Fikret Pašanović, Bošnjak Savjetuje Sultana Muhammed Prozorac I Djelo "Islamski Način Postizanja Poretka"

Promiljanja o politici i ureenju drave i savjeti vladarima teme su koje su tretirane jo od ranog doba islama i kojima je posveeno mnotvo
djela. Bio je to sluaj i u Osmanskom carstvu, a tom anru su doprinijeli i brojni autori sa ovih naih prostora. Jedan od njih je i Muhammed Prozorac, koji je na prijelazu iz 18. u 19. stoljee, u doba reformskih pokuaja sultana Selima III, napisao i sultanu predao svoje djelo Minh an-nim f dn al-islm ( - Islamski nain postizanja poretka).
Muhammed Prozorac i djelo Islamski nain postizanja poretka
Bonjak savjetuje
SULTANA
Ova knjiga govori o djelima iz oblasti ureenja drave i savjeta vladarima, ivotnom putu Muhammeda Prozorca i detaljno prikazuje i ocjenjuje ovo njegovo djelo.
Bonjak savjetuje
F I K R E T PA A NOV I
SULTANA
9 789958 588365
Design: Safer Muminovi
ISBN 978-9958-588-36-5
F I K R E T PA A NOV I
Fikret Paanovi BONJAK SAVJETUJE SULTANA
Izdava i tampa: ARKApress Za izdavaa: Sead Demirovi Tehniki urednik: Safer Muminovi
CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo 929 Prozorac M. 821.163.4(497.6).09=512.161 PAANOVI, Fikret . Bonjak savjetuje sultana : Muhamed Prozorac i djelo: islamski nain postizanja poretka / Fikret Paanovi. - Sarajevo : Arka press, 2012. - 208 str. : faks.; graf. prikazi ; 21 cm Bibliografija: str 177-194. ISBN 978-9958-588-36-5 COBISS.BH-ID 19325702
Fikret Paanovi
BONJAK SAVJETUJE SULTANA

Sarajevo, 2012./1433. h.g.
SADRAJ
SKRAENICE. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. . 9 1. UVOD. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. ..11 2. DJELA O UREENJU DRAVE I SAVJETI VLADARIMA.. .. .. .. .. .. 15 2.1. Kuransko-hadiski temelji diskursa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15 2.1.1. Kuran o vlasti i vladarima. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16 2.1.2. Hadis o vlasti i vladarima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18 2.2. Mogua podjela djela o ureenju drave. . . . . . . . . . . . . . . . . . 21 2.2.1. Teorija hilafeta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22 2.2.2. Filozofska teorija idealne drave. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26 2.2.3. Ogledala prineva ili savjeti vladarima. . . . . . . . . . . . . . . . . . 28 2.2.3.1. Savjeti vladarima u Osmanskom carstvu. . . . . . . . . . . . . . . . 37 2.2.3.2. Djela autora iz Bosne i Hercegovine i okruenja. . . . . . . . . . . . 43 3. BIOGRAFIJA MUHAMMEDA PROZORCA. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. . 51 3.1. Izvori biografskih podataka i podaci sadrani u njima . 51 3.1.1. Prozoreva djela . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 52 3.1.1.1. Minh an-nim f dn al-islm . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 52 3.1.1.2. Uvod o djelimino slobodnoj volji (Muqaddima-i irdat-i uziyya) . 54
| FIKRET Paanovi Bonjak savjetuje sultana
3.1.2. Prijepisi tuih djela. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 55 3.1.2.1. Livanjski rukopis. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 55 3.1.2.2. Istanbulski rukopisi. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 57 3.1.3. Drugi rukopisi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 61 3.1.4. Salnama i kasnija djela. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63 3.2. Sistematizacija biografskih podataka. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 64 3.2.1. Ime, porijeklo i funkcije. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65 3.2.2. Mjesta i osobe koje se spominju u djelu i prijepisima . . . . . . . . . . 71 3.3. Osmansko carstvo u doba Muhammeda Prozorca . . . . . . . . . . . . . 76 3.3.1. Sultan Selim III i njegovi pokuaji reforme. . . . . . . . . . . . . . . 79 3.4. Rekonstrukcija ivotnog puta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 87 4. MINH AN-NIM F DN AL-ISLM.. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. 97 4.1. Sauvani rukopisi. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 97 4.1.1. Rukopis iz Gazi Husrev-begove biblioteke . . . . . . . . . . . . . . . 98 4.1.2. Rukopis iz Orijentalnog instituta u Sarajevu. . . . . . . . . . . . . . . 99 4.1.3. Uvodni dio Minha (Muqaddima) kao zasebno djelo. . . . . . . . . 100 4.2. Naslov i datiranje djela. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 101 4.2.1. Naslov . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 101 4.2.3. Posveta i datiranje djela . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 103 4.3. Izvori koriteni u pisanju djela. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 107 4.3.1. Djela Hasana Kafija Pruaka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 108 4.3.2. A-arqa al-Muammadiyya. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 109 4.3.3. Mzn al-amal . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .111 4.3.4. Risla f a-uruq . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .112 4.3.5. Drugi izvori. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .113
SADRAJ |
4.4. Detaljan prikaz djela . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .114 4.4.1 Biljeke na poetnoj stranici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 115 4.4.2. Uvodna razmatranja o djelu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 116 4.4.3. Uvod (Muqaddima) o djelimino slobodnoj volji, raspolaganju njome i njenoj (pravnoj) kvalifikaciji. . . . . . . . . . . . 121 4.4.4. Prvo poglavlje o jasnom putu i nainu vjerovanja u Uzvienog Allaha . . . . . . . . . . . . . . . . . . 122 4.4.4.1. Prvi odsjek: o jasnom putu i nainu vjerovanja u Uzvienog Allaha . . . . . . . . . . . . . . . . . . 123 4.4.4.2. Drugi odsjek: o jasnom putu i nainu vjerovanja u meleke, neka je sa njima mir . . . . . . . . . . . . . . . . 123 4.4.4.3. Trei odsjek: o jasnom putu i nainu vjerovanja u knjige Uzvienog Allaha. . . . . . . . . . . . . . 124 4.4.4.4. etvrti odsjek: o jasnom putu i nainu vjerovanja u poslanike Uzvienog Allaha . . . . . . . . . . . . 124 4.4.4.5. Peti odsjek: o jasnom putu i nainu vjerovanja u Ahiret. . . . . . . 125 4.4.4.6. esti odsjek: o jasnom putu i nainu vjerovanja u odreenje da je dobro i zlo od Uzvienog Allaha. . . . . . 126 4.4.5. Drugo poglavlje: O jasnom putu i nainu postizanja taqw . . . . . . 127 4.4.5.1. Prvi odsjek: O jasnom putu i nainu postizanja taqw srcem. . . . . 129 4.4.5.2. Drugi odsjek: O jasnom putu i nainu postizanja taqw jezikom. . . 130 4.4.5.3. Trei odsjek: O jasnom putu i nainu postizanja taqw uhom. . . . 131 4.4.5.4. etvrti odsjek: O jasnom putu i nainu postizanja taqw okom. . . 131 4.4.5.5. Peti odsjek: O jasnom putu i nainu postizanja taqw rukom . . . . 132 4.4.5.6. esti odsjek: O jasnom putu i nainu postizanja taqw stomakom . . 133 4.4.5.7. Sedmi odsjek: O jasnom putu i nainu postizanja taqw spolnim organima . . . . . . . . . . . . . . . 134 4.4.5.8. Osmi odsjek: O jasnom putu i nainu postizanja taqw nogom . . . 134
4.4.5.9. Deveti odsjek: O jasnom putu i nainu postizanja taqw u stvarima koje se ne odnose na odreeni organ. . . . . . . . . . 135 4.4.6. Tree poglavlje: O jasnom putu i nainu postizanja pravednosti . . . . 136 4.4.6.1. Prvi odsjek: O jasnom putu i nainu postizanja pravednosti u odnosu prema Uzvienom Allahu . . . . . . . . . . . . . 136 4.4.6.2. Drugi odsjek: O jasnom putu i nainu postizanja pravednosti u odnosu prema sebi, sadri i neto o medicini . . . . . . . 137 4.4.6.3. Trei odsjek: O jasnom putu i nainu postizanja pravednosti u odnosu sa drugim ljudima . . . . . . . . . . . . . . . . . 139 4.4.7. Zavrni dio (Zakljuni dio): O krajnjem cilju poretka i nainu njegovog postizanja. . . . . . . . . . 153 4.4.7.1 Risla fi at-arq . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 155 4.4.7.2 Zavretak djela . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 157 4.5. Kritika ocjena djela . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 158 ZAKLJUAK .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. 167 SAETAK . .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. 171 SUMMARY. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 173 . .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. 175 IZVORI I LITERATURA.. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. 177 ILUSTRACIJE. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. 195 INDEX IMENA . .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. 205
SKRAENICE
U radu su za neka djela koja su frekventnije spominjana koritene skraenice koje donosimo u nastavku. Skraenice su koritene i za odreene ustanove, publikacije i sl. Puno ime je obino navoeno pri prvom spominjanju.
EI CD GHB Katalog GHB I Katalog GHB II Katalog GHB VII Katalog GHB VIII Katalog GHB XI Katalog GHB XIV Katalog GHB XVI Minhad Minh GHB Minh OIS OIS POF Encyclopaedia of Islam, CD-ROM izdanje, Brill, Leiden, 1999. Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu Katalog arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa, svezak prvi, obradio Kasim Dobraa, Al-Furqan, London, Rijaset IZ u BiH - GHB, 2. izdanje, Sarajevo, 2000. Katalog arapskih, turskih i perzijskih rukopisa, svezak drugi, obradio Kasim Dobraa, Starjeinstvo IZ za SR BiH, Sarajevo, 1979. Katalog arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa, svezak sedmi, obradili Haso Popara i Zejnil Faji, Al-Furqan, London, Rijaset IZ u BiH - GHB, Sarajevo, 2000. Katalog arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa, svezak osmi, obradio Mustafa Jahi, Al-Furqan, London, Rijaset IZ u BiH - GHB, Sarajevo, 2000. Katalog arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa, svezak jedanaesti, obradio Zejnil Faji, Al-Furqan, London, Rijaset IZ u BiH - GHB, Sarajevo, 2003. Katalog arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa, svezak etrnaesti, obradio Osman Lavi, Al-Furqan, London, Rijaset IZ u BiH - GHB, Sarajevo, 2005. Katalog arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa, svezak esnaesti, obradio Haso Popara, Al-Furqan, London, Rijaset IZ u BiH - GHB, Sarajevo, 2008. Pozivanje na djelo Minh an-nim f dn al-islm ( ) nezavisno od rukopisa Rukopis djela Minh an-nim f dn al-islm ( ) koji se uva u Gazi Husrev-begovoj biblioteci (br. 1325/8037) Rukopis djela Minh an-nim f dn al-islm ( ) koji se uva u Orijentalnom institutu (18-1/67) Orijentalni institut u Sarajevu Prilozi za orijentalnu filologiju
11
1. UVOD
Promiljanja o politici i ureenju drave i savjeti vladarima teme su koje su tretirane jo od ranog doba islama, posebno u vremenima kriza i previranja. U okrilju islamske knjievnosti nastao je irok anr tzv. ogledala za prineve ili savjeta vladarima. Bio je to sluaj i u Osmanskom carstvu, gdje su posebno bile zastupljene tzv. nasht-name ili siysetnme. Tom anru su doprinijeli i brojni autori sa ovih naih prostora. Jedan od njih je i Muhammed Prozorac1 (punim imenom Muammad b. Muammad b. Muyiddn al-Bsnaw alPrzraw2), koji je na prijelazu iz 18. u 19. stoljee, u doba reformskih pokuaja sultana Selima III, napisao i sultanu predao svoje djelo Minh an-nim f dn al-islm ( - Islamski nain postizanja poretka).3
U razgovoru sa vie osoba sa podruja Prozora i susjednih opina saznali smo da se na tom kraju za nekoga iz Prozora kae Prozorak, ali emo, zbog dosadanje iroke rasprostranjenosti u literaturi, zadrati oblik Prozorac. 2 U radu je koriten DMG sistem transkripcije, izuzev kod odomaenih imena i termina i, ponekad, ukoliko je u izvoru iz kojeg je preuzet neki podatak koriten drugi sistem. U razliitim izvorima rijei al-Bsnaw i al-Przraw su razliito pisane, o emu e kasnije biti vie rijei. 3 U nastavku emo za djelo nezavisno od rukopisa koristiti kraticu Minhad, za rukopis iz Gazi Husrev-begove biblioteke Minh GHB, a za onaj iz Orijentalnog instituta u Sarajevu Minh OIS. 1
12
Predmet naeg istraivanja u ovom radu upravo je ivot Muhammeda Prozorca i njegovo djelo Minh an-nim f dn al-islm. Djelo je od strane onih koji su ga do sada tretirali uglavnom svrstavano u ona o politici, tanije o ureenju drave, iako se bavi i mnotvom drugih pitanja, poglavito onima iz domena vjerovanja i morala. Radi se o prilino obimnom djelu, pisanom na arapskom jeziku i po zavretku predatom samome sultanu i tadanjem ejhul-islamu Omeru Hulusiju. Sama ta injenica govori o ambiciji autora da se ukljui u reformske procese i to na nain primjeren njegovom obrazovanju i funkcijama koje je tokom svoje karijere obavljao u razliitim mjestima. O ivotu autora nemamo preciznijih podataka, izuzev onih turih koje sam saopava u djelu koje je predmet rada i mnotvu drugih koja je prepisao, od kojih su mnoga tek nedavno otkrivena i predstavljena javnosti. Sam uvid u ta djela dosta govori o njegovom profilu, sklonostima i sl. Ovo je, takoer, zgodna prilika da se predstavi i anr u koji ovo djelo svrstavaju, njegovi osnovi, historijski razvoj i neki predstavnici. Cilj rada je da se akademska i ira javnost na jedan sistematian nain upozna sa ovim autorom i djelom. Namjera je djelo smjestiti u kontekst nastanka i u okvire anra kojem pripada, tako da e biti predstavljen taj anr openito i u Osmanskom carstvu, sa osvrtom na autore sa naih prostora. Cilj je takoer rekonstruirati, koliko je mogue, biografiju Muhammeda Prozorca. Objedinjavanje svih dostupnih podataka o Prozorcu i djelu Islamski nain postizanja poretka pomoi e da autor i djelo najzad budu adekvatno predstavljeni i valorizirani i tako zauzmu mjesto koje im pri-
1. UVOD |
13
pada u naoj batini. Za Bonjake kao narod jako je bitno da otkriju i objektivno istrae i najmanji doprinos svakog pojedinca, te tako obogate svoje naslijee. O Muhammedu Prozorcu i njegovom djelu Minh an-nim f dn al-islm je pisalo vie autora u vie mahova, pa se moe stei dojam da je tema dovoljno istraena i iscrpljena. Meutim, bliim ispitivanjem da se vidjeti da je veina onoga to je napisano ustvari ponavljanje i preuzimanje ranije napisanog i poznatog, najee doslovno prenoenje, bez ukazivanja na izvore. Panja na Muhammeda Prozorca prvi put je skrenuta kratkim tekstom u Salnami,4 godinjaku Pokrajinske uprave za Bosnu i Hercegovinu, za koji se pretpostavlja da mu je autor Ibrahim-beg Baagi. U radu je spomenuto nekoliko podataka o autoru i djelu, a sam rad je dio serije biljeki o znamenitim bonjakim autorima iz osmanskog perioda. Slijedi potom rad Mehmeda Handia pod naslovom Rad bosanskohercegovakih muslimana na knjievnom polju.5 Handi u ovom radu prikazuje Minhad u sklopu govora o djelima o mudroj upravi i ureaju drave, ne donosei neke nove podatke o samom Prozorcu.6 Handiev prikaz djela je napravljen na osnovu rukopisa iz Fejzijje (Eli Ibrahim-paine) medrese u Travniku, koji je kasnije zavrio u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu i koji je koriten kao osnova i u ovom naem radu.
Bosna ve Hersek Vilayet Salnamasi, Pokrajinska uprava za Bosnu i Hercegovinu, V, Sarajevo, 1303/1885., II dio, str. 10. 5 Handi Mehmed, Rad bosanskohercegovakih muslimana na knjievnom polju, Izabrana djela, knjiga I Teme iz knjievne historije, priredio Esad Durakovi, Ogledalo, Sarajevo, 1999., str. 308-451. 6 Nav. djelo, str. 438-440. 4
14
Svakako da je najdetaljniji rad o Prozorcu i predmetnom djelu rad Omera Muia Minhgu-n-nim f dni-lislm od Muhameda Prozorca, objavljen u Prilozima za orijentalnu filologiju.7 Ni ovaj rad ne nudi nove podatke o Prozorevom ivotu, ali zato iscrpno prikazuje i ocjenjuje djelo, a na osnovu rukopisa iz Orijentalnog instituta u Sarajevu. Kasniji radovi samo prepisuju Muia i ne donose nita novo. U periodu nakon Muievog rada otkriven je niz rukopisa koje je prepisao Prozorac, a u kojima ima, iako turih, novih podataka o Prozorcu, koje treba temeljito ispitati i sistematizirati, a potrebno je i jo detaljnije predstaviti Islamski nain postizanja poretka. Nakon otkria tih novih prijepisa pojavili su se jo neki radovi, ali se i ti radovi glede autorove biografije uglavnom naslanjaju na Muiev rad. Knjiga koja je pred vama je, ustvari, neznatno izmijenjen magistarski rad Muhammed Prozorac i djelo Plan drutvenog poretka u islamu, odbranjen 12. oktobra 2011. godine na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, pred komisijom u sastavu: prof. dr. Mehmed Kico, predsjednik, prof. dr. Fehim Nametak, lan i prof. dr. Ismet Buatli, mentor i lan. Koristim priliku da jo jednom zahvalim mentoru prof. dr. Ismetu Buatliu za pruenu pomo i niz dragocjenih sugestija i informacija. Zahvaljujem i lanovima komisije i svima koji su doprinijeli da ovo djelo ugleda svjetlo dana. Posebno zahvaljujem svojoj porodici na podrci i panji.
Omer Mui , Minhgu-n-nim f dni-l-islm od Muhameda Prozorca, Prilozi za orijentalnu filologiju (POF), knjiga V, Orijentalni institut (OIS), Sarajevo, 1954/55, str. 181-198.
15
2. DJELA O UREENJU DRAVE I SAVJETI VLADARIMA
U ogromnom korpusu literature nastale od prvih dana islama do danas, na razliitim jezicima i u razliitim podnebljima, mnotvo je djela i autora koji se bave politikom i ureenjem drave. Ta djela nekada odraavaju ueni ideal, nekada realnost, nekada idealiziraju, ponekad pristupaju empirijski, a ponekad filozofski. U svim djelima do izraaja dolaze duh vremena u kojem su nastala, autorove sklonosti i pozicije, te izvanjski uticaji. Meutim, sva ta djela svoj diskurs, neka manje, a neka vie, utemeljuju na osnovnim izvorima islama, Kuranu i Hadisu.
2.1. Kuransko-hadiski temelji diskursa

Objavljivanjem Kurana i dolaskom islama, u poetku je akcenat djelovanja bio na odgajanju vrlih pojedinaca, koji sainjavaju zajednicu muslimana. Zatim se postepeno formiralo islamsko drutvo, naposljetku i drava. Preuzimanje politike vlasti vreno je na jasno diferenciranim principi-
16
ma, proizalim iz kuranskih uenja i Poslanikovog praktinog djelovanja u skladu sa njima.8 Svi ti principi, dakle, svoje korijene imaju ili u Kuranu kao Allahovoj objavi ili u Hadisu Njegovog poslanika.
2.1.1. Kuran o vlasti i vladarima

Ishodite cjelokupnog diskursa jeste svakako kuransko uenje o ovjeku kao Boijem zastupniku ili namjesniku, halifi (alfa, ), izraeno u vie navrata na razliite naine, posebno upeatljivo u okviru kuranskog kazivanja o stvaranju prvog ovjeka: A kada Gospodar tvoj ree melekima: Ja u na Zemlji namjesnika postaviti!9 Stoga su i prvi muslimani vladarima koji su naslijedili Boijeg poslanika s pravom dali titulu halife, u znaenju njegovog nasljednika. Kuran, nadalje, neprestano skree panju da Allahu pripada vlast nad svime: Zar ti ne zna da je Allahova vlast i na nebesima i na Zemlji...10 Djelimina vlast u ovosvjetskim relacijama je Njegov dar onome kome to On hoe: Reci: O Allahu, koji svu vlast ima, Ti vlast onome kome hoe daje, a oduzima je od onoga od koga hoe; Ti onoga koga hoe uzvisuje, a onoga koga hoe unizuje; u Tvojoj ruci je svako dobro, Ti, uistinu, sve moe!11
O tim principima vidjeti, npr., M. M. Sharif, Historija islamske filozofije, II, August Cesarec, Zagreb, 1988., str. 70. i dalje. 9 Al-Baqara, 30. Svi kuranski navodi su dati u prijevodu Besima Korkuta, izuzev kada je kontekst iziskivao drugaije, to je u tom sluaju naglaeno. 10 Al-Baqara, 107. U pronalaenju kuranskih ajeta sluili smo se programom 8 11 lu Imrn, 26.
1.8.0
2. DJELA O UREENJU DRAVE I SAVJETI VLADARIMA |
17
U transferu vlasti, ljudi imaju obavezu da izaberu onoga ko zasluuje povjerenje, a on, opet, treba suditi pravedno: Allah vam zapovijeda da odgovorne slube onima koji su ih dostojni povjeravate i kada ljudima sudite da pravino sudite. Uistinu je divan Allahov savjet! A Allah doista sve uje i vidi.12 Vladaru izabranom na adekvatan nain treba biti lojalan i poslunost njemu dolazi odmah nakon poslunosti Allahu i Njegovom poslaniku: O vjernici, pokoravajte se Allahu i pokoravajte se Poslaniku i predstavnicima vaim. A ako se u neemu ne slaete, obratite se Allahu i Poslaniku, ako vjerujete u Allah i u onaj svijet; to vam je bolje i za vas rjeenje ljepe.13 Ustanovljavajui instituciju konsultovanja (r), Kuran naglaava da se onaj ko vlada ili rukovodi zajednikim poslovima u vrenju funkcije treba savjetovati sa potinjenima, ali konanu odluku donosi onaj ko je odgovoran: Zato im prataj i moli da im bude oproteno i dogovaraj se s njma. A kada se odlui, onda se pouzdaj u Allaha, jer Allah zaista voli one koji se uzdaju u Njega.14 Kuran donosi i primjere pravednih vladara i okrutnih tirana, oliene u Sulejmanu a. s. i faraonu, spominje kao vladare i Davuda a. s., Zul-Karnejna i kraljicu od Sabe i iz tih kuranskih pasaa se mogu izvesti mnoge pouke i principi koje islam nadaje kao vodilje kada je u pitanju vlast.
12 An-Nis, 58 13 An-Nis, 59 14 Ali Imrn, 159.
18
2.1.2. Hadis o vlasti i vladarima

Hadis takoer sadri mnotvo referenci koje se odnose na vlast, vladare i podanike i njihove meusobne odnose.15 Autori hadiskih zbirki su najee takve hadise grupirali u posebne knjige ili poglavlja koji govore o rukovoenju (imra), suenju i presudama (akm), dihadu, davanju prisege (baya) i dr. Na taj nain su hadiske zbirke, odvajajui jedan dio za ovu problematiku, bile pretea nastanku djela koja su u potpunosti bila posveena ovoj problematici. Meu Poslanikovim hadisima koji govore o odgovornostima vladara, svakako da je kljuni onaj koji meu one koji su odgovorni za svoje stado ubraja i onoga ko zapovijeda, odnosno vlada: Svi ste vi uvari (doslovno pastiri) i svi ste odgovorni za one koje uvate...onaj ko je emir (zapovjednik, u nekim verzijama imam, voa, predvodnik) nad ljudima je uvar i odgovoran je za one koje uva...16 U isto vrijeme, Hadis naglaava odgovornost koju ima vladar i u ta se uputa onaj ko prihvata rukovodeu funkciju: Svako ko bude predvodio deset ljudi ili vie, na Sudnji dan e biti doveden u lancima, pa e ga njegova pravednost odve15 Svi hadisi koji su u nastavku navedeni nisu preuzeti iz zbirki u kojima su navedeni, ve su preuzeti nakon pretrage posredstvom jednog od dvaju kompjuterskih programa koji objedinjuju mnotvo hadiskih zbirki. Radi se o - , programu preuzetom sa www.islamspirit.com i koji se moe preuzeti sa http://www.sonnaonline.com. Verzije hadisa se razlikuju u razliitim zbirkama. Svakako da postoji vjerovatnoa da navedene hadise biljee i autori drugih zbirki. 16 Hadis zabiljeen u mnotvu zbirki, meu kojima i kod Buharija, Muslima, Ebu Davuda i Tirmizija.
19
zati ili e ga nepravda ostaviti zavezanog.17 Stoga Poslanik odvraa neke ashabe od traenja rukovodeih poloaja. Tako Abdurrahmanu ibn Semuretu veli: O Abdurrahman, ne trai zapovjedniku ulogu, jer ako ti bude data na traenje, bit e preputen sam sebi, a ako ti bude data bez tvog traenja, bit e ti pruena pomo.18 Upozoravajui ga da, ako eli rukovoditi, mora biti jak u svakom pogledu, Boji poslanik veli Ebu Zerru: O Ebu Zerre, ti si slab, a to je emanet, a na Sudnjem danu ponienje i kajanje, izuzev za onoga ko ga prihvati sa svim obavezama i izvri ih.19 I Hadis kao kljuni kvalitet vladara postavlja pravednost. Tako je, naprimjer, meu sedam kategorija ljudi koji e u Allahov, d. ., hlad na dan kada drugog hlada ne bude bilo i pravedan predvodnik (imm dil).20 Jedan dan pravednog vladara (vlasti) bolji je od 60 godina ibadeta veli jedna predaja.21 Iako ima hadisa po kojima halifa treba biti iz plemena Kurej, ipak je vie onih koji u prvi plan kod onoga ko vri javnu rukovodeu funkciju stavljaju njegovu moralnost, a ne porijeklo: Ako bi bio postavljen rob da vama rukovodi, a to bude inio u skladu sa Allahovom knjigom, sluajte ga i pokoravajte mu se.22 Ukoliko, pak, kod vladara i bude nekih negativnosti, i u tom sluaju treba pokazati strpljenje i ne od17 18 19 20 21 22 Bezzar i Taberani. Autori est najpoznatijih zbirki osim Muslima. Biljei Muslim. Biljee Malik, Buhari, Muslim, Tirmizi, Nesai, Bejheki, Ibn Hibban. Biljei Bejheki. Biljei Muslim.
20
vajati se od zajednice: Ko kod svoga zapovjednika vidi neto to mu nije drago, neka se strpi, jer ko se odvoji od zajednice koliko pedalj pa umre, umro je dahilijjetskom smru.23 Pogotovo ne dolazi u obzir oruani ustanak, ukoliko je ispunjen osnovni uvjet: Najbolji vai predvodnici su oni koje volite i koji vas vole, koji vas blagosiljaju a i vi njih. A najgori vai predvodnici su oni koje mrzite a i oni vas mrze, proklinjete ih a i oni vas. Neko ree: Boiji poslanie, hoemo li se protiv njih dii sabljom? On ree: Ne, sve dok meu vama obavljaju namaz (klanjaju i vama to omoguavaju). Ako kod svojih vladara vidite neto to ne volite, mrzite njihova djela, a ne uskraujte im svoju poslunost.24 Vladare kod kojih se uoe negativnosti treba savjetovati, jer Boji poslanik u jednom hadisu veli: Vjera je iskrena privrenost.25 Prisutni su pitali: Kome, Boji poslanie? On ree: Allahu, Njegovom poslaniku, muslimanskim predvodnicima i obinim ljudima.26 Iz te iskrene privrenosti i lojalnosti proistie i iskreno savjetovanje, za koje se koristi ista rije nasihat (naa). Savjetovati treba mudro i taktino: Ko eli da savjetuje nekoga na vlasti o neemu, neka to ne ini javno, ve neka ga uzme za ruku i uini to nasamo. Ako prihvati savjet, dobro i jest, ako ne prihvati, ovaj je obavio svoju dunost.27 Ponekad je to savjetovanje izuzet23 Biljei Buhari. 24 Biljei Muslim. 25 U hadisu je upotrijebljena rije naa, pa ga mnogi prevode Vjera je savjetovanje, to je konfliktno sa nastavkom hadisa, jer bi se radilo o savjetovanju Allaha(!), Njegovog poslanika, muslimanskih predvodnika i masa! 26 Muslim, Nesai, Ebu Davud, Ahmed, Bejheki, Taberani, Ibn Hibban, Tirmizi. 27 Biljei Ahmed.
21
no cijenjeno: Najbolji dihad je rei istinu pred nepravednim vladarem.28
2.2. Mogua podjela djela o ureenju drave

Prerastanje u poetku malobrojne zajednice muslimana u drutvo, a potom i dravu, te izrastanje te drave u imperiju svjetskih razmjera, uzrokovali su da se mnogi islamski uenjaci i autori ponu baviti pitanjima ureenja drave, unutarnje i vanjske politike, odnosa vladara i podanika i njima srodnim. Ta razmatranja su u poetku bila sadrana u dijelima koja su se bavila tradicijom, islamskim pravom ili drugim podrujima vjerskih znanosti ili, pak, u historijskim i knjievnim djelima. Tako, naprimjer, vrlo rano nalazimo uvenog Ebu Hanifinog uenika Ebu Jusufa kako u svome djelu Kitb al-arad, po ijem naslovu bi se dalo zakljuiti da se bavi iskljuivo razmatranjem izvora prihoda, obrauje sva pitanja drave, pa, izmeu ostaloga, halifi Harunu Er-Reidu daje savjete u kojima iznosi koncepciju drave, skree panju na dunosti halife, obaveze podanika i sl.29 Nove, stalno mijenjajue realnosti drave i njenih institucija i susreti sa drugim sistemima i kulturama doprinose sve eem bavljenju ovom problematikom i kristaliziranju posebnog anra sa obiljem djela, sa brojnim podvrstama. Ovaj anr je mogue podijeliti na razliite naine i u razliite oblasti, iako se esto u djelima svrstanim u jednu kategoriju nalaze jako izraeni elementi na osnovu kojih bi se ona mogla svrstavati u neku drugu ili vie njih. Ovdje emo uzeti u
28 Biljee Ahmed, Ibn Made, Taberani, Bejheki i Nesai. 29 Vidjeti M. M. Sharif, Historija islamske filozofije, II, str. 101-109.
22
obzir jednu podjelu, koja ne iskljuuje druge i ne odrie im validnost i utemeljenost,30 a koja ima u vidu samo sunnizam.31 Svaki od ovih ogranaka bio je dijelom odgovor na drutveni univerzum u promjeni, a dijelom slijeenje vlastitih literarnih kanona, ali su takoer utjelovljavali i opu percepciju izuzetnog znaaja politike i zajednice.32
2.2.1. Teorija hilafeta

Ovaj ogranak je uglavnom djelo uleme. Radi se o sunnijskoj erijatskoj teoriji hilafeta, razraenoj u teolokim i pravnim raspravama, u kojima autori raspravljaju o potrebi hilafeta, njegovoj svrsi, kvalifikacijama vrilaca te dunosti, nainu njihovog izbora i imenovanja, obavezama podanika i sl. Ova djela su esto utemeljena na idealiziranju prolosti, ponekad na mirenju sa realnou, a rijetko i na empirijskom istraivanju, a polaze od pretpostavke da je halifa postavljen na taj poloaj kako bi slijedio erijat i titio zajednicu muslimana. Do desetog i jedanaestog stoljea bilo je jasno da halife vie ne mogu ispuniti svoje politike i vjerske uloge. Sultanati, koji su nastajali kao praktino nezavisne drave koje su samo nominalno priznavale halifin autoritet, liili su hilafet njegove aktuelne svjetovne moi, a esti sektaki sukobi
30 Podjela preuzeta iz djela Lapidus Ira, A History of Islamic Societies, Cambridge University Press, Cambridge, 2002., 3. reprint, 2006. 31 O iijskoj politikoj teoriji vidjeti npr. M. M. Sharif, Historija islamske filozofije, II, str. 135-146. 32 Ira Lapidus, A History of Islamic Societies, str. 147.
23
srozali su i njegov vjerski autoritet. Sunnijski teoretiari su se prilagodili tim realnostima.33 Tako je Al-Mwrd (364/975-450/1058.), sunnijski pravnik iz Basre u Iraku, napisao djelo Al-Akm assulniyya (Principi vlasti, Propisi koji se odnose na sultane), kako bi pokazao da su primarne dunosti halife da odrava vjeru u skladu sa tradicionalnim obrascima, provodi sudske odluke i titi muslimane. Ovo djelo je najvea teoretska ekspozicija islamskog ustavnog prava. Za Mwrdja je hilafet i religijska obaveza i politika aktualnost. Stoga on svoja teoretska vienja dopunjuje raspravljanjem o delegiranju autoriteta, uvjetima imenovanja za sve vrste dravnih slubenika i linim i moralnim osobinama koje se trae za svakoga od njih. On opisuje organizaciju sudske uprave, prikupljanje poreza, vladine mjere stimuliranja poljoprivredne proizvodnje i primjenu zakonskih kazni za kriminalne radnje. Ustvari, on daje sveobuvatnu emu djelovanja islamske vlasti. U ovom elaboriranom literarnom spisu sadrana je mjeavina naune posveenosti, vjerskog idealizma i politike ambicije.34 Na tragu Mwrdjevog djela su i sva ostala kasnija djela iz ovog ogranka, od kojih veina samo prepisuje njegove teze. Tako, naprimjer, Ab Yal Muammad b. Al-H usayn al-Farr (umro 458. hidretske), u djelu pod istim naslovom, po miljenju kritike,35 potpuno preuzima Mwrdjevo djelo,
33 Isto, str. 148. 34 Isto. O Mwrdju i njegovoj politikoj teoriji ire vidjeti u M. M. Sharif, Historija islamske filozofije, str. 123-134. 35 1999 str. 390.
24
usklaujui ga sa hanbelijskim mezhebom kojem je pripadao (Mwrd je pripadao afijskom). I on govori o imametu (predvodnikoj funkciji), uvjetima za imama, o njegovim osobinama, fizikim i psihikim svojstvima, o postavljanju vezira, o borbi protiv otpadnika, imenovanju kadija, o odreivanju osoba za rjeavanje sporova, o odreivanju onih koji e predvoditi namaz, had, sakupljati zekat, potom o haradu, dizji, upravljanju zemljitem, o divanu, kaznenoj politici36... Ova vrsta djela o teoriji hilafeta se po Mwrdjevom djelu esto openito nazivaju Akm sulniyya. Drugi naziv dat je ponajvie na osnovu Ibn Taymiyyinog djela AsSiysa a-ariyya (erijatski nain upravljanja),37 pa se esto ovakva djela nazivaju onima iz podruja siysa ariyya. Termin siysa, koji se koristi za politiku openito, oznaava mudro upravljanje, nastojanje da se neto popravi, neki siysu ograniavaju samo na kaznene mjere, dok bi se siysa ariyya mogla definirati kao voenje i upravljanje drutvom u svim aspektima radi ostvarenja dobrobiti, a eliminiranja tete za pojedinca i drutvo.38 I termin siysa ima hadisko utemeljenje, jer postoji hadis koji kae: Israelianima su rukovodili (tassuhum, od istog korijena kao siysa) vjerovjesnici39... Najvie zasluga za formuliranje siysa ariyya imaju dvojica hanbelija - Ibn Taymiyya (umro 728/1328) i Ibn al-
2000 1983 38 preuzeto sa http://www.albayan-magazine.com, link

36 37 aktivan 22. 12. 2010. 39 Biljee Buharija i Muslim.
25
Qayyim al-awziyya (umro 751/1350). Ibn Taymiyyino je gledanje da, ako se erijat primjenjuje kako treba, siysa vladara nije u konfliktu sa fikhom. Ibn al-Qayyim tvrdi da je siysa dila (pravedno rukovoenje) samo dio erijata.40 Obojica su ivjeli u Siriji u memlukom periodu, a njihova djela su knjige recepata i u praksi prokuanih rjeenja u vezi mnotva pitanja koja se javljaju u javnom domenu, od oporezivanja do kriminala, rata i kultnog organiziranja.41 Tako Ibn Taymiyya u spomenutom djelu govori o emanetima, angairanju najboljih i o tome kako ih prepoznati, o finansijama i vrstama dravnih prihoda, o nepravdama koje ine vladari i podanici, a najvie o kaznenoj politici, na koju se kod njega termin siysa koji koristi ponajvie odnosi. Ibn Taymiyya je drao da je ulema odgovorna za odranje zakona kroz savjetovanje vladara, poduavanje zajednice muslimana pravim naelima i nareivanje dobra, a zabranjivanje loega. Njegov politiki aktivizam je utjelovio novi koncept drave i drutva u kojem ulema a ne halife postaju glavni akteri. Sunnijska politika teorija je postepeno poela manje naglaavati hilafet i prihvatati realnost sultana i uenjaka kao kljunih linosti u muslimanskom politikom poretku.42 Djela koja se primarno bave teorijom hilafeta ili onim to nazivamo akm ili siysa su mnogobrojna.43 Svakako da
40 Encyclopaedia of Islam, CD izdanje (u nastavku skraeno kao EI CD), Brill, Leiden, odrednica siyasa ariyya 41 Aziz Al-Azmeh, Muslim kingship: power and sacred in Muslim, Christian and pagan polities, I.B.Tauris&Co., London, 2001., str 112. 42 Ira Lapidus, A History of Islamic Societies, str. 149. 43 Imena i autori mnogih su navedeni u
26
su najistaknutije djelo i autor upravo al-Akm as-sulniyya i Mwrd. Iznova naglaavamo da se u ovom ogranku muslimanske politike literature itekako susreu i sadraji koji se mogu uvrstiti u druge ogranke, kao to se i u djelima koja se svrstavaju u druge anrove mogu nai znaajni dijelovi koji se bave teorijom hilafeta.44
2.2.2. Filozofska teorija idealne drave

U filozofskim razmatranjima drave od strane islamskih filozofa, pored pozivanja na izvore islama, ponajvie nalazimo uticaje grke, ali i drugih istonjakih filozofija. Ovu teoriju su u najveoj mjeri uobliili komentatori Platona i Aristotela. Po njoj, ureeno drutvo je potrebno za kultiviranje dua koje mogu dokuiti Vinju realnost. I u ovoj teoriji, kao i u sunnijskoj teoriji hilafeta, zakon je sutinsko sredstvo za poduavanje, odgajanje i oblikovanje morala ljudskih bia.45 Meu filozofima koji su prouavali idealnu dravu i vladara su najistaknutiji svakako Al-Frb (umro 950), Ibn Sina (Avicenna, 980-1037) i Ibn Rud (Averroes, 1126-1198). Meutim, kada se spomene filozofska teorija idealne drave, u prvi mah nam se kao vodei teoretiar u filozofskoj tradiciji nadaje Al-Frb46 i njegovo djelo r ahl al-madna al44 Tipian primjer je npr. Ibn Haldun, Mukaddima, I-II, El-Kalem, Sarajevo, 2007., u kojoj samo letiminim pregledom naslova pojedinih poglavlja vidimo pripadnost tih poglavlja ovom anru. 45 Ira Lapidus, A History of Islamic Societies, str. 153. 46 Detaljnije o politikoj filozofiji Al-Farabija vidjeti: M. M. Sharif, Historija islamske filozofije, II, str. 111-122. i Hasan Sui, Platonova drava i Al-Farabijeva Al-Madina Al-Fadila, Anali GHB, IV, Sarajevo, 1976., str. 69-76.
27
fila.47 Djelo na poetku govori o Boijem postojanju i kategorijama postojanja, da bi tek na kraju bilo govora o potrebi ovjeka za drutvom i saradnjom, znaaju drave i njenom viem stupnju od drutva, pri emu je poredi sa zdravim i potpunim organizmom, o svojstvima poglavara vrle drave, njenim iteljima i njihovim zajednikim poslovima, pravednosti itd.48. Naglaena je bliska povezanost metafizike i politike, pa je Al-Frb glavni eksponent filozofske siyse. On filozofiju dijeli na teorijsku i praktinu, a praktinu na etiku i siysu.49 Al-Frb tumai da postoje dva nivoa idealne drave. Jedan je drava kojom vlada filozof-poslanik-vladar, ije je lino predvodniko prisustvo nadahnue za vrlo drutvo. Drugi tip je ona kojom se vlada u skladu sa propisima koje je izvorno postavio filozof-poslanik. U ovoj dravi vladar mora poznavati drevne zakone, imati dobru procjenu o tome kako ih primjenjivati, inicijativu u rjeavanju novih situacija i praktinu mudrost za rjeavanje pitanja u kojima tradicija nije dovoljna. Dugi tip idealne drave odgovara islamskom drutvu kojim se vlada po objavljenom zakonu pod vodstvom vladara koji primjenjuje zakon ovaj tip je srodan idealnom hilafetu sunnijske pravne teorije.50 Ako drava ne uspije izvriti svoju funkciju ili vladar nema kvalitete idealnog, drava prestaje biti idealna i naziva se grijenom, neukom ili zabludjelom dravom.51
47 48 49 50 51
Nav. djelo, str. 117-118, 122-131, 142-157. EI CD, odrednica siysa Ira Lapidus, A History of Islamic Societies, str. 152. M. M. Sharif, Historija islamske filozofije, II, str. 120.
1968
28
Ova kategorija muslimanske politike literature je srazmjerno najmanja, to je i logino, obzirom na injenicu da je to sluaj i sa filozofskom literaturom openito, ali se i njeni elementi mogu pronai u djelima koja se bave openito filozofijom i djelima svrstanim u druge kategorije ovog anra.
2.2.3. Ogledala prineva ili savjeti vladarima

anr ogledala prineva52 (ogledala za prineve ili vladare) nije svojstven samo muslimanskoj literaturi (kao, uostalom, ni ostali ogranci ove literature), ve je prisutan i u drugim literaturama i kulturama. Djela su sadravala savjete vladarima ili prikaze vladara koje je zbog neega trebalo uzeti kao pozitivan ili negativan primjer. Ovaj anr je poznat jo od grko-rimskog doba, pa tokom srednjovjekovlja i kasnije. Najpoznatiji evropski autor i djelo u njemu svakako su Niccol Machiavelli (1469-1527) i njegov Vladalac.53 Smatra se prvim djelom koje analizira ulogu politike elite i ranom formulacijom politikog mita potrebnog da se galvaniziraju apolitine mase u revolucionarnu akciju, praktinim prirunikom svevremnih pravila za diplomate, uputom za praktini menadment i biznis. O njegovim moralnim i teoretskim implikacijama postoji mnotvo razliitih tumaenja.54 Letiminim uvidom da se primijetiti da Vladalac umnogome slijedi liniju muslimanskih djela iz ovoga anra, pa govori npr. o vrstama drave, o tome po emu se mjeri njena snaga, o ra52 Lat. specula principum, engleski mirrors of princes, njemaki Frstenspiegel 53 Konsultirano izdanje na engleskom jeziku: Niccol Machiavelli, The Prince, Oxford University Press, New York, 2005. 54 Nav. djelo, vidjeti izvanredni Uvod, posebno str. VII-IX
29
znim vojnim trupama, o stvarima zbog kojih vladar zasluuje pohvalu ili pokudu, o osobinama kakve su velikodunost, okrutnost, milosre, o tome kako zasluiti potovanje, o privatnim sekretarima,55 pa bi valjalo izvriti komparativno izuavanje. Ovo djelo je dokument jedne realnosti i pisano je za praktine potrebe.56 Kada je rije o ovom anru, u muslimanskoj literaturi se koriste izrazi naha al-mulk i way al- mulk ili waiyyat-nme, savjeti ili oporuke (preporuke) vladarima. Dodue, ponekad se termini koriste diferencirano, pa se prvi koristi za djela koja savjetuju vladara ili visokog funkcionera u praktinim i etikim aspektima vlasti, dok drugi oznaava djela koja predstavljaju mudrost akumuliranu tokom godina iskustva, koja se kroz refleksije prenosi sinu ili nasljedniku.57 U osmanskom periodu najee se koristi termin nahatnme, knjige savjeta. Naglasak u ovim djelima je na realpolitici, a sadre vrijednu grau za izuavanje historije islama, posebno uprave i institucija. Djela su takoer puna anegdota, mudrih izreka i praktinih primjera iz islamske tradicije, ali i onih predislamskih. Ova djela su raznolika po sadraju i tonu, ali sva za cilj imaju odgajanje vladara i postizanje vlasti koja e vriti povjerene joj zadatke. U vrhu prioriteta, a shodno kuransko-hadiskim naputcima, jeste postizanje pravednosti i uvanje islamske tradicije i svako djelo bez izuzetka nagla55 Nav. djelo, str. 7, 38, 42, 53, 54, 57, 76, 79. 56 Aziz Hadihasanovi, Pruak i Makijaveli komparativni pregled misli, pogleda, ocjena i zakljuaka o pojmovima dravnog cilja i interesa, OKO, Sarajevo, 1995., str. 15. Djelo je upravo jedan konkretan pokuaj komparacije. 57 Louise Marlow, Hierarchy and Egalitarism in Islamic Thought, Cambridge University Press, Cambridge, 1997.str 128.
30
ava upravo pravednost. Implicitna teorija svih ovih djela jeste da e pravda biti ostvarena ukoliko sam vladar bude pravedan. Pravednost, kao i sve vrline, dar su Boiji i utemeljena je u vjerskim vrijednostima. Vladar se, u cilju dosezanja to veeg nivoa uzoritosti, treba savjetovati sa uenima i mudrima, koji su tu da definiraju ueni ideal. Ova knjievna vrsta naglaava, dakle, linu vrlinu kao temelj drutvene pravde. Ovaj anr je vaan i zbog toga to se iz njega moe nazrijeti kako je rana islamska kultura bila taka susretanja razliitih etikih, filozofskih i praktinih uticaja. Neki od njih su bili isto islamski, kakav je koncept halife, odnosno imama, dok su drugi bili stranoga porijekla.58 Zaeci ovog anra u islamskoj literaturi seu vrlo rano, a nastali su iz perzijske tradicije prirunika o dravnitvu, ija su prva djela prevedena na arapski tokom 8. i 9. stoljea radi savjetovanja abbasijskih halifa. Do novog talasa ovog anra dolazi u 10. i 11. stoljeu, a autori su mu vladini slubenici i ulema, koji su nastojali predoiti pravila dobre vladavine novom pokoljenju vladara, uglavnom turskog porijekla.59 Jedan od rodonaelnika ovog anra je arapski autor perzijskog porijekla Abdullh ibn al-Muqaffa (102/720139/756),60 sa svojom knjigom basni Kelila i Dimna, prvobitno prevedenom sa sanskrita na pahlavi, koju on prevodi na arapski.61 U formi basni i kroz dijalog ivotinja dati su savjeti
58 59 60 61 EI CD, odrednica naat al-mulk Ira Lapidus, A History of Islamic Societies, str. 149. EI CD, odrednica Ibn al-Muqaffa Na naem jeziku je prvi put objavljena u prijevodu Besima Korkuta davne 1952.
31
vladarima u kojima je, zbog porijekla izvornika, zamjetan jak indijski utjecaj. Meutim, Ibn al-Muqaffa je autor i izvornog djela iz ove oblasti, poznatog kao Risla fi a-aba (Poslanica o drugovima), a napisanog za halifu Al-Mansura, u kojem trai primjenu principa vlasti razvijenih u drevnom Iranu i govori o vladanju, vojsci, birokratiji, ekonomiji, interesnim grupama, izboru savjetnika, zakonima i upravljanju podanicima.62 Djelo se sastoji od sedam odjeljaka i zakljuka, svaki odjeljak je posebna tema preporuka, a tako je nazvano zbog toga to eli da ukae na vanost drugova i slubenika kojima se okruuje halifa. Dajui savjet obino poinje formulacijom meu stvarima na koje se vladaru pravovjernih ukazuje panja /na koje se podsjea/, a savjeti tretiraju pitanja kakva su horasanska vojska, Irak i glavni gradovi Basra i Kufa, Sirija, halifini drugovi, abasijska porodica, zemljite i porezi i Arabija. Zakljuno poglavlje govori o kljunoj ulozi vjere u vladarevoj sposobnosti da odri efikasnu kontrolu nad carstvom.63 U ranim vremenima, u dravnoj birokratiji je prevladavala perzijska tradicija, tako da su djela iz tog ali i kasnijih perioda prepuna referenci o sasanijskim vladarima poput Ardeira I Papaka (ili Babaka), Behrama, Husreva I Anuirvana
godine. Jedno od novijih izdanja je Kelila i Dimna (indijske prie), Bosanska rije, Wuppertal-Sarajevo-Tuzla, 1997. 62 Antony Black, The history of Islamic political thought: from the Prophet to the present, Routledge, New York, 2001., str 22. 63 Joseph E. Lowry, The first Islamic legal theory: Ibn al-Muqaffa on interpretation, authority, and the structure of the law, Journal of the American Oriental Society, januar-mart 2008. str 25-40. (izvor. http://findarticles.com/p/articles/ mi_go2081/is_1_128/ai_n31947793, link aktivan 18. januara 2011.
32
i Husreva II Perviza. Ve smo spomenuli indijske utjecaje, a zamjetni su i oni grki, tako da je esto pozivanje na Aleksandra Velikog, pa je ak jedno od ranih djela, pod naslovom Kitb f as-siysa al-mmiyya, iji je autor Abul-Al Slim, glavni sekretar halife Hiama (105-125/724-743), sainjeno od Aristotelovih savjeta Aleksandru Velikom.64 Ova djela pokazuju kako je kompletna bila sinteza arapsko-islamskih, perzijskih i drugih stranih elemenata koji su bili glavne sastavnice srednjovjekovne islamske civilizacije. Koriste primjere koji se pripisuju arapskim halifama, posebno prvoj etverici, i sasanijskim vladarima, sufijskim evlijama i perzijskim mudracima; islamiziraju perzijske mudre maksime i izjednaavaju i uspostavljaju kontinuitet islamskih i perzijskih institucija.65 Materijal iz folklora i tradicije je prelazio u ova djela, ali i obrnuto. Razliita djela su naglaavala razliite stvari, jer su ih pisali ljudi razliitog backgrounda i sklonosti. Najvanija rasprava ove vrste bila je Knjiga o vlasti (Siysat-nma), iji autor je bio Nizamu-l-Mulk (umro 1092), slavni selduki vezir sultana Alp Arslana i Melik aha, na traenje potonjeg i na ijem dvoru je i napisano 484485/1091-1092. Knjiga o vlasti, napisana na perzijskom jeziku, podstie sultana na pravednost i daje mu specifine savjete o tehnikama vladanja. Djelo je posveeno objanjavanju prave uloge vojnika, policije, pijuna i finansijskih slubenika; prenosi prie o velikim drevnim vladarima kako bi
64 EI CD, odrednica naat al-mulk 65 F. R. C. Bagley, Ghazalis book of Counsel for Kings, str. IX (skenirana kopija preuzeta sa http://www.ghazali.org/books/kingcouncel.pdf)
33
ilustriralo pouke.66 Siysat-nma je realistina i vrijedna kao historijski dokument, mada se umnogome sastoji od muslimanskih i sasanijskih anegdota i izreka. Autor sugerira reforme, neke na tragu tradicionalnih, neke specifine i detaljne. ali se na sakupljae poreza, kadije, vojne zemljoposjednike. Govori o vojnoj organizaciji, predlae vienacionalne trupe i uzimanje talaca od novopotinjenih.67 Drugo vano djelo je Qbs-nma (nazvano tako po djedu autora, kojem se on divi i istie ga kao uzor), iji autor je Kay Kawus b. Iskandar Ibn Qbs (umro 1082), a koje je zbirka mudrosti starog kralja zapisanih za njegovog omiljenog sina i sadri savjete o pravilnom voenju domainstva, poljoprivrede i vlasti. Takoer mu govori kako mora biti spreman baviti se po potrebi i drugim zanimanjem, biti trgovac, alim, ratar, lijenik, zanatlija ili dervi. I ova knjiga, naravno, sadri mnotvo anegdota muslimanskog, ali i sasanijskog porijekla. Ovo djelo naglasak stavlja na odgoj aristokrate i pokuava poduiti mlade kako biti dobar dravnik, dentlmen i musliman.68 I ovo djelo je napisano na perzijskom jeziku. Meu najzapaenije autore spada i Imam Gazali (umro 505/1111.), koji je svoje djelo pod nazivom At-tibr almasbk f naat al-mulk () 69 prvobit66 67 68 69 Ira Lapidus, A History of Islamic Societies, str. 151. F. R. C. Bagley, , Ghazalis book of Counsel for Kings, str. XIV Ira Lapidus, A History of Islamic Societies, str. 151. Ebu Hamid el-Gazali. Savjeti vlastima. Sarajevo: El-Kalem, 2001. S arapskog preveo i predgovor napisao Dr. Enes Kari. Lijep prikaz knjige i kratak osvrt na anr openito daje Ahmet Alibai, Imam El-Gazali savjetuje vlasti, http://www.bosanskialim.com/rubrike/tekstovi/000038R011.html, link aktivan 3.1.2011.
34
no napisao na perzijskom jeziku pod naslovom Naat almulk, a poslije ga preveo na arapski. Djelo je posveeno sultanu Melik ahu ili bratu mu Sandaru.70 Gazali naglaava da je vlast od Boga, da e se za nju odgovarati na Sudnjem danu. Prvi dio djela je skoro isto teoloki i govori o vjerovanju vladara i principima koje treba slijediti. Drugi dio je istinsko ogledalo, sa poglavljima o vezirima, sekretarima, mudracima, uenima, enama. Sadraj drugog dijela je preteno etiki i odraava sufijski pristup, ali sadri i duge odlomke isto praktine naravi i neke isto literarne.71 Sadri mnotvo sasanijske i islamske grae koja nije bila prisutna u ranijim djelima. Postoje tvrdnje da je autor drugog dijela neko drugi, a ne Gazali.72 Gazali se doticao ove problematike i u drugim svojim djelima. Tako se i djelo Savjeti vladarima, posebno njegov prvi dio, naslanja na djelo Kimy as-sada (Alkemija sree). U ovom najduem na perzijskom jeziku napisanom djelu, koje se obino smatra saetkom enciklopedijskog djela Iy ulm ad-dn, u knjizi drugoj, odjeljak deseti, Gazali sa sufijskom notom govori o vladanju, bez referenci na nemuslimanske uzore, a djelo je posveeno svima koji vre javne funkcije, ne samo vladarima.73
70 EI CD, odrednica naat al-mulk 71 F. R. C. Bagley, Ghazalis book of Counsel for Kings, Oxford University Press, London, 1964.,str. XV-XVI 72 EI CD, odrednica naat al-mulk. 73 Carole Hillenbrand, A little-known Mirror for Princes of al-Ghazali u Festschrift fr Gerhard Endress, Leuven, 2004, str. 593-601. Izvor: http://www. ghazali.org/articles/Hillenbrand-2004.pdf, link aktivan 4.1.2011.
35
Trend pisanja ovih djela bio je popularan i na muslimanskom Zapadu. Tako je Ab Bakr A-ur (umro 529/1126 ili 525/1131) iz Tortose u paniji, napisao djelo Sir al-mulk (Svjetiljka kraljeva). I njegovo djelo,74 na tragu prethodnika, govori o savjetovanju vladara, o postupcima uleme i dobrih kod emira i vezira, o opasnostima koje sa sobom nosi vlast, o vrijednosti pravednih vladara, o svojstvima za koja vladari misle da su im unitila dravu, o pohvalnim svojstvima koja treba imati vladar, o tome koji su vladari najbolji, a koji najgori, o vezirima i njihovim osobinama, o konsultovanju i savjetovanju, o svojstvima kojima se zasluuje pokuda podanika...75 Izuzetak nije ni muslimanska Indija. Iz nje potie djelo Mawiah-i ahangr, autor mu je Muhammad Baqir Najm Sani, a napisano je na perzijskom jeziku. Djelo prua uvid u politiku i etiku misao u Indiji za vrijeme vladavine mogulskog imperatora Dahangira (1605-1627).76 Abul Fazl (umro 1602), glavni historiar imperatora Akbara, izloio je svoja gledanja o svome kralju-filozofu (Akbaru) u filozofskoj tradiciji i u skladu sa uenjem o savrenom ovjeku u mistikoj tradiciji. Njegovo monumentalno djelo Akbar Nmah (Knjiga o Akbaru), veliki historijski prikaz Akbarovog perioda, ima takoer i neke elemente ogledala.77
74 1289 75 U Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu sauvan je rukopis ovog djela pod brojem 371, kat. br. 3562. 76 Muhammad Baqir Najm Sani, Advice on the art of governance: an Indo-Islamic mirror for princess, ustvari prijevod sa perzijskog njegovog djela Mauizah-i Jahangiri, SUNY Press, Albany, 1989., str. 1. 77 Nav. djelo, str. 10.
36
Mnogobrojni su autori i djela iz ovog anra. Iz letiminog pregleda sadraja tih djela se vidi da se uglavnom tretiraju iste teme i sadraji, iako, naravno, ima i novih doprinosa i svjeeg pristupa. Tako, naprimjer, Abdurramn aayzar (umro 589 h.) u djelu Al-manha al-maslk f siysa al-mulk78 govori o potrebi za pravednim vladarem, o znaaju posjedovanja edeba (u smislu irokog obrazovanja i uvaavanja pravila etikecije); dalje govori o tome na emu se zasniva drava (vizaret, podanitvo, snaga, imetak, utvrde), o plemenitim osobinama kakve su pravednost, razum, hrabrost, dareljivost, iskrenost, o loim osobinama kakve su nepravda, neznanje, krtost, rasipnitvo, o konsultovanju, o poznavanju osnova siyse, o vojsci, a donosi i poune prie o raznim vladarima. U ovom anru se okuao i svestrani hi,79 a i samom Mwrdju, rodonaelniku djela akm sulniyya pripisuju se dva djela iz ove oblasti.80 I Mwrd u svojim djelima govori o podsticajima da se primaju savjeti, posebno za vladare, vrlinama vladara, skladu rijei i djela, vjeri kao osnovi vlasti, ivotopisima vladara iz ranijih dinastija, navodi savjete Aristotela i Aleksandra, kuranske i sunnetske upute, poune stihove, govori o pogubnosti oholosti, o prolaznosti uitaka, o samokontroli i pozitivnim osobinama kakve su znanje, mudrost, blagost, pratanje, uvanje tajne, iskrenost, odravanje obeanja, zahvalnost, skromnost, opreznost, pra78 79 80
nja da je rije o tuem djelu koje mu se netano pripisuje.
1987 - iako ima milje2003
1983 i 1997 -1417 - -
37
vednost i uravnoteenost, suzbijanju negativnosti, pogubnosti prevelike administracije, o upravljanju podanicima i njihovim obavezama, suenje prijestupnicima, ophoenje sa sunjima, o finansijskoj disciplini, kaznenoj politici itd. Brojni su aspekti u kojima se slau, susreu i prepliu sve tri ove kategorije politike literature.81 Po svima su drutvo i drava neophodni za pravdu i poredak, zadovoljavanje osnovnih ljudskih potreba, poduavanje moralnosti i pomaganje u duhovnom traganju. Sve tri u centar stavljaju dobrog vladara, bio on halifa, filozof ili sultan, od kojeg zavisi srea i dobrobit svih. U sunnijskoj teoriji hilafeta i u anru ogledala on nije savreni ovjek, ve Boiji namjesnik i Njegovo sredstvo za odranje reda u drutvu. Naglaavajui vladarevu linost, veina ovih djela zanemaruje aktualne politike institucije, jer je on simbol savrenstva i model kako i drugi trebaju ivjeti i institucije imaju drugorazredni znaaj.
2.2.3.1. Savjeti vladarima u Osmanskom carstvu

Osmansko carstvo je i u ovom segmentu nastavlja ire islamske tradicije, pa su i ovakva djela iz sve tri kategorije prisutna tokom njegovog postojanja. Ovdje emo se ukratko osvrnuti samo na kategoriju djela koja se mogu svrstati u savjete vladarima. U Osmanskom periodu ova djela se uglavnom nazivaju naat-nmama, siyset-nmama (ponekad se ova dva termina koriste diferencirano za odreene oblike djela iz ove oblasti) ili openito rislama (poslanicama) I u ovom periodu je odreene materijale koristila veina
81 Razmatranja o slinosti preuzeta iz Ira Lapidus, A History of Islamic Societies, str. 153.
38
autora. Neki su perzijskog, indijskog ili helenskog porijekla, neki su derivirani iz izvora i historije islama, a neki unose turske i lokalne elemente podneblja u kojima su djela nastajala. esta su pozivanja na Aleksandra Velikog i drevne perzijske vladare, na prve halife, posebno hazreti Omera i Aliju. Veina ovih djela idealizira ranija doba, a za veinu kasnijih autora do vremena sultana Selima III, u kojem je ivio i svoje djelo napisao Muhammed Prozorac, to je doba Sulejmana Velianstvenog (vladao 1520-1566). Ova literatura je dugo vremena smatrana otjelovljenjem historijske realnosti i tek u posljednje vrijeme su izraene neke sumnje. U novije doba je prihvaeno miljenje da ova literatura openito, ne samo kada je po srijedi Osmansko carstvo, ne odraava ekonomske i drutvene uvjete, ve je pristrasan politiki pamflet, proteira agendu odreenih individualaca ili interesnih grupa, esto reflektirajui njihova miljenja i strahove uskih krugova elite intelektualaca i birokrata ukorijenjenih u tradiciji, koji su stoga idealizirali klasino doba.82 Ipak, naat literatura sadri i empirijske momente i opservacije o stvarnim pojavama. Pretea djela na turskom jeziku je svakako djelo Kutadgu bilig, koje je 1069. ili 1070. godine, dakle dugo prije nastanka Osmanskog carstva napisao Yusuf Hass Hadib za tadanjeg karahanijskog sultana. Djelo je napisano pod jakim uticajem Kelile i Dimne.83 Djelo je po formi mesnevija, sasto82 Gbor goston, Bruce Masters, Encyclopedia of the Ottoman Empire, Facts On File, New York, 2009., str. XXXII 83 Kenan nan, Remembering the Good Old Days: the Ottoman Nasihatname [Advice Letters] Literature of the 17th Century (preuzeto sa http://www.cliohres. net/books4/1/07.pdf), A. Gemes, F. Peyrou, I. Xydopoulos, (eds.), Institutional Change and Stability. Conflicts, Transitions and Social Values, Edizioni Plus,
39
ji se od 85 poglavlja sa 6520 bejtova (distiha), a pohvala je vladaru Hasanu Bugra Hanu, kojem je i posveeno.84 Nastalo je u turskom plemenskom miljeu, nedavno islamiziranom i jo uvijek netaknutom tadanjom seldukom vjerskom politikom. Napisano je u formi dijaloga, stavlja naglasak na zakon i kombinira politiku moralnost i iransko-islamsko dravnitvo.85 Djelo govori o kvalifikacijama vladara, vezira, vojnog komandanta, komornika, izaslanika, sekretara, rizniara, kuhara, peharnika86... Duboke promjene koje su se dogaale u osmanskom drutvu u 16. stoljeu, podstakle su elitu, prije svega one iz upravnih struktura, da ispituju uzroke slabosti, iako je Carstvo tada bilo na vrhuncu, i da trae i nude formule za oporavak, tako da od tog vremena slijedi istinski procvat ovog anra u Osmanskom carstvu. Naat literatura bez izuzetka govori o katastrofalnom nazadovanju drave nakon Sulejmana i tree treine 16. stoljea. Drava moe biti sauvana samo vraanjem na to stanje. Veina autora je preokupirana time kako ouvati stari zakon i poredak, manjina vidi da sadanjost i budunost Carstva zavisi od iznalaenja inovativnih rjeenja za stare i nove probleme.
Pisa University, 2009.,str. 112. Pregled djela iz ovog anra u Osmanskom carstvu veinom sainjen na osnovu ovog rada. 84 Kerima Filan, Kutadgu bilig ili znanje koje donosi sreu, Takvim, Rijaset IZ u BiH, Sarajevo, 2002., str. 251. 85 Antony Black, The history of Islamic political thought: from the Prophet to the present, Routledge, New York, 2001., str. 120. 86 Yusuf Khass Hajib, Wisdom of Royal Glory (Kutadgu Bilig): A Turko-Islamic Mirror for Princes, translated, with an introduction and notes, by Robert Dankoff, University of Chicago Press, 1983., str. 103-135.
40
Prvi poznati memorijalista je Lutfi-paa, veliki vezir Sulejmanov, koji mu je podnio memorandum ve 1541. godine. Prvi je primijetio opadanje birokratskih standarda i traio poduzimanje mjera.87 Jedan od najpoznatijih ranih primjera ovog anra u Osmanskom carstvu je i Nuatusln, iji autor je Mustafa Ali Gelibolu. Djelo je napisano oko 1581., a u njemu autor objanjava principe dobre uprave i uzroke propasti neke drave. Posebno se fokusira na pravdu, nepravdu i prirodu sultanove vlasti. Govori i o osnovnim uvjetima za dobru upravu: pravdi, unapreenju po zasluzi, lijepom ophoenju sa podanicima, rezanju javnih trokova. U drugom dijelu knjige navodi prakse koje su protivne zakonu, poput nezasluenih poloaja i nepotivanja propisa o imenovanju uleme. Monetarni sistem se mora paljivo nadzirati, sultan mora lino uestvovati u svakodnevnom radu vlade.88 U djelu anonimnog autora pod nazivom irz al-mulk, predatom sultanu Muratu III (15461595), sultanu se savjetuje da bude olienje razboritosti, pravde i pobonosti, a govori se i kakvi trebaju biti veziri, namjesnici i drugi slubenici.89 Jedno od ranih djela je i Habnama (Sanovnik), autora Veysija, napisana 1608. godine sultanu Ahmedu I. Autor je bio pjesnik i kadija. Usnio je Aleksandra Velikog sa prethodnim sultanima, kojima se pridruio i aktuelni i poeo sa njim razgovarati o uzrocima propadanja, govorei da se pojavio
87 Haim Gerber, State, Society and Law in Islam: Ottoman Law in Comparative Perspective, State University of New York Press, Albany, 1994., str. 130. 88 Kenan nan, Remembering the Good Old Days: the Ottoman Nasihatname [Advice Letters] Literature of the 17th Century, str. 114. 89 Isto.
41
nered, na to mu on kae da on postoji oduvijek. Veysi sultana stavlja u sredite: ako je on u redu, sve e biti. Takoer naglaava da se zakoni moraju potovati, poloaji davati po zasluzi, a kadijska sluba povjeravati poznavaocima zakona.90 Jedno od istaknutijih djela u domenu savjeta vladarima u Osmanskom carstvu je i spis Koi-bega, savjetnika i intimusa sultana Murata IV i Ibrahima I. U obliku pisama ili poslanica (risala) on ukazuje na slabosti.91 Djelo je 1630. godine predao sultanu Muratu IV. U njemu analizira uzroke osmanskog nazadovanja i predlae rjeenja. Sadraj djela podsjea na ranija i konzervativan je, jer smatra da je korupcija nastala upravo zbog nefunkcioniranja starih institucija i nepotovanja starih zakona. Da bi se vratili na puteve stare slave, treba potovati erijat i kanun i pristupiti administrativnim reformama. Djelo odie utopijskim tonom, za njega je Sulejmanovo doba zlatna era. Druga poslanica je namijenjena neiskusnom sultanu Ibrahimu I i neposrednija je, opisuje razliite dravne institucije i prakse, a proeta je politikim maksimama.92 Za oekivati je da se i enciklopedista, historiar, bibliograf i geograf Ktib eleb (Hadi Halifa, 1609-1657) okuao u ovom anru. Posvetio mu je djelo Dustr al-amal li il al-alal (Princip djelovanja na otklanjanju nedostataka), napisano nakon to je 1652. prisustvovao zasjedanju Divana sazvanom radi rjeavanja budetskog deficita. U uvodu
90 Nav. djelo, str. 117. 91 Omer Mui, Minhag an-nim f dn al-islm od Muhameda Prozorca, str. 181-182. 92 EI CD, odrednica Koi Beg.
42
iznosi svoje ideje o vlasti i drutvu. Glavni dio posveuje odnosima izmeu vladajuih i potinjenih i stanju vojske i riznice. U zakljuku predlae mogua rjeenja. U djelu se mogu nai tragovi Ibn Haldunovih ideja. Ponavlja ideju dire-i adliyye (krug pravde), koja je bila filozofija drutvenog poretka i uprave u Osmanskom carstvu. Po njoj, mir u svijetu se moe postii kroz pravdu, svijet je baa okruena vlau, zakon regulira vlast, zakon je zatien suverenitetom, da bi se on ouvao mora se imati velika vojska, da bi se ona nahranila treba veliko bogatstvo, a to je mogue postii ako ljudi ive u miru i izobilju, a to, opet, zavisi od pravedne uprave.93 Spomenut emo jo Hezarfan Huseyna (umro 1103. po H./1691-92.) i njegovo djelo Tal al-bayn f qawnn li Umn (Saeto objanjenje zakona Osmanlija). Djelo se sastoji od 13 dijelova u kojima objanjava svoje ideje o uzrocima loeg stanja u Carstvu, uvelike citirajui ranija ogledala i savjete. I kod njega su zamjetni uticaji Ibn Halduna. Svako drutvo propada nakon nekog perioda nazadovanja. Nadalje kae da slubenici trebaju uvati tajne, sultan mora imenovati mudrog velikog vezira i imati povjerenja u njega, drati se zakona pri postavljanju i smjeni i, naravno, treba slijediti stari zakon.94 Sva ova djela su svojim sadrajem i idejama, nesumnjivo, utjecala i na Muhammeda Prozorca. U 18. stoljeu se postepeno mijenja odnos prema dravnoj organizaciji i sve vie se shvata da je nuno slijediti i zapadne modele. Vie se ne piu ili se rijetko piu risale, ve
93 Kenan nan, Remembering the Good Old Days: the Ottoman Nasihatname [Advice Letters] Literature of the 17th Century, str. 121. 94 Nav. djelo, str. 122.
43
se prave djela zvana layiha.95 To su svojevrsni planovi reformi, veina u podruju vojske. Takav je bio sluaj i u doba Selima III, kojem su 22 uene osobe iz reda dravnika, uenjaka i vojske, ukljuujui i dvojicu stranaca, dostavile svoje planove reformi. Veina je bila povrna i, kao takva, od male koristi.96
2.2.3.2. Djela autora iz Bosne i Hercegovine i okruenja

Ni nai prostori ni autori nisu izuzetak i ovom anru su dali odreen broj djela, od onih teorijskih, pa do onih ispunjenih estokom kritikom. Ovdje emo kao ilustraciju spomenuti samo neke. Sadraji koji pripadaju ovom anru mogu se takoer nai i u djelima naih autora koja se svrstavaju u druge oblasti. Najzapaeniji doprinos je dao asan Kf b.urn b. Dwd b. Yaqb az-Zb Al-Aqir (Hasan Kafi Pruak) svojim djelom Ul al-ikam f nim al-lam (Temelji mudrosti o ureenju svijeta). Roen je 1544., a umro 1616. godine. kolovao se i u Istanbulu. U rodnom mjestu je bio kadija preko 20 godina. Za vrijeme trinaestogodinjeg rata sa Austrijom (1593-1606.) uestvovao u vojnom pohodu na Egru (Jegar, Erlau) u Maarskoj 1595./1596. godine. Za vrijeme tog pohoda na arapskom jeziku napisao ovo djelo i predao ga sultanu. Naredne godine, na traenje visokih slubenika, djelo je preveo na turski jezik. Napisao je i vie
95 Osmanska rije arapskog porijekla u znaenju podnesak, memorandum, plan, projekat, zakonski nacrt, pisano zapaanje. 96 Ekmeleddin hsanolu, Historija osmanske drave i civilizacije, I, IRCICA Istanbul i OIS, Sarajevo, 2004., str. 264.
44
djela iz drugih oblasti, poput islamske teologije, stilistike i dr.97 Kao nagradu za ovo djelo dobio je doivotni kadiluk u rodnom mjestu.98 Djelo se sastoji iz uvoda i etiri poglavlja (al) i zakljuka (tima). Uvod govori o potrebi ureenja, prvo poglavlje o uvjetima da vlast bude trajna, a drugo o dogovaranju i savjetovanju. Tree poglavlje se bavi obavezom primjene ratnih dostignua i sprava, opremanja vojske i podizanja morala, a etvrto uzrocima pobjede i poraza, dok zakljuak govori o miru i mirovnom ugovoru.99 Djelo je na bosanski jezik prvi preveo Safvet-beg Baagi,100 potom su to uinili Amir Ljubovi i Fehim Nametak,101 a prevedeno je i na mnotvo jezika, na francuski ak davne 1824. godine.102 O djelu su takoer pisali mnogi autori, a neki od njih su pravili i komparacije sa drugim misliocima iz oblasti ureenja drave i politike teorije openito.103
97 EI CD, odrednica Akhisari. 98 Hazim abanovi, Knjievnost Muslimana BiH na orijentalnim jezicima (biobibliografija), Svjetlost, Sarajevo, 1973., str. 173. 99 Nav. djelo, str. 189. 100 Nizam ul alem, napisao Hasan afi Pruak, preveo dr. Saftvetbeg Baagi, Zemaljska tamparija, Sarajevo, 1919. 101 Hasan Kafija Pruak, Izabrani spisi; uvod, prevod i biljeke Amir Ljubovi i Fehim Nametak, Veselin Maslea, Sarajevo, 1983. Isti autori su objavili i studiju Hasan Kafija Pruak, Sarajevo Publishing, Sarajevo, 1999. 102 Hazim abanovi, Knjievnost Muslimana BiH na orijentalnim jezicima (biobibliografija), str. 192. 103 Vidjeti npr. Omer Nakievi, Hasan Kafi Pruak - pionir arapsko-islamskih znanosti u BiH, Starjeinstvo IZ u BiH, Sarajevo, 1977., Amir Ljubovi i Sulejman Grozdani, Prozna knjievnost Bosne i Hercegovine na orijentalnim jezicima, OIS, posebna izdanja XVII, Sarajevo, 1995., Aziz Hadihasanovi, Pruak i Makijaveli komparativni pregled misli, pogleda, ocjena i zakljuaka o pojmovima dravnog cilja i interesa, Esad Zgodi, Studije o politici: Ksenofont
45
I Pruakov savremenik ejh Mustafa Gaibi, roen negdje u Klikom sandaku, a umro i ukopan u Staroj Gradici,104 okuao se u ovom anru i to piui neobina pisma puna aluzija. Tako je sultanu Mehmedu III (15951603), koji je stigao u Beograd i uo za njega, te traio da mu doe, poslao pismo udnog sadraja u 12 taaka, koje su mudri protumaili, a koje su sadravale niz savjeta sultanu i opis stanja u carstvu.105 Muhammed Musi Bonjak, zvani Allamek (Mali sveznalica) je oko 1003/1595. godine sainio turski prijevod djela Al-awhir al-mua f al-akm as-sulniyya iji je autor Zayn al-bidn Al-Munw. Djelo je podijeljeno u dva dijela, prvih deset poglavlja o vladaru, drugih dvadeset o vezirima i ostalim dostojanstvenicima. Posveeno je sultanu Muratu IV.106 Iako nije njegov autorski rad, ovo je izuzetan doprinos ovom anru. Meu zapaenim autorima je i Muhammed Nerkesi ili Nergisi, roen oko 992/1584. Napisao je djelo Qnn ar-rad (Zakon ispravnog puta) 1033/1623-24. godine, posveeno Muratu IV, a koje je proireni prijevod na turski djela Risla-i alq-i sulniyya (napisano na perzijskom za ilhanijskog vladara Muhameda Hudabenda).107 Proirio ga je unosei neke dogaaje iz osmanske historije i sluajeve
Makijaveli Pruak Tito, B.H. COD, Sarajevo, 1997. 104 Turbe preneseno pored Tekijske damije u Bos. Gradici. 105 Fejzullah Hadibajri, Risala ejh-Mustafe Gaibije, separat iz Anala Gazi Husrev-begove biblioteke, IV, Sarajevo, 1976. 106 Hazim abanovi, Knjievnost Muslimana BiH na orijentalnim jezicima (biobibliografija), str. 151. 107 Nav. djelo, str. 228.
46
kojima je sam bio svjedok.108 Posebno je znaajno njegovo djelo Al-waf al-kmil f awl al-wazr al-dil (Potpuni opis stanja pravednog vezira, poznato i kao Gazawati Murteza-paa) o bosanskom veziru i budimskom namjesniku Bonjaku Murteza-pai Novoeherliji (Nevehirli, umro 1045/1636), u kojem istie njegove moralne kvalitete i ne nalazi mu ravnog 100 godina unazad. Nerkesi, izmeu ostalog, govorio o njegovoj pravednosti, nepodmitljivosti, moralnosti, panji prema siromanima, taktinosti, umjenosti, hrabrosti, autoritetu. Govori i o rairenoj korupciji, nepravdama i zlima, o nasilju vojnih zapovjednika i o vezirovom obnavljanju utvrda, koje poimenino nabraja.109 U pjesmi anonimnog Sarajlije iz 1647. godine i prvih godina Kandijskog rata (16451669) nalazimo kritike tonove. Pjesma govori o nasiljima Mustafa-pae Tekelije, namjesnika koji nije bio dorastao situaciji. Napisana je na etiri jezika, turskom, perzijskom, arapskom i bosanskom. Kao refren na bosanskom jeziku se ponavlja Teko nam!110 ejh Alija iz Prusca (umro 1747), o kojem nema pouzdanih podataka, napisao je krai tekst pod naslovom Rasprava namijenjena vladaru, emirima i kadijama, prvobitno na arap-
108 Amir Ljubovi i Sulejman Grozdani, Prozna knjievnost Bosne i Hercegovine na orijentalnim jezicima, OIS, posebna izdanja XVII, Sarajevo, 1995., str. 60. 109 Salih Trako, Al-vasful-kamil fi ahvali veziril-adil: Biografija bosanskog vezira Murteza-pae od Muhameda Nergisija, POF, 10-11/1960-61., OIS, Sarajevo, 1961., str. 179-192. 110 Bosanskohercegovaka knjievna hrestomatija, I - STARIJA KNJIEVNOST, Zavod za izdavanje udbenika, Sarajevo, 1974., str. 289.
47
skom, kasnije preveden na turski. U njemu govori, izmeu ostaloga, o pravednosti prema raji, spreavanju nasilja i sl.111 ejh Mehmed Uianin svoju poslanicu takoer ispunjenu kritikom upuuje 1161/1748. godine beogradskom valiji Mehmed-pai, koji ga je svojim pismom kritikovao i pozivao na poslunost. Autor je odvaan ovjek koji se borio protiv nasilja vlasti i tlaenja raje. Skree panju na obavezu borbe protiv zla, savjetuje valiju da ne postavlja pomonike koji prave nered, govori da se ne plai njegovih prijetnji, trai da ne lae i ne klevee, govori o licemjerju onih koji se u podrumu sa eirom na glavi predstavljaju kao Nikola i Jovan, a po danu su sa kadijskim sarukom abanefendi i Redep-efendi. Kae da e prijepis poslati uenim i dobrim u Beogradu, Edirni, Carigradu, Mekki i Medini.112 Najvie kritiki nastrojen, najsvjeiji i najkonkretniji bio je svakako Muhammed Emin Isevi, sin Smail ef., inae kadija. Za vrijeme srpskog ustanka zbog svojih stavova i kritike smetao je namjesniku Ibrahim Hilmi-pai.113 Zbog toga je dva puta osuivan na izgnanstvo, drugi put 1224/1809. godine. Za vrijeme tog drugog progonstva, iz kojeg se vratio prije 1227/1812. godine, napisao je djelo Prilike u Bosni (Ahvali Bosna), u kojem estoko kritikuje kadije, naibe, muderrise, muftije, janjiarske age i sve nosioce zala i ne111 Amir Ljubovi i Sulejman Grozdani, Prozna knjievnost Bosne i Hercegovine na orijentalnim jezicima, str. 60. 112 Omer Mui , Poslanica ejha Mehmeda Uianina beogradskom valiji Muhamed-pai, POF, II, OIS, Sarajevo, 1951., str. 185-194. 113 Muvekkit u svojoj Povijesti Bosne (II, str. 783.) kae da je Hilmi Ibrahimpaa, bivi veliki vezir, postavljen za bosanskog valiju 6. 2. 1808., a smijenjen u martu 1813. (str. 805.).
48
daa u Bosni.114 Djelo napisao direktno sultanu. Poslije toga je unaprijeen u muderrisa Edirne i ejha bosanske ordije. Umro je 1816. godine i ukopan na Alifakovcu u Sarajevu. U svome djelu direktno navodi uzroke tekog stanja i ne nudi stare recepte.115 Po njegovom miljenju, treba odstraniti uzroke koji su doveli do tekog stanja. Bio je smion i iskren, ne mislei na posljedice. Namjesnika, u ije vrijeme je srpski ustanak bio uspjean, predstavlja kao indolentnog Anadolca. Prvo govori o kadijama i naibima, njihovom neznanju i korupciji, o muftijama koji su neznalice i nesposobni, o muderrisima medresa Edirne i Burse, ijim diplomama se trguje. Potom govori o paama, kojih je veliki broj u Bosni, pa je i konkurencija velika, a uglavnom su nesposobni, tee za poloajima, ne tite siromane i meusobno su sukobljeni. Govori o zlostavljanju raje, o mutevelijama vakufa koji ne vode rauna o vakufima, koji se pljakaju, o kapetanima u bosanskim tvravama, o raskoi, titulama, svaama, neodravanju objekata, rasulu trupa... Kritikuje i janjiare, koji su se okrenuli drugim poslovima, postali uticajni u svim sferama...Navodi mnogo ajeta, hadisa, mudrih izreka, statistikih podataka. Tako, naprimjer, navodi da Srbi govore: Dok vi trgujete erijatom va ma ne moe sjei!... Spomenimo na kraju jo Mustafu Sidkija Mostarca (Sarajli), koji je svoje djelo napisao u prvoj polovini XIX vijeka, po uzoru na Kafiju. Inae je bio poiteljski kadija,
114 Hazim abanovi, Knjievnost Muslimana BiH na orijentalnim jezicima (biobibliografija), str. 557. 115 Prikaz napravljen na osnovu rada Ahmed Alii, Manuskript Ahvali Bosna od Muhameda Emina Isevia (po. XIX v.), POF, 32 33/1982-83, str. 163 198., OIS, Sarajevo, 1984.
49
muderris Karaoz-begove medrese u Mostaru i mostarski muftija. Umro je 1846/47. Njegov traktat na arapskom jeziku O nekoliko vanih pitanja, govori o znanju, o vlasti, upravi i tome kakav treba biti imam, o borbi, o upotrebi ratne opreme, o nasilnicima... Navodi djela kojima se koristio, posebno Kafija. Djelo je napisao u vrijeme guenja pobune janjiara na traenje tadanjeg bosanskog namjesnika (18261828).116
116 Amir Ljubovi i Sulejman Grozdani, Prozna knjievnost Bosne i Hercegovine na orijentalnim jezicima, str. 59-60. Po Muvekkitu (II, str. 863-904), u tom periodu su dunost vrila dvojica namjesnika, Belenli hadi Mustafa-paa i Abdurahman-paa, prvi samo 5-6 mjeseci. O Mustafi Sarajliu vidjeti npr. Rusmir Mahmutehaji, Dvije rasprave ejh Mustafe Sarajlia, Anali GHB, XI-XII, Sarajevo, 1985., str. 229-258.
50
51
3. BIOGRAFIJA MUHAMMEDA PROZORCA
U ovom odjeljku emo se baviti biografskim podacima o Muhammedu Prozorcu, koje emo nastojati hronoloki ustrojiti i na osnovu njih rekonstruirati, koliko je to mogue, Prozorev ivotni put. Dat emo i opi prikaz prilika u Osmanskom carstvu u doba nastanka Minhada.
3.1. Izvori biografskih podataka i podaci sadrani u njima

Veinu dostupnih podataka o Muhammedu Prozorcu mogue je pronai u njegovom djelu Islamski nain postizanja poretka (Minh an-nim f dn al-islm ) , prijepisima tuih djela koje je sainio, a tek neznatne u kasnijim izvorima i u osvrtima drugih autora na Prozorca i njegovo djelo. Podaci su vrlo oskudni, ali poto je mala vjerovatnoa da e se u dogledno vrijeme pronai novi, nastojaemo ih na najbolji mogui nain povezati i sistematizirati radi dobijanja mogueg maksimuma.
52
3.1.1. Prozoreva djela

Do danas je bilo poznato i potvreno samo postojanje njegovog djela koje je tema ovog rada. U toku prikupljanja grae utvrdili smo da mu se pripisuje jo jedan rad, a potom pronali i sam taj rad, koji je pripisan drugom autoru.
3.1.1.1. Minh an-nim f dn al-islm

Osnovni uzrok naeg bavljenja Muhammedom Prozorcem, kao to je to sluaj i kod drugih autora koji su pisali o njemu, jeste njegovo djelo Minhad. Moemo rei da su se Minhadom studiozno bavili samo Mehmed Handi117 i Omer Mui.118 Prvi je to uinio na osnovu rukopisa iz Fejzijje medrese u Travniku, kasnije prenesenog u Gazi Husrevbegovu biblioteku u Sarajevu, a drugi na osnovu rukopisa iz Orijentalnog instituta u Sarajevu. Samim djelom emo se kasnije detaljnije baviti, a ovdje emo panju posvetiti samo autorovim biografskim podacima koji se u njemu mogu nai. U katalokoj obradi rukopisa sauvanog u Gazi Husrev-begovoj biblioteci,119 a u kojoj smo se prvi put susreli sa ovim djelom i koja je inicirala bavljenje njime, konstatirano je da
117 Mehmed Handi, Rad bosanskohercegovakih muslimana na knjievnom polju, str. 308-451. 118 Omer Mui, Minhgu-n-nim f dni-l-islm od Muhameda Prozorca, str. 181-198. 119 Rukopis broj 1325/8037, obraen u Katalogu arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa, svezak etrnaesti, obradio Osman Lavi, Al-Furqan, London, Rijaset IZ u BiH - GHB, Sarajevo, 2005. (U nastavku Katalog XIV) Posebnu zahvalnost za nesebinu pomo dugujem gospodinu Laviu, kao i direktoru Gazi Husrev-begove biblioteke i osoblju za njihovu svesrdnu pomo.
3. BIOGRAFIJA MUHAMMEDA PROZORCA |
53
je rukopis iz Orijentalnog instituta nestao u poaru koji je u toku rata izazvala agresorska granata 17. maja 1992. godine. U pokuaju da eventualno pronaemo barem fotokopiju rukopisa, saznali smo da je on, sreom, meu rijetkima koji su sauvani od poara, tako da smo imali priliku izvriti i neposredan uvid u njega.120 Prikaz Minhada se, ipak, u cjelosti zasniva na rukopisu iz Gazi Husrev-begove biblioteke, a razlike meu njima su ionako neznatne. Razlike meu rukopisima ne postoje ni glede biografskih podataka autora. U oba je imenovan kao Muhammed, muftija i kadija, Bosanac, Prozorac (Muammad, al-muft wa al-q, al-Bsnaw al-Przri ) .121 Na zavretku djela su dati kronogrami koji sadre datume predavanja djela tadanjem ejhul-islamu Omeru Hulusiju i sultanu Selimu III.122 Prvi daje 1215., a drugi 1216. hidretsku godinu, iako je u radovima koji su se bavili ovim djelom navoeno da oba daju istu godinu. O tome e biti govora u dijelu koji se bavi Minhadom. Pretpostavka je da je autor u vrijeme predaje djela trebao biti u Istanbulu. Oba rukopisa imaju na kraju i datum prepisivanja, koji je, to je izuzetno interesantno, skoro identian. Onaj iz Gazi Husrev-begove biblioteke je prepisan 3. redeba 1226. (24. jula 1811.), a onaj
120 Rukopis nosi broj 18-1. Kasnije obraen pod brojem 67 u Katalogu arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa Orijentalnog instituta u Sarajevu, obradila Lejla Gazi, OIS, Sarajevo, 2009., str. 65-66. 121 Vidjeti Ilustracije, br. 1.- Minh GHB, fol. 1b., br. 2. - Minh OIS, fol. 1b. 122 Ilustracije, br. 3.- Minh GHB, fol. 82b., br. 4. - Minh OIS, fol. 87a.
54
iz Orijentalnog instituta samo dan kasnije, 4. redeba 1226. (25. jula 1811.).123
3.1.1.2. Uvod o djelimino slobodnoj volji (Muqaddima-i irdat-i uziyya)

U biljeci koja je o Muhammedu Prozorcu objavljena u Salnami124 navedeno je da je on, osim Minhada, autor i djela Muqaddima-i irdat-i uziyya ( Uvod o djelimino slobodnoj volji). U toku sakupljanja grae za ovaj rad, sluajno nam je do ruke doao kopiran dio jednog kodeksa iz Gazi Husrev-begove biblioteke125 na arapskom naslovljen sa Uvod (Muqaddima) autora Muhammeda, muftije u gradu Travniku.126 Nisu navedeni prepisiva, niti datum prepisivanja. Pisanje poeto neshom, a zavreno prelijepim talikom. U katalokoj obradi rukopisa,127 travniki muftija koji se spominje pogreno je identificiran kao Muhammed Korkut, koji je umro 1194/1780. godine. Nakon uvida u sadraj, utvrdili smo da je u pitanju uvodni dio Prozorevog Minhada. Rukopis, dakle, ne sadri nikakav biografski podatak, izuzev to
123 Ilustracije, br. 5. - Minh GHB, fol. 83a, br. 4. - Minh OIS, fol. 87a. 124 Bosna ve Hersek Vilayet Salnamasi, Pokrajinska uprava za Bosnu i Hercegovinu, Sarajevo, V, 1303/1885. II dio, str. 10. 125 Rukopis 6940/6736, 2. L. 18b-26a. Za informaciju zahvaljujemo kolegi Ahmedu Mehmedoviu. 126 Ilustracije, br. 6. - Rukopis 6940/6736, 2. L. 18b. 127 Katalog arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa, svezak jedanaesti, obradio Zejnil Faji, Al-Furqan, London, Rijaset IZ u BiH - GHB, Sarajevo, 2003. (u nastavku Katalog GHB XI), str. 475-476.
55
potvruje navod iz Salname i otvara mogunost da je autor u nekom periodu vrio i funkciju travnikog muftije.
3.1.2. Prijepisi tuih djela

Najvie biografskih podataka o Muhammedu Prozorcu moe se nai u prijepisima tuih djela koje je sam sainio u razliitim periodima svoga ivota. Ti prijepisi su nastali u tri razdoblja, a tretirati emo ih hronoloki.
3.1.2.1. Livanjski rukopis

Prve poznate prijepise tuih djela Muhammed Prozorac je sainio u medresi u Livnu. Panju na rukopis koji sadri te prijepise prvi je skrenuo Hifzija Hasandedi,128 koji ga je otkupio od Asifa eibovia iz Seonice kod Konjica, a kasnije poklonio Gazi Husrev-begovoj biblioteci, gdje je izvrena kataloka obrada.129 Radi se, ustvari, o etiri djela na arapskom jeziku: 1. ar tarf al-izz ( ) iji autor je Saduddn Masd b. Umar at-Taftzn (712-791/1312-1389. ) ,130 2. Al-malb f ar al-maqd () , istoga autora,
128 Hivzija Hasandedi, Jedan rukopis Muhammeda Prozorca, Anali Gazi Husrevbegove biblioteke, Gazi Husrev-begova biblioteka, Sarajevo, knjiga X-XVI, 1990., str. 191-195. 129 Katalog arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa, svezak osmi, obradio Mustafa Jahi, Al-Furqan, London, Rijaset IZ u BiH - GHB, Sarajevo, 2000. (U nastavku Katalog GHB VIII), str 130-131. 130 Broj rukopisa 6940,I-IV, kataloki broj 4887,1-4,
56
) , iji autor je 3. ar al-amila al-mutalifa ( Amad b. Muaf al-Ll (umro 971/1563. ) i 4. ar al-amila al-muarida wa al-muttaida ( ) , bez imena autora.131 Sva djela su iz oblasti arapske gramatike, odnosno morfologije. Biljeke o prepisivau nalaze se na kraju drugog i posljednjeg djela u zbirci. Biljeke su na arapskom jeziku, malo nezgrapno i poetniki sroene, a i rukopis kojim su prepisana djela je prilino nevjet, u poreenju sa kasnijim prijepisima. Prva biljeka glasi:132 Prepisivanje ovog vrijednog primjerka, rukom Muhammeda (sa teddom), sina Muhammed (bez tedda, pa postoji vjerovatnoa da mu je ime Mehmed) efendije, kadije u kasabi Prozor (Brzr), zavreno je 1173. godine po hidri Poslanikovoj, u ponedjeljak, u noi 8. rebiu-l-evvela u pono (29. 10. 1759.),133 u livanjskoj medresi, kada je elio izai iz medrese i otii u svoje spomenuto mjesto. Neka Allah oprosti njemu i njegovim roditeljima i neka da dobro njima dvoma i svim vjernicima i vjernicama, ali je potrebno popraviti ovaj primjerak.134
131 Katalog GHB VIII., str 130-131. Nije navedeno ko je autor posljednjeg djela, dok se ono u Hasandedievom prikazu uope i ne izdvaja kao zasebno, ve kao dio prethodnog. 132 Ilustracije, br. 7. Rukopis 6940,II/4887,2 fol. 141a. 133 Pretvaranje hidretskih datuma u gregorijanske i obrnuto, u sluajevima kada to nije uinjeno u koritenim izvorima, vreno na osnovu online pretvaraa (Gregorian-Hijri Dates Converter) http://www.islamicfinder.org/Hcal/index.php, link aktivan 10. 1.2011. 134 4887,2, fol. 141a.
57
Druga biljeka glasi:135 Prepisao Muhammed (ovdje bez tedda!), sin Muhammed efendije sina Muhjiddinova iz kasabe Prozor (Brzr), u livanjskoj medresi Mir Tob-atan (ili Top-atan),136 1172. godine, 13. dumade-l-ula u vrijeme ikindije (13. 1. 1759).137
3.1.2.2. Istanbulski rukopisi

Rukopisi koje je Muhammed Prozorac prepisivao u Istanbulu nastali su u dva perioda na razliitim lokalitetima. U prvom periodu je nastala zbirka koja se uva u Gazi Husrev-begovoj biblioteci i potie iz 1183. hidretske godine.138 I ovdje su u pitanju etiri djela, takoer na arapskom jeziku, ovoga puta iz oblasti logike: 1. ar mutaar al-muntah li al-Aud ( ), iji autor je Aududdn Abdurramn b. Amad al () 139 2. iya al-urn al ar mutaar al-muntah lilAud () , iji autor je AsSayyid a-arf Al b. Muammad al-urn ( )
135 Ilustracije, br. 8. Rukopis 6940,IV/4887,4 fol. 177b. 136 Hasandedi proitao kao Mir Tobatan, Jahi kao Mirtop Inan. Datum prvi proitao kao 13., drugi kao 12. 137 4887,4, fol. 177b. 138 Katalog arapskih, turskih i perzijskih rukopisa, svezak drugi, obradio Kasim Dobraa, Starjeinstvo IZ za SR BiH, Sarajevo, 1979. (U nastavku Katalog GHB II), str. 71-73. 139 Broj rukopisa 1143, kataloki broj 877,1-4.
58
3. ar tahb al-maniq wa al-kalm li ad-Dawn ( ) , iji autor je alluddn Muammad b. Asad a-iddq ad-Dawn () 4. iya al ar tahb al-maniq wa al-kalm ( ) , nepoznatog autora. Prepisivaeve biljeke se nalaze na kraju prvog, drugog i treeg djela. Prva biljeka glasi:140 Dovrio sam ovaj primjerak Audiyye, tj. ar mutaar al-muntah u domu (manzil) Nebiha (Nabh), biveg kadije, u prijestonici Visokog Carstva, a ja sam Muhammed b. Muhammed Bosnevi Prozori, bivi muftija u Akhisaru, Bosna, 1. rebiul-evvela 1183. godine (5. 7. 1769.), neka im obojici oprosti Uzvieni Oprosnik.141 U drugoj biljeci, koja je sainjena prilino smueno, stoji:142 Dovren ovaj asni prijepis 1. rebiul-ahira 1183. (3. 8. 1769.) u Kostantinijji, u domu (ovdje manzila!) Nebih (pa drugom rukom iznad dopisano hadi) Muhammed efendije, Bosanca, Prozorca (al-Brzr), u vrijeme kada mu je povjeravana funkcija kazaskera Anadolije i njegovog preseljenja, nakon dva sata, u vjenu kuu, prvog dana spomenutog mjeseca, tj. u etvrtak. Potom je kroz dva dana, u nedjelju, od kuge umro Kopi Osman, koji je stanovao u tekiji ejha Murada. Neka je slavljen Moni!143 Trea biljeka je najkraa: Zavreno, uz pomo Uzvienog Allaha, redeba 1183. godine (31.10.-29.11. 1769.).144 Na poetku zbirke
140 Ilustracije, br. 9. - 877,1, L. 24. 141 877,1, L. 24. 142 Ilustracije, br. 10. - 877,2, L. 58. 143 877,2, L. 58. 144 877,3, L. 83
59
stoji: Vlasnik Mufti-zade (Mufti) Ibrahim Hasib iz Prozora, slijedi peat sa natpisom Rob Boiji Ibrahim (H ud banda Ibrhm) i neitkim datumom, te sadraj zbirke, ispisan istim rukopisom. Drugi period se protee izmeu 22. safera 1193. (11. 3. 1779.) i nepoznatog datuma 1196. (1782) i u njemu je prepisano vie djela i sva su iz astronomije. Dio njih je prepisan u medresi Zekeriyya n (Drugi) izmeu 22. safera 1193. hidretske godine i 19. redeba 1194. (22. 7. 1780.), a dio u kvartu Eyyb (Ayyb, Ejjub, Eyp) od ramazana 1195. (august 1781.) do nepreciziranog datuma u 1196. godini. Hronoloki prvi od tri rukopisa je prijepis djela na turskom jeziku Falakat al-isb, iji autor je Ab al-Fal H all Fi b. b-zde Muaf b. s al-Qusann al-Yadiqulaw.145 Na njegovom kraju (fol. 18b) je biljeka146 koja glasi: Zavreno 22. safera 1193., rukom Muhammeda, Prozorca, Bosanca, u Kostantinijji, u medresi Zekerijja an na trnici aramba. Drugo djelo je Ar-Risla f t al-kurs () , autor mu je Muammad b. Al al-amd (umro 1179/1765. ) 147, napisano je na arapskom jeziku, sa biljekom na kraju (fol. 9a): 28. muharrema 1194. (4. 2. 1780.) u medresi Zekerijja an u Kostantinijji, rukom Muhammeda, Bosanca. U istoj medresi je prepisano i djelo (na arapskom jeziku, takoer o astronomiji) Baha al-albb f ilm
145 Katalog arapskih, turskih i perzijskih rukopisa, svezak dvanaesti, obradio Mustafa Jahi, Al-Furqan, London, Rijaset IZ u BiH - GHB, Sarajevo, 2003. (U nastavku Katalog GBH XII), str. 278., (Rukopis broj 3274, kataloki broj 7348,) 146 Ilustracije, br. 11. rukopis 3274/7348, fol. 18b. 147 Broj rukopisa 3276, kataloki broj 7319, obraen u Katalogu GHB XII., str. 218219.
60
) ihbuddn Ab al-Abbs al-usurlb ( Amad b. Raab b. ybu Ibn al-Madja (um. 850/1447. ) 148. Biljeka na kraju (fol. 14a) je kratka: 19. redeba (1)194. (22. 7. 1780.), u medresi Zekerijja efendi, u visokoj Kostantinijji. Meu rukopisima sainjenim u kvartu Eyyub prva je zbirka astronomskih djela na arapskom jeziku.149 Radi se o sljedeim djelima: ) , iji autor je 1. Mir al-ayym wa ad-dara ( Namuddn Muammad b. Marf () 2. ar al-abyt al-aara f istir at-tawr al-mahra ) , a-ay Ab al-Abs ( Amad ar-Rida () 3. Rayna ar-r f rasm as-st al mustaw as-su () , istog autora, 4. Risla f kayfiyya amal al-basa wa m tatamil alayh min qisiyy al-ar () Abdullh b. Abdurramn a-lnja () . Prepisivaeve biljeke se nalaze na kraju prvog i etvrtog djela u zbirci. U prvoj biljeci prepisiva je zapisao: Prepisao iz autografa Muhammad b. Muhammad, Bosanac, Prozorac (al-Busnaw al-Pruzri), za vrijeme dok je bio naib (opunomoenik kadije) u sudu Ayyb Anr, (1)195. godine.150 Druga biljeka glasi: Zavreno perom siromaha Muhammeda sina Muhammedova, Bosanca, Prozorca, 9.
148 Katalog GHB XII., str. 179-180., (rukopis broj 3279, kataloki broj 7300) 149 Broj rukopisa 3272,1-4., kataloki broj 7322,1-4, obraen u Katalogu GHB XII, str. 230-234. 150 3272,1/7322,1, fol. 14a.
61
ramazana (29. 8. 1781.), poevi (sa prepisivanjem) od njegovog poetka, u gradu Kostantinijji, u obalnoj rezidenciji151 all Ali As-Sadd (Sedd) efendije u Bahariji, dok je bio kadija u Eyyub El-Ensariju godine (1)195.152 Na Eyyubu je Muhammed Prozorac prepisao i djelo na perzijskom jeziku pod naslovom Al-Itiyrt al-aliyya wa al-ittilt as-samwiyya, iji je autor Faruddn Ab Abdullah Muammad b. Umar b. al-usayn b. al-H ab arRz.153 U kolofonu djela (fol. 35a) je biljeka o prepisivanju: Zavreno, uz pomo Uzvienog Allaha, 1196. godine (1782.), rukom Muhammeda, sina Muhammeda, sina Muhjiddinova, muderrisa u medresi Vakfi-Kebir u Akhisaru, Bosna, i biveg muftije u njemu i muvekkita u kadiluku Jajce, Bosanca, Prozorca, dok je bio naib u (neitka rije, asocira na kada, odnosno kaza, tj. kadiluk) Islambul, to jest gradu Eyyuba Ensarija.154 Potom je ukoso dodato: Prepisao ga je iz knjige napisane prije 354 godine.
3.1.3. Drugi rukopisi

U toku rada smo pronali jo dva rukopisa koja je prepisao Muhammed Prozorac, a u kojima se ne spominje mjesto prijepisa, pa ih tretiramo ovdje. Radi se o djelima Risla
151 U katalokoj obradi rije nije deifrirana, uspjeli smo pronai da se odnosi na yali, vikendice ili luksuzne rezidencije na morskoj obali (http://www.turkishdictionary.net/?word=yal%FD link aktivan12. 2. 2011.), o emu e kasnije biti jo rijei. 152 Ilustracije, br. 12.- 3272,4/7322,4 fol. 99a. 153 Rukopis broj 3275, kataloki broj 7369, obraen u Katalogu GHB XII., str. 295296. 154 Ilustracije, br. 13. - Rukopis broj 3275/7369, fol. 35a.
62
al al-amal bi ar-rub al-muayyab, nepoznatog autora, na arapskom jeziku, i Risla f al-amal bi ar-rub al-marsm bi al-muqanart, iji je autor ihbuddn Ab al-Abbs Amad b. Raab b. ybu Ibn al-Mad.155 Na kraju prvog djela u biljeci stoji: Muhammed, sin Muhammeda iz Prozora, od podne do ikindije, 10. safera 1177. (20.8. 1763.),156 a na kraju drugog se spominje samo ime Muhammed, sin Muhammeda i isti datum. U katalogu rukopisa Dr al-kutub alqaariyya157 se spominje jo jedan rukopis koji je prepisao muftija Muhammed Prozorac, Bosanac, ali, i pored vie pokuaja, nismo mogli saznati detalje.158 U Orijentalnom institutu u Sarajevu je postojao jedan rukopis iz islamskog prava (4451/2) koji je prepisao Muhammed Prozori u medresi u Akhisaru 1185./1771.,159 a koji bi mogao biti upravo na autor. Spomenimo na kraju i prijepis pisma koje Muhammed, sadanji muftija u Akhisaru, pie Ibrahimu, bivem muftiji u Akhisaru, koji se nalazi u zbirci Orijentalnog instituta iza Minhada (fol. 87b). U pismu nema datuma niti drugih podataka osim upravo navedenih.160
155 7325,1-2, 8741,1-2, obraen u Katalogu GHB XII., str. 240-241. 156 U Katalogu izostavljeno ovo iz Prozora. 157 2005, 2007.
158 Podatak pronaen internet pretragom Digital Assets Repository of Bibliotheca Alexandrina za pojam , http://dar.bibalex.org/webpages/dar.jsf, link aktivan 12. 1. 2011., podatak se nalazi u spomenutom katalogu na str. 677. Kontaktirati smo faksom i E-mailom, pokuali i putem katarske ambasade, ali bezuspjeno. 159 Muhamed dralovi, Prepisivai djela u arabikim rukopisima, II, Svjetlost, Sarajevo, 1988., str. 201. 160 Katalog arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa Orijentalnog instituta
63
3.1.4. Salnama i kasnija djela

Prvi rad o Muhammedu Prozorcu je kratka biljeka koja se pojavila u Salnami, godinjaku Pokrajinske vlade za Bosnu i Hercegovinu, koji je izlazio od 1866-1878. i od 1882-1893. Salnama je sadravala vane statistike podatke iz kojih se moe dosta saznati o administrativnoj podjeli, kolstvu, poti, konzularnoj slubi i sl.161 Najvei broj nepotpisanih lanaka o pojedinim knjievnicima i drugim znaajnim linostima napisao je Ibrahim-beg Baagi, na to ukazuje Safvet-beg Baagi u djelu Bonjaci i Hercegovci u islamskoj knjievnosti.162 Biljeka o Muhammedu Prozocu objavljena je u Salnami za 1303./1885.163 Pisana je na turskom (osmanskom) jeziku i rukom, jer je godinjak litografisan, tako da se eventualne nepravilnosti mogu pripisati i autoru biljeke i prepisivau. U naslovu biljeke se Muhammed Prozorac imenuje kao Skejo-zade (Skeji )164 Muhammed (Mehmed) amd efendi. U tekstu se kae da je Prozorac po roenju i mjestu stanovanja, da je dugo bio muftija i muderris, odlikovao se zuhdom i takvalukom. Dalje se kae da je napisao korisnu knjigu - Manahi an-nim f al-islm ( ) i jeu Sarajevu, obradila Lejla Gazi, OIS, Sarajevo, 2009. , str. 66. 161 Bisera Nurudinovi, Bosanske Salname (1866-1878. i 1882-1893), POF, X-XI, 1960-61., OIS, Sarajevo, str. 253. 162 Safvet-beg Baagi, Bonjaci i Hercegovci u islamskoj knjievnosti, Svjetlost, Sarajevo, 1986., str. 10, 221-222. 163 Bosna ve Hersek Vilayet Salnamasi, Pokrajinska uprava za Bosnu i Hercegovinu, Sarajevo, V, 1303/1885., dio II, str 10. 164 Sa slovnom grekom ()
64
dinstvenu poslanicu (risla) Muqaddima-i irdat-i uziyya ( Uvod o djelimino slobodnoj volji). Po ovoj biljeci, umro je 1241. hidretske godine. Mehmed Handi165 i Omer Mui166 u svojim radovima o Minhadu ne donose nikakve biografske podatke, osim u njemu navedenih. Hazim abanovi167 se poziva na rad u Salnami i Prozorcu daje prezime ajo ili Skejo, s tim da dodaje da je to zabiljeeno i u narodnoj predaji, ali to ne dokumentira. Smail Bali168 kao godinu Prozoreve smrti navodi 1812., ne navodei odakle mu taj podatak. Ni ostali autori koji su pisali o Prozorcu ne nude nam nikakve njegove biografske podatke, tako da se moe rei da su jedini izvori tih podataka Minhad, prijepisi tuih djela koje je Prozorac sainio, donekle drugi rukopisi i spomenuta Salnama.
3.2. Sistematizacija biografskih podataka

Obzirom da su u prethodnom dijelu izneseni svi dostupni biografski podaci o Muhammedu Prozorcu, u nastavku emo ih pokuati sistematizirati i na osnovu njih, koliko je to mogue, rekonstruirati njegov ivotni put.
165 Mehmed Handi, Rad bosanskohercegovakih muslimana na knjievnom polju, str. 308-451. 166 Omer Mui, Minhgu-n-nim f dni-l-islm od Muhameda Prozorca, str. 181-198. 167 Hazim abanovi, Knjievnost Muslimana BiH na orijentalnim jezicima (biobibliografija), str. 519-536. 168 Bali Smail, Kultura Bonjaka muslimanska komponenta, 2. izdanje, R&R, Zagreb, 1994., str. 98.
65
3.2.1. Ime, porijeklo i funkcije

Na osnovu svih izvora biografskih podataka, izvjesno je da je Prozorevo ime Muhammed, a isto je i ime njegovog oca. Mala je vjerovatnoa da je njegovo ime Mehmed, jer je sam, kako smo to vidjeli, u nekim prijepisima stavljao tedid na arapsko slovo mm kako bi eliminirao mogunost takvog itanja. Kod oevog imena je ta vjerovatnoa vea, iako smo miljenja da je i otac bio Muhammed, zbog u svim vremenima rairene prakse da se djetetu daje ime roditelja. Hasandedi se opredijelio za varijantu po kojoj je oevo ime Mehmed. Djed se spominje samo u nekim izvorima, ime mu je Muhjiddin (Muyiddn), tako da glede tog imena nema nedoumica. Prezime se ne spominje u Minhadu, niti u Prozorevim prijepisima ili drugim rukopisima. Jedino se u Salnami navodi Iskajo-zade. Salnama se od ostalih izvora biografskih podataka izdvaja i po tome to jedina navodi i Prozorev mahlas (mala) amd. Mahlas169 je, moe se rei, umjetniko, pjesniko ili mistiko ime. Nekada su ga koristili umjesto vlastitog imena, a nekada paralelno sa njim. Kao mahlas je uglavnom uziman epitet koji oznaava neku istaknutu osobinu odreene osobe, a koritene su obino arapske rijei u obliku participa aktivnog ili prisvojnog pridjeva od apstraktnih imenica,170 kako je to sluaj i ovdje.
169 EI CD, odrednica takhallus 170 Muhamed dralovi, Prepisivai djela u arabikim rukopisima, I, Svjetlost, Sarajevo, 1988., str. 228.
66
Porijeklo Muhammeda Prozorca je momenat koji je najmanje sporan i to upravo zahvaljujui samome njemu. Rijetki su sluajevi u sauvanim izvorima u kojima on uz svoje ime nije dodao Prozorac i Bosanac. Razlike postoje samo u pisanju tih dviju rijei, pa susreemo oblike Al-Przr, AlPruzr (Al-Bruzr), Al-Bsnaw i Al-Busnaw. Prozor je, inae, mjesto za koje se, pored Muhammeda Prozorca, vezuju i mnoge druge linosti, od kojih smo ve spominjali neke. Najpoznatiji je, svakako, Varvari Ali-paa, porijeklom iz mjesta Varvara kod Prozora, iz kojeg je odveden 1597/1599., nakon ega je obavljao visoke dunosti u Osmanskom carstvu.171 U jednom prijepisu smo vidjeli da Prozorac spominje i svoga zemljaka Nebih ef., koji je takoer vrio visoke funkcije. Meu prepisivaima orijentalnih rukopisa porijeklom iz Prozora spominju se, naprimjer, Yusuf b. Bayram,172 Ali b. Yusuf,173 Mesud b. Ibrahim,174 Ebu Bekr b. Ibrahim Prozori,175 Monla Jusuf b. Sulejman Prozori.176 Nahija Rama sa Prozorom je bila u sastavku kadiluka Neretva u Klikom sandaku do kraja 16. stoljea.177 Poslije je
171 Hazim abanovi, Knjievnost Muslimana BiH na orijentalnim jezicima (biobibliografija), str. 263; vidjeti takoer Iz Autobiografije Varvari Ali-pae u stihu u Bosanskohercegovaka knjievna hrestomatija, I - STARIJA KNJIEVNOST, Zavod za izdavanje udbenika, Sarajevo, 1974., str. 294. 172 Muhamed dralovi, Prepisivai djela u arabikim rukopisima, I, str.106. 173 Nav. djelo, str. 178. 174 Nav. djelo, str. 248. 175 Katalog GHB XIV., str. 385-386. 176 Muhamed dralovi, Prepisivai djela u arabikim rukopisima, I, str.106. 177 Hazim abanovi, Bosanski paaluk, postanak i upravna podjela, Svjetlost, Sarajevo, 1982., str. 213.
67
prikljuena sarajevskom kadiluku, odnosno bosanskom mulaluku.178 Sarajevski kadija (mulla) postavljao je naibe-zamjenike u nahijama Visoko, Fojnica i Kreevo, Neretva i Prozor.179 U nekim periodima, npr. 1838. godine, Prozor se spominje kao kadiluk, a onda naredne godine ponovo kao nahija, da bi poslije Tanzimata bio spominjan u travnikom sandaku,180 a poslije kao kadiluk u Klikom sandaku.181 Hazim abanovi u djelu Bosanski paaluk182 na vie mjesta navodi da administrativna podjela i pripadnost pojedinom sandaku, kadiluku ili nahiji nisu do kraja pouzdano utvreni i da je vrlo esto dolazilo do promjena i preustroja. Na osnovu svih dostupnih izvora, mogue je rei da je Muhammed Prozorac u razliitim periodima svoga ivota vrio funkcije kadije, naiba, muftije, muderrisa i muvekkita. Kadija je bio zaduen za suenje i primjenu zakona, a njegova ovlatenja i odgovornosti bili su razliiti u zavisnosti od vremena i mjesta. Kandidat za kadiju morao je prethodno zavriti neku od medresa koje su to po svome stepenu omoguavale. Radi se o medresama Sahn-i seman, Aya Sofija i Sulejmanija. Isto je vailo i za muderrise medresa kakve su bile one u naim krajevima. Oni koji su zavrili druge kole nieg ranga morali su sticati dopunsko obrazovanje na tzv. tetimmama,
178 Nav. djelo, str. 229. 179 Mehmed Handi, Pogled na sudstvo u Bosni i Hercegovini za vrijeme turske vlasti, Izabrana djela, knjiga II Teme iz ope i kulturne historije, Ogledalo, Sarajevo, 1999., str. 85. 180 Nav. djelo, str. 95-96. 181 Ahmed Alii, Ureenje bosanskog ejaleta od 1789. do 1878. godine, OIS, Sarajevo, 1983., str 25. 182 Hazim abanovi, Bosanski paaluk, postanak i upravna podjela, 1982.
68
pa tek onda na Sahnu.183 Potom se kandidat za kadiju upisivao na listu ekanja u registre pod nazivom ruznme ili malab, koji su se vodili posebno za Rumeliju a posebno za Anadoliju. Nakon jedne godine pripravnikog staa (mulzemet, kandidat mulzim) koji se obino provodio u uredu kazaskera ili nekog od kadija, muftija i muderrisa vieg ranga u veim gradovima (svako je imao odreeni kontingent u intervalima od sedam godina), kandidat je mogao dobiti postavljenje u nekom kadiluku nieg ranga.184 Mulazemet je svojevrstan certifikat podesnosti za kadijsku slubu. Bio je to period profesionalnog usavravanja. Ovim sistemom se nastojalo kontrolirati kvantitet i kvalitet uzimanja u slubu. Postojali su razliiti rangovi kadija. Najvii po poloaju je kazasker, a postojala su dva, jedan za evropski dio ili Rumeliju, vii po poloaju, i anadolijski. Funkcija obinog kadije nazivala se manib i dijelila se na tri regije: Rumeliju, Anadoliju i Egipat. Visoki rang ili mevlevijjet (mevleviyyet) se odnosio na kadije u sandacima i ejaletima, a i unutar njega je postojala dalja podjela. Kadije ovog ranga su nazivani mulla i imali su mandat od godinu dana, dok su obini kadije imali 24, 20, 18, pa na kraju 12 mjeseci. Period je bio kratak kako se kadija ne bi previe zbliio sa lokalnim stanovni183 Omer Nakievi, Arapsko-islamske znanosti i glavne kole od XV do XVII vijeka (Sarajevo, Mostar, Prusac), drugo izdanje, Fakultet islamskih nauka, Sarajevo, 1999., str. 97. 184 ire o ulemi u strukturi osmanskog drutva, o kadiji, muderrisu i muftiji vidjeti u Ekmeleddin hsanolu, Historija osmanske drave i civilizacije, I, str. 312-338., 538-546., 559-561. i 621-628. Informacije o ovim profesijama predoene ovdje uglavnom su preuzete iz ovog djela i odrednica makhredj, mulazemet, ilmiyye i mulazim u EI CD
69
tvom i administracijom, a kasnije i zbog velikog broja pretendenata na kadijsku slubu. Vrijeme u slubi nazivalo se muddet-i ittil, a van slube muddet-i infil. Nakon isteka mandata, kadija je opet postajao mulazim i odraivao slian pripravniki sta ili kod kazaskera ili kao pomonik (mud, onaj ko ponavlja predavanja sa uenicima) kod muderrisa, dok su oni vieg ranga bili muderrisi. Kadije nisu dobijali plau, ve su imali prihod od razliitih taksi za svoje pravne, notarske i administrativne usluge.185 Polovinu profesionalnog ivota od 30 godina kadija je praktino provodio u mirovanju izmeu mandata, tako da se morao osigurati za te periode, to su neki inili vrei druge poslove, a neke je to navodilo i na zloupotrebe. Naib je, kako mu i samo ime kae (ar. nib, zamjenik), zamjenik kadije za sitnije sluajeve ili njegov opunomoenik za dio kadiluka (nahiju). Naibom se naziva i kadija koji u punom kapacitetu vri kadijsku dunost umjesto nekoga ko je odreeni kadiluk, odnosno prihod od njega, dobio kao arpalk, svojevrsnu doivotnu penziju, a njemu daje odreeni iznos od svojih prihoda. Inae, arpalkom se nazivalo i primanje kadije u vrijeme kada nije u slubi. Muftija nije imao upravna ovlatenja, vie je bio tuma zakona kroz fetve koje je izdavao.186 Kadije je imenovala
185 Colin Imber, Keiko Kiyotaki, editors, Frontiers of Ottoman Studies, volume I, I.B. Tauris, London, New York, 2005., str. 44. 186 Izvanredni radovi o ulozi o muftije i fetve su Muhammad Khalid Masud, Brinkley Messick, and David Powers S., eds. Islamic Legal Interpretation: Muftis and Their Fatwas. Cambridge, Mass.: Harvard University Press, 1996. i Uriel Heyd, Some Aspects of the Ottoman Fetva. Bulletin of the School of Oriental and African Studies 32 (1969): 3555. Tu je i lanak Pravna priroda, mjesto i
70
centralna vlast, dok je za muftiju mogao biti priznat pripadnik uleme koji je posjedovao potrebne kvalifikacije za tu dunost. Muftija je ponekad imao kontrolnu funkciju u primjeni zakona, iako njegove fetve nisu bile obavezujue prirode, ali ih kadija nije mogao tek tako odbiti. Muderris je predava u medresi i medrese su rangirane, izmeu ostaloga, i u zavisnosti od visine njegove plae.187 Uvijek je postojala mogunost prelaska iz zvanja muderrisa u zvanje kadije i obrnuto. Za zvanje muderrisa su se postavljali isti uvjeti kao i za kadiju, a pozicija muderrisa je olakavala prelazak na neku drugu, esto bolje plaenu i priznatu. Dunost muvekkita (muwaqqit) je da vodi rauna o poecima hidretskih mjeseci, namaskim vremenima i raunanju vremena openito. Muvekkithane su otvarane obino uz damije i u njima su koriteni razliiti instrumenti, najee jednostavni, iako je bilo i vrlo uenih muvekkita.188 U naim krajevima se zvanini muvekkiti javljaju dosta kasno. Bili su to obueni pojedinci koji su potrebna znanja sticali u Istanbulu.189
znaaj fetve u erijatskom pravu u Fikret Kari, Studije o erijatskom pravu, Bemust, Zenica, 1997., str. 43-65. 187 ire vidjeti npr. u Ismet Kasumovi, kolstvo i obrazovanje u Bosanskom ejaletu za vrijeme osmanske uprave, Islamski kulturni centar, Mostar, 1999. 188 O muvekkithanama vidjeti Ekmeleddin hsanolu, Historija osmanske drave i civilizacije, I, str. 828-829. 189 Jasminko Mulaomerovi, Muvekkithane, muvekkiti i mjerenje vremena, separat iz Anala GHB u Sarajevu, XV-XVI, 1990., str. 269.
71
3.2.2. Mjesta i osobe koje se spominju u djelu i prijepisima

Iako smo, govorei o izvorima biografskih podataka, naveli mjesta i osobe koji se u njima spominju a vezani su za ivot i rad Muhammeda Prozorca, ovdje emo izdvojiti te podatke i za manje poznate lokalitete i osobe dodati nove pojedinosti do kojih smo istraivanjem uspjeli doi. Prvo mjesto koje Muhammed Prozorac spominje jeste livanjska medresa. ini to u rukopisu koji smo nazvali livanjskim, a koji sadri prijepise dva djela (vidjeti gore 3.1.2.1.). Prvi put je spominje samo kao livanjsku medresu ( ) , a drugi put kao livanjsku medresu Mr Tob-atan (Top-atan) () . Radi se o medresi tipa Darul-hadis ranga 40 aki, iji je osniva Mustafa-beg Ibrahimbegovi, izgraenoj 1642. godine. Nalazila se izmeu Stare arije i damije Glavica, a lokalitet se i danas naziva Medresa.190 Osnivaevo ime je razliito itano kao Mir Topatan, Top-atan,191 Topotan192 ili Top Inan.193 Kao prepisivai koji su prepisivali neka djela u ovoj medresi spominju se npr. i Ishak b. Mustafa Jedozade, Mustafa b. Ali, Muhammed b. Muhammed Karabeg-zade,194 a u ovoj medresi je i Ibrahim Munib Akhisari zavrio svoj Zbornik fetvi. Inae, Livno je bilo
190 Ismet Buatli, Prilog povijesti livanjskih medresa, Takvim, Rijaset IZ u BiH, Sarajevo, 2003., str. 173. 191 Salih Trako, Ibrahim Munib Akhisari i njegov Pravni zbornik, POF, 2829/1978-79., OIS, Sarajevo, 1980., str. 232. 192 Muhamed dralovi, Prepisivai djela u arabikim rukopisima, I, str. 250. 193 Katalog GHB VIII., str 130-131. 194 Ismet Buatli, Prilog povijesti livanjskih medresa, str. 176.
72
sjedite Klikog sandaka, pa je obilovalo islamskim vjerskim i obrazovnim objektima.195 U istanbulskim rukopisima iz 1183. hidretske godine (3.1.2.2.), Prozorac spominje da ih je prepisao u Istanbulu, ne imenujui kvart, u domu Nebih Muhammed efendije, koji je takoer rodom iz Prozora u Bosni! Prvi put ga imenuje kao biveg kadiju, a drugi put kao budueg kazaskera Anadolije, koji je preselio na Ahiret dva sata nakon to je imenovan na tu dunost! O spomenutom Nebihu nismo nali podatke koji potvruju njegovo porijeklo ili poblie govore o njegovom ivotu i karijeri, izuzev onih u djelu Sicilli Osmani, autora Sreyya Mehmeda.196 U kratkoj biljeci o njemu kae se da je bio muderris, te da je 1172. (1758/59) godine bio mukarrir197 na Dvoru. Kasnije je bio mulla, potom u rangu mekkanskog mulle (Mekke payesi), 1177. (1763.) istanbulski kadija, a kasnije u rangu anadolskog kazaskera. Umro je u rebiul-ahiru 1183. godine (august 1769), za vrijeme imenovanja na poloaj anadolijskog kazaskera. Bio je uen i pun vrlina i slovio kao pokrovitelj uenosti. U drugoj biljeci spominje i Kopi Osmana, koji je kroz dva dana umro od kuge u tekiji ejha Murada. Za spomenutog Osmana nismo uspjeli pronai nikakve blie po195 Vidjeti npr. Ahmed Alii, Livanjske damije Prilog povijesti Livna, Biblioteka Glasnika Islamske vjerske zajednice NDH, sv. 5, Sarajevo, 1941. i Burek Ahmet, Kameno Hlivno, Planjax, Teanj, 2007. 196 Sreyya Mehmed, Sicilli Osmani, tom IV, Kltr bakanlii ve tarih vakfinin ortak, Istanbul, 1996., str. 1242. 197 Profesor koji ponavlja predavanja kako bi bila utvrena (http://www.osmanlicasozluk.net/osmanlica/38193-sozluk-mukarrir-MUKARRIR-anlam.html, link aktivan 11.2.2011.)
73
datke, ali je po prezimenu oito da pripada uvenoj porodici Kopia, rodom iz Prozorevog zaviaja.198 Spomenuta tekija ejha Murada nalazila se u Niandi Mustafa-painoj mahali na Eyyubu.199 U rukopisima prepisanim u periodu izmeu 22. safera 1193. i 19.redeba 1194. godine, Prozorac navodi da ih je prepisao u medresi Zekeriyya n na trnici aramba. Ovo na trnici aramba je napisano bez taaka i uspjeli smo ga deifrirati tek nakon uvida u djelo XX. Asra Erien stanbul Medreseleri,200 u kojem stoji da se medresa Zekeriyya efendije nalazila u kvartu Fatih, na spomenutoj trnici, u blizini dananje ulice Darafaka. U imenu se ne spominje ovo n (Drugi), te ne znamo na to se odnosi. U navedenom djelu takoer stoji da je medresu 1591. godine osnovao Bayram-zade Zekeriyya efendi201 i da je vie puta obnavljana. U 12 soba je 1792. godine u medresi bilo smjeteno 13 oso-
198 O Kopiima vidjeti Behija Zlatar, Kopii i Vilii, Prilozi Instituta za istoriju u Sarajevu, poseban otisak iz br. 13., god. XIII, Sarajevo, 1977., (str. 322-327). 199 Ayten Erdem, Eyp eyh Murad efendi tekkesi avlu kaps, eme ve adirvan restitsyonu, saopenje na II godinjem simpoziju Opine Eyup (1998), http:// ekitap.eyup.bel.tr:9600/sempozyum/eyup02/27_Ayten_Erdem.pdf, link aktivan 17. 2. 2011. Zbornici saopenja mogu se nai na adresi http://ekitap.eyup.bel. tr:9600/sempozyum. 200 Mbahat S.Ktkolu, Trkiyenin Sosyal ve Kltrel Tarihi Projesi: XX. Asra Erien stanbul Medreseleri, Trk Tarih Kurumu Yaynlar, Ankara, 2000., str. 217-219. Zahvaljujem osoblju Trk Tarih Kurumu to su ljubazno odgovorili na moju molbu i u elektronskoj formi poslali traeni dio knjige. 201 Ankaral Bayramzde Zekeriyya Efendi (1514-93), 21. po redu ejhul-islam.
74
ba, meu kojima jedan mulazim.202 Muderris je primao 50, a mulazim 20 aki.203 Rukopisi prepisani u periodu od ramazana 1195. do nespomenutog datuma 1196. godine nastali su u kvartu (Sultan) Eyyub u Istanbulu. U drugoj biljeci iz tog perioda kae da je prijepis nastao u obalnoj rezidenciji ili vili (yali)204 all Ali As-Sadd (Sedid) efendije u Bahariyi. U knjizi Eyupsultan tarihi, u poglavlju posveenom starim rezidencijama na obali Bahariye, sagraenim u vrijeme sultana Selima III, pronali smo da se spominje rezidencija Ali efendije allja (po mjestu al u Anadoliji), muderrisa i mulle Eyyuba, umrlog 1199. (1784) godine.205 U istom djelu, u poglavlju posveenom tekijama, navodi se da se pored Lagar tekije na Bahariyi nalazi kabur sa velikim mulinskim turbanom, prenesen od ah Sultan damije, koji pripada bivem kadiji Eyyuba Ali Sedid efendiji, umrlom ve spomenute godine.206 U treoj biljeci sainjenoj na prijepisima nastalim u kvartu Eyyub, Prozorac za sebe spominje, izmeu ostaloga, da je (bivi) muderris u medresi Vakfi-Kebir (Veliki vakuf) u Akhisaru () . Ovaj naziv se odnosi na Donji Vakuf, iako ima nekih miljenja da je rije o Kafijinom va202 Nav. djelo, str. 217. 203 Asim M.Yediyildiz, Bayramzade Zekeriyya Efendinin (1514-1593) Vakfi, Uluda niversitesi lahiyat Fakltesi Dergisi, Bursa 2008, XII, broj 2., str. 162. 204 O samom pojmu i arhitekturi ovih rezidencija vidjeti EI CD, odrednica yali. 205 Mehmet Nermi Haskan, Eyupsultan Tarihi, Eyup Belediyesi, Istanbul, 1996., str. 348. Knjiga je dostupna u elektronskom obliku na http://ekitap.eyup.bel.tr:9600/ sempozyum/tarih.htm, link aktivan 12. 11. 2010. 206 Nav. djelo, str. 111.
75
kufu u Pruscu.207 Na jednom rukopisu nastalom 1797. godine, prepisiva je naznaio da ga je sainio u medresi Vakfi Kebir.208 Ibrahim Munib Akhisari spominje da su Oborci, u kojima je vrio dunost, kod Vakfi Kebira u kadiluku Akhisar.209 Na osnovu ovih podataka moe se zakljuiti da je medresa koju spominje Muhammed Prozorac bila u Donjem Vakufu.210 Mogue je da joj je osniva bio Miralem Mehmed-paa, rodom iz Uskoplja, umro i ukopan u Donjem Vakufu. Neko vrijeme je bio mutesarrif Klikog sandaka sa titulom rumelijskog beglerbega, a 1789. je, dodue samo dva mjeseca, bio i bosanski valija.211 Prozorac u biljekama o sebi, kako smo vidjeli, spominje i da je bio muftija u Akhisaru i muvekkit u kadiluku Jajce. Kadiluk Akhisar (Prusac) formiran je u drugoj polovini 16. stoljea212 i vei dio vremena je pripadao Klikom sandaku. Jajce je do sredine 16. stoljea bilo u brodskom kadiluku, potom banjalukom, a od kraja 16. stoljea je zaseban kadiluk.213 Obzirom da se Prozorac titulira muvekkitom kadiluka
207 Ahmed Mehmedovi, Novi podaci o Muhammedu-ef.Prozorcu i njegovom djelu, Anali Gazi Husrev-begove biblioteke, GHB, Sarajevo, knjiga XXIIIXXIV, 2005., str. 86. 208 Muhamed dralovi, Prepisivai djela u arabikim rukopisima, I, str. 250. Autor ime prevodi kao Veliki (Donji?) Vakuf. 209 Salih Trako, Ibrahim Munib Akhisari i njegov Pravni zbornik, str. 240. 210 O ovoj medresi vidjeti: Ismet Buatli, kolstvo i obrazovanje u prusakom kadiluku pod osmanskom vlau, Godinjak 2005, Bonjaka zajednica kulture Preporod, Opinsko drutvo Bugojno, Bugojno, 2005., str. 199-218. 211 Salih Sidki Hadihusejnovi Muvekkit, Povijest Bosne, I, El-Kalem, Sarajevo, 1999., str. 620-623. 212 Hazim abanovi, Bosanski paaluk, postanak i upravna podjela, str. 215. 213 Nav.djelo, str. 185.
76
Jajce, treba napomenuti da u Jajcu postoji sahat-kula, u stvari kapi-kula jajake tvrave, u kojoj je bio postavljen ureaj za pokazivanje vremena. Kapi-kula je sagraena u XVII stoljeu, ne zna se kada je u nju postavljen satni mehanizam, a prestala je raditi nakon austro-ugarske okupacije.214
3.3. Osmansko carstvo u doba Muhammeda Prozorca

U osmanskoj dravi i drutvu su se jo od kasnog 16. stoljea poele dogaati duboke i temeljite promjene koje su se odraavale na cjelokupnu dravnu i drutvenu strukturu. Stoga su mnogi autori jo u doba kada je Carstvo bilo na svome vrhuncu predosjeali i vidjeli zaetke krize i poeli pisati djela o tome kako nadii slabosti i vratiti staru slavu. U vremenima koja su slijedila, slabosti su postajale jo vidljivije, kriza jo prisutnija, a njen najvidljiviji rezultat su bili teritorijalni gubici i nepovoljni mirovni ugovori. U osvit 18. stoljea, pri kraju ije prve polovine je Muhammed Prozorac roen i u kojem je proivio najproduktivniji dio svoga ivota, 1699. godine sklopljen je Karlovaki mirovni ugovor. Slijedio je 1718. godine Poarevaki, kojim su potvreni novi teritorijalni gubici, da bi Beogradskim mirovnim ugovorom 1739. godine bile vraene teritorije izgubljene prethodnim. Slijedi potom najdui period mira i oputanja. U Evropi nastaju nova politika kretanja, tako da se i Osmansko carstvo u 18. stoljeu sve vie dri miroljubive politike i shvata sve veu vanost diplomatije.215 Taj period je
214 Hamdija Kreevljakovi, Sahat kule u Bosni i Hercegovini, Izabrana djela, II, Veselin Maslea, Sarajevo, 1991., str. 495. 215 Ekmeleddin hsanolu, Historija osmanske drave i civilizacije, I, str. 73.
77
prekinut novim ratom sa Rusima, za vrijeme sultana Mustafe III (oca Selima III), u kojem su Rusi napredovali do Dunava i 1771. godine zauzeli Krim. Rat je zavren mirom u Kuuk Kajnardi 1774. godine, najgorim po Osmanlije nakon Karlovakog, u skladu sa ijim odredbama su se Rusi povukli, ali je Krimski Hanat dobio nezavisnost (da bi 1784. bilo priznato njegovo pripajanje Rusiji), a Crno more otvoreno Rusima za trgovinu.216 Iste godine na vlast je stupio sultan Abdulhamid I (1774-1789). Nakon ovoga rata, Osmanlije su shvatili da se ne mogu boriti sa nesreenom vojskom, pa su pristupili reformama. Sultan Abdulhamid I je bio jedan od najaih reformatora 18. stoljea. Dovodio je i angairao strane strunjake, najvie iz Francuske, ne traei od njih da prihvate islam, ali je gubitak autoriteta u provincijama oteavao reformu.217 Gradio je nova utvrenja, otvarao tehnike kole, brodogradilita, obnovio tampariju koja je nakon njenog osnivaa Ibrahima Muteferrike bila zamrla. 1787. godine poinje osmansko-rusko-austrijski rat, koji 1789. rezultira gubljenjem Ozije (Azova). Sultan Abdulhamid se razbolio i umro.218 Nasljeuje ga brati Selim III, o kojem emo ire govoriti u nastavku. Kada su u pitanju Bosna i blie okruenje, sva zbivanja su se odraavala i na ove prostore i ponajvie se prelamala upravo preko njih kao najisturenijeg graninog podru-
216 Nav. djelo, str. 74. 217 Joseph von Hammer, Historija turskog (osmanskog) carstva, Nerkez Smailagi, Zagreb, 1979., III, str. 259. 218 Ekmeleddin hsanolu, Historija osmanske drave i civilizacije, I, str 79.
78
ja.219 Odredbama Karlovakog mira (1699.) ejalet Bosna je uz male promjene zadrao sadanje granice na sjeveru i zapadu. Sastojao se od 5 sandaka (bosanskog, hercegovakog, klikog, zvornikog i bihakog, koji je uskoro ukinut). Sjedite vezira preneseno je u Travnik. Poarevakim mirom (1718) Austriji je dat pojas teritorije juno od Save, te neka podruja na zapadnoj granici. Uprkos kugi, looj etvi i velikim gubicima, 1737. godine je Hekimoglu Ali-paa sa bosanskom vojskom pobijedio austrijsku vojsku pod Banjalukom. Beogradskim mirom 1739. godine od Austrije su nazad dobijene sve teritorije koje su joj date Poarevakim. U austrijsko-turskom ratu 1788-1791. odbrana Bosne je bila u rukama bosanskih trupa. Austrijanci su uspjeli zauzeti samo neke pogranine utvrde. Svitovskim mirom 1791. godine Osmansko carstvo je predalo malo podruje Austriji, dok je Austrija evakuirala tvrave zauzete u prethodnom ratu. Krajem 18. stoljea dolo je do prvih ozbiljnih pokuaja da se popravi stanje raje u Srbiji. Nakon Svitovskog mira, Selim III imenovao Ebu Bekir-pau za upravitelja Beograda kako bi dokrajio opresivni reim lokalnih jamaka, samoproglaenih janjiarskih voa. Srpskim knezovima je dato pravo da ubiru poreze. Bila je to najbolja vlast u posljednjih stotinu godina.220 Jamaci su 1801. godine ponovo uspostavili vlast pod vodstvom Halil-age i 4 dahija, pogubili stotine srpskih voa, to je podstaklo bunu.221 U pohodima protiv usta219 Pregled sainjen na osnovu odrednica Bosna i Sirb (Srbija) u EI CD 220 Selim III. UXL Newsmakers. FindArticles.com. 18.1. 2011. http://findarticles.com/p/articles/mi_gx5221/is_2005/ai_n19140192/ 221 O buni vie vidjeti: Salih Sidki Mahmudkadi, Ustanak srpske raje, njegovo
79
nika u Srbiji veliko je bilo uee bosanskih trupa. Bosanske trupe su uestvovale i u drugim vojnim pohodima, pa i onima iji je cilj bilo slamanje pobuna lokalnih ajana. Tako je zabiljeeno da se bosanski valija Perian Mustafa-paa 1798. godine, na vijest da e francuski kralj Bonaparte poslati vojsku na Bosnu sa dalmatinske strane, vratio iz Vidina, gdje je uestvovao u slamanju Pazvan-ogluove pobune.222
3.3.1. Sultan Selim III i njegovi pokuaji reforme

Nastanak Minhada je inspiriran upravo klimom u kojoj je Muhamed Prozorac ivio, posebno reformskim zahvatima sultana Selima III, pa emo se ovdje ukratko osvrnuti na ivot Selima III i njegove pokuaje reforme. Selim III je 28. osmanski sultan (1761-1808, vladao 1789-1807). Roen je 24. decembra 1761. i sin je sultana Mustafe III (vladao 1757-1774) i Mihriah Valide Sultan, priljenice gruzijskog porijekla. Njegovo roenje je smatrano srenim dogaajem, jer princ nije roen od 1725. Stoga je paljivo i svestrano odgajan kao spasitelj carstva.223 Smatran je jednim od najsposobnijih sultana u 18. stoljeu. Sa reformama ga je upoznao otac Mustafa III. Kada je na vlast doao amida mu Abdulhamid I, po tada vaeim propisima, zatvoren je u palau u neku vrstu kunog pritvora, ali je nastavio uiti o svijetu oko sebe.224 1785. godine je dolo do pokuauguenje i izbavljenje grada Beograda (preveo Fehim Spaho), Novi Behar, god. XVI, u nastavcima u br. 2-15, Sarajevo, 1944. 222 Sidki Hadihusejnovi Muvekkit, Povijest Bosne, II, str. 731. 223 Gbor goston, Bruce Masters, Encyclopedia of the Ottoman Empire, str. 514. 224 Joseph von Hammer, Historija turskog (osmanskog) carstva, III, str. 265.
80
ja pua kojim su eljeli da ga postave za sultana umjesto Abdulhamida I, nakon ega mu je dodatno ogranieno kretanje, ali je, po savjetu francuskog ambasadora, nastavio kontakte i dopisivanje sa francuskim kraljem Louisom (Luj) XVI.225 Nakon smrti sultana Abdulhamida I, 1789. godine, u dobi od 27 godina, proglaen je za sultana u jednom od najteih trenutaka u historiji dinastije i Carstva, koje je bilo u ratu sa Rusijom i Austrijom. Taj rat je ponikao iz prvog detaljnog plana da se podijeli Osmansko carstvo, koji su te dvije sile napravile 1782. godine.226 Rusija je ve bila okupirala Vlaku i Moldaviju, a austrijske snage su napredovale u Bosni i Srbiji, da bi 1789. zauzele Beograd. Zbog ratova koje su Rusi vodili protiv vedske, 1790. godine je dolo do prekida ovog rata. Svitovskim mirom 1791. godine vraene su predratne granice. Naredne godine potpisan je mir u Jaiju, kojim je Krim definitivno izgubljen. Ozija (Azov) je ostala u Rusiji i tu je kasnije nastala luka Odesa, centar ruske mornarice.227 Ruske granice su pomjerene do Dnjestra. Meutim, time je dobijen estogodinji period mira i predah za predstojee reforme. Unutarnje bune su bjesnile na sve strane decentraliziranog carstva. Posebno su izraene bune Srba i Crnogoraca, te pobune lokalnih ajana i monika kakvi su Mahmud-paa u Skadru, Pazvan-oglu u Vidinu, Ali-paa u Janjini. Mnogi ajani su imali nezavisne vojske i praktino nezavisno vladali,
225 EI CD, odrednica Selim III 226 Selim III. UXL Newsmakers 227 Ekmeleddin hsanolu, Historija osmanske drave i civilizacije, I, str. 83.-84.
81
iako su na traenje sultana slali odreene vojne trupe kada se za to ukazivala potreba. Nova opasnost se pojavila dolaskom na vlast Napoleona Bonaparte u Francuskoj. Francuska je bila tradicionalni saveznik Osmanskog carstva i najvie stranih savjetnika je dolazilo upravo iz nje. ak je u okviru jednog kontingenta francuskih savjetnika koje je po dolasku na vlast traio Selim III prvobitno bio odreen i sam Napoleon.228 Francuska revolucija je bila primamljiva i inspirativna ak i muslimanima u Osmanskom carstvu, ali je posebno utjecala na nemuslimane i na buenje njihovih nacionalnih i oslobodilakih pokreta. Taj utjecaj je bio posebno jak na elitu. Mnogi osmanski intelektualci su privueni idejama nacionalizma i nacije koja se uzdie iz ruevina dekadentne imperije.229 Stvaranje Francuske Republike je izazvalo nemir, ali su francuski predstavnici nastojali da smire situaciju.230 Francuska poinje pokazivati interes za Mediteran, te u sklopu toga na udar dolazi Egipat, koji zauzima 1798. godine. Da bi pridobio naklonost egipatskih masa, Napoleon je izdao proglas da je prijatelj Selima III i da je doao osloboditi Egipat od Memluka, ak je tvrdio da su on i njegovi ljudi muslimani.231 Ovaj francuski potez prisiljava Selima III da se
228 Gregory Fremont-Barnes, Encyclopedia of the Age of Political Revolutions and New Ideologies, 17601815, Greenwood Press, Westport, Connecticut, London, 2007., str 546. 229 kr M. Haniolu, A Brief History of the Late Ottoman Empire, Princeton University Press, 2008., str. 51. 230 EI CD, odrednica Selim III Selim III. UXL Newsmakers 231 Gbor goston, Bruce Masters, Encyclopedia of the Ottoman Empire, str. 419.
82
okree drugim saveznicima, pa prihvata pomo Rusije i Engleske protiv tradicionalnog saveznika. Dezzar Ahmed-paa nanosi poraz Napoleonu 1799. godine u Akki, ime ometa njegovo napredovanje, u emu uestvuje i engleska mornarica. Mir je sklopljen 1802. godine, kada Napoleon naputa Egipat. Mehmed Ali-paa koristi nesreeno stanje i preuzima vlast u Egiptu, za ijeg je namjesnika imenovan 1805. godine. Francuski utjecaj u Osmanskom carstvu je obnovljen 1806., pa je to dovelo do pogoranja odnosa sa drugima i novih ratova. U to doba bijesni i vehabijska pobuna u Arabiji. Abdul-Vehhab umire 1791., nedugo nakon to Abdul-Aziz Al Saud poinje sukobe sa vladarima Hidaza. Za manje od 10 godina vehabizam je nametnut Haremejnu (Mekki i Medini). Osvajanju Hidaza je 1802. prethodio pohod na Kerbelu, Taif je osvojen 1803., Medina 1805, Mekka 1806. Okupacija je trajala sve do kraja 1812., jer se Mehmed Ali-paa, namjesnik Egipta, iskrcao u Jenbu 1811. i do kraja sljedee godine oslobodio Medinu i Mekku, a prijestonica Dirijja je zauzeta 1819. godine.232 Uprkos svim tim burnim dogaanjima, sultan Selim III se sa velikim arom bavio znaajnim i temeljitim reformama, poglavito u domenu vojne organizacije. Na kraju je, zbog pobune snaga koje nisu bile za reforme, naroito janjiara, 29. maja 1807. godine svrgnut sa vlasti. Naslijedio ga je amidi Mustafa IV, sin prethodnog sultana Abdulhamida I, koji je, da bi umirio pobunu, opozvao sve reformske proce232 Pregled dogaanja dat na osnovu Algar Hamid, Vehabizam kritiki osvrt, Zlatko Hasanbegovi, Zagreb, 2004.
83
se. Zatvoren u Saraju, bivi sultan poduava Mahmuda, brata sultana Mustafe IV, vjetinama potrebnim za vladanje.233 Pogubljen je 28. jula 1808., kada su njegove pristalice provalili u palau, traei da bude vraen na vlast. Na vlast dolazi Mahmud II (1808-1839), daleko jai i uspjeniji reformator. Veina reformi sultana Selima III odnosila se na vojsku. Najvanija je uvoenje novih vojnih jedinica, tzv. nizam-i dedid (ar. nim add, tur. nizm-i cedid, novi poredak) uz postojee stare, do kojeg je dolo 1793. godine. Nove jedinice su drane u odvojenim kasarnama i posebno uvjebavane na evropski nain, a u cilju njihovog finansiranja uveden je novi porez (rd-i cedd) na alkohol, duhan, kahvu, svilu, vunu, ovce i prihode od timara iz Anadolije. Do 1801. godine, ove trupe su dostigle broj od 27 oficira i 9263 vojnika, meu kojima je bilo mnogo stranih dezertera. Do 1806. u nizam-i dedidu je bilo 1590 oficira i 22685 vojnika. Strani savjetnici i oficiri iz Engleske, vedske i panije su rukovodili obukom ovih trupa. Nakon pobune janjiara, posebno jake nakon pokuaja uvoenja ovih trupa u Rumeliji, sultan Selim III nije htio koristiti silu, pa je 1807. godine raspustio ove trupe i abdicirao, a njihovi oficiri i vojnici su hvatani i ubijani.234 U sklopu reforme vojske, sultan Selim III je izvrio i mnoge tehnike reforme, kakve su moderniziranje ljevaonica i proizvodnja puaka, te uvoenje novih strunih i vojnih kola.235 Unaprijeena je brodogradnja, dovedeni su strunjaci iz
233 Selim III. UXL Newsmakers. 234 EI CD, odrednica nizam-i djedid 235 Hammer, Joseph von, Historija turskog (osmanskog) carstva, Zagreb, 1979., III, str. 269.
84
Francuske i vedske, osnovana specijalizirana struna biblioteka i tamparija.236 Poto su i administracija i finansije bili u rasulu, sultan Selim III je i na tom planu pokuao provesti niz reformi. Nastojao je suzbiti zloupotrebe i samovolju ajana i uspostaviti red, sigurnost i disciplinu. Reforma je nastojala ojaati kontrolu centralne vlasti nad periferijom. Izvrena je nova teritorijalna podjela Carstva na 28 provincija, iako je centralna kontrola u praksi i dalje bila slaba.237 U domenu ekonomskih reformi predlagano je postepeno ukidanje velikih timara, ali ne i samog sistema, te rjeenje problema unutranjeg duga radi postizanja ekonomske stabilnosti.238 Reforme su poduzete i na vanjskopolitikom planu, posebno na polju diplomatije. Dokinuo je praksu da se zatvaraju diplomate kada njihov vladar neto skrivi. Sklapao je ugovore sa raznim dravama, pa ak naprimjer i sa sultanatom Mysore u junoj Indiji.239 Prekinuo je politiku izolacionizma, koja je dugo bila obiljeje osmanske drave i sklapao saveznitva i sa dojueranjim neprijateljima, jer je bio svjestan da je to u interesu opstanka Carstva. Umjesto privremenih i povremenih izaslanstava, imenovao je stalne ambasadore u Evropi: u Londonu 1793., a u Beu i Parizu 1795. godine.240
236 Ekmeleddin hsanolu, Historija osmanske drave i civilizacije, I, str. 86-87. 237 kr M. Haniolu, A Brief History of the Late Ottoman Empire, str. 50. 238 Nav. djelo, str. 45. 239 Donald Quataert, The Ottoman Empire, 17001922, Second Edition, Cambridge University Press, 2005., str. 78-88. 240 EI CD, odrednica Selim III.
85
Reformski pokuaji nisu mimoili ni oblast sudstva, pa je ejhul-islamu naredio da iskorijeni nepravilnosti u toj oblasti. Naredio je da kadije ne alju naibe u kadiluke bez zakonskog opravdanja, a kadije moraju biti asne osobe.241 U vrijeme Selima III bilo je oko 5-6 hiljada kadija, a oko hiljadu kadiluka, to znai da je vladala izuzetna konkurencija, pa u jednom fermanu on kae da su mnogi nekompetentni i da su uli u slubu podmiivanjem i vezama.242 Odmah po preuzimanju vlasti, Selim III je u maju 1789. godine okupio vijee od 200 ljudi za raspravljanje o stanju u dravi. Velikom veziru je nareeno da narui nekoliko pisanih prijedloga reforme.243 Veina onih koji su sainili prijedloge bili su finansijski slubenici, visoki funkcioneri, meu kojima i zapovjednik arsenala, kazasker i dr. Angairane su 22 osobe iz reda dravnika, uenjaka i vojske, meu kojima i dvojica stranaca.244 Ti dokumenti su nazvani planovima ili ukazima o reformi (islahat layihalari), a najbolji dokument (layiha) je, a na osnovu svoga ambasadorskog iskustva u Beu i analiziranja tamonjih institucija, sainio Ratibefendi.245 Svi prijedlozi se slau o potrebi reforme i jaanju drave kao preduvjetu za tu reformu. Neki predlau povratak zlatnom dobu Osmanskog carstva, a neki oponaanje savremene Evrope. Bilo je i zagovornika ruskog modela po uzoru
241 Ahmed Alii, Ureenje bosanskog ejaleta od 1789. do 1878. godine, str. 13. 242 Colin Imber i Keiko Kiyotaki, Frontiers of Ottoman Studies, volume I, str. 45. 243 EI CD, odrednica Selim III 244 Ekmeleddin hsanolu, Historija osmanske drave i civilizacije, I, str. 264. 245 Virginia H.Aksan, An Ottoman statesman in war and peace: Ahmed Resmi Efendi, 1700-1783, Brill, Leiden, 1995., str 201.
86
na Petra Velikog, jer su Rusi za 30 godina od neprosvijeenog naroda doli do toga da predstavljaju opasnost za drave stare 500 ili 1000 godina.246 Sultan Selim III je konsultacijama htio dati do znanja i ostaviti utisak da nije rije o individualizmu, a htio je pridobiti i podrku birokratije. Visoka ulema je pruila podrku sultanu, a neki iz njenih redova su imali glavnu ulogu u zaetku i planiranju reforme. To je bilo i razumljivo, jer je ona bila integrirana u vladajuu klasu i aktivno uestvovala u vlasti. Ulema je kroz podrku reformi nastojala ouvati vrijednosti islama vie nego konkretne institucije.247 Sam sultan je cijenio ulemu, koja e u periodu koji slijedi postepeno ali sigurno gubiti mo i autoritet koji je do tada imala. Sultan Selim III je bio istaknuti pokrovitelj nauke i umjetnosti, a i sam je bio istaknuti pjesnik i kompozitor ija se djela jo izvode. esto je posjeivao mevlevijsku tekiju na Galati i svoga prijatelja i duhovnog uitelja, pjesnika-mistika ejh Galib-dedeta. Kompletno je renovirao damiju sultana Mehmeda Fatiha.248 Kao osnovni uzrok neuspjeha reformi, analitiari navode dvojnost institucija. Uz nove, moderno opremljene vojne jedinice nizam-i dedid zadrao je i janjiare, a kada su se ovi pobunili nije htio uzvratiti silom i angairati te nove trupe da slome pobunu. Uz zavoenje fiskalne odgovornosti, zadrao je i viestruke budete, uz nove i moderne obrazovne
246 kr M. Haniolu, A Brief History of the Late Ottoman Empire, str. 42. 247 Uriel Heyd, The Ottoman Ulema and Westernization in the Time of Selim III and Mahmud II, u Albert Hourani i dr., The Modern Middle East: a reader, I.B.Tauris&Co., London, 2005. str 30-53. 248 EI CD, odrednica Selim III.
87
ustanove zadrao je i stare tradicionalne, tako da je bila neizbjena erupcija do koje je dovela stalna tenzija izmeu starog i novog.249 Muhammed Prozorac je svoje djelo predao sultanu Selimu III i tadanjem ejhul-islamu Omeru Hulusiju (Umar H ul). Imenovani je u tri navrata vrio ovu dunost, 1800-1803., kratko 1807. i 1810-1812. Predaja se dogodila u prvom mandatu. Samnzde Omer Hulusi efendi je roen 1140. (1727/28) hidretske godine. Bio je muderris i kadija u Izmiru, Egiptu, Mekki, Istanbulu, bio u rangu anadolskog kazaskera, rumelijski kazasker i na kraju ejhul-islam. Na Fatihu je izgradio damiju i tekiju. krtost ga nije spreavala da ini dobra djela, a funkcije je dodjeljivao onima koji su im dorasli.250
3.4. Rekonstrukcija ivotnog puta

Kako smo ve naglasili, niko od onih koji su se bavili Muhammedom Prozorcem i (vie) njegovim djelom nije poduzeo pokuaj rekonstrukcije njegovog ivota, ve je navodio trenutno dostupne podatke, uz rijetke pokuaje popunjavanja praznina. Stoga emo ovdje nastojati hronoloki ustrojiti sve prikupljene podatke i rekonstruirati, koliko je mogue, Prozorev ivot.251 Roen je, nesumnjivo, u kasabi Prozoru. Godinu svoga roenja nigdje ne spominje. Na osnovu injenice da je iz
249 kr M. Haniolu, A Brief History of the Late Ottoman Empire, str. 53. 250 Sreyya Mehmed, Sicilli Osmani, tom IV, Kltr bakanlii ve tarih vakfinin ortak, Istanbul, 1996., str. 1321-1322. 251 Timeline Prozoreva ivota vidjeti u Ilustracijama, br. 14.
88
Top-atan medrese u Livnu, koju je pohaao, izaao nakon 8. rebiul-evvela 1173. (29. 10. 1759.), Hifzija Hasandedi pretpostavlja da je roen oko 1735. godine, tj. da je kolovanje u medresi zavrio u vrijeme kada je imao 24 godine. Poto nije bila ograniena starosna dob zavretka medrese, ovo moe biti i tano, ali je isto tako mogue da je kolovanje zavrio jo mlai za koju godinu, moda sa dvadeset ili ak i manje godina. Stoga ostavljamo mogunost da je roen u periodu 1735-1740. Sin je, kako sam kae, Muhammeda, kadije u kasabi Prozor, sina Muhjiddinova. Iako se u dostupnim izvorima Prozor vei dio vremena spominje kao nahija koja pripada sarajevskom kadiluku, Prozorac za svoga oca kae da je kadija u Prozoru, a ne naib, to bi moglo znaiti da je u to doba Prozor ipak bio kadiluk, ali bi moglo ukazivati i na injenicu da je naib esto de fakto bio kadija sa punim prerogativima. Prezime nigdje ne spominje, u Salnami se spominje prezime Skejo-zade i njegov navodni mahlas Hamdi, kod abanovia jo i verzija itanja aja i pozivanje na narodnu predaju.252 Kao to ne moemo sa sigurnou pretpostaviti koliko godina je imao kada je zavrio livanjsku medresu, ne moemo znati ni sa koliko je u nju doao. Izvjesno je i da sa ovom medresom nije mogao pretendirati na poloaj kadije, muftije ili muderrisa, pa je logino da je odreen broj godina nakon izlaska iz nje pohaao vie kole u Istanbulu, ali o tome, naalost, nema podataka. Svakako da nije tana tvrdnja
252 Obzirom da ovdje ponavljamo podatke koji su prethodno navedeni (3.2., 3.2.1., 3.2.2.), izostaviemo reference na izvore, izuzev kod podataka koji prethodno nisu spomenuti.
89
da je kolovanje nastavio na Zekeriyya medresi,253 jer u prijepisima nastalim u Istanbulu deset godina prije boravka u toj medresi Prozorac sebe imenuje kao biveg muftiju Akhisara, a i sam boravak u toj medresi uslijedio je 20 godina nakon zavretka livanjske medrese! Period daljnjeg kolovanja, pripravnitva (mulazemet) i eventualnog prvog slubovanja see od izlaska iz livanjske medrese do iza 1178. (1764./75) godine, jer bi moglo biti vjerovatno da je bio muftija u Akhisaru (Pruscu) u periodu izmeu te i 1183. (1769.) godine. Naime, u prijepisima nastalim 1183. godine u Istanbulu, u domu Nebih ef., Prozorac sebe naziva bivim muftijom Akhisara. Istraivanjem smo doli do podatka da je muftija Akhisara i Livna u periodu 1175-1178. bio Ibrahim Munib Akhisari,254 koji je smijenjen sa tog poloaja zbog albi stanovnika kadiluka Akhisar na njegove loe postupke, lane optube nevinih ljudi, elju za bogaenjem i podmitljivost i postavljen za imama u Oborcima kod Donjeg Vakufa.255 Prethodno smo kao mogui izvor podataka spominjali pismo Muhammeda, sadanjeg muftije Akhisara, Ibrahimu, bivem muftiji, iji prijepis se nalazi neposredno iza prijepisa Minhada u rukopisu iz Orijentalnog instituta u Sarajevu. Skoro je izvjesno, iako nema datuma niti drugih pojedinosti, da pismo pie Muhammed Prozorac nakon to je preuzeo poloaj muftije Akhisara i upuuje
253 Ovakva tvrdnja iznesena u Ahmed Mehmedovi, Novi podaci o Muhammeduef. Prozorcu i njegovom djelu, Anali Gazi Husrev-begove biblioteke, GHB, Sarajevo, knjiga XXIII-XXIV, 2005., str. 85. 254 Salih Trako, Ibrahim Munib Akhisari i njegov Pravni zbornik, str. 217. 255 Salih Trako, Lejla Gazi, Katalog rukopisa Orijentalnog instituta lijepa knjievnost, OIS, posebna izdanja XX, Sarajevo, 1997., str. 288.
90
ga upravo Ibrahimu Munibu. U pismu se, nakon uobiajenih izraza zahvale i pozdrava, kae: Ibrahime iz Oboraca, bivi muftijo u Akhisaru! ... Poto sam ranije savjetovao ljude, ti si potom izvijestio kao da si uo od mene rijei kojima odreujem Allaha u prostoru (smjer), pa si rekao onima koji su bili (kod tebe) da je on (tj. ja) Allahu utvrdio stranu na kojoj se nalazi a Allah je ist od toga da se nalazi na nekoj od 6 strana pa je to kufr. U nastavku pobija tu tvrdnju i u deset taaka dokazuje greke koje je potonji poinio, pozivajui ga na kraju da obnovi iman.256 Pismo je napisano na arapskom jeziku, a pojedine konstrukcije nisu ba na osobitom nivou. Prvi boravak u Istanbulu u toku 1183. godine vezan je za dom Nebih ef., za kojeg autor kae da je i sam iz Bosne i Prozora. Prema podacima koje smo o njemu naveli, oito je da je bio visoko rangiran u ulemanskoj hijerarhiji, tako da je vjerovatno da se radi o periodu u kojem je Prozorac bio mulazim, moda upravo kod Nebih ef.. injenica da Prozorac spominje Nebih ef. i nekog Osmana Kopia govori o njegovom jakom osjeaju regionalne i zaviajne pripadnosti i o visokom stepenu solidarnosti i spremnosti na pomo po toj osnovi, koja se oituje u Nebih ef. uzimanju Prozorca za mulazima i njegovom mjestu boravka za to vrijeme. Sami prijepisi koji su nastajali najee upravo u periodima ekanja na novu slubu (stairanja ili pripravnitva) mogli su biti u funkciji strunog osposobljavanja i usavravanja, a reference na prethodnu slubu koje su sadravali i na ugledne linosti moda su trebale posluiti kao preporuka za novi poloaj. Takvi sluajevi nisu rijetkost. Tako je Hasan Kafi Pruak
256 OIS, rukopis broj 18-1/67, fol. 87b.
91
1001/1592. napisao krau raspravu iz oblasti krivinog prava o nekim nejasnoama u diskrecionom pravu (tazr), koju je predao tadanjem kazaskeru Rumelije. Ova rasprava mu je trebala posluiti kao dodatna referenca za kadijsku slubu, odnosno ponovan izbor.257 Dodue, prijepisi su mogli biti i nain da se njihovom prodajom osiguraju dodatna sredstva za izdravanje. Dvije godine nakon prvog dokumentiranog boravka u Istanbulu, 1185./1771. godine datiran je rukopis koji smo takoer spominjali, a prepisao ga je Muhammed Prozorac u medresi u Akhisaru, to sugerira da bi na autor u to doba mogao biti muderris u Akhisaru. Poto prijepis, naalost, nije sauvan, nismo u stanju barem provjerom rukopisa pokuati utvrditi da li je rije o naem Prozorcu. Muhammed Prozorac se sljedei put javlja prijepisima iz Zekeriyya medrese u Istanbulu, nastalim 1193/94. (1779/80.). U njima ne navodi niti svoje trenutne niti ranije funkcije, ali se iz podataka koje smo naveli o toj medresi moe zakljuiti da je to bio jo jedan period njegovog ekanja na postavljenje, odnosno da je bio mulazim. Ukoliko je to tano, onda je vjerovatno sluio kao pomonik nekom muderrisu kojem je dodijeljen na sta. Drugi istanbulski period se nastavlja boravkom u kvartu Eyyub u naredne dvije godine, 1195/96. (1781/82.). Tu se on potpisuje kao (bivi) muderris u medresi Vakfi Kebir, odnosno Donji Vakuf, bivi muftija Akhisara i (bivi) mu257 Mustafa Hasani, Uloga muftije i fetve u drutvenom i vjerskom ivotu muslimana Bosne i Hecegovine, (neobjavljen magistarski rad, odbranjen 14. 11. 2001. godine na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu), str. 63.
92
vekkit kadiluka Jajce. Ne navodi datume vrenja pojedinih dunosti, niti da li su neke od njih vrene u isto vrijeme, po jednom ili u vie navrata, to je sve mogue i otvara mogunost razliitih kombinacija. Ovdje, za razliku od svih sluajeva osim boravka u livanjskoj medresi, Prozorac zapisuje i trenutne funkcije. U prvoj biljeci navodi samo 1195. godinu i kae da je naib na Eyyubu. U drugoj biljeci, zapisanoj 9. ramazana 1195. (29. 8. 1781.) veli da je djelo na ijem kraju se nalazi biljeka prepisao dok je bio kadija na Eyyub El-Ensariju. Dodue, biljeka je nevjeto i neprecizno formulirana, pa bi se moglo razumjeti i da se ovaj dio odnosi na Ali Sedid ef. u ijoj obalnoj rezidenciji je prijepis nastao! Kao naib u istom kadiluku se potpisuje i u treoj biljeci, nastaloj 1196. (1782.) godine. Bilo da se radi o slubi kadije ili naiba na Eyyubu, radi se o izuzetno visokom poloaju, jer je ovaj kadiluk bio iz reda mevleviyyet kadiluka i to onih tzv. mahred (ar. maraj, tur. mahre, drugi stepen, poslije tzv. devriyyet), tj. vii od npr. bosanskog mulle. Kadiluci ovog ranga su se nazivali bild-i aere, jer je taj status imalo 10, poslije 11 gradova. Pored Eyyuba, tu su jo Jerusalem, Haleb, Tirhala, Jeniehir, Galata, Izmir, Solun, Uskudar, Sofija, Krit i Trabzon.258 Mahred mevleviyyet se zvao tako (doslovno izlaz) jer su muderrisi iz medresa visokog ranga, kada su prelazili na funkciju kadije, stupali na dunost upravo u ovom rangu mevleviyyeta, provodei prethodno godinu dana na ekanju, uz prinadlenosti koje pripadaju tom rangu. Kadiluk Eyyub je imao izuzetno visok status. Tako je, naprimjer, meu onima koji su prisustvovali divanu velikog vezira koji se odra258 EI CD, odrednica mevleviyyet
93
vao srijedom (aramba divan), bio i kadija Eyyuba.259 I boravak u rezidenciji Ali ef. Sedida, visoko rangiranog u redovima uleme, govori i o Prozorevom rangu ili barem o krugovima u kojima se kretao. Prepisivanje astronomskih djela u ovom periodu moe govoriti i o linoj sklonosti ili dubljoj upuenosti u ovu oblast, ali i jednostavno o vlastitoj potrebi za tim djelima u vrenju funkcije muvekkita. Nakon ovog perioda slijedi dugi period utnje od ak 20 godina, i to u periodu koji bi trebao predstavljati vrhunac Prozoreve karijere, a za koji nemamo nikakvih podataka, te se neemo uputati u neutemeljene konstrukcije. Muhammed Prozorac se posljednji put oglaava biljekom o sebi upravo u svome Minhadu, iji nastanak i predavanje sultanu Selimu III i ejhul-islamu Omeru Hulusiju datira 1215/1216. (1800/1802.) godine. Vjerovatno se radi o predaji djela na nekoj posebnoj ceremoniji ili po odreenoj proceduri, to podrazumijeva barem krai boravak u Istanbulu, ali je mogue da je u pitanju i dui boravak vezan za vrenje slube ili ekanje na postavljenje, iako bi u to doba on mogao biti ak i umirovljen. Sama injenica da je Prozorac mogao biti u prilici da preda djelo sultanu i ejhul-islamu govori o njegovom visokom rangu ili barem o povezanosti sa osobama na takvom poloaju koje su ga mogle preporuiti za takav in, a, naravno, i o njegovom nastojanju da doprinese opem dobru i popravljanju situacije. Na poetku djela, imenujui se Bosancem i Prozorcem, navodi samo da je kadija i muftija, bez preciziranja.
259 Ekmeleddin hsanolu, Historija osmanske drave i civilizacije, I, str. 548.
94
Kao i za dvadesetogodinji period prije nastanka i predaje Minhada, ni za period nakon njega nemamo nikakvih podataka. O datumu smrti Muhammeda Prozorca postoje samo dva podatka. Smail Bali, kako smo to vidjeli ranije, tvrdi da je ovaj umro 1812. godine, ne navodei osnovu svoje tvrdnje. U biljeci u Salnami se kao godina smrti navodi 1241. hidretska godina (1825/26). Obzirom da je ova biljeka vremenski najblia dobu u kojem je ivio Prozorac, uz svu njenu povrnost i nepreciznost, moe se uzeti sa odreenim stepenom vjerovatnoe. Po njoj je Prozorac ne samo roen u Prozoru, ve je u njemu i ivio, ne navodi se u kojem periodu ivota (mogue nakon umirovljenja), sljedstveno tome moda i radio, pa postoji vjerovatnoa da je tamo i preselio na Ahiret i ukopan. Dakle, krajnji vremenski raspon u kojem je ivio Muhammed Prozorac je period izmeu 1735. i 1825. godine, pri emu izlazi da je ivio izuzetno dugo, ak 90 godina. Ukoliko kao vjerovatan uzmemo raspon od 1740. do 1825., onda je ivotni vijek Prozorev bio 85 godina, ako pretpostavimo da je ivio od 1735. do 1812. onda je umro u dobi od 77. godina, a ako prihvatimo da je ivio od 1740. do 1812., onda je proivio 72 godine. Nijedna od ovih mogunosti se ne moe niti apsolutno prihvatiti niti odbaciti. O branom statusu ili moguim potomcima Muhammeda Prozorca takoer nemamo konkretnih i preciznih podataka. Meutim, kao vlasnici i prepisivai nekoliko rukopisa pojavljuje se nekoliko Prozoraca sa prezimenom Muftizade (Muftii), to bi se moglo povezati sa Muhammedom Prozorcem i njegovom muftijskom funkcijom. Za zbirku pri-
95
jepisa koje je on sainio u prvom istanbulskom periodu smo napomenuli da je kao njen vlasnik oznaen Mufti-zade (Mufti) Ibrahim Hasib iz Prozora. Na jo dva rukopisa smo nali da im je vlasnik bio Mufti-zade (Mufti) Ibrahim Hasib iz Prozora.260 Na drugom od rukopisa, pored ovoga Mufti-zade (Mufti) Ibrahim Hasib iz Prozora, dodaje: kadija van slube (kojem je istekao mandat) u kadiluku Budimlje.261 Postoji i rukopis na kojem je kao vlasnik potpisan Ibrahim sin Ibrahima Hasiba, sina muftije Muhammeda iz Prozora!262 Takoer postoji rukopis prepisan rukom slabog, siromanog i bijednog roba Mufti kadije Ibrahima Ebu Muhammeda, iz kasabe Prozora, dovren u Akhisaru, Bosna, 1210/1795-96...263 Mogue je da je ovaj Ibrahim Hasib sin Muhammeda Prozorca, ovo Hasib mu je vjerovatno mahlas. I sam je bio kadija, a na rukopisu koji je prepisao u Pruscu se potpisao kao Ebu Muhammed, to ostavlja mogunost da je imao sina kojem je dao ime po svome ocu, pored sina Ibrahima kojem je dao svoje ime! Napomenimo jo da je, po nekim informacijama, nakon austro-ugarske okupacije Bosne i Hercegovine, uprava u Pro260 Rukopis broj 1352,11, kataloki broj 8889,11 i rukopis iji su brojevi 5201,1/7301,1. 261 Katalog arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa, svezak esnaesti, obradio Haso Popara, Al-Furqan, London, Rijaset IZ u BiH - GHB, Sarajevo, 2008., str. 63. U obradi rije munfail pogreno prevedena kao smijenjeni. Kadiluk imenovan kao Podimle (Podlimlje), a profesor dr. Ismet Buatli mi je skrenuo panju da je u pitanju kadiluk Budimlje, takoer u Crnoj Gori. Profesoru Buatliu sam duboko zahvalan i za brojne korisne sugestije i podatke. 262 Broj rukopisa 6437, kataloki broj 7381, obraen u Katalogu GHB XII., str. 310311. 263 Brojevi rukopisa 5954/5174, Katalog GHB VIII, obradio Mustafa Jahi, AlFurqan, London, Rijaset IZ u BiH - GHB, Sarajevo, 2000., str. 433-434.
96
zoru bila smjetena u Muftia kuu, koja je vjerovatno pripadala nasljednicima Muhammeda Prozorca! Prema istoj informaciji, u Prozoru je do zadnjeg rata bilo porodica koje su se prezivale Skeho.264 Na kraju jo kaimo da je, zbog injenice da je na sauvanom prijepisu Muqaddima-i irdat-i uziyya kao autor imenovan Muhammed, muftija iz Travnika, Muhammed Prozorac moda neko vrijeme vrio i tu dunost kao travniki muftija ili uporedo sa slubom muftije u Akhisaru. U prilog ovome govori i biljeka na jednom rukopisu iz oblasti nasljednog prava (feraid) koji potie iz 19. stoljea, a u kojoj anonimni uenik kae da ga je najboljem nainu rada u toj oblasti nauio njegov otac, koji je bio muftija u Akhisaru i Travniku!265 Interesantno je da veina prijepisa koje je sainio Muhammed Prozorac, te primjerak Minhada u Gazi Husrevbegovoj biblioteci, potiu upravo iz fonda koji je prenesen iz Eli Ibrahim-paine (Fejzijje) medrese u Travniku.266
264 Informaciju putem portala www.prozor.net dobio od gospodina Adnana Brkia, kojem zahvaljujem. 265 Katalog GHB II., str. 901-902. 266 O medresi i osnivau vidjeti npr. Alija Bejti, Eli hadi Ibrahim pain vakuf u Travniku, prilog kulturnoj povijesti Travnika, Nova tiskara Vrek i dr., Sarajevo, 1942., Alija Bejti, Podaci za kulturnu povijest vezirskoga grada Travnika, separat iz Naih starina, sv. II, 1954., te Ismet Kasumovi, kolstvo i obrazovanje u Bosanskom ejaletu za vrijeme osmanske uprave, Islamski kulturni centar, Mostar, 1999., str. 209.
97
4. MINH AN-NIM F DN AL-ISLM
Nakon to smo, koliko je to bilo mogue, rekonstruirali ivotni put Muhammeda Prozorca, u nastavku emo se pozabaviti njegovim djelom Minh an-nim f dn al-islm (Islamski nain postizanja poretka). Detaljnije emo opisati sauvane rukopise djela, ukazati na koritene izvore, donijeti iri prikaz sadraja i dati kritiki osvrt na samo djelo.
4.1. Sauvani rukopisi

Izvjesno je da je prilikom nastanka djela moralo postojati barem tri primjerka, od kojih su dva uruena tadanjem ejhul-islamu Omeru Hulusiju i sultanu Selimu III, a trei je ostao autoru. Barem jedan od njih je vjerovatno bio autograf. Nismo uspjeli pronai podatak da li je u Istanbulu sauvan neki od dva predata primjerka. Poznato nam je samo postojanje dva primjerka, oba u Sarajevu, u Bosni i Hercegovini, od kojih je jedan u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, a drugi u Orijentalnom institutu. Prvi osvrt na ovo djelo, onaj
98
Mehmeda Handia, uraen je na osnovu prvog od ova dva sauvana rukopisa, koji je u to doba bio u Fejzijji medresi u Travniku, a drugi, onaj Omera Muia, na osnovu rukopisa iz Orijentalnog instituta, to smo ve spominjali. Takoer smo naglasili da je prikaz djela u ovom radu sainjen na osnovu rukopisa iz Gazi Husrev-begove biblioteke. Razlike izmeu dva rukopisa su zanemarive i u nastavku emo ukazati na samo neke od njih.
4.1.1. Rukopis iz Gazi Husrev-begove biblioteke

Rukopis Minhada u Gazi Husrev-begovoj biblioteci nosi broj 1325, kataloki ga je obradio Osman Lavi pod brojem 8037.267 Svrstan je u djela posveena dravnom pravu i ureenju drave. U prikazu je data struktura djela i do tada poznati podaci o autoru. Navedeno je i da je ovo, koliko je poznato, jedini primjerak djela, jer je onaj u Orijentalnom institutu izgorio, da je djelo zavreno 1216/1802. i predato sultanu i ejhul-islamu. Spomenuta je i literatura kojom se obraiva rukopisa sluio, a to su spominjani radovi Omera Muia, Mehmeda Handia i Hifzije Hasandedia. Dat je potom poetak i zavretak djela na arapskom. Dimenzije rukopisa su 23X13,5 cm, od ega tekst zauzima 16X6,7 cm, a rasporeen je u 19 redaka. Pisan je pismom nestalik (nastalq),268 koje je sitno i pisano vjetom rukom, crnom tintom. Naslovi poglavlja i neke vanije stvari koje se nabrajaju pisani crvenim ma267 Katalog GHB XIV., str. 244-245. Opis rukopisa je sainjen uglavnom na osnovu kataloke obrade. 268 O vrstama arapskog pisma i njihovim osobenostima vidjeti Teufik Mufti, Arapsko pismo, Orijentalni insitut, Sarajevo, 1982.
4. MINH AN-NIM F DN AL-ISLM |
99
stilom. Papir bijel, tanak, glat, sa vodenim znakom, evropskog porijekla. Na prve dvije stranice tekst uokviren irokom linijom zlatnoute boje, a na ostalim listovima tankom crvenom linijom. Na poetku manji unvan takoer u zlatnoutoj boji. Povez polukoni, sa prijeklopom. Korice sa vanjske i unutranje strane obloene ebru papirom. Prepisao nepoznati prepisiva 3. redeba 1226/1811. Rukopis ima 83 lista.
4.1.2. Rukopis iz Orijentalnog instituta u Sarajevu

U toku istraivanja teme ovog rada, saznali smo da primjerak Minhada koji se uvao u Orijentalnom institutu nasreu nije izgorio, tako da smo imali uvid u njega. Rukopis nosi broj R18-1 (broj 3790 u staroj zbirci). U meuvremenu je i kataloki obraen pod brojem 67.269 Djelo je svrstano u rukopise iz oblasti politike, a u prikazu je koriten Muiev rad. Dati su vrlo kratki podaci o autoru, datumu nastanka i predavanju djela sultanu i ejhul-islamu, te poetak i kraj djela na arapskom. Rukopis se nalazi u zbirci sa drugim djelima i prvi je po redoslijedu. Zauzima 87 listova, poevi od 1b do 87a. Napisan interesantnim pismom sa elementima nesha i talika, crnom tintom, pojedine rijei nadvuene crnom linijom. Povez je kartonski sa prijeklopom, zajedniki za djela u zbirci. Dimenzije papira 18X13,5 cm, teksta 15X7,5 cm, sa 19 redaka. Papir bijel, srednje debljine. Prepisao nepoznati prepisiva 4. redeba 1226/25.7.1811., dakle dan nakon rukopisa iz Gazi Husrev-begove biblioteke! Mogue je da se ne radi o
269 Katalog arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa Orijentalnog instituta u Sarajevu, obradila Lejla Gazi, OIS, Sarajevo, 2009. , str. 65-66. Opis rukopisa uglavnom na osnovu kataloke obrade.
100
pukoj koincidenciji, ve da su prijepisi nastali na istom mjestu na osnovu diktiranja iz treeg rukopisa, moda ak autografa! Bivi vlasnik ovog rukopisa je Garevi Muhamed Fahri iz Banjaluke, iji je peat utisnut na nekoliko mjesta u rukopisu. Na fol. 2a arapskim slovima ispisano ime vlasnika i datum 20. majis (1)931., a na fol. 163b (predzadnji list kodeksa) ispisano latinicom: Banjaluka, 10. aprila 1933, M. Garevi, sa potpisom vlasnika latininim i arapskim slovima i peatom Garevi Muhamed Fahri. Na fol. 87b je pismo Muhammeda, sadanjeg muftije Akhisara, Ibrahimu, bivem muftiji u Akhisaru, o kojem je prethodno bilo rijei.
4.1.3. Uvodni dio Minha (Muqaddima) kao zasebno djelo

Ve smo spomenuli da se Prozorcu u biljeci koja je o njemu objavljena u Salnami pripisuje autorstvo i poslanice Muqaddima-i irdat-i uziyya ( Uvod o djelimino slobodnoj volji). Takoer smo kazali da smo sluajno nali primjerak tog djela, na kojem stoji da mu je autor travniki muftija Muhammed, to moe znaiti da je to greka prepisivaa ili zbilja moe znaiti da je Prozorac neko vrijeme bio i travniki muftija. Nije jasno, niti se to iz sauvanog samostalnog djela, niti iz oba sauvana primjerka Minhada moe zakljuiti da li je poslanica Muqaddima-i irdat-i uziyya nastala ranije, pa je uvrtena u Minhad, ili je kasnije izdvojena kao zasebno djelo. U svakom sluaju, Muqaddima-i irdat-i uziyya tretira problematiku koja je zastupljena u dijelu koji se bavi islamskim vjerovanjem, posebno vje-
101
rovanjem u odreenje, tako da je najsretnije bilo da je u njega uklopljena i da ne tri na poetku, to ide u prilog teoriji da je poslanica vjerovatno nastala ranije i da je ovdje uvrtena kao autorski dodatak.
4.2. Naslov i datiranje djela
4.2.1. Naslov
Naslov djela je isti u tekstu oba sauvana prijepisa: Minh an-nim f dn al-islm ( ) 270 i na poetnoj strani rukopisa iz Gazi Husrev-begove biblioteke,271 ali je razliit na poetnoj strani rukopisa iz Orijentalnog instituta i glasi Minh an-nim f al-islm ( ) gdje je, vjerovatno grekom prepisivaa, izostavljena rije dn ()272. I u biljeci u Salnami je dat pogrean naziv djela. U ovom sluaju, vjerovatno ponovo grekom prepisivaa, djelo je nazvano Manhi an-nim f al-islm ( ) .273 Pored rijei koje oznaavaju vjeru islam i koje ne treba posebno objanjavati, u naslovu susreemo i rijei minh ( )i an-nim (). Rije an-nim u naslovu svoga djela koristio je i Hasan Kafi Pruak, a sadrana je i u imenu no270 Minh GHB fol.2b, Minh OIS, fol. 2b. U Uvodu smo napomenuli da je prijevod naslova u magistarskom radu prilikom odobravanja teme formuliran kao Plan drutvenog poretka u islamu. 271 Minh GHB, fol. 1a. 272 Minh OIS, fol. 1b. 273 Bosna ve Hersek Vilayet Salnamasi, Pokrajinska uprava za Bosnu i Hercegovinu, Sarajevo, V, 1303/1885., dio II, str. 10.
102
vih vojnih trupa koje je osnovao sultan Selim III nizam-i dedid i znai sistem, red, poredak, pravilo, propis, ureenje, ustrojstvo, struktura, zakonitost, obiaj, navika, metod,274 pa je svakako znakovita njena upotreba od strane Prozorca. Rije minh ( )ima znaenje (naj)jasniji, (naj)vidljiviji put, jasan (lahak, utrt, ravan) put, nain, metod(a), raspored, plan, program, namjera.275 U novije vrijeme rije poprima npr. znaenje zacrtani (razraeni) plan.276 Ova rije se spominje i u Kuranu i hadisu. Tako se u Kuranu kae: ...Svima vama smo zakon i pravac ( )propisali.277 A u hadisu stoji: ...A potom e uslijedi hilafet na jasnoj stazi poslanstva ( ).278 Koliko nam je poznato, niko od autora sa ovih prostora nije koristio ovu rije u naslovu svoga djela, ali je ona itekako zastupljena u naslovima djela u islamskoj literaturi. Tako se npr. samo u djelu Kaf a-unn moe nai nabrojano preko 40 djela koja u naslovu imaju ovu rije, a najpoznatije meu njima je Gazalijevo djelo Minh al-bidn.279 Handi je naslov preveo kao Put uredbe u islamskoj vjeri,280 Mui kao Uputstvo o ureenju (za ureenje) drave na osnovu islama,281 abanovi Program (put), nain ure274 Teufik Mufti, Arapsko-bosanski rjenik, El-Kalem, Sarajevo, 1997., str. 1507. 275 Nav. djelo, str. 1539. 276 1973 , II, str 957. 277 Al-Mida, 48. 278 Prenosi Imam Ahmed. 279 , str. 1845-1870. 280 Mehmed Handi, Rad bosanskohercegovakih muslimana na knjievnom polju, str. 439. 281 Omer Mui , Minhgu-n-nim f dni-l-islm od Muhameda Prozorca, str
103
enja drutva u islamu.282 Bali naslov prevodi kao Sistem poredka u islamskoj vjeri.283 Na osnovu znaenja rijei sadranih u njemu, naslov bi se mogao prevesti kao Put, program, nain postizanja poretka po vjeri islamu (u skladu sa uenjem vjere islama), odnosno Islamski nain postizanja poretka. U djelu se vrlo esto koristi i termin manha (), koji ima potpuno isto znaenje, jasni put.284 I ova rije u novije vrijeme poprima znaenja stila, metoda, metodologije, procedure, pristupa, curriculuma.285 Mnoina ove rijei je manhi (), a poto se ona u jednini ponavlja na poecima poglavlja, to je moda navelo autora biljeke u Salnami (ili onoga ko ju je runo ispisivao prilikom pripremanja za tampu) da u samome naslovu ukae na zbir svih tih ponavljanja. Ovu rije u mnoini (manhi )u djelu Kaf a-unn susreemo u naslovu vie od deset djela.286
4.2.3. Posveta i datiranje djela

Djelo Islamski nain postizanja poretka Muhammed Prozorac je, kako sam kae i kako smo to ve nekoliko puta naglasili, predao ejhul-islamu Omeru Hu184. prva verzija, str. 185. druga verzija. 282 Hazim abanovi, Knjievnost Muslimana BiH na orijentalnim jezicima (biobibliografija), str. 520., a onda na str. 521. Program, put ureenja drutva (drave) u islamu. 283 Smail Bali, Kultura Bonjaka muslimanska komponenta, str. 98. 284 1981 VI, str. 4554. 285 Rohi Baalbaki, A modern Arabic-English dictionary, Dar al-ilm lil-malayin, 7. izdanje, Beirut, 1995., str. 1130. 286 str. 1845.
104
lusiju i sultanu Selimu III, o kojima je takoer bilo rijei. Interesantno je da Prozorac prvo navodi ejhul-islama, pa sultana, to bi moglo samo znaiti da je to hronoloki poredak i da je djelo prvo urueno ejhul-islamu, pa tek onda, nesumnjivo uz njegovu saglasnost, sultanu. Inae, praksa posveivanja djela vladarima i visokim dravnim funkcionerima bila je rairena u svim periodima i na svim prostorima islamskog svijeta, pa i kod nas, te bi je valjalo detaljnije istraiti, kao i samu proceduru predaje tih djela. Spomenimo samo Hasana Kafiju Pruaka i njegovo djelo Ul alikam. On je svoje djelo napisao na arapskom jeziku, ali ga je na traenje nadlenih preveo na turski. Muhammed Prozorac je, iako daleko kasnije od Kafije, u vrijeme kada je arapski jezik bio sve manje zastupljen, svoje djelo takoer napisao na arapskom. O uzrocima ne postoje nikakvi konkretni podaci, ali bi moglo biti da je to nastavak tradicije pojedinih naih centara uenosti, koji su preferirali odreene jezike,287 moglo bi se raditi i o afinitetu samoga autora, a moglo bi biti po srijedi i autorovo nastojanje da svoje djelo predstavi kao akademski doprinos ponad lokalnih i vremenskih ogranienja, pri emu je arapski jezik univerzalni medij. Datiranje djela nije izvreno pukim navoenjem datuma izraenog brojevima ili rijeima, ve je to uraeno kroz dva tariha, kronograma, zbirom brojane vrijednosti slova od kojih su sainjeni se dobijaju datumi. Izraavanje datuma na ovakav nain najee se koristilo prilikom gradnje razliitih objekata, posebno na nadgrobnim spo287 Ovo su samo neka razmiljanja iz razgovora sa prof. dr. Ismetom Buatliem.
105
menicima, a susree se i u pisanim djelima, kao to je to sluaj ovdje. Arapska slova, poredana po tzv. ebded poretku imaju svoje brojane vrijednosti, te se one u stihu ili drugom tekstu kronogramske namjene saberu i tako se dobije eljeni datum. To, svakako, od autora zahtijeva veliku umjenost, jer treba postii da se dobije eljeni datum a u isto vrijeme tekst treba biti koliko-toliko smislen. Arapska slova imaju sljedee brojane vrijednosti:288
Brojana vrijednost 60 70 80 90 100 200 300 400 500 600 700 800 900 1000 Slovo Brojana vrijednost 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 20 30 40 50 Slovo
288 2009 , str. 24.
106
Kronogram uruenja djela ejhul-islamu Omeru Hulusiju sadran je u rijeima ( To je ta knjiga!). Zbir brojane vrijednosti slova sadranih u ovoj reenici, koja je vrlo efektna, daje 1215. hidretsku godinu (1800-1801.).289 Kronogram uruenja Minhada sultanu Selimu III uoblien je manje vjeto u rijeima: , kojima se htjelo izraziti znaenje: Zavrili smo ga (djelo), molei za tebe! Naime, u izrazu zavrili smo ( )koritena je mnoina, dok je rije molei ( )u jednini. Nadalje, ovo za tebe bi bilo bolje izraziti sa ( lak) jer ovako kako je iskazano znai Zavrili smo ga (djelo) traei (pozivajui) da te (tj. sultana!) dovedu! Brojana vrijednost ove reenice je 1216., to znai da je djelo sultanu predato tek naredne, 1216. (1801/1802.) godine, dok su svi koji su ranije pisali o ovom djelu navodili da su oba predavanja izvrena 1216. godine. Poto se u radovima koji su se bavili ovim djelom kao godina oba uruenja navodila 1216., panju je privlailo (ili je barem trebalo) postojanje dvaju tariha. Tek ponovnim zbrajanjem brojane vrijednosti u njima utvrdili smo da daju razliitu godinu, ime je to opravdano. Do greke je dolo kod Handia, koji je u rijei koja se nalazi u frazi kojom je izraen datum predavanja djela ejhul-islamu umetnuo elif (),290 iako on ne postoji u uobiajenom pisanju te rijei, niti postoji u sauvanim rukopisima Minhada, pa je tako zbir uvean za brojanu vrijednost elifa, tj. za jednu godinu.
289 Pomo u izraunavanju brojane vrijednosti kronograma moe pruiti ebced. v4.xls, koji se moe skinuti sa http://www.gezginler.net/modules/mydownloads/ indir.php?lid=2265, link aktivan 6.2.2011. 290 Mehmed Handi, Rad bosanskohercegovakih muslimana na knjievnom polju, str. 439.
107
Vjerovatno je uruivanje ipak bilo vremenski vrlo blizu, jedno moda na kraju 1215., a drugo na poetku 1216. godine, a moda je i Prozorac u izraunu dodao taj elif! Obzirom da kronogrami daju razliite godine, pitanje je da li su oba kronograma bila sadrana u oba uruena primjerka. To vjerovatno nije bio sluaj, jer bi logino bilo da je u svakom bio samo kronogram uruenja toj linosti, dok su tek u kasnijim prijepisima (ili u autografu na osnovu kojeg su sainjeni!) unesena oba!
4.3. Izvori koriteni u pisanju djela

Muhammed Prozorac je u pisanju Minhada koristio vie djela, od kojih je veinu spomenuo. Na samom poetku kae da mu je cilj napisati koristan saetak, mutaar mufd () . Termin mutaar291 oznaava saetak, skraeni prirunik, obino napravljen na osnovu veeg djela. Taj saetak moe napraviti sam autor, njegov uenik ili neko drugi. Obino se tekst skrauje, a zadrava struktura izvornog djela. Saeci se susreu u razliitim oblastima: u knjievnosti, vjerskim naukama, historiji, filozofiji, teologiji... Zbog velikog obima pojedinih djela bili su nuni saeci, kako bi se zainteresirani inicijalno upoznali sa njihovim sadrajem. Mnogi saeci su bili sintetike naravi i objedinjavali su vie razliitih djela. ini se da je upravo to sluaj ovdje i da je to uistinu bila Prozoreva namjera i da je on tu frazu shvatio i primijenio u njenom strunom znaenju, a ne da uputi na kratkou svoga djela, koje i nije kratko uporedi li se npr. sa Pruakovim. Istu
291 Prikaz napravljen na osnovu odrednice mukhtasar u EI CD
108
frazu dodue koristi i Hasan Kafi Pruak,292 nakon ega navodi neka djela kojima se sluio.
4.3.1. Djela Hasana Kafija Pruaka

Upravo je djelo Hasana Kafija Ul al-ikam, kako to ispravno primjeuju svi koji govore o Prozorcu, to na koje se Minhad u samome svome nastanku naslanja i slijedi mnoge njegove ideje, a veliki dijelovi, posebno u uvodu i govoru o pravednosti, doslovce su prepisani, to emo vidjeti u prikazu djela. Ono to je najinteresantnije jeste injenica da Prozorac spominje djela iz kojih je preuzeo samo pojedinane tvrdnje, a uope ne spominje da se sluio Kafijinim djelom, iako je ono bilo itekako poznato u to doba, jer je do tada doivjelo vie prijevoda na turski jezik, a bilo je i meu onima koja su ve postojala u tampanom obliku. Oito je, i to je jedino mogue objanjenje, da je Muhammed Prozorac Kafijino djelo i ideje smatrao opepoznatim i priznatim i nije smatrao potrebnim da njihovo koritenje posebno naglasi. Mui u svome prikazu Minhada, govorei o dijelu koji tretira islamsko vjerovanje, kae da je napisan na osnovu Kafijinog djela Dennetske bae o temeljima vjerovanja. 293 Nismo uspjeli pronai dovoljno dokaza za tu tvrdnju, ali je tano da oba djela tu materiju izlau na tradicionalni nain koji se moe zapaziti i kod drugih autora.
292 1986 , str. 19. 293 Hasan Kafi Pruak, Dennetske bae o temeljima vjerovanja, Islamske informativne novine Preporod, Sarajevo, 1979.
109
4.3.2. A-arqa al-Muammadiyya

Kao jedan od izvora koje je koristio u svome djelu, Prozorac izriito navodi djelo A-arqa al-Muammadiyya ) iji autor je Mu(puni naziv hammed b. Pir Ali Birgivi (susreu se, izmeu ostaloga, i oblici Bergivi, Birgili, Birkevi, Birkawi) i komentare tog djela. Autor ovoga djela je roen oko 1520-1522. u Balikesiru.294 Nakon kolovanja u Istanbulu i kratkog vrenja dunosti qassma (vojnog suca zaduenog za ostavinske predmete) u Edirni, odlazi u mjesto Birgi (po kojem je i dobio nisbu, nadimak Birgivi) gdje radi kao muderris tamonje novootvorene medrese. Umro je od kuge 1573. godine. Slino hanbeliji Ibn Taymiyyi, Birgivi je odluno nastupao protiv novotarija. Otvoreno je kritikovao sve loe stvari, ak je iao u Istanbul da kritikuje velikog vezira Mehmed-pau Sokolovia, a sporio se i sa tadanjim ejhul-islamom, uvenim Ebussuudom. Autor je mnogih djela iz razliitih oblasti. Najpoznatije je svakako njegova Waiyyet-nma (Oporuka) koja se bavi pitanjima vjerovanja,295 a posebno je cijenjeno u uenim krugovima upravo djelo A-arqa al-Muammadiyya. Njegova gramatika djela Ihr i Awmil godinama su koritena u medresama kao udbenici. U bibliotekama na ovim naim prostorima mogu se nai rukopisi ak 30 njegovih djela,296 a A294 Veina podataka o autoru preuzeta iz odrednice Birgewi, EI CD 295 Muhammed b. Pir Ali El-Birgivi, Birgivi, prevelo na bosanski radi openite koristi Urednitvo Tarika, Islamska dionika tamparija, Sarajevo, 1331. (arabica) 296 Ovaj podatak i drugi koji slijede preuzeti iz Muhamed dralovi, Bergivi u Bosni i Hrvatskoj, Zbornik Trava od srca Hrvatske Indije II, Sekcija za orijentalistiku Hrvatskog filolokog drutva i Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu,
110
arqa al-Muammadiyya je po broju prijepisa drugo meu njegovim djelima. U rukopisima u Sarajevu, Mostaru i Zagrebu zastupljen je sa 350 prijepisa djela iz teologije, pedagogije i gramatike. U Gazi Husrev-begovoj biblioteci postoji vie od 50 rukopisa ovog djela.297 A-arqa al-Muammadiyya je mnogo komentarisano djelo, tako da nam je poznato desetak komentara, od kojih je veina nastala prije vremena u kojem je ivio Muhammed Prozorac. Neki od autora komentara su Ab Sad al-H adim () , Rajab b. Amad () , Abdulaniyy an-Nblus () , H awa-zde, Muammad Raz Qayar, Muammad b. Al a-iddq al-Bakr. Rukopisi nekih komentara mogu se nai u Gazi Husrev-begovoj biblioteci.298 Birgivi je bio dobronamjerni provincijski uenjak bez materijalnih motiva, puritanac koji se bavio jednostavnim praktinim pitanjima, iji uticaj se proirio ne samo u njegovo vrijeme, ve i kasnije i na irim prostorima od onih na kojima je djelovao.299 Djela su mu mnogo prepisivana, pa je svojim utjecajem oblikovao svijest mnogih generacija, ali je
Zagreb, 2000., str. 207-229. 297 Podatak dobijen pretragom elektronske baze podataka Gazi Husrev-begove biblioteke. Neki od rukopisa djela su npr. oni pod brojevima (prvi broj rukopisa, drugi kataloki) 1742/436/2, 4087/2/1123,2, 1652/4 / 1214/4, 3588/2164, 1508/2165, 2194/2166, 6153/2173... 298 Pretragom elektronske baze podataka pronaeni su npr. pod brojevima (prvi broj rukopisa, drugi kataloki) 1066/2209, 1878/2210, 2000/2212, 1620/2213, 2437/2214, 4694/2215, 3745/2216, 903/2217, 1240/2218, 2434/2219, 4474/2220, 5318/2221, 6082/2222, 3930/2223, 610/2224, 982/2225, 1934/2226, 1935/2227, 480/2231, 3817/2232, 5732/2233, 6802/2234, 3420/2221... 299 Ekmeleddin hsanolu, Historija osmanske drave i civilizacije, I, str. 765.
111
esto bio i na meti kritike, posebno od strane sufija i liberalnih krugova.300 Prozorac je najvie sadraja u Minhadu crpio upravo iz Birgivijevog djela A-arqa al-Muammadiyya.
4.3.3. Mzn al-amal

Gazali je, bez sumnje, autor koji je svojim djelima izvrio najdublji utjecaj na kasnije autore irom islamskog svijeta, pa i na naim prostorima, i to prvenstveno i ponajvie svojim Ihjaom. Muhammed Prozorac, meutim, preuzima sadraje iz Gazalijevog djela Mzn al-amal, koje je kod nas donedavno bilo vrlo slabo poznato.301 Meu rukopisima u Gazi Husrev-begovoj biblioteci pretragom nismo uspjeli nai nijedan primjerak ovog djela. Vjerovatno se Prozorac sa djelom upoznao u Istanbulu. Djelo je, inae, bilo poznato irom islamskog svijeta, tako da npr. ak poetkom 13. stoljea u paniji nalazimo prijevod na hebrejski jezik.302 U ovom djelu Gazali se bavi konceptom ravnotee, srednjeg puta, mjerila (mzn), i raspravlja o tradicionalnim helenistikim vrlinama mudrosti, hrabrosti, neporonosti (ednosti) i pravednosti. Pravednost je harmonian odnos svih drugih vrlina, ona ista harmonija koja postoji u ljudskom
300 Muhamed dralovi, Bergivi u Bosni i Hrvatskoj, str. 229. 301 Djelo Mzn al-amal je pod naslovom Merilo djela na bosanski jezik preveo i 2005. godine u vlastitom izdanju objavio dr. Almir Fati. 302 Interesantan prikaz ovog prijevoda moe se nai u radu objavljenom u Ghazali: La raison et le miracle, table - ronde Unesco, 9-10. decembre 1985, Publi avec la concours de lUnesco, ditions Maisonnueuve et Larose, Paris.1987. str. 93-117. (skeniran tekst preuzet sa http://www.ghazali.org/articles/mz-am-hbr-tr-art.pdf.
112
organizmu ali i u cijelom kosmosu.303 Mudrost je povezana sa intelektom, hrabrost je emotivna, ednost je povezana sa porivima i strastima, a pravednost je da sve ove sile budu u nunoj ravnotei i skladu, ona nije vrlina sama po sebi, ve se sastoji od zbira svih vrlina.304
4.3.4. Risla f a-uruq

Muhammed Prozorac u Minhadu pravi jedan neobian spoj djela i ideja, pa uz Gazalija i Birgivija koristi i u potpunosti navodi kratku poslanicu Risla f a-uruq iji autor je Namuddn Ab al-annb Amad b. Umar Kubr. Nadimak Kubr (ar. Najvea) je skraenica jednog kuranskog , Najve naziva Sudnjeg dana, a-mma al-kubr ( a nevolja),305 kojim je poaen zbog svoje velike polemike sposobnosti. Kubr je roen 1145. godine, a ubijen od strane Mongola prilikom zauzimanja Havarizma 1220. godine. Osniva je kubravijskog reda i autor niza kratkih, ali znaajnih djela u kojima dominira analiza vizionarskog iskustva.306 Rukopisi ovog djela mogu se nai u Gazi Husrev-begovoj biblioteci,307 a jedan je postojao i u Orijentalnom institutu u Sarajevu.308
303 Ann K. S. Lambton, State and government in medieval Islam: an introduction to the study of Islamic political theory: the jurists, Oxford University Press, London, 1981. str. 106. 304 1964 ( skenirana kopija preuzeta sa http:// www.ghazali.org/books/mizan-amal.pdf), str. 264-272. 305 An-Nzit, 79. 306 EI CD, odrednica Kubra 307 Rukopis 3151, kataloki broj 120,2, te 1085, kataloki broj 4515,2 308 Omer Mui , Minhgu-n-nim f dni-l-islm od Muhameda Prozorca, str.
113
4.3.5. Drugi izvori

Od drugih izvora kojima se sluio, Muhammed Prozorac spominje Ebu Hanifin Al-Fiqh al-akbar,309 Saduddna Taftznija310 i njegovo Tumaenje (ar) Nesefijevog djela Aqid,311 H aylja elebja i njegovu Glosu (iya).312 Takoer spominje i Qudrja,313 od kojeg preuzima listu malih grijeha.314 Spominje i da je imao uvid u historije u kojima se spominje Banjaluki boj i navodi sluaj kada tamonji kadija Ali-efendija hrabro istupa u prilog otpora neprijateljskoj vojsci. Spomenuta epizoda je navedena u Novljaninovom djelu Gazevti Hekimolu Ali-paa, koje je u to doba ve bilo dostupno u tampanom izdanju Ibrahima Muteferrike iz 1154/1741. godine.315 Vjerovatno su na Muhammeda Prozor193. 309 Ebu Hanife, Fikhul-ekber, s arapskog Muharem Omerdi, Islamska misao, br. 13, 1979, str. 10-12. 310 Saduddn Masd At-Taftzni (722-792. po H.), hanefijski pravnik i uenjak, autor najpoznatijeg komentara Nesefijevog Aqida. 311 Najmuddn Ab af Umar An-Nasaf (umro 538.po H.), autor kratkog djela Aqid, u kojem izlae vjerovanje ehli sunneta onako kako je ono izraeno u maturidijskoj koli. Vidjeti En-Nesefi, Akaidun-nesefi, preveo s arapskog i biljeke Muharem Omerdi, Glasnik VIS-a, br. 6, 1985, str. 668-687. 312 H ayl Amad b. Ms (umro 1465. godine u Bursi), autor poznate glose na Taftznijev komentar Nesefijevog Aqida. 313 Muammad b. Amad al-Qudr (972-1037), hanefijski pravnik, autor uvenog djela Mutaar. 314 reprint izdanja iz 1301. h. g. 315 Omer Novljanin, Ahmed Hadinesimovi, Odbrana Bosne 1736 1739., preveli i priredili dr. Fehim Nametak i dr. Lamija Hadiosmanovi, Islamska pedagoka akademija, Zenica, 1994., str. 33.; Michael Robert Hickok, Ottoman Military
114
ca utjecali i drugi autori, kao to je mogue da se prilikom pisanja Minhada sluio i drugim djelima, ali to nije naglasio, niti smo to prilikom obrade uspjeli pouzdano utvrditi.
4.4. Detaljan prikaz djela

Vlastiti prikaz sadraja Minhada do sada su dali samo Mehmed Handi i Omer Mui. Handiev prikaz je vrlo kratak i bez puno kritikog osvrta, dok je Muiev prilino opiran, a nakon njega slijedi jedina kritika ocjena djela, ije su dijelove svi kasniji autori doslovno prepisivali. Mi emo u nastavku detaljno predstaviti djelo, parafrazirajui samo djelimino sadraj pojedinih poglavlja i odsjeka, a dijelove zbog kojih je djelo posebno privlailo panju emo u cjelosti prevesti. Za dijelove koji su integralno prevedeni, to je naznaeno u fusnotama. U fusnotama emo oznaavati i stranice rukopisa na kojima se nalaze pojedina razmatranja. Jo detaljnije predstavljanje bi ovaj rad sadrajem i obimom izvelo iz zadatih okvira, ali se i na osnovu onoga to e biti predoeno moe stei prilino zaokruena slika o djelu. Ponovno naglaavamo da nam je kao osnova sluio primjerak iz Gazi Husrev-begove biblioteke, a da je tek u nekoliko navrata, zbog nekih sitnih razlika, upueno na primjerak iz Orijentalnog instituta.
Administration in Eighteenth-Century Bosnia, Brill, Leiden, New York, Kln, 1997., str. 31.
115
4.4.1 Biljeke na poetnoj stranici316

Na listu 1a prvo je suhom olovkom napisan broj 121. Potom je napisan naslov djela na arapskom jeziku: , a malo nie lijevo, takoer na arapskom, suhom olovkom Konsultiraj ono to je napisao Handi! ( )Ispod je crvenom suhom olovkom napisano Br. 912. U nastavku je, istim rukopisom kao i naslov, na arapskom jeziku napisano: Ovaj asni primjerak uvakufio, u ime Allaha Preuzvienog, i predao ga uvaru knjiga u Medresi Eli Ibrahim-pae u gradu Travniku 1289. (1872/73) godine nakon Hidre onoga kojem pripada ponos i ast.
Potom slijedi okrugli peat sa tekstom na arapskom jeziku: Onaj kome je potrebna milost njegovog plemenitog Gospodara, Dervi Muhammed, sin Mustafe, sina hadi Mustafe, sina hadi Alije, sina Mahmudovog, sina hadi Alije, neka im se smiluje Allah Uzvieni. (godina) 1289. Ispod je peat Medrese, sa ukrug sloenim tekstom: Eli Ibrahimpaina (Fejzija) medresa u Travniku, vanjski krug irilica, unutranji latinica. U sredini peata arapski tekst (na turskom): Travnika Eli Ibrahim-paina Fejzija medresa, 1926. Na lijevoj margini nevjetom rukom ispisana dova na arapskom jeziku: U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog. Molim Te nurom Lica Tvoga, koji ispunjava Tvoj Ar i Tvojom moi, kojom si odredio sve glede svih Tvojih stvorenja, i
316 Ilustracije, br. 15. Rukopis Minh GHB, fol. 1a.
116
Tvojom milou koja obuhvata sve! Nema boga osim Tebe! O Ti, koji prua pomo onima koji pomo trae, pomozi mi!
4.4.2. Uvodna razmatranja o djelu317

U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Hvala Allahu, koji nas je uputio na ono to voli i sa ime je zadovoljan. Mi ne bismo na pravom putu bili da nas Allah nije uputio318. Naredio nam je da to (upuivanje na pravi put) u djelo provedemo i glede onih koji to odbijaju i ne slijede, bilo da im to naredimo ili ih sabljom primoramo (na plaanje dizje), onako kako to erijat iziskuje. Salavat i selam naem poslaniku Muhammedu, kojeg je On odabrao, i njegovim blinjima, koji su izbjegavali ono to je On zabranio.319 Onaj kojem je Stvoritelj Allah potreban, Muhammed, muftija i kadija, Bosanac, Prozorac, neka ga Allah pomogne u onome u emu pomo trai, a sauva ga od onoga to ga nagruje, veli: Poto sam jo od prije mnogo godina320 i mnotva ljeta po Hidri Peata vjerovjesnika zapazio slabost321 u ratu naih vojski protiv nevjernika i poskliznua (posrnua)
317 Minh GHB, fol. 1b. Ovaj odjeljak je integralno preveden. 318 Kuran, Al-Arf, 43. 319 U Minh OIS, fol. 1b., poslije ovih rijei slijedi uobiajena fraza amm bad () , u znaenju a potom, kojom se prelazi sa uvodnog dijela na ono to je predmet govora, dok je ta fraza izostavljena u ovom rukopisu. 320 U ovom dijelu Prozorac skoro doslovno preuzima Pruakove rijei, samo to ovaj navodi 1004. godinu i period od 20 godina u kojem je posmatrao nepravilnosti. Tekst poreen sa arapskim izdanjem: 321 Upotrijebljena rije koja ima znaenja slabosti, razjedinjenosti, nezbijenosti redova, iskvarenosti, postojanje upljina, rascjepa, pukotina. ( str. 1251.)
1986
117
u poretku islamskih zemalja koja se odnose na praksu i politiku (upravljanje) ne boje se sankcija svojih pretpostavljenih... a poto je Uzvieni Allah rekao: Vi ste najbolji ummet...322 okrenuo sam se jednoga dana Onome koji je stvorio nebesa i zemlju323 i Njegovoj mudrosti, pa su mi u srce dole rijei Uzvienog: Allah je zaista na strani onih koji se Allaha boje i grijeha klone i koji dobra djela ine324 i Njegove rijei O vjernici, ako se budete Allaha bojali, On e vam sposobnost darovati pa ete istinu od neistine moi rastaviti325 i shvatio sam da se sve to dogaa zbog nedostatka taqw326 i da je taqw uzrok pobjede na ovome svijetu i uspjeha na oba svijeta. Dolo mi je tada da napiem koristan saetak ( ) o toj temi, koji e biti dovoljan pametnima i voditi na ispravan put, podijeljen na tri poglavlja ( pl. ) , od kojih e svako na poetku sadravati327 ajet ili vie njih i nekoliko odsjeka ( pl. ). Ukoliko zapamti te ajete, to e pomoi da se shvate vana pitanja i olakat e da se izvedu ciljani zakljuci, kako bi se time koristili svi vjernici328 do Sudnjeg dana. Meutim, mijene vremena i udarci dogaanja ( ) inili su da se selim iz mjesta u mjesto zbog rasplamsavanja vatri smutnji i izlijevanja oblaka iskuenja () , te ga (djelo) nisam uspio
322 Ali Imran, 110. 323 Parafraza 79. ajeta iz sure al-Anm. 324 An-Nal, 128. 325 Al-Anfl, 29. 326 Terminom taqw emo se detaljnije baviti u nastavku. 327 Ovdje zavrava fol. 1b. 328 Rije vjernici izostavljena u Minh OIS.
118
sakupiti329 sve dok na vlast nije doao onaj koji je stvorenja natkrilio sjenom pravde i blagodarnosti, uvar teritorija islama, brisatelj tragova nevjerovanja i odmetnitva razvijanjem (svojih) bajraka, najvei od svih vladara na horizontima, legitimni posjednik halifskog trona, onaj koji se istinski trudi da ) ,330 koji je razapne ator sigurnosti i spokoja ( olienje (kuranskih) rijei: Uistinu Allah nareuje pravednost i dobroinstvo331... Rije je, naravno, o sultanu, sinu sultana, sina sultana,332 sultanu Gazi Selimu Hanu, sinu Mustafa Hana, sina Ahmeda Hana, neka bajraci njegove drave budu uvijek ovjenani pobjedom i podrkom, a njegova veliina neka bude predmetom (Boije) panje i podrke, zarad asti Njegovog poslanika, Vjernog Muhammeda i njegove porodice i svih ashaba. Tada sam ga napisao i izdiktirao333 na spomenuti nain. Knjigu sam podijelio na Uvod, tri poglavlja i Zavretak (Zakljuni dio), pri emu se svaki dio naslanja na drugi. Uinio sam to uprkos oskudnosti svojih resursa i nedostatnosti instrumentarija za ovu vrstu posla, kako bi djelo bilo sredstvo za postizanje pobjede nad svim neprijateljima ) , uputa onima i predmet panje vladar i zapovjednik ( koji se trude da budu upueni i pomo siromanima i slabi329 Ovo sakupiti ide u prilog naoj tvrdnji da je Prozorac svjesno pravio saetak tuih djela, da nije u pitanju izvorno djelo, niti plagijat. 330 Kieno izraavanje u skladu sa tadanjom i ranijim tradicijama u pisanju. 331 An-Nal, 90. Kod Korkuta: Allah zahtijeva da se svaije pravo potuje, dobro ini... 332 U Minh OIS ovo sinu sultana navedeno samo jednom. 333 Ovo bi moglo biti dokaz da je Prozorac djelo uporedo diktirao nekome drugom kako bi dobio drugi primjerak.
119
ma.334 Mada je malo po obimu, djelo je, obzirom da sadri osnovna pitanja vjerovanja, rasprave o praktinim pitanjima i pravednosti jako korisno i Arapima i nearapima.335 Nazvao sam ga Minh an-nim f dn al-islm ( ) , Islamski nain postizanja poretka. Allah je taj koji daje podrku i Uputu i Njega se treba drati. Boe, uini ga (ovo djelo) korisnim do Kijametskog dana. (Djelo se sastoji od sljedeih cjelina) Uvod (Muqaddima) o djelimino slobodnoj volji, raspolaganju njome i njenoj (pravnoj) kvalifikaciji Prvo poglavlje o jasnom putu i nainu (manha336) vjerovanja u Uzvienog Allaha, podijeljeno u est odsjeka Prvi odsjek: O jasnom putu i nainu (manha) vjerovanja u Uzvienog Allaha Drugi odsjek: O jasnom putu i nainu (manha) vjerovanja u meleke, neka je sa njima mir Trei odsjek: O jasnom putu i nainu (manha) vjerovanja u knjige Uzvienog Allaha etvrti odsjek: O jasnom putu i nainu (manha) vjerovanja u poslanike Uzvienog Allaha Peti odsjek: O jasnom putu i nainu (manha) vjerovanja u Ahiret esti odsjek: O jasnom putu i nainu (manha) vjerovanja u odreenje da je dobro i zlo od Uzvienog Allaha
334 Jer e se jaki koji proitaju ovo djelo bolje ophoditi sa njima! 335 Zavretak fol. 2a, odnosno poetak fol. 2b. 336 Termin manha emo u naslovima poglavlja i odsjeka prevoditi opisno kao jasni put i nain.
120
Drugo poglavlje - O jasnom putu i nainu (manha) postizanja taqw, sadri devet odsjeka Prvi odsjek: O jasnom putu i nainu (manha) postizanja taqw srcem Drugi odsjek: O jasnom putu i nainu (manha) postizanja taqw jezikom Trei odsjek: O jasnom putu i nainu (manha) postizanja taqw uhom etvrti odsjek: O jasnom putu i nainu (manha) postizanja taqw okom Peti odsjek: O jasnom putu i nainu (manha) postizanja taqw rukom esti odsjek: O jasnom putu i nainu (manha) postizanja taqw stomakom Sedmi odsjek: O jasnom putu i nainu (manha) postizanja taqw spolnim organima Osmi odsjek: O jasnom putu i nainu (manha) postizanja taqw nogom Deveti odsjek: O jasnom putu i nainu (manha) postizanja taqw koja se ne odnosi na odreeni organ Tree poglavlje: O jasnom putu i nainu (manha) postizanja pravednosti, podijeljeno je na tri odsjeka Prvi odsjek: O jasnom putu i nainu (manha) postizanja pravednosti u odnosu prema Uzvienom Allahu Drugi odsjek: O jasnom putu i nainu (manha) postizanja pravednosti u odnosu prema sebi, sadri i neto o medicini
121
Trei odsjek: O jasnom putu i nainu (manha) postizanja pravednosti u odnosu sa drugim ljudima337 Zavrni dio (Zakljuni dio) - O cilju poretka i nainu njegovog postignua
4.4.3. Uvod (Muqaddima) o djelimino slobodnoj volji, raspolaganju njome i njenoj (pravnoj) kvalifikaciji
Kako smo to ve objasnili, ovaj Uvod se navodi kao posebno Prozorevo djelo, pri emu nije jasno da li je nastalo prije Minhada, pa u njega uvrteno, ili je, nakon nastanka Minhada, izdvojeno i tretirano kao posebno. U svakom sluaju, djelimino se poklapa sa 6. odsjekom 1. poglavlja, pa je bilo umjesno objediniti ih, jer Uvod donekle tretira i pitanje odreenja. Uvod se bavi dokazivanjem da ovjek ima djelimino slobodnu volju, koja se moe usmjeriti ka jednoj od dviju suprotnosti djelima pokornosti ili grijesima. Kada ljudi ne bi imali djeliminu mogunost izbora, slanje poslanika i knjiga bi bilo besmisleno. injenica da je sve zapisano u uvanoj ploi (Levhi Mahfuzu) ne mora znaiti da su robovi prinueni da to ine. Ilustrirajui to, veli: Pretpostavimo da Zejd zna sve to e uraditi Omer, pa to jednog dana zapie na papir. Da li je Omer u svojim postupcima prinuen od Zejda i ima li pravo da rekne Zejdu da je inio to to je inio zbog njegovog znanja i zbog toga to je on to zapisao? Omer je to uradio svojim izborom i voljom, a ne zbog toga to je to Zejd
337 Zavretak fol. 2b. Ovdje takoer zavrava integralni prijevod.
122
znao, elio i zapisao.338 Nadalje navodi stvari za koje ovjek nije odgovoran, jer su mimo njegove slobodne volje. Takve su pomisao, greka, zaborav i injenje pod prisilom. Potom sve to potanko objanjava, te govori o namjeri (nijjetu), iskrenosti i pretvaranju u vrenju djela. Za odreeno djelo se moe dobiti viestruka nagrada ili kazna, ovisno o broju organa koji su u njemu uestvovali. Srce prije i poslije injenja djela prolazi kroz 24 stanja, od kojih ovjek za 8 ne biva nagraen niti kanjen, za sedam biva nagraen, a za 9 biva kanjen. Potom nabraja ta stanja.339 Na kraju ovog dijela nabraja pravne kvalifikacije ljudskih djela, za koje veli da ih je sedam, iako, veli Prozorac, Birgivi Muhammed efendi kae da ih je osam, jer dodaje i mufsid, ono to kvari odreena djela. Djela za koja slijedi nagrada mogu biti farz, vadib, sunnet i mustehabb, ako slijedi kazna onda su haram, ona za koja slijedi ukor (prijekor) su mekruh, za koja ne slijedi su mubah.340
4.4.4. Prvo poglavlje o jasnom putu i nainu vjerovanja u Uzvienog Allaha341

Kao dokaz da postoji est temeljnih istina vjere, imanskih arta, autor navodi ajete i hadis koji govore o tome, pa prelazi na pojedinano razmatranje.
338 Fol. 3a. 339 Fol. 3b-6a. 340 Fol. 6b. 341 Fol. 7a.
123
4.4.4.1. Prvi odsjek: o jasnom putu i nainu vjerovanja u Uzvienog Allaha342

Prije svega, treba vjerovati da Allah d. . postoji i da ima sva svojstva savrenstva, a da je ist od svih svojstava koja ukazuju na manjkavost. Svaki erijatski obveznik (mukellef) koji pripada maturidijskom mezhebu ( )duan je znati 22 svojstva Uzvienog Allaha. Potom govori o njihovoj podjeli i o svakom ponaosob. U nekim tvrdnjama se poziva na Saduddna (At-Taftznja), H ayl elebja i Ebu Hanifin El-Fikhu-l-ekber.343
4.4.4.2. Drugi odsjek: o jasnom putu i nainu vjerovanja u meleke, neka je sa njima mir344
Treba vjerovati da postoje meleki Uzvienog Allaha, koji imaju svojstva njima primjerena ( )koja treba znati svaki vjernik koji priznaje Boiju jednou, veli Prozorac. Potom obrazlae ta svojstva i govori o odabranim melekim i njihovim zadaama. Meleki nemaju ljudske potrebe i osobine, odabrani ljudi su bolji od odabranih meleka, a obini ljudi od obinih meleka. ejtan ne spada u meleke, iako autor navodi i miljenje mufessira Al-Baywja,345 koji se, tumaei
342 Od 7a-9a. 343 Detalje smo iznijeli u dijelu koji se bavi izvorima koritenim pri pisanju djela. 344 Fol. 9a-9b. 345 Al-Q Abdullh b.Umar al-Bayw (umro 685/1286), autor tefsira Anwr at-tanzl; za navedenu tvrdnju vidjeti 1998 I, str. 71.
124
34. ajet iz sure al-Baqara poziva na Ibn Abbsa i veli da postoji grupa meleka zvana dini, koja jede, pije, raa i biva roena, a ejtan je jedan od njih.
4.4.4.3. Trei odsjek: o jasnom putu i nainu vjerovanja u knjige Uzvienog Allaha346
Treba vjerovati da postoje Boije knjige, objavljene posredstvom meleka Dibrila poslanicima na zemlji, koje imaju osobine koje im prilie, a koje svaki vjernik treba znati. Sve su istina, sve su sainjene od glasova i slova stvorenih i nastalih, kako to kao ispravno odabiru Saduddn (AtTaftzn) , u Tumaenju Akaida i H ayl eleb u svojoj Glosi i sve imaju poredak i strukturu od Boga odreenu. Naa knjiga Kuran ima i neke posebne osobine, kakve su da je derogirao neke odredbe preanjih knjiga i da njegove odredbe vae do Sudnjeg dana. Knjiga ima 104, etiri kitaba i 100 suhufa, koji su objavljeni kako slijedi: 10 Ademu a.s., 30 Idrisu a. s., 10 Ibrahimu a. s. i 50 itu a. s.
4.4.4.4. etvrti odsjek: o jasnom putu i nainu vjerovanja u poslanike Uzvienog Allaha347
Trebamo vjerovati u sve poslanike i vjerovjesnike koji su postojali i koji su imali osobine koje im prilie, veli Prozorac. Potom nabraja te osobine i objanjava svaku pojedinano. Prvi poslanik je bio Adem a.s., a posljednji Mu346 Fol. 9b-10a. 347 Fol. 10a-11b.
125
hammed a.s. Izmeu njih je bilo mnogo poslanika iji broj zna samo Allah d... Po slabim predajama, bilo ih je 124 hiljade, odnosno 224 hiljade. Na poslanik se od ostalih izdvaja nekim svojstvima, najbolji je, posljednji je, poslat je svim ljudima i dinima. Potom govori o razliitim udesnim djelima poslanika i drugih ljudi i onima koja se doimaju takvima a to nisu, imenujui ih i definirajui ( ) .
4.4.4.5. Peti odsjek: o jasnom putu i nainu vjerovanja u Ahiret348

Trebamo vjerovati da je Sudnji dan istina i da e se neopozivo dogoditi... Sve to ima duu, ljudi, ivotinje, meleki i dini e umrijeti. Sve e biti uniteno, ostat e samo Allah d.. Zatim e Allah oivjeti sve to ima duu... Iz denneta e doi buraci i odore poslanicima, evlijama, ulemi koja se vladala u skladu sa svojim ilumom, dobrima koji su u tome bili potpuni, pa e uzjahati i doi ispod Ara, pa e im biti nareeno da uu u Dennet. Nepokorni vjernici, ija tevba nije primljena ili su umrli bez nje, bie proivljeni nagi i osjetie strahote. Ako im Allah ne oprosti ili ih ne obuhvati efaat, ui e u Dehennem i bie kanjeni u skladu sa svojim grijehom, a potom e, Allahovim doputenjem, dobiti efaat Boijeg poslanika, a zbog svoga imana, pa e biti izvedeni iz vatre i uvedeni u Dennet, ali e se razaznavati po tragovima (na licu) meu dennetlijama koji nisu ulazili u vatru...Kafiri i ejtani e biti proivljeni nagi, edni i gladni, osjetie stra348 Fol 11b-12b.
126
hote Kijameta, a zatim e zbog svoga nevjerovanja vjeito u Dehennem, gdje e biti kanjavani, nee umirati niti izlaziti...ivotinje e biti proivljene i sakupljene kako bi sa ljudima i meusobno izmirile dugovanja, a potom e biti pretvorene u prainu. U Dennet e ui samo njih deset: deva Salihova a.s., tele Ibrahimovo a.s., ovan Ismailov a.s., krava Musaova a.s., riba Junusova a.s., mrav Sulejmanov a.s., Belkisin hudhud (pupavac), Kitmir Spavaa iz peine, jahaa ivotinja Uzejrova a.s. i deva Muhammedova a.s.
4.4.4.6. esti odsjek: o jasnom putu i nainu vjerovanja u odreenje da je dobro i zlo od Uzvienog Allaha349
Sastoji se od toga da vjerujemo da je Allah u pravjenosti (ezel) odredio ta e biti, i dobro i zlo, i zapisao ga u Levhi Mahfuzu...injenica da je zapisano ne znai da je rob prinuen to initi...Potom navodi niz ajeta koji govore o tome da je sve od Allaha d.. Poslije toga navodi niz pitanja kojima se dovodi u pitanje odreenje i odgovara na njih. Pri kraju ovog odsjeka definira iman i islam kao jednu te istu stvar kod Maturidija i Earija, a to je vjerovati srcem i potvrditi jezikom () . Na kraju daje pregled svih artova, njih 33. Na samom zavretku definira dn, millet, er i erijat () , velei da su po nekim autorima, poput H ayl elebja, istoznani i ukljuuju sve propise koje je donio Muhammed a.s. , bilo da se odnose na vjerovanje ili na djela. Po nekima autorima, poput Birgivija, veli on, dio
349 Fol. 12b-15b.
127
) 4.4.5. Drugo poglavlje: O jasnom putu i nainu postizanja taqw350
propisa koji se odnose na vjerovanje naziva se dn i millet, a dio koji se odnosi na djela er i erijat. Po nekima, koje ne navodi, dn je vjerovanje u ono to je donio Muhammed a.s., millet neodvajanje od zajednice koja je privrena tom vjerovanju, er su pitanja koja se tiu djela, a erijat je vrenje tih djela. (
Svakako da je meu terminima koji se frekventno ponavljaju u ovom djelu najvaniji taqw (). Rije taqw potie od korijena waq ( )u znaenju (sa)uvati, (za)tititi, izbjegavati.351 Taqw se kod nas uglavnom prevodi sa bogobojaznost,352 u novije doba kao svijest o Bogu. Obzirom da se autor u djelu najvie poziva na Birgivijevo djelo Aarqa al-Muammadiyya, posebno u dijelovima u kojima govori o nainima postizanja taqw, oito je da se i njegovo poimanje taqw podudara sa Birgivijevim, pa emo ovdje navesti pregled Birgivijevih razmiljanja o ovom pojmu. U treem poglavlju djela A-arqa al-Muammadiyya on taqw tretira na tri naina. Prvo govori o vrijednosti taqw i eli navesti sve ajete koji o tome govore, ali nalazi da ih je preko 150. U 40
350 Poinje od fol. 15b. 351 , str 4901.-4902. Mufti (Teufik Mufti, Arapskobosanski rjenik, str. 1664) navodi znaenja (o)uvati, (sa)uvati, (pri)paziti na, osigurati, obezbjediti, izbjei, sprijeiti, sauvati se od. 352 Mufti (nav. djelo i str.) za rije taqw navodi samo bogobojaznost, pobonost, religioznost.
128
se taqw izriito nareuje. Izostavio je ponovljene, a one koje donosi ne navodi po redu kojim su navedeni u Kuranu, ve na osnovu njihovog znaenja. Potom se krae osvre na njih, a onda navodi hadise o taqw, da bi nakon toga iznio tumaenje pojma taqw. Po njemu on jeziki znai krajnje uvanje, a u erijatu ima dva znaenja. Openito je znaenje uvanje od i izbjegavanje onoga to teti na onome svijetu. Sam Prozorac na poetku ovog poglavlja definira taqw doslovno navodei Birgivija i veli: Taqw je uvanje od i izbjegavanje svega to teti na Ahiretu. Birgivi nastavlja pa veli da je to jako iroko i obuhvata mnotvo stvari, poev od irka pa do izbjegavanja svega to nas unutra zabavlja od Istine. Posebno znaenje, koje se podrazumijeva u erijatu kada se ne specificira drugaije i kada nema indicija za drugo, jeste uvanje due (nefsa, odnosno samoga sebe) od svega ijim se injenjem zasluuje kazna, to se odnosi prije svega na velike grijehe, kojih po nekima ima 777, ali i na male, jer se istinska taqw, po hadisu,353 postie tek kad se ostave i sitni grijesi iz opreznosti da se ne poine veliki.354 Trea vrsta govora kod Birgivija jeste o nainima postizanja taqw,355 pa govori o 9 vrsta postizanja taqw: srcem, jezikom, uhom, okom, rukom, stomakom, spolnim organima, nogom i postizanju taqw koje se ne odnosi na odreeni organ, a sve to Prozorac, kako vidimo, vjerno slijedi. Po ovom shvatanju taqw radi se, jednostavno reeno, o uvanju
353 Navode Tirmizi, Ibn Made i Hakim. 354
355 Nav. djelo, str. 39-184.
str. 33-39.
129
od svega (=izbjegavanju svega) to e ugroziti na odnos sa Allahom d. ., to e se isprijeiti izmeu nas i Boga, i uvanju svega (=priljenom prakticiranju, pridravanju svega) to e taj odnos unaprijediti, to e se isprijeiti izmeu nas i Boije kazne. Takvim pristupom postiemo posvemanju ouvanost (taqw) i potvrujemo da osjeamo istinsko strahopotovanje prema Bogu, odnosno bogobojaznost. Iz svega navedenoga, a posebno iz sadraja drugog poglavlja Minhada, jasno je da je Prozorac ogromnu veinu sadraja u ovom dijelu preuzeo upravo iz ovog Birgivijevog djela. Nakon definicije taqw, on prelazi na izlaganje naina njenog postizanja.
4.4.5.1. Prvi odsjek: O jasnom putu i nainu postizanja taqw srcem356

Srce treba oistiti od svih loih osobina i ukrasiti svim pohvalnim...Loih osobina koje se odnose na srce ima 60, od kojih je pet osnovnih: neznanje, kukaviuk, pohlepa, krtost i nepravednost, nasilje, zulum () ...Svaka od njih se grana na vie drugih, koje se u nastavku definiraju i razrauju, te se upozorava na njihove pogubne posljedice i ukazuje na naine njihovog odstranjivanja. Potom spominje pozitivne osobine, a one su suprotnosti onima loim. I one se granaju, a svaki ogranak je suprotan onome kod negativnih. Na kraju veli da je zbir svih negativnih svojstava 128, a zbir pohvalnih svojstava 168, pa ih uporedo donosi u vidu tabele. Nakon toga navodi negativne osobine koje nemaju sebi suprotne pozitivne,
356 Fol. 16a-46b.
130
pa pozitivne koje nemaju sebi suprotne negativne. Ovaj odsjek zavrava rijeima: Sve spomenute moralne osobine svrstane pod mudrost, hrabrost, ednost i pravednost preuzete su iz djela Mzn al-amal od Imama Gazalija, neka mu je rahmet, a veina mimo njih iz djela A-arqa al-Muammadiyya i njegovih komentara, uz saimanje broja dokaza.
4.4.5.2. Drugi odsjek: O jasnom putu i nainu postizanja taqw jezikom357

Jezik treba uvati od izgovaranja bilo ega to ne treba. Uzvieni veli: On ne izusti ni jednu rije, a da pored njega nije prisutan Onaj koji bdije.358 Od Enesa r.a. se prenosi da je Boji poslanik rekao: Iman jednog Boijeg roba nee biti ispravan dok mu ne bude bilo ispravno srce, a srce mu nee biti ispravno dok mu ne bude ispravan jezik.359 Jasno je da je nitavno sve unutarnje kojem proturijei ono izvanjsko (to se ne iskazuje djelima). Postoji 70 stvari koje nije dozvoljeno izgovarati, veli Prozorac. Neke od tih stvari su kufr, la, pri emu navodi i sluajeve kada je ona dozvoljena, ogovaranje, prenoenje tuih rijei, izrugivanje, proklinjanje, vrijeanje, naricanje, pjevanje, odavanje tajne, nareivanje loeg a spreavanje dobroga, grubost u govoru, istraivanje tuih mahana, zapoinjanje razgovora od strane neznalice u prisustvu uenoga, govor za vrijeme ezana, govorenje za vrijeme hutbe, govor u nuniku (za vrijeme obavljanja nude), govor
357 Fol. 46b-56a. 358 Qf, 18. 359 Prenose Ahmed i Bejheki.
131
u toku spolnog openja, upuivanje dove protiv muslimana, moliti za nevjernika ili nasilnika da mu se produi vijek i da postigne to eli, a ne uvjetovati to njegovim vjerovanjem, pravednou i popravljanjem, traenje upravne ili sudske funkcije, traenje uprave nad vakufima, traenje uloge izvritelja oporuke ili tutora nad siroetom...Na kraju daje tabelarni pregled ovih pogubnih stvari, velei da one dostiu 90 i vie.
4.4.5.3. Trei odsjek: O jasnom putu i nainu postizanja taqw uhom360

Potrebno je izbjegavati sve pogubne stvari vezane za uho i Prozorac nabraja vie njih, meu kojima su npr. sluanje bilo ega to nije dozvoljeno govoriti, izuzev ako postoji prijeka potreba za to i svojevoljno sluanje pjevanja. Treba izbjegavati sluati uenje Kurana osobe koja pogreno ui bez tedvida. Takva osoba se mora sprijeiti ako e to biti djelotvorno, a ako ne onda treba ustati i otii. Nadalje spominje da je zabranjeno i to da kadija ne obraa panju na rijei stranaka u sporu ili muftija na rijei onoga ko trai fetvu, onaj na poloaju na pritubu onoga kome je nepravda uinjena...
4.4.5.4. etvrti odsjek: O jasnom putu i nainu postizanja taqw okom361

Najvea pogreka koja se okom moe poiniti je gledati u tua stidna mjesta. Ovdje autor obrazlae granice avre360 Fol. 56b-57a. 361 Fol. 57a-58a.
132
ta, u zavisnosti od osobe, uzrasta itd. Nadalje govori o situacijama u kojima je dozvoljeno gledati tui avret. U pogubne stvari koje se mogu poiniti okom spada i posmatranje grijeenja i loih djela bez potrebe, prezrivo gledanje slabih i nemonih, gledanje u tuu kuu kroz pukotinu na vratima...U namazu je pokueno zatvarati oi, kao i na svakom mjestu na kojem se mora gledati. Loe stvari koje nastaju nekoritenjem oiju su zatvaranje oiju u namazu, koje je mekruh, zatvaranje oiju svugdje gdje je potrebno da budu otvorene, kao to je sluaj sa odlaskom na dumu i u demat, sa suenjem i sl...
4.4.5.5. Peti odsjek: O jasnom putu i nainu postizanja taqw rukom362

Treba izbjegavati sve pogubne stvari koje se ine rukom, kakve su bespravno ubijanje i ranjavanje sebe ili drugoga. Takoer je zabranjeno oteti tue, otuiti ratni plijen, ukrasti, prisvojiti radi linog koritenja sredstva od zekata, desetine, zavjeta, sadekatu-l-fitra, keffareta i naene stvari, slikanje ivotinja (ivih bia), dodirivati ono to je zabranjeno ili pokueno gledati, bilo da pripada mukarcu ili eni, bez prijeke potrebe, iako je dozvoljeno rukovati se sa staricama, ako je se sigurno da to nee izazvati strast; zabranjeno je i odstranjivanje loeg djela (stvari) sjeenjem, razbijanjem, paljevinom ili potapanjem ili bacanjem tamo gdje e biti nedostupno, igranje aha, sviranje svih instrumenata osim obinog defa, i to na svadbi, i osim bubnjeva boraca, hadija i karavana. Tu su,
362 Fol. 58a-59b.
133
nadalje, zavaanje ivotinja i izazivanje na borbu, zastraivanje muslimana potezanjem oruja i sl., brijanje glave kod ena i brade kod mukaraca, uzimanje i davanje mita. to se tie loih djela koja se ine ustezanjem od koritenja ruke, tu su npr. neprolijevanje alkohola, nebrisanje slika ivotinja, neuzimanje naene stvari i nahoeta u situaciji kada se strahuje da bi mogli stradati, nespaavanje imetka od propasti u poaru, poplavi, padu. Dokazi za sve ovo, veli Prozorac, mogu se nai u duim djelima ( muawwalt)363 koja se opirnije bave ovom problematikom.
4.4.5.6. esti odsjek: O jasnom putu i nainu postizanja taqw stomakom364

Nakon citiranja ajeta O vjernici, jedni drugima na nedozvoljen nain imanja ne prisvajajte, - ali, dozvoljeno vam je trgovanje uz obostrani pristanak,365 Prozorac definira ovu vrstu taqw kao uzdravanje od svih pogubnosti koje se mogu poiniti stomakom. Tu je, prije svega, unoenje u njega bilo ega to je samo po sebi ili zbog neega drugog haram. Slijede, izmeu ostaloga, jedenje imetka siroeta, jedenje vie nego to je potrebno da se zasiti, ako se nema namjera postiti sutranji dan ili uiniti da se gost ne postidi, jedenje bilo ega tetnoga za tijelo, jedenje iz zlatnih i srebre363 Koritenje termina (muawwalt )koji oznaava djela u punoj duini, za razliku od saetaka (mutaar), potvruje tezu da je Prozorac imao namjeru napraviti saetak vie djela. 364 Fol. 59b-60b. 365 An-Nis, 29.
134
nih posuda, jedenje i pijenje lijevom rukom, sijeenje mesa i sl. noem ako to nije potrebno...Grijesi koji se mogu postii nekoritenjem stomaka su nejedenje i nepijenje zbog kojih se umre ili oboli ili oslabi u tolikoj mjeri da se ne moe doi na dumu i u demat i vriti drugi vadibi i sunneti.
4.4.5.7. Sedmi odsjek: O jasnom putu i nainu postizanja taqw spolnim organima366
Potrebno je uvati se bluda i homoseksualizma. Zabranjeni su takoer sodomija, openje sa enom u hajzu i nifasu, vrenje nude na putu ili u hladu u koji se ljudi sklanjaju, mokrenje u stajau vodu. Grijesi koji se mogu poiniti nekoritenjem spolnih organa su potpuno izbjegavanje openja sa suprugom, neuvanje od mokrae (na odjei), neobrezivanje bez opravdanog uzroka. I za ove grijehe se dokazi mogu pronai u opirnijim djelima.
4.4.5.8. Osmi odsjek: O jasnom putu i nainu postizanja taqw nogom367

Ovaj vid taqw se postie izbjegavanjem odlaska na mjesta gdje se grijei radi grijeenja ili posmatranja. U ovu vrstu grijeha spadaju i odlazak u dihad ili na opasno putovanje bez dozvole roditelja, bjeanje od kuge ili ulazak tamo gdje ona vlada, hodanje po kaburima, da ene prate denazu, odlazak zulumarima i zapovjednicima naega doba i kadija366 Fol. 60b-61a. 367 61a-62a.
135
ma bez potrebe. Pokueno je na asna mjesta ulaziti lijevom nogom, a na mjesta poput nunika i kupatila desnom nogom. Grijesi zbog nekoritenja nogu su, izmeu ostaloga, neodlazak na dumu i u demat, na uenje i poduavanje, na had i u dihad i na vrenje farzova, neodlazak na gozbu na koju smo pozvani a na kojoj nema nedoputenih stvari, neustajanje da se pomogne onaj kome se ini nepravda, nespaavanje ovjeka ili imetka ako je to mogue bez tete po samoga sebe, enino nesluenje mua, nesluenje roditelja, neispunjavanje valijine zapovijesti od strane podanika.
4.4.5.9. Deveti odsjek: O jasnom putu i nainu postizanja taqw u stvarima koje se ne odnose na odreeni organ368
U ovom odsjeku Prozorac, meu ostalim, nabraja ples, koji definira kao ritmino kretanje, oblaenje svile, kidanje rodbinskih veza, enino uznemiravanje i oponiranje muu i obrnuto, otvaranje usta pri zijevanju, sihr, jahanje ena na sedlu bez opravdanog uzroka(!), namjerno izostavljanje namaza, koje je najvei od svih velikih grijeha. Tu su, dalje, neravnanje safova, nedavanje zekata, koje takoer spada u velike grijehe, bjeanje sa bojnog polja ako nevjernici nisu vie nego dvostruko brojniji od muslimana, zaboravljanje nauenog iz Kurana, dranje psa osim za lov, uvanje stoke i iz straha od lopova i sl. U ovu kategoriju spadaju i davanje sadake onome za koga se zna da je rasipnik ili e je potroiti u zabranjeno, zatvaranje slavuja u kafes, nebrijanje glave i stidnih mjesta, nepodrezivanje noktiju i brkova i neupanje
368 Fol. 62a-64b.
136
pazuha369 ili odgaanje navedenoga vie od 40 dana...Dokazi za sve ovo, i ovdje veli Prozorac, mogu se nai u opirnim djelima.
4.4.6. Tree poglavlje: O jasnom putu i nainu postizanja pravednosti370

Pravednost (al-adla )se na poetku ovog poglavlja definira kao ispravan i ustrajan hod putem Istine ( ) , to se postie izbjegavanjem po vjeri zabranjenog. To je stroga dunost (farz). Ovdje autor navodi 90. ajet sure an-Nal, koji je naveo i u uvodnom dijelu i rijei Ibn Mesda: Ajet u Kuranu koji u najveoj mjeri sadrava ta je dobro, a ta loe je ovaj ajet.
4.4.6.1. Prvi odsjek: O jasnom putu i nainu postizanja pravednosti u odnosu prema Uzvienom Allahu371
Pravednost u odnosu prema Allahu d.. se oituje u davanju prednosti onome to je se duno prema Allahu d. . nad vlastitom dobrobiti, davanje prioriteta postizanju Njegovog zadovoljstva nad vlastitim prohtjevima i odricanje od svih zabranjenih stvari i posveivanje bdijenju nad svim zapovijedima. Prozorac zatim ponavlja dunosti spomenute u
369 U hadisu koji prenose Buharija, Muslim, Ahmed, Darektuni, Ibn Made, Tirmizi i dr., a koji govori o higijenskim mjerama je za odstranjivanje dlaka ispod pazuha upotrijebljen izraz upanje. U razgovoru sa jednim kolegom iz ada, prije nekih 25 godina, saznao sam da se oni doslovno pridravaju ovog sunneta! 370 Fol. 64b. 371 Fol. 64b-68a.
137
prvom poglavlju, kakve su iman, namaz, post, zekat, had, sadekatu-l-fitr, zavjeti, kurban, keffareti i izbjegavanje grijeenja. Kada je namaz u pitanju, prvo treba vidjeti ima li proputenih, pa ih nadoknaditi...Isto treba uraditi i sa postom, keffaretima, zekatom, sadekatul-fitrom, zavjetima, kurbanom i nadoknaditi proputeno, bez varke () , a potom ih redovno, u skladu sa erijatom, izvravati. Isto je i sa hadom. Potom se treba iskreno pokajati za druge grijehe, kakvi su blud, homoseksualizam, la, pijenje alkohola, odluujui da ih vie ne inimo iz straha od Allaha. Nadalje, treba se kloniti rijei kojima se upada u kufr i od malih i velikih grijeha, o kojima je bilo rijei u prethodnom poglavlju. U okviru pravednosti u odnosu prema Allahu d.., autor spominje pouzdanje u Njega, strpljenje, zahvalnost, odijevanje na halal nain steenim, zadovoljstvo Allahovom odredbom, jedenje i pijenje na halal nain steenoga. Iza toga, uz varijacije, spominje mnoge osobine koje su spomenute u prethodnom poglavlju, te navodi mnotvo ajeta i hadisa.
4.4.6.2. Drugi odsjek: O jasnom putu i nainu postizanja pravednosti u odnosu prema sebi, sadri i neto o medicini372
Ova pravednost se oituje u nastojanju da ovjek sauva sebe od svega to ga vodi u propast. Duni smo uvati tjelesno zdravlje () . Jedui ga uvamo od bolesti gladi, pijui od bolesti ei, odjeom od bolesti hladnoe. Galen373 ( )je rekao: Izbjegavaj troje, a dri se etvero372 Fol. 68a-73b. 373 Glasoviti rimski ljekar i filozof grkog porijekla, esto se navodi kao primjer
138
ga, nee ti trebati lijenik: izbjegavaj prainu, dim i smrad, a dri se masnoga, slatkog, kupatila i mirisa. Takoer veli da ne treba trpiti glad. Ko se prejeo za veeru, pa eli spavati, treba tijelo protresti laganim pokretima, kako bi se hrana spustila sa prelaska iz drijela u eludac i ustalila se na dnu... Ko eli biti zdrav, na kraju svakog dana treba isprazniti ostatke varenja, posebno ko eli spavati. Kupanje je poeljno svaka tri dana, jer iz dubine organizma izvlai razne smjese do kojih ne mogu doprijeti lijekovi...Svakog mjeseca jednom ili dva puta eludac treba isprazniti povraanjem...Ne treba jesti nita tvrdo to zubi ne mogu samljeti, jer ga eludac nee moi svariti...Ne treba pretjerivati sa spolnim openjem, jer je po srijedi tenost ivota koju time prosipa u maternicu...... Kod jedenja, pijenja, spavanja, buenja, kretanja, mirovanja, openja i drugoga treba uvaavati navike, jer su navike druga ljudska priroda () ...Lijenici Perzijanci, Rimljani i Indijci su sloni da se sve bolesti raaju iz est stvari: pretjeranog openja, malo spavanja nou, puno spavanja danju, zadravanja mokrae, pijenja vode u gluho doba noi i unoenja hrane na hranu...Hljeb je posebno koristan. Alejhisselam je, kako to navodi Prozorac, rekao: Potujte hljeb, jer je on jedna od lijepih stvari kojima ste opskrbljeni !) 374 Takoer je rekao: Ne konsultirajte se ni sa kim ko u kui nema brana!375 Prozorac navodi i hadis o
mudrosti i pripisuju mu se mnoge izreke. 374 Nismo pronali hadis koji glasi ovako, ali Taberani prenosi slian hadis koji glasi: Potujte hljeb, jer ga je Allah spustio iz nebeskih blagoslova (kie koja pada sa neba) i izveo iz zemaljskih blagoslova (plodnog tla)... 375 Nismo pronali kao hadis, ali se ove rijei pripisuju Imamu afiji.
139
rii: U svemu to nie iz zemlje su bolest i lijek, a u rii lijek bez bolesti.376 Navodi i navodne hadise o tome da je najbolja hrana na dunjaluku i ahiretu meso, te o tome da je govedina bolest, a govei loj lijek. O patlidanu navodi hadis: Patlidan je lijek za svaku bolest, a u njemu nema bolesti.377 Po drugom navodnom hadisu, jelo treba poeti sa solju, jer ona poveava mozak, a mozak poveava pamet....U nastavku spominje, uz ostalo, i sir, orahe, med, za koji hazreti Alija navodno preporuuje: Ko bude jako bolestan, neka od mehra svoje ene uzme dirhem i kupi meda, koji e pomijeati sa kinicom, to e mu biti lijek! Takoer spominje i groice, ipak, jabuke, dunje, lubenice, groe, vodu, sire, urekot. U nastavku govori i o koristi mirisnih tvari, tetnosti sjedenja na suncu, o razliitim bolovima i njihovom lijeenju. Ovaj odsjek je najvie potkrijepljen hadisima, od kojih su ogromna veina lani ili slabi.
4.4.6.3. Trei odsjek: O jasnom putu i nainu postizanja pravednosti u odnosu sa drugim ljudima378
Ovo je kljuni odsjek glede svrstavanja knjige u anr savjeta vladarima i upravljanja dravom. Stoga e biti integralno preveden. U ovom odjeljku je najvie sadraja preu376 Ni ovaj hadis nismo pronali. Ibn al-Qayyim u djelu A-ibb an-nabaw kae da je nitavan (knjiga na arapskom jeziku u elektronskom obliku skinuta sa www. al-eman.com (link aktivan 15.1.2011.) http://www.al-eman.com/booksD/DownloadFolder/altebAlnabawy.exe 377 U nav. djelu Ibnul-Kajjim spominje slian lani hadis: Patlidan je (lijek) za ono za to se pojede. 378 Fol. 73b-89b. Integralno prevedeno.
140
zeto iz Kafijevog djela Ul al-ikam, na to emo mjestimino ukazati. Trei odsjek: O jasnom putu i nainu postizanja pravednosti u odnosu prema Njegovim - neka je uzvien stvorenjima Ova pravednost se sastoji od vjernosti (lojalnosti, privrenosti ), iskrenog savjetovanja i nepribjegavanja izdaji ni u sitnim ni u krupnim stvarima i od pravinog i uravnoteenog odnosa ( ) u svakom pogledu. Ni prema kome ne treba loe postupiti, ni rijeju, ni djelom, ve se treba voditi namjerom da se postigne zadovoljstvo Uzvienog Allaha. Poto je, meutim, meu njima (ljudima) dolo do rasula (naruavanja ravnotee, nesklada, poremeaja, )379 i do migracije u grad koja se dogaa ve mnogo godina, nuno je razjasniti uzroke, kako bi ih sultan, a potom i njegovi zastupnici ( )odstranili, da bi onda svi ljudi bili kako treba i bili pravedni jedni prema drugima. Kako to veli Ardeir Babek:380 Kada vladar ne mari za pravednost, podanici ne mare za pokornost ili Nema vlasti niti vladara bez ljudstva (ljudi, pristalica), a nema ljudstva bez imetka (finansijske moi), a nema imetka bez urbanizacije (nastanjenosti i izgraenosti), a nje nema bez podanika, a podanika nema bez pravednosti i lijepog upravljanja () . Tri su uzroka naruavanju ravnotee i migraciji. Prvi je zapostavljanje pravednosti
379 Mufti (Teufik Mufti, Arapsko-bosanski rjenik, str. 403.) navodi znaenja poremeaj, nered, nenormalnost, nepravilnost, deformacija) 380 Ardeir I Babek ili Papak /krajem 2. i poetkom 3. stoljea/, osniva sasanijske dinastije, primjer uspjenog vladara. Citat postoji i kod Kafija,
1986
str. 22.
141
i zavoenja reda lijepim nainom vladanja. Ovo je uzrokovano time to se stvari (odgovorni poslovi) ne povjeravaju onima koji su ih dostojni381 ( , aluzija na 58. ajet u suri An-Nis), iako je to nuno po rijeima Uzvienog: Njegovi zatitinici su samo oni koji su bogobojazni...382 i (Poslanikovim) rijeima a. s.: Najdostojniji da rukovode mojim ummetom su oni koji se odlikuju sa taqw () .383 Taqw i pravednost se ne postiu bez znanja, a kako i bi kada je onome ko ih eli postii potreban kao vodi neko drugi. To (taj vodi) moe biti neznanje, a ono je tmina u kojoj ovjek ne moe stii do onoga to trai bez svjetlosti. Ako, pretpostavimo, i stigne, bie to s mukom i potekoom, to nije bez opasnosti i ponienja. Vodi mu moe biti i vlastiti nefs, a on, po rijeima Uzvienog, navodi na zlo.384 Moe to biti i ejtan, a on je ovjekov neprijatelj, a traiti pomo od neprijatelja je ludost, jer Uzvieni veli ejtan je, uistinu, va neprijatelj, pa ga takvim i smatrajte!385 I razum moe biti vodi, a naa vjera je zasnovana na prenesenim tekstovima, a ne na podudarnosti sa razumom. Vodi mu moe biti i ovjek kakav je i sam i ne moe biti siguran da ga on nee navratiti na zlo. Poto ga neprijatelji kakvi su dunjaluk, nefs i ejtan, bio on iz reda ljudi ili dina, ne ostavljaju na miru, sultan, ako eli postaviti ko e raspolagati njegovim podanicima, mora izabrati
381 str. 18. 382 Al-Anfl, 34. Kod Korkuta: uvari njegovi treba da budu samo oni koji se Allaha boje. 383 Prenose Hakim, Taberani, Bejheki, te Buhari u djelu Al-Adab al-Mufrad. 384 Yusuf, 53. Kod Korkuta: t dua je sklona zlu. 385 Fir, 6.
142
najuenijeg i najbogobojaznijeg, kako to veli Uzvieni Allah, navodei Musaove a. s. rijei: I podaj mi za pomonika iz porodice moje, Haruna, brata mog; osnai me njime i uini drugom u zadatku mome, da bismo Te mnogo hvalili i da bismo Te mnogo spominjali.386 Treba gledati nekoga ko u prvi plan stavlja svoje prijateljstvo prema njemu, a to je onaj ko ima est svojstava: 1. razum (), jer nema dobra u prijateljstvu budale, 2. lijep ahlak () , jer nema koristi u prijateljstvu onoga ko se ne moe kontrolirati u srdbi i strasti. 3. ispravnost (), jer nema koristi u prijateljstvu grijenika (), poto se onaj ko ini velike grijehe ne boji Allaha, a za onoga ko se ne boji Allaha ne moemo biti sigurni da nam nee prirediti neku neugodnost, niti se moemo pouzdati u njegovo prijateljstvo. 4. Prijateljstvo (), koje je iskrena ljubav nepomijeana sa interesom i radi kojeg se prijatelju, kada je posrijedi kakva dobrobit, daje prednost nad samim sobom, jer nema dobra u prijateljstvu laova, poto je ono poput privida (fatamorgane). 5. Hrabrost (), jer nema dobra u prijateljstvu kukavice on te nee pomoi i podrati u nevolji, 6. Vjernost datoj obavezi () , jer nema dobra u prijateljstvu onoga ko je vjeroloman, a vjernost je vrsto ustrajavanje u ljubavi. Alejhisselam je rekao: Ko dadne poloaj nekome od svojih podanika, a meu njima ima neko ko je dostojniji od njega, izdao je Allaha, Njegovog poslanika i zajednicu muslimana.387 Moje je miljenje da je uzrok svih poskliznu386 h, 29-34. 387 Prenosi Hakim. I Kafi navodi ovaj hadis, , str. 24.
143
a i glavnine poremeaja u svijetu meu ljudima upravo povjeravanje sudskih funkcija nekompetentnima (nedostojnima ) , a takoe i njihovo povjeravanje kompetentnima uz mito i posrednike (lobiranje), to je uzrok neprovoenju njihovih odluka. Jer, ako neko ne zna razlikovati istinu i zabludu, donosie presude bez potrebnog znanja kojima e ono to pripada jednome dosuditi drugome. Drugi e onda time na osnovu toga raspolagati i koristiti ga, to nije dozvoljeno, jer je to koritenje tuim imetkom, a uenjak koji je sa takvim neim zadovoljan sauesnik je u grijehu. Kako e onda nae dove biti primljene i kako emo pobijediti nae neprijatelje ako budemo takvi? Meu uvjete da dova bude primljena ( ) je i to da se treba hraniti i odijevati na halal nain i kloniti se grijeha. Kako e sigurnost i spokoj vladati u carstvu, kada vidimo da, kada domain kue ne zna svoj posao, ukuani nemaju rahatluka i mira. Isto je i sa imamom u mahali: ako ne zna stvari koje treba znati u svojoj mahali i dematu, itelji mahale ne nalaze rahatluka i mira. Njima su slini kadija u kadiluku, valija u vilajetu i drugi koji sude i odluuju meu iteljima nekog mjesta. Ako mahalu ili kadiluk ili vilajet iskvari prvi imam, odnosno kadija ili valija, onaj ko je drugi po rangu treba da ih popravlja blago i postupno, birajui manje zlo. Taj plemeniti ajet i asni hadis (navedeni na poetku ovog odsjeka) ukazuju da sa ulemom, dobrima, iskusnima (strunima ) i znanima bivaju dovedene u red dunjaluke i ahiretske stvari. U prilog ovome ide ono to smo uli i vidjeli u historijama grada Banjaluke,388
388 Prilikom govora o izvorima koritenim u pisanju ovog djela, rekli smo da je u pitanju djelo Omera Novljanina. Evo kako on opisuje tu situaciju: Kadija
144
u naoj zemlji Bosni. Kada su stanovnici saznali za neprijateljski napad na njihov grad prije isteka (mirovnog) ugovora, skupili su se radi konsultacija ( )kod prvaka grada. Poglavari grada nisu bili zadovoljni da se vodi borba, jer je kod njih prevladavalo neznanje. Rekli su: Neemo se boriti protiv njih bez sultanovog odobrenja, a i kako bi kad nije isteklo primirje, niti je od sultana dola zapovijed i odobrenje za borbu. Obratili su se mjesnom kadiji Ali-efendiji, koji je bio porijeklom Bosanac i koji je poznavao bit problema. Pitali su ga: Imamo li doputenje da se borimo protiv njih? On im je, bez premiljanja, a zbog svoje jake uenosti, odgovorio: Da, doputeno nam je da im se odupremo i da se protiv njih borimo. Onaj od nas ko se bude borio je gazija, a onaj ko pogine je ehid. Nije nam dozvoljeno da oklijevamo i kolebamo se nakon ovoga. Potom je za njih uputio dovu i podstakao ih na borbu. Oni su krenuli naprijed i od tog asa se borili protiv nevjernika, porazivi ih posvuda gdje su bili u to doba. Od njih su zauzeli utvrde, te je naa zemlja ostala u naim rukama do dana dananjeg. Da nije poznavao problematiku, unio bi zabunu i dogodila bi se velika smutnja; ustvari, naa zemlja bi nam bila uzeta iz ruku.389
Ali-efendija, inae Bonjak, bio je sran ovjek. Naroito je bio obrazovan u pravu i vjerskim znanostima, iskusan i dalekovid. (Rekao je) O sljedbenici Muhammedovi, nakon ovoga svega,da bismo se udaljili od opasnosti, svima nam je farzi-vadib da se borimo protiv neprijatelja.Budite obazrivi i ne pokazujte malodunost padajui u sumnju i ravnodunost pri odbrani.Nesumnjivo je da e oni koji budu u ratu ubijali postati gazije, a oni koji poginu ehidi i da e va trud i zalaganje biti hvale vrijedan na oba svijeta! (Omer Novljanin, i Ahmed Hadinesimovi, Odbrana Bosne 1736 1739., str. 33.) 389 O banjalukom boju vidjeti: Enes Pelidija, Banjaluki boj iz 1737. uzroci i posljedice, El-Kalem, Sarajevo, 2003.
145
U prilog svemu idu Alejhisselamove rijei: Allah je nebo ukrasio sa troje: Suncem, Mjesecom i zvijezdama, a zemlju je ukrasio sa troje: ulemom, kiom i pravednim vladarom.390 Tu su i rijei nekoga ko je kazao: Dunjaluk poiva na etvero: znanju uleme, pravednosti vladara, ibadetu dobrih i dareljivosti dareljivih. Alejhisselam je takoer rekao: Pravednost je dio vjere i sultanove moi.391 Neko je rekao: Najbolji vladar je onaj prema kojem se u srcima njegovih podanika ustale ljubav i strahopotovanje kroz pet stvari (njegovih postupaka): potovanje njihovih uglednika, milost prema njihovim slabima, pomaganje njihovih nevoljnika, odvraanje agresije koja dolazi od strane njihovih neprijatelja i osiguravanje puteva onima od njih koji putuju. Vladar mora biti pruene ruke () ,392 jer ga obini svijet slijedi samo zbog dunjalukih ciljeva. Njegovo dobroinstvo i blagodarnost ne trebaju biti rezervirani samo za odreenu skupinu. Potom, znaj da postoje etiri skupine:393 prva su ljudi sablje () , a to su kraljevi, sultani i ostali vojnici ( ) , druga su ljudi od pera, mudraci i drugi dobri i slabani koji dovu ine ( ) . Trea su oni koji siju i sade () ,
390 Nismo ga uspjeli pronai u hadiskim zbirkama. Navodi ga i Kafi, , str. 22. 391 Nismo ga uspjeli pronai. Navodi i Kafi, 392 Ove dvije reenice preuzete od Kafija, , str 25. 393 Kao kod Kafija, , str. 19-21, uz manje preinake.
str. 22.
146
poznati u naem vremenu kao raja (podanici, ), a etvrta zanatlije ( ) i trgovci () . Upravljanje i raspolaganje ( )ovim skupinama jeste vlast () . Prva skupina je duna kontrolirati i odravati disciplinu meu svim drugima, ouvavati pravdu, rukovoditi na lijep nain, ureujui odnose meu ulemom i mudracima, boriti se radi odvraanja neprijatelja i vriti sve to je neophodno za one koji vladaju. Druga skupina treba paziti da se potuju Allahova nareenja i zabrane u skladu sa Knjigom i Predajom, priopavati erijatske propise svim kategorijama, iznositi svoje miljenje, ureivati odnose, savjetovati se, poduavati vjeri, podsticati narod na ibadet i lijepo ophoenje i initi hajr-dovu za dobrobit svih openito, za dobrobit sultana posebno. Trea skupina je duna truditi se i nastojati obezbijediti za ivot potrebne namirnice () , sijui, sadei, uzgajajui jahae ivotinje i stoku, u koliinama dostatnim za sve kategorije. To su najbolja djela nakon nauke i dihada. etvrta skupina je duna udovoljiti potrebi svih kategorija za zanatskim proizvodima i trgovakim robama koje im trebaju i kojima se koristi narod. Zakonski obveznici (mukellefi, oni koji podlijeu erijatskim propisima, )koje su izvan ovih kategorija, po islamskim mudracima (pravnicima), ne mogu biti ostavljeni u tom stanju, ve ih treba prinuditi da budu u jednoj od njih.394 Postojanost svake kategorije u vrenju njoj svojstvenog posla ima za posljedicu poredak u vlasti, a njegovo zapostavljanje ima obrnute rezultate. Iz ovoga saznajemo da ne treba obavezivati i prisiljavati jednu kategoriju da radi posao druge ka394 Omer Mui u svome predstavljanju Minhada navodi jedan dokument iz OIS koji ide u prilog ovoj tvrdnji. (str. 190)
147
tegorije, jer to izaziva neravnoteu poremeaj i deformaciju ( )i nered, kao to se dogodilo u ovom dobu i prije (vie) godina395 zbog prisiljavanja pripadnika raje i zanatlija na borbu koju su vojnici zapostavili.396 Ko je onome ko ga prisiljava dao novca koliko je mogao izbavio se, a ko od onih slabih nije mogao dati, odveden je (u rat) i dogodilo se to to se dogodilo. Zbog ovakvih nepravdi (), veina raje je migrirala u gradove i izabrala druge poslove i sluenje ljudima, a broj onih koji su se bavili poljoprivredom se smanjio. Zbog toga je poskupjelo meso i namirnice. Nisu mogle biti isplaivane prinadlenosti slubenicima damija i medresa, pa su neki u potpunosti napustili slubu, a neki joj neozbiljno pristupaju, pa je dolo do nepotpunog vrenja islamskih dunosti i pojavio se jedan predznak Sudnjeg dana. U prilog ovome ide ono to smo vidjeli u jednoj staroj vakufnami, gdje hajr-sahibija veli: Ne smije se izostavljati mevludi-erif i oblaenje siromane djece na Bajram, pa makar oka meda bila pet filsa (mn. fuls),397 a arin platna isto toliko.398 Kolika li je samo razlika izmeu tadanjih i sadanjih cijena! Sve dok sultan bude uvao stari poredak ( ) u skladu sa ispravnim erijatom () , vlast e mu biti sve ureenija, a drava
395 Kafi navodi 1001. hidretsku godinu, str. 21. 396 Ovdje zavrava navoenje Kafija. 397 Nismo mogli utvrditi osmanski ekvivalent, jer se ne spominje period iz kojeg potie vakufnama. 398 U vakufnamama Gazi Husrev-bega i Karaoz-bega postoje odredbe o Mevludu, ali je ovdje rije o nama nepoznatoj vakufnami.
148
jaa. Ako se zapostavi ouvanje ovakvog naina i poeljnog smjera, carstvom se na sve etiri strane iri nered (). Drugi uzrok poremeaja je nemarenje za savjetovanjem, miljenjem i planiranjem () , a uzrok mu je umiljenost i oholost velikaa i njihovo izbjegavanje druenja sa ulemom i mudracima399. Uzvieni Allah veli: ...I dogovaraj se s njima,400 a Alejhisselam veli: Onaj ko se posavjetuje bie potpomognut.401 Reeno je:402 Ko pone sa istiharom, pa nastavi savjetovanjem (konsultovanjem, ), izvjesno je da nee doi u zabludu. Omer r. a. je sazivao omladinu i konsultovao se sa njom, rekavi: Oni su otrijeg srca (odluniji).403 Reeno je: Miljenje starca je poput akmaka ( )koji se istupio i istroio, a miljenje mladia je poput ispravnog akmaka, koji ukree na najmanji dodir. Lukman je rekao: Sinko, savjetuj se sa onim ko je neto iskusio, jer ti on daje ono to je skupo stekao, a ti ga uzima besplatno