisi o koritenom materijalu i moe se drati nisko koristei toplinsku izolaciju odgovarajue debljine. Za jednostruko ostakljeni ploasti kolektor s apsorberom sa selektivnim premazom samo oko 1/7 od ukupnih toplinskih gubitaka javlja se na stranjem dijelu.
40
20
3.2.2010
Glavni dijelovi ploastog kolektora

Prozirna pokrivna zatita
Kako bi se osigurala visoka propusnost i dug vijek trajanja, koriste se temperirana stakla s malim sadrajem eljeza te presvuena antirefleksnim slojem. Kljuni faktor je osigurati visoku propusnost , stabilnost pri visokim temperaturama i malu toplinsku dilataciju. Ploa takoer treba biti male mase te jeftina.
Apsorberska ploa
Najee se izrauje iz bakra, ali se koriste i aluminijske ploe zbog nieg troka. Za primjenu gdje je prisutna korozija, nehrajui elik se koristi.
Aluminijski apsorber privren na bakrenu cijev laserskim zavarivanjem.

41
Struktura selektivnog premaza na apsorberskoj ploi
42
21
3.2.2010

Povrina ispod lijeve krivulje do valne duljine 2,5 m predstavlja 99% topline dozraene na povrinu Zemlje. Crno tijelo zagrijano na 100 C zrai energiju u spektru valnih duljina iznad 2,5 m to je prikazano crnom povrinom desno. Idealna apsorberska ploa mora imati sljedea svojstva: -Veliku sposobnost apsorbiranja zraenja valnih duljina manjih od 2,5 m - vrlo malu emisiju zraenja za valne duljine iznad 2,5 m kako bi se sauvala apsorbirana toplina. Prema Kirchoffovom zakonu, zraenje povrine za odreene valne duljine je vee to je vea apsorpcija te valne duljine. No takoer zraenje odreene valne duljine je manje to je refleksija te valne duljine vea. Za valne duljine manje od 2,5 m povrina ne smije reflektirati zraenje (treba apsorbirati zraenje), a za valne duljine iznad 2,5 m treba dobro reflektirati zraenje (mala emisija). Dakle premaz na apsorberskoj ploi se treba ponaati SELEKTIVNO prema zraenju razliitih valnih duljina.
43

Izolacija
Zbog mogue pojave visoke temperature, mineralna vuna ili kamena vuna se esto koristi kao izolacijski materijal kako bi smanjila toplinske gubitke na stranjoj strani apsorber. U nekim konfiguracijama dodatne poliuretanske ploe koriste se izmeu izolacije i stranje ploe kolektora.
Kuite
Kuite osigurava stabilnost i titi apsorber i izolaciju od utjecaja okolia. esto se sastoji od aluminija, elika, drva ili plastike. Dijelovi okvira mogu biti zalemljeni, prikovani ili zaljepljeni. Neki okviri su formiranis utorima tako da veza nije potrebna izmeu strana i stranje panel ploe. Kolektor s dvostrukim staklom
44
22
3.2.2010
Trenutni stupanj razvoja

Standardni ploasti kolektori koriste se do postizanja temperature PTV od 80 C. Za podruje srednjih temperatura 80 C do 150 C, osnovni ploasti kolektori se moraju poboljati da bi bili ekonomski isplativi. Za primjenu u temperaturnom podruju od 80 do 120 C, postoje brojne mogunosti za poboljanje kolektora. Da bi se to postiglo, potrebno je smanjiti gubitke topline uglavnom na prednjoj strani kolektora, ali bez rtvovanja previe optikih performansi u isto vrijeme. Poboljanja ukljuuju: nepropusno zatvorene kolektore sa inertnim plinom; dvostruko pokrivene kolektore; vakuumske ploaste kolektore i kombinacije navedenih.
45
Stupanj efikasnosti kolektora
23
3.2.2010
Stupanj korisnosti jednostruko ostakljenog ploastog kolektora
= 0.82
Izvor: Streicher 2007

47
Stupanj efikasnosti kolektora
Stupanj efikasnosti jednostruko, dvostruko i trostruko ostakljenog AR kolektora u odnosu na klasini ploasti kolektor s obinim solarnim staklom
Izvor: Rommel, Matthias: Medium Temperature Collectors for Solar Process Heat up to 250 C. Estec 2005
AR -anti-refleksno staklo
Prikazani rezultati su provjereni eksperimentima od Fraunhofer ISE. Dvostruko ostakljeni kolektori s inertnim plinom (SCHUCO), kao i vakuumski ploasti kolektori (Thermosolar) su ve dostupni na tritu.
48
24
3.2.2010
Podruje primjene
Openito, za sve aplikacije koje trebaju toplinu do 120 C, poboljani ploasti kolektori imaju ekonomske prednosti u odnosu na koncentrirajue solarne sustave. To je osobito sluaj za podruja s visokim postotkom difuznog zraenja. Pogodno procesi su: Procesna temperatura [ Suenje Pranje Kuhanje Toplinsko tretiranje C] 30 - 90 40 - 80 95 - 105 40 60
Budui da se osnovna konstrukcija za izgradnju standardnih kolektora esto moe koristiti za poboljane ploaste kolektore, mogu se postii razumne cijene. Ovo ih takoer ini predodreenim za solarne klima ureaje i za solarno hlaenje. Jednostupanjski apsorpcijski rashladni uinak (optimalna temperatura oko 100 C), kao i adsorpcijski rashladni agregati mogu biti opremljeni poboljanim ploastim kolektorima [1]. Meutim, postizive temperature su preniske za njihovu upotrebu u dvostupanjskim rashladnim ureajima.
[1] Henning, Hans-Martin: Solar-assisted Air-conditioning in Buildings A Handbook for Planners.Springer Verlag Wien New York, 2005
49
Vakuumski kolektori
Vakumskih kolektori mogu biti i ploasti i cijevni, ali se uglavnom koriste cijevni vakumski kolektori. Postoji nekoliko vrsta vakumskih cijevnih solarnih kolektora. Napopularniji su sa Sydney cijevima (dvostrukim staklenim cijevima" ili "termosica cijevi") . Razliite vrste cijevnih vakumskih kolektora imaju sline tehnike karakteristike: kolektor se sastoji od niza paralelnih staklenih cijevi vakuum (<10-2 Pa) unutar svake pojedine cijevi izrazito smanjuje gubitke kondukcije i konvekcije. oblik stakla je uvijek cijev kako bi izdrale naprezanje na vakuum gornji kraj cijevi je spojen na kolektor.
50
25
3.2.2010
Vakuumski kolektori
Svaka vakumska cijev sastoji se od dvije staklene cijevi izraene od vrlo jakog borosilikatnog stakla. Vanjska cijev je prozirna te doputa da zrake svjetlosti prou s minimalnom refleksijom. Unutarnja cijev je obloena s posebnim selektivnim premazom (Al-N/Al) ija je znaajka odlina apsorpcija Sunevog zraenja i minimalna refleksija. Na vrhu se dvije cijevi spajaju, a zrak koji se nalazi u prostoru izmeu dva sloja stakla se ispumpa dok se cijevi izlau visokoj temperaturi. Na primjeru termosice zna se da je vakuum odlian izolator. To je vano jer upijeno zraenje od sunca vakumska cijev pretvara u toplinu, koju ne elimo izgubiti! Izolacijska svojstva vakuuma su tako dobra da unutranjost cijevi moe biti 150 C, dok je vanjska cijev hladna na dodir.
51
Vakuumski kolektori
Reaktivni premaz je jo jedan zajedniki dio evakuiranih cijevi. On se koristi za odravanje vakuuma iznutra. Tijekom proizvodnje veine evakuiranih cijevi reaktivni materijal se izloi visokim temperaturama. To uzrokuje da se dno evakuirane cijevi presvue slojem istog barija. Ovaj sloj barija eliminira CO, CO2, N2, O2, H2O i H2 iz vakuumske cijevi tijekom skladitenja i koritenja. Sloj barija takoer prua jasan vizualni pokazatelj stanja vakuuma. Sloj barija srebrne boje e postati bijel, ako doe do gubitka vakuuma. To omoguava laku provjeru ispravnosti cijevi (vidi sliku).
52
26
3.2.2010
Vakuumski kolektori
Vakumski cijevni kolektori mogu se svrstati u dvije glavne skupine: s izravnim protokom u cijevima: solarni fluid cirkulira kroz cijevi apsorbera s grijaim cijevima: apsorbirana toplina se prenosi pomou principa rada grijae cijevi bez izravnog kontakta sa solarnom tekuinom.
53
Vakuumski kolektori
Kolektor s U - cijevima s izravnim protokom u cijevima Sistem cijev u cijevi
Kolektor s grijaim cijevima
54
27
3.2.2010
Vakuumski kolektori
Novi tip vakuumske cijevi je Lenz cijev. Cijev za ulaz fluida je bakrena a izlaz od stakla. Osim rotacijske simetrije, druge veze izmeu stakla i metala nisu potrebne za odravanje vakuuma. Absorber je spojen na izlaznu cijev. Grafitni sloj izmeu apsorber i izlazne cijevi poboljava prijenos topline.
Vakuumski kolektori
Najee koriten je Sydney cijevni kolektor. Sastoji se od dvije staklene cijevi spojene zajedno, a izmeu njih je vakuum. Vanjski dio unutarnje cijevi je obino presvuen selektivnim apsorberom (Al-N/Al). Unutar unutarnje cijevi toplina se odvodi bakrenim u-cijevima, koje su spojene s cilindrinim (aluminijskim) limom koji na njih prenosi toplinu.
56
28
3.2.2010
Vakuumski kolektori
Prednost u odnosu na ploaste je da postie bolju efikasnost: - u zimskim mjesecima, a u ljetnim omoguuje postizanje veih temperatura - u sluajevima kad kolektor moramo montirati na mjestima koja nisu idealna u odnosu na poloaj Sunca. Glavni nedostatak je znatno via cijena od ploastih koja ne prati poveanje efikasnosti te gubitak vakuuma tijekom nekoliko godina koritenja, a time i pad efikasnosti.
= 0.82 2.19 (Tm Ta)/G Tm = srednja temp. Kolektora (Tizlaz+Tulaz)/2 [ C] Ta = Temp. okolnog zraka [ C] G = Solarno zraenje [W/m2]
Primjer karakteristika ploastog i cijevnog vakumskog kolektora
Primjeri primjene
The Pentagon evacuated heat pipe solar system is the largest solar thermal system of its type in North America with a rated peak thermal output of 75.6 kW
58
29
3.2.2010
Neostakljeni kolektori - bazenski

Napravljeni su od UV otporne gume ili plastike Zbog velikih toplinskih gubitaka su prikladni samo za niskotemperaturne aplikacije (24 -32) C poput plivakih bazena. Karakteristike su im niska efikasnost i propadnje materijala uslijed direktne izloenosti vremenskim uvjetima i UV zraenju Odlikuju ih niska cijena i jednostavnost ugradnje
Konstrukcijski oblici bazenskih kolektora
60
30
3.2.2010
Neostakljeni kolektori - bazenski
Bazeni Zatvoreni -1 m kolektora odgovara 0.8 m pri 28 C (70%) Vanjski -1 m kolektora odgovara 0.95 m pri 28 C (70%)
61
Efikasnost kolektora
31
3.2.2010
Izvedbe solarnih toplinskih sustava

Pasivni i aktivni: Izraz pasivni i aktivni solarni toplinski sustav se odnosi na injenicu da li se cirkuliranje radnog medija odvija prisilno zbog ugraene pumpe ili prirodno uslijed termodinamikih zakona (bez pumpe - termosifonski).
Sustavi s prirodnom cirkulacijom
Spojni cjevovodi trebaju biti izolirani da bi se izbjegli gubitci topline te nagnuti da bi se sprijeilo stvaranje zranih jastuka koji bi zaustavili cirkulaciju. Kako je pokretaka sila cirkulacije mala razlika u gustoi radnog medija vei promjeri cijevi se moraju koristiti kako bi gubitci trenja bili to manji.
32
3.2.2010
Sustav s prirodnom cirkulacijom
Sustav s prirodnom cirkulacijom
33
3.2.2010
Sustav s prisilnom cirkulacijom
Indirektni solarni toplinski sustavi

Kod indirektnih sustava radni medij se nalazi u zatvorenom krugu solarnog kolektora. Topli radni medij crpkom se potiskuje u izmjenjiva topline gdje preko cijevi predaje toplinu potronoj vodi. Nakon toga ohlaeni radni medij se vraa u kolektor. Pri tome nema mijeanja potrone vode i radnog medija iz solarnog kolektora. Indirektni sustav se obavezno primjenjuje kod klimatskih uvjeta gdje se temperature sputaju ispod nule.
34
3.2.2010
Indirektni solarni toplinski sustavi
69
Direktni solarni toplinski sustavi
Direktni solarni sustavi (otvorena petlja) su jednostavniji. Radni medij je voda koja se zagrijava neposredno od suneve energije te koristi za uporabu u kuanstvu. Kontrolna jedinica prepoznaje kada je kolektor topao i spreman za zagrijavanje vode. Tada se ukljuuje pumpa koja potiskuje hladnu vodu u kolektor gdje se zagrijava. Zagrijana voda se sprema u klasini spremnik tople vode. U periodu poveane potronje tople vode ili kada je sunane energije nedovoljno , koristi se dodatni zagrija vode. Sustav je osjetljiv na smrzavanje jer voda prolazi kroz vanjski kolektor.
35
3.2.2010
Direktni solarni toplinski sustavi
Sustav bez dodatnog zagrijaa vode
Sustavi s jednim spremnikom

U spremniku su obino ugraena dva izmjenjivaa topline. Izmjenjiva topline solarnog kruga smjeten je u donjem dijelu spremnika, a izmjenjiva topline za spajanje dodatnog izvora topline smjeten je u gornjem dijelu spremnika. Postoji mogunost mijeanja vode u spremniku u stanju mirovanja, a kako se cirkulacija kroz sustav nosioca topline ne uspostavlja dok god je temperatura u spremniku via nego li je to temperatura u kolektoru, kolektori su neto loije iskoriteni nego kod sustava s dva odvojena spremnika.
Topla voda Kolektor
Regulator
Kotao na konvencionalno gorivo

Crpka
Crpka
Spremnik potrone tople vode
Hladna voda
36
3.2.2010
Sustavi s dva spremnika

Za bolje iskoritavanje topline koriste se sustavi s dva spremnika PTV. Varijanta 1 Spremnici su spojeni u seriju. Samo prvi spremnik sadri izmjenjiva topline spojen na sustav Sunevih kolektora, a drugi spremnik ima izmjenjiva topline spojen na dodatni izvor topline (kotao ili dizalica topline) ili je neposredno u njega ugraen elektrini grija. Prvi spremnik je niskotemperaturni a drugi visokotemperaturni. Prvi spremnik grije se Sunevom energijom, a voda zatim prolazi kroz drugi spremnik gdje se dogrijava na zahtijevanu temperaturu PTV uz pomo dodatnog izvora topline.
PTV Dodatni izvor topline Visokotemperaturni spremnik
Kolektor
Niskotemperaturni spremnik Hladna voda

Sustavi s dva spremnika

Varijanta 2 Izmjenjiva topline spojen na sustav sunevih kolektora ugraen je u oba spremnika. Sunevom energijom mogu se grijati oba spremnika odvojeno. U sluaju da se prvi spremnik potpuno ugrije, automatska regulacija prebacuje rad u reim grijanja dugog spremnika. Udio iskoritene suneve energije u odnosu na varijantu 1 u ovakvim je sustavima vei.
PTV Dodatni izvor topline Kolektor Spremnik 2
Spremnik 1 Hladna voda
37
3.2.2010
Spajanje kolektora
Spajanje kolektora
38
3.2.2010
Spajanje kolektora
Termografska mjerenja
- Kod velikog broja malih kolektora koji su spojeni u paralelni spoj dolazi do ispada funkcije kolektora u sredini polja. - Povrina u kojoj protok zastaje, i koja je najtoplija, oznaena je tamnocrvenom bojom. Serijsko spajanje kolektora je ogranieno zbog velikih otpora strujanju koje nastaje zbrajanjem pojedinanih duina cijevovoda u svakom kolektoru.
77
Naini ugradnje kolektora
ugraen na krov
ugraen u krovite
-montiran na stalku (slobodno)
na fasadu kue
Tipini toplinski prinosi pojedinih vrsta kolektora te potreba za toplinskom energijom i PTV tijekom godine
78
39
3.2.2010
Naini ugradnje kolektora

Da si redovi kolektora meusobno ne rade sjenu, obavezno se treba pridravati minimalnih razmaka koji se izraunavaju: b = c x sin ( - ) / tan ( - ) a = c x cos ( - )
Sl. Ploasti kolektor montiran na stalku
h = c2 - a2
d = (2x1.5) + c(n x [cos (-)] + (n-1) x sin [-] / tan ( - ) n broj kolektora nagib podloge - minimalni kut sunca na horizontu (21. prosinca za Zagreb je 20,7 , a za Split 23 ) c duljina kolektora (iz kataloga proizvoaa)
79
Naini ugradnje kolektora - primjeri
80
40
3.2.2010
Naini ugradnje kolektora - primjeri
81
Solarni sustavi za grijanje potrone tople vode

Ova se solarna postrojenja imaju sljedee karakteristike: u potpunosti pokrivaju potrebu za energijom za grijanje potrone tople vode ljeti, ponuda solarne energije usklaena je s energijom potrebnom za grijanje PTV mogu se koristiti svi tipovi kolektora u sluaju loeg vremena opskrba toplom vodom osigurana je zahvaljujui solarnom spremniku i konvencionalnom dodatnom grijanju preko kotla za grijanje ili elektrinog grijaa.
Sl. Shematski prikaz solarnog postrojenja za grijanje potrone tople vode
82
41
3.2.2010
Solarni sustavi za grijanje PTV i kao potpora sustavu grijanja

Postrojenja imaju sljedee karakteristike: uz dobro dimenzioniranje postrojenje moe pokriti do 30% ukupne godinje potrebe za energijom za grijanje potrone tople vode i grijanje objekta, u ovoj izvedbi esto se koristi podno grijanje s fasadnim je kolektorima mogua bolja prilagodba potrebama za energijom, mogu se prikljuiti razliiti ureaji za proizvodnju topline, kao npr. kotlovi na loivo ulje i plinski kotlovi, dizalice topline ili kotao na kruta goriva.
Sl. Shematski prikaz solarnog postrojenja za grijanje potrone tople vode i kao potpora sustavu grijanja
83
Dimenzioniranje solarnog sustava

Uvod Kako bi solarna postrojenja mogla efikasno raditi, morala bi se s obzirom na njihove osobitosti paljivo planirati i dimenzionirati. Kod takozvanog malog postrojenja s povrinom kolektora do 30 m2 u obiteljskoj kui ili kui s vie stanova u prvom planu nalazi se ostvarenje visokog stupnja pokrivanja solarnih energetskih potreba. Cilj smislenog dimenzioniranja je 100 %-tno pokrivanje energetskih potreba za potronom toplom vodom u ljetnim mjesecima (od svibnja do kolovoza), odnosno 50 60 % godinjeg prosjeka.
Podno grijanje Kolektori se openito dimenzioniraju da pokriju 30 to 60% potreba za grijanjem. 1 m kolektora odgovara 5 m grijane podne povrine.
84
42
3.2.2010

Stupanj dobivene energije od sunca opisuje se sljedeim parametrima: -solarni udio (solar fraction - SF) -predstavlja odnos dobivene topline u solarnom kolektoru i ukupno potrebne topline za grijanje tople vode:
SF = Qs/(Qs+Qaux) x 100 (%), gdje je

Qs = dobivena toplina od sunca (kWh/god) Qaux = dodatna potrebna toplina (kWh/god) -uinkovitost sustava (system efficiency - SE) -to predstavlja odnos dobivene topline od sunca i ukupnog sunevog ozraenja na kolektorskoj povrini: SE = Qs/(EGA) x 100 (%), gdje je EG = ukupna godinja ozraenost (kWh/god) A = kolektorska povrina (m2)
85

Uinkovitost sustava ovisi o solarnom udjelu. Ako je solarni udio povean veim brojem kolektora, uinkovitost sustava se smanjuje, i svaki naredni KWh koji se proizvede je sve skuplji. Meuodnos ovih dviju vrijednosti moe se vidjeti na slici nie.
Slika: Solarni udio i uinkovitost sustava

86
43
3.2.2010
DIMENZIONIRANJE POSTROJENJA
Znaajan utjecaj na dimenzioniranje povrine kolektora i volumena spremnika imaju: poloaj i zraenje potronja tople vode kut nagiba i usmjerenost kolektora izljevno mjesto zadane i maksimalne vrijednosti za toplu vodu eljeni stupanj solarne pokrivenosti te kod sustava koji se koriste kao potpora grijanju: potreba zgrade za grijanjem temperatura sustava za grijanje Orijentacijsko dimenzioniranje uvelike nam mogu olakati orijentacijske vrijednosti koje pomau u prethodnom dimenzioniranju, tj. izbjegavanju predimenzioniranja. Za toan izraun sustava na raspolaganju su kompjutorski programi koji s obzirom na podruje vaenja i unesene vrijednosti daju tone rezultate.
87
Upute za poveanje stupnja solarne pokrivenosti

-Radi izbjegavanja nepotrebnog termikog optereenja sustava i bolje iskoristivosti postrojenja trebalo bi se prikladnim dimenzioniranjem ukoliko je mogue izbjei mirovanje kolektorskog polja. -Za sustave koji se koriste kao potpora grijanju preporua se unato niem godinjem prinosu od cca. 30 % u odnosu na kolektore jednake povrine i optimalnog nagiba primjena fasadnih kolektora. Solarni prinos svjesno se prebacuje u prijelazne mjesece u proljeu i jeseni. Nii uinak tijekom ljetnih mjeseci sprjeava pregrijavanje sustava uslijed manje potronje topline. -Prekomjerna toplina izmeu ostalog moe se ljeti koristiti za grijanje vode u bazenima. -Veliine volumena spremnika, ukoliko je odnos volumena spremnika i povrine kolektora iznad 90 l/m2, tek neznatno poveavaju stupanj solarne pokrivenosti. - Sustavi grijanja za niske temperature osobito su prikladni za kombinirana postrojenja koji se koriste kao potpora grijanju i za grijanje potrone vode. -Temperatura za grijanje u povratnom vodu trebala bi se dovesti u spremnik sa to niim vrijednostima.
88
44
3.2.2010
Priprema potrone tople vode

Od ukupne godinje potronje toplinske energije u kontinentalnom dijelu RH u prosjenom kuanstvu: - 20% na pripremu potrone tople vode - 73% na grijanje - 7% na kuhanje Potrebe prosjenog graanina dnevno: -200-300 l pitke vode od ega: 40-70 l tople vode
89
Postrojenja za grijanje potrone vode

Za orijentacijsko dimenzioniranje solarno-termikog postrojenja za grijanje potrone vode mogu se primijeniti sljedea orijentacijska pravila:
Prethodno vai pod uvjetom: - manjih postrojenja maksimalne povrine kolektora do 15 m2 - primjene u podruju obiteljske kue ili kue s dva stana - maksimalnog odstupanja povrine kolektora 10 15 juno - optimalnog kuta nagiba kolektora 40 45 -prosjene dnevne potronje vode do 50 litara pri 45 C po osobi (odgovara cca. 35 litara pri 60 C)
90
45
3.2.2010
Postrojenja za grijanje potrone vode

Preporuene veliine za potronju tople vode:
Odreivanje veliine spremnika Dimenzije spremnika za potronu toplu vodu u solarnom postrojenju obino su 1,5 do 2 puta vei od potronje. Time se moe pokriti potronja tijekom dan ili dva loijeg vremena i poveati solarni prinos.
Za perilice za rublje s prikljukom za toplu vodu potrebno je predvidjeti dodatnih cca. 50 litara pri 45 C.
91
Spremnik tople vode

Dvije su osnovne izvedbe spremnika: jednostavan - samo za PTV kombiniran za grijanje i PTV Izrauju se od nehrajueg elika koji je u nekim izvedbama s unutranje strane zatien slojem emajla, plastike ili premaza. Radi smanjenja toplinskih gubitaka spremnici se izoliraju slojem mineralne vune ili spuve debljine 512 cm.
46
3.2.2010
Odreivanje povrine kolektora

Bitno za utvrivanje povrine kolektora je usklaivanje s veliinom spremnika! Kod premalih odnosa povrine kolektora prema veliini spremnika, spremnik nije potpuno zagrijan dok se kod prevelikih povrina poveava stupanj solarne pokrivenosti, ali esto dolazi do zastoja rada kolektora i time do nepotrebnog visokog termikog optereenja sustava. Kao razumna veliina pokazalo se da na volumen spremnika od 100 litara dolazi povrina kolektora od 1,25 1,65 m2. Ovaj izraun vrijedi uz uvjet optimalnog nagiba kolektora za grijanje potrone vode od 30 -50 i ukoliko je kolektor usmjeren prema jugu.
Ovisno o orijentaciji i nagibu kolektorskog polja povrina kolektora treba se poveati za sljedee dodatne veliine:
93
Odreivanje povrine kolektora

Kod izrauna potrebne povrine te kod dijagrama koji prikazuju uinkovitost kolektora najee se daju podaci u odnosu na povrinu ostakljenog poklopca kroz koju prolazi Sunevo zraenje.
94
47
3.2.2010
Postrojenja za grijanje PTV i kao potpora grijanju prostora

Kod solarnih postrojenja za grijanje PTV i kao potpore grijanju prostora preporua se, obzirom na jaku meuovisnost dobivenih podataka, dimenzioniranje pomou kompjutorske simulacije. Izolacija zgrade te o tome ovisna potreba zgrade za toplinskom energijom kao i vrsta grijaeg sustava imaju znaajan utjecaj na dimenzioniranje sustava i solarni prinos. Za dimenzioniranje na raspolaganju su kompjutorski programi uobiajeni za trite. Simulacijski programi iziskuju prethodno dimenzioniranje komponenti postrojenja, a varijacijom razliitih vrijednosti pribliava se eljenom rezultatu (vidi slijedei slajd). Kod dimenzioniranja za postrojenja koja se koriste kao potpora grijanju i za grijanje potrone vode ukupni stupanj pokrivenosti iznosi izmeu 15 % i 30 %. Kod pasivnih kua preporua se vii stupanj pokrivenosti.
95
Postrojenja za grijanje PTV i kao potpora grijanju prostora

Nomogram za priblino odreivanje povrine kolektora i volumena spremika za sustav koji slui kao potpora grijanju prostora. Ako sustav slui i za pripremu PTV dobiveni povrinu kolektora uveati za 20%.
Izvor: Katalog tvrtke Hoval, 2009.
96
48
3.2.2010
Prethodno dimenzioniranje
Godinja potronja energije u zgradi nalazi se u podacima o potronji energije. Ukoliko podataka nema, potronju energije u zgradi je potrebno izraunati u skladu s vaeim propisima. Dijagram za pojednostavljeno ustanovljivanje godinje potronje energije po uzoru na VDI 2067 je dan nie.
F = grijana iskoristiva povrina, Qa = god. potronja energije, A =specifini uinak grijanja)
97
Pri postizanju stupnja pokrivenosti izmeu 15 i 30 % povrina kolektora je:
Ovisno o orijentaciji i nagibu kolektorskog polja utvrena povrina kolektora mora se poveati sljedeim dodatnim veliinama:
98
49
3.2.2010
Prikaz optimalnih kuteva prema horizontali

99
Primjer Zadano je: -zgrada sa 125 m2 grijane povrine pri specifinom uinu grijanja od 45 W/m2 - nagib krova 40 s povrinom krova usmjerenom prema jugu Trai se - veliina povrine kolektora - veliina spremnika Rjeenje: Prema dijagramu kod 125 m2 grijane povrine pri specifinom uinku grijanja od 45 W/m2 proizlazi priblina godinja potronja energije za grijanje i toplu vodu od cca. 16 MWh/a. Povrina aperture kolektora = 0,6..0,9 m2/(MWh/a) x 16 MWh/a =9,614,4 m2 Zbog neoptimalnog nagiba krova povrina kolektora trebala bi se sukladno tablici poveati za 10 %. Preporuena povrina kolektora tada iznosi 10,615,8 m2. To daje kolektorsko polje od 4 6 kolektora (ovisno o povrini jednog kolektora)
100
50
3.2.2010
Dimenzioniranje ekspanzijske posude potrebno je izvesti za sadraj tekuine cjelokupnom postrojenju za grijanje. Za razliku od postrojenja za grijanje ekspanzijska posuda za solarna postrojenja mora pored irenja volumena i tlaka nositelja topline podnijeti i ukupni sadraj tekuine kolektorskog polja te dio sadraja cjevovoda u parnom podruju. VA = VWT + VR +VK + VPG VA VK VPG VWT VR Volumen punjenja postrojenja volumen kolektorskog polja volumen pumpne stanice izmjenjiva topline cjevovodi
cjevovod
pumpna stanica
tekuina
ekspanzijska posuda
101
Radni medij je tvar koja struji kroz sustav, tj. cijevi razvoda solarnog kruga od kolektora do spremnika u kojemu dolazi do izmjene topline s potronom toplom vodom ili ogrjevnim medijem sustava grijanja. Kao solarni medij najee slui voda, odnosno njezina smjesa s glikolom ili drugim sredstvima za sprjeavanje smrzavanja.
Slika: irenja volumena uslijed porasta temperature

102
51
3.2.2010
Predtlak ekspanzijske posude

po = hStat / 10 bar / m + ppara
Tablica 4-6: Sadraj tekuine REHAU SOLECT komponenti
po - predtlak ekspanz. posude [bar] hStat - statika visina postrojenja [m] ppara - parni tlak medija za prijenos topline pri 120 C (0,8 bar)
103
Potreban nazivni volumen ekspanzijske posude
VN,Min = (n VA + VK + 0,1 VR + VV) pE + 1 / pE po
n - koeficijent ekspanzije medija za prijenos topline VV - pri VA < 200 l vrijedi: VV = 3 l pE - Granini tlak postrojenja (tlak dimenzioniranja ) Iz raspoloivih standardnih veliina odabrati po veliini najbliu ekspanzijsku posudu (npr. standardne veliine nekog proizvoaa su 18 l 24 l 35 l 50 l).
Pritisak punjenja postrojenja

pa,Min = [VN (po + 1) / VN - VV] 1
VN odabrani volumen ekspanzijske posude
104
52
3.2.2010
Primjer izraunavanja: Zadane veliine: - Solarno postrojenje s kombiniranim spremnikom 750/180, - 4 ploasta kolektora - pumpna stanica - 20 m ukupne duine cjevovoda Cu 18 x 1 - statika visina postrojenja 10 m Raunski postupak: VA = 13,8 l + 20 0,201 l + 4 1,5 l + 0,7 l = 24,52 litre po = 10 m / 10 bar / m + 0,8 bar = 1,8 bar VN,Min = (0,07 24,52 l + 6 l + 0,1 4,02 l + 3 l) = 19,8 litara Odabrano: ekspanzijska posuda 24 litre pa,Min = 24 litre pa,Min = 2,2 bar
5,4 bar + 1 / 5,4 bar 1,8 bar
[1,8 bar + 1 / 24 litre 3 litre] -1
105
Dimenzioniranje pumpne stanice i mree cjevovoda
U skladu s konfiguracijom postrojenja potrebno je izraunati pad tlaka pomou dijagrama ili raunski. Pri tome treba uzeti u obzir pojedine otpore u sljedeim sastavnim dijelovima postrojenja: - Kolektor - Cjevovod ukljuujui pojedine lokalne otpore - Pumpna stanica - Izmjenjiva topline
Specifini volumen strujanja koji se odnosi na povrinu kolektorskog polja iznosi V = 40 l / m2h Brzina strujanja u cijevi trebala bi se kretati izmeu 0,4 i 0,7 m/s.
106
53
3.2.2010
Dimenzioniranje pumpne stanice i mree cjevovoda
Slika : Pad tlaka u kolektorima D - Gubitak tlaka po kolektoru V - Volumen strujanja
Pad tlaka u izmjenjivau topline
Pojedini proizvoai daju dijagrame pada tlaka za svoje komponente. Ovdje je dan primjer tvrtke REHAU SOLECT. Pad tlaka pumpne stanice
107
Slika: Dijagram gubitka tlaka za bakrene cjevovode

108
54
3.2.2010
Proraun solarnih sustava za grijanje prema EN 15316-4-3

HRN EN 15316-4-3:2008 Sustavi grijanja u zgradama -- Metoda prorauna energijskih zahtjeva i uinkovitosti sustava - Dio 4-3: Sustavi za proizvodnju topline, toplinski sustavi sunevog zraenja (EN 15316-4-3:2007)
Standard EN 15316 je dio okvira za izraun ukupne potronje energije u zgradama. Dijagram okvira dan je na slici desno.
109

Standard EN 15316-4-3 prikazuje metodu procjne energetskih svojstava solarnih sustava za grijanje prostora i/ili zagrijavanje PTV. Methoda se moe primijeniti za : Utvrivanje energetskih svojstava toplinskog solarnog sustava, Prosudbu usklaenosti s propisima u smislu energijskih ciljeva; Optimiziranje energetskih svojstava planiranog sustava; Procjenjivanje uinaka mjera utede energije na postojee sustave. Opseg standarda obuhvaa samo: ulazne parametre metodu prorauna Izlazne parametre
110
55
3.2.2010

Razmatraju se sljedei karakteristini solarni termalni sustavi: PTV definirana s EN 12976 (tvorniki napravljeni) ili ENV 12977 (prilagoeni izgraena); Kombi-sustavi (za PTV i grijanje prostora) definirani u ENV 12.977 ili opisani u Direct Characterisation metodi razvijenoj u stavci 26 Solarni Kombisustavi od IEA programa za Solarno grijanje i hlaenje grijanje prostora definiranog u ENV 12977.
111

Utjecaj solarnog sustava o energetskoj uinkovitosti zgrade obuhvaa: izlaz topline iz solarnih termalnih sustav u distribucijski sustav (za grijanje prostora i / ili za PTV topla voda), ime se smanjuje potronja ostalih izvora topline (npr. konvencionalno generiranih); uporabljive gubitke solarnog termalnog sustav koji se mogu koristi za grijanje prostora, ime se smanjuje potronja topline za grijanje; elektrinu energiju isporuenu solarnom termalnom sustavu, ime se poveava potronja elektrine energije; smanjenje vremena rada konvencionalnog izvora grijanja. U nekim sluajevima, konvencionalni grija se moe iskljuiti za vrijeme ljeta, ime se smanjuju stand-by gubici topline i pomone elektrine energije.
112
56
3.2.2010

Princip metode Vaan korak u metodi je odreivanje toplinske potranje zgrade, jer su povezane potranja i proizvodnja toplinske energije Energije potrebna za grijanje prostora: Toplinsko optereenje prostora (vidi EN ISO 13790 i Papir IP92); Toplinski gubici iz prostora za grijanje (vidi EN 15316-2-1, IP97); Toplinski gubici distribucijskog sustava za grijanje prostora (vidi EN 15316-2-3; IP98). Energija potrebna za zagrijavanje tople vode (PTV): Potrebna energija za PTV, ukljuujui i gubitke zraenjem (vidi EN 15316-3-1, IP99); Toplinski gubici sustava distribucije tople vode (EN 15316-3-2; iP100).
113

Na temelju tih podataka, primjena EN 15316-4-3 osigurava sljedee izlaze: Toplina koju isporuuje solarni sistem; Potronja energije pomonih ureaja (pumpe, zatita od zamrzavanja, itd.) Iskoristiva i iskoritena pomona energija; Iskoristiva i iskoritena energija toplinskih gubitaka spremnika PTV. Proraunsko razdoblje Cilj prorauna je odreivanje godinje potrebe topline. Ovo se moe postii: Koritenjem godinjih podataka za funkcioniranje sustava i raunanjem pomou prosjene godinje vrijednosti, ili; Podjelom godine na proraunska razdoblja (mjeseci ili razdoblja rada definirana u EN ISO 13790), izraunom za svako razdoblje i zbrojem rezultata za cijelu godinu dana.
114
57
3.2.2010

Opis metode Dvije razliite metode mogu se koristiti za izraunavanje energetske uinkovitosti toplinskih solarnih sistema. To omoguava koritenje razliitih tipova ulaznih podataka: Metoda A: Rabi sistemske podataka iz sustava testova, zadane vrijednosti su dane u obliku EN 12976-2 (indikatori) ili sustava simulacije; Metoda B: Rabi podatake stvarnih komponenti (dobivenih ispitivanjem ili uporabom zadanih vrijednosti) Metoda A je ograniena samo na sustave za isporuku tople vode, koji su testirani prema EN 12976-2. Za kombi-sisteme s kolektorima povrine manje od 6 m2, koji su testirani prema EN 12976-2, metoda se takoer moe koristiti, ali grijanje prostora se tada ne razmatra u izvoenju izrauna. Metoda B je fleksibilnija i moe se koristiti za vie razliitih sustava, na primjer za termike solarne sustave za grijanje prostora. Budui da je bazirana na podatcima komponenti, ova metoda je ire primjenjiva, ali manje tona. Vie informacija na www.iee-cense.eu Informativni list P104
115
Dimenzioniranje solarnih sustava potrebni podaci

1. Klimatski podaci na lokaciji postavljanja solarnog sustava - zemljopisna irina - satne vrijednosti ozraenosti - satne temperature zraka okoline 2. Podaci o solarnom kolektoru - optiki stupanj djelovanja - efektivni koeficijent prolaza topline - kut nagiba kolektora - povrina kolektora - ulazna temperatura u kolektor 3. Podaci za odreivanje potrebne topline - broj potroaa (osoba) - potronja tople vode po osobi i danu - temperatura hladne vode - temperatura tople vode
116
58
3.2.2010
Procjena isplativosti toplinskog solarnog sustava

1. Procjeniti dnevne potrebe za toplom vodom 2. Odrediti raspoloivu solarnu snagu 3. Izraunati dimenzije solarnog sustava 4. Izraunati godinju utedu u energiji 5. Izraunati godinju utedu u novcu 6. Izraunati cijenu sustava 7. Izraunati omjer utede prema investiciji i jednostavni period povrata Prilika se prua kod: velikih potreba za toplim vodom, visoke cijene konvencionalng izvora energije, stalnih potreba za toplom vodom, kada postoji prostor za smjetaj kolektora
EAR-tower Pritina, Kosovo Solarna klimatizacija zgrade Solarna energija za grijanje (zimi) i klimatizaciju te sanitarnu toplu vodu (ljeti), zamjena za elektrini kompresorski rashladni ureaj Povrina kolektora: 227 m Spremnik: 4 m Snaga: 500 kWh/m*god. God. uteda: 10.000 /god. Obnova zgrade: 2002/2003 g. Povrina graevine: 2300 m Komentar: Ukupna rashladna snaga 108 kW, ukupno godinje smanjenje emisije CO2 52 t.
118
59
3.2.2010
Najvea banka u Portugalu CGD (Caixa geral de Depositos) Lisabon Povrina: 1.579 m Visoko-temperaturni HT kolektori -Volumen spremnika topline: 2 x 5,5 m - Rashladna snaga: 545 kW - Snaga za grijanje zraka (zimi) : max: 700 kW - Snaga predviena za pripremu tople vode: max. 150 kW - U upotrebi od 2008.
119
PREGLED STANDARDA ZA SOLARNI SUSTAV, OPENITO

EN ISO 9488 Pojmovnik toplinskih solarnih ureaja i njihovih sastavnica (ISO/DIS 9488; 1995) EN 12975-1 Toplinski solarni ureaji i njihove sastavnice; Kolektori, dio 1: Opi zahtjevi EN 12975-2 Toplinski solarni ureaji i njihove sastavnice; Kolektori Dio 2: Ispitni postupak ENV 1991-2-3 Eurokod 1 - naela projektiranja nosivih konstrukcija i djelovanje na nosive konstrukcije, dio 23: Djelovanje na nosive konstrukcije, optereenje snijegom EN 12976-1 Toplinski solarni ureaji i njihove sastavnice; Prefabricirani sustavi, dio 1: Opi zahtjevi EN 12976-2 Toplinski solarni ureaji i njihove sastavnice; Prefabricirani sustavi, dio 2: Ispitni postupak
120/3 1
60
3.2.2010

ISO 9459-2 Sustavi za potronu toplu vodu zagrijavani solarnim kolektorima. Odreivanje karakteristika i godinjih svojstava na osnovi mjerenja na otvorenom. ISO 9459-5 Sustavi za potronu toplu vodu zagrijavani solarnim kolektorima. Odreivanje karakteristika i godinjih svojstava na osnovi ispitivanja kompletnog sustava i kompjuterske simulacije. ISO/TR 10217 Solarna energija - Sustavi grijanja vode - Vodi za izbor materijala u odnosu na unutarnju koroziju
Kolektori i montaa kolektora

ENV 1991-4-3 Eurokod 1 - naela projektiranja nosivih konstrukcija i djelovanje na nosive konstrukcije, dio 24: Djelovanje na nosive konstrukcije, optereenje vjetrom
12131
Spremnik tople vode

Smjernica o tlanim ureajima 97/23/EG Smjernica Europskog parlamenta i savjeta od 29. svibnja 1997. godine za izjednaavanje zakonskih propisa zemalja lanica o tlanim ureajima EN 12897 Vodovodne odredbe za neizravno zagrijavana, neprovjetrena (zatvorena) postrojenja spremnika tople vode EN 806-1 Tehniki propisi za instalacije pitke vode unutar graevina za pitku vodu za ljudsku uporabu, dio 1: Openito ENV 12977-3 Termiki solarni sustavi i njihovi elementi postrojenja izraena prema eljama kupaca ispitivanje uinka spremnika tople vode za solarne sustave
122/3 1
61
3.2.2010
Ostale norme vezane za solarne kolektore

EN 1717 Zatita pitke vode od oneienja u instalacijama pitke vode i opi zahtjevi za sigurnosne naprave kod sprjeavanja oneienja pitke vode kroz povratno protjecanje. EN 60335-2-21 Sigurnost elektrinih ureaja za uporabu u kuanstvima i sline namjene; Dio 2: Posebni zahtjevi za grijae vode (spremnike tople vode i bojlere tople vode) (IEC 335-2-21: 1989 i dopune 1; 1990 i 2; 1990, preinaena)
Gromobranska zatita ENV 61024-1 Gromobranska zatita konstrukcijskih sustava Dio 1: Opa temeljna naela (IEC 1024-1: 1990; preinaeno)
123/3 1
EN 12975-2 Toplinski solarni ureaji i njihove sastavnice; Kolektori Dio 2: Ispitni postupak
Podruje primjene: mjerenje toplinskog uina kolektora s i bez vjetra odreivanje koeficijenta promjene upadnog kuta odreivanje toplinskog kapaciteta odreivanje pada tlaka Test kvalitete obuhvaa: tlanu probu otpornost na visoku temperaturu otpornost na dugotrajnu insolaciju otpornost na vanjski i unutarnji ok propusnost za obornine otpornost na smrzavanje otpornost na mehanika optereenja (oborine) otpornost na udarce (tua, kamenje)
124/3 1
62
3.2.2010
EN 12975-2 Toplinski solarni ureaji i njihove sastavnice; Kolektori Dio 2: Ispitni postupak
125/3 1
EN 12976-2 - Toplinski solarni ureaji i njihove sastavnice; Prefabricirani sustavi, dio 2: Ispitni postupak
Odnose se na veliine sustava do 10 m2 I spremnika do 900 litara (trajanje ispitivanja 3 mjeseca) otpornost na smrzavanje zatita od pregrijavanja tlana proba prikladnost za pitku vodu otprnost na vanjske utjecaje zatitna i sigurnosna oprema oznaivanje
126/3 1
63
3.2.2010
CE oznaavanje kolektora i sustava

kolektori i elementi sustava su oprema pod tlakom u odreenim sluajevima potpadaju pod tlanu opremu akumulacijski spremnici potpadaju pod direktivu za graevne proizvode pumpe i regulacija potpadaju pod direktivu za niski napon i EM kompatibilnost
Kolektor gdje je PS*V > 50 bar*lit oznauje se CE-oznakom prema direktivi za tlanu opremu (PED). Kolektor gdje je PS*V< 50 bar*lit ne oznauje se CE-oznakom.
(Najee je radni tlak kolektora do 10 bar, a volumeni se kreu od 1 do 2 litre pa ne potpadaju pod PED. Ekspanzione posude su npr. 2,5 bara i 12 do 50 litara, pa jednim dijelom potpadaju pod PED direktivu. Spremnici tople vode mogu biti tlaka do 10 bara i volumena do 4000 litara pa najee potpadaju pod PED.
127/3 1
CE oznaavanje kolektora i sustava
Dijagram na osnovu kojeg se odluuje da li oprema potpada pod PED

128/3 1
64
3.2.2010
Solar Keymark
Iako se sva poticajna i druga regulativa koja se odnosi na ugradnju i uporabu solarnih sustava poziva na EN, u mnogim sluajevima zahtjevi za certificiranjem opreme se razlikuju u pojedinim zemljama. Iz tog razloga je Europska udruga proizvoaa solarne opreme (ESTIF) s CEN-om i Europskom komisijom donijela odluku o uvoenju posebnog programa ispitivanja solarnih kolektora, sustava i druge opreme koji e provoditi nezavisne i za to akreditirane institucije.
Oprema ispitana na taj nain nositi e oznaku Solar Keymark. Procedura i oznaka Solar Keymark dobro su prihvaeni u zemljama lanicama EU. CE oznaku stavlja proizvoa Solar Keymark oznaku stavlja akreditirana institucija
Solar Keymark logo
129/3 1
PRIMJERI CERIFIKATA SOLAR KEYMARK
130/3 1
65
3.2.2010
Hrvatska zakonska regulativa

Na snazi je Pravilnik o tlanoj opremi i pravilnik o graevnim proizvodima doneseni na osnovi Zakona o tehnikim zahtjevima za proizvode i ocjenu sukladnosti. Europske norme prihvaene su kao Hrvatske norme HRN EN Na taj nain stvoreni su preduvjeti za obavljanje mjerenja i certificiranje solarne opreme.
131/3 1
132
66
3.2.2010
133
134
67
3.2.2010
135
136
68
3.2.2010
137
C: collector area; ST: hot water storage; HWD: hot water demand / day with 60 C; TS: thermo siphon system; PS: pumped system; PDS: pumped, drain back system Table 7: Reference systems for domestic hot water systems for single family houses and the percentage of the total col lec tor area in oper ation (flat-plate and evacuated tube collectors)
138
69
3.2.2010
Sunevi toplinski sustavi u Hrvatskoj
Potencijali odlini Primjena vrlo niska Poticaji za koritenje najavljeni Oekuje se nagli porast trita!!! Trite dosad nerazvijeno (nerealno visoke mare i cijene sustava, uvoz uglavnom iz Austrije, Turske i Njemake) Nedovoljno educiranih instalatera u Istri i Kvarneru Sustave nerijetko postavljaju slovenski instalateri Nedostatak javne svijesti o prednostima solarnih sustava Nepostojanje poticaja za ugradnju sustava
Koncept za izradu podzakonskih akata koji potiu proizvodnju toplinske/rashladne energije iz obnovljivih izvora energije (2008.) Naruitelj : Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva Analiza toplinskih i rashladnih potreba do 2020. godine (MAED model) Izraen je bazni scenarij i dva scenarija s veim udjelom OIE - Top-down i Bottomup pristup Odreeni su granini trokovi za sunane kolektore na obali (topla zona) i kontinentu (hladna zona) Potrebno poticanje: 27,0% Rezultati modeliranja : Sustavom poticanja proizvodnje toplinske i rashladne energije, prema rezultatima modela, bi bilo obuhvaeno: do 2010. godine 16.350 obiteljskih kua do 2020. godine 320.000 obiteljskih kua (1/3 kua ili 1/5 kuanstava)
Izvor. Dr.sc. Branka Jelavi , Aktivnosti EIHP-a u koritenju Suneve energije, Meunarodna konferencija TRANS-SOLAR Zagreb, 23. travnja 2009.
140
70
3.2.2010
Trokovi poticanja
Izvor. Dr.sc. Branka Jelavi , Aktivnosti EIHP-a u koritenju Suneve energije, Meunarodna konferencija TRANS-SOLAR Zagreb, 23. travnja 2009.
141
142/3 1
71

Bosnjakovic - Solarno Grijanje

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Bosnjakovic - Solarno Grijanje

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Bosnjakovic - Solarno Grijanje

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

3.2.

mr.sc. Mladen Bonjakovi

Veleuilite u Slavonskom Brodu

Izobrazba za energetsko certificiranje zgrada

OIE: Europa - HRVATSKA

Veleuilite u Slavonskom Brodu

Izobrazba za energetsko certificiranje zgrada

Rezerve energije na Zemlji

energija koju primaju samo kontinenti, uz pretpostavku gubitaka u atmosferi i oblacima.

Source: Richard Perez, ASRC, University of Albany, NY, USA., 2009.

Slika: Usporedba neobnovljivih i obnovljivih rezervi energije(Terawata - godinje).

Izobrazba za energetsko certificiranje zgrada

Instalirani kapaciteti OIE

Veleuilite u Slavonskom Brodu

Izobrazba za energetsko certificiranje zgrada

6 Veleuilite u Slavonskom Brodu

Izobrazba za energetsko certificiranje zgrada

Izobrazba za energetsko certificiranje zgrada

Izobrazba za energetsko certificiranje zgrada

Veleuilite u Slavonskom Brodu

Izobrazba za energetsko certificiranje zgrada

152 milijuna km)

147 milijuna km)

Izobrazba za energetsko certificiranje zgrada

Izobrazba za energetsko certificiranje zgrada

Veleuilite u Slavonskom Brodu

Izobrazba za energetsko certificiranje zgrada

Izobrazba za energetsko certificiranje zgrada

Veleuilite u Slavonskom Brodu

Izobrazba za energetsko certificiranje zgrada

Veleuilite u Slavonskom Brodu

Izobrazba za energetsko certificiranje zgrada

Izobrazba za energetsko certificiranje zgrada

Dnevna putanja sunca

Veleuilite u Slavonskom Brodu

Izobrazba za energetsko certificiranje zgrada

Izobrazba za energetsko certificiranje zgrada

Izobrazba za energetsko certificiranje zgrada

Cilindrini Sunev dijagram

Veleuilite u Slavonskom Brodu

Izobrazba za energetsko certificiranje zgrada

Vrste sunevog zraenja

izravno + difuzno + odbijeno = ukupno ili globalno ozraenje

Veleuilite u Slavonskom Brodu

Izobrazba za energetsko certificiranje zgrada

Veleuilite u Slavonskom Brodu

Izobrazba za energetsko certificiranje zgrada

Apsorbiranje dijela zraenja od atmosfere

0 Valna duljina (m)

do tla dopire praktiki samo kratkovalno zraenje

Izobrazba za energetsko certificiranje zgrada

Slabljenje zraenja na putu kroz atmosferu

Da li slabljenje zraenja ovisi o duljini puta kroz atmosferu?

Veleuilite u Slavonskom Brodu

Izobrazba za energetsko certificiranje zgrada

90 000 lx izravno, 15 000 lx raspreno 2 000 lx 0.2 lx 800 lx

Izobrazba za energetsko certificiranje zgrada

Mjerenje Suneva ozraenja, osunavanja i osvjetljenja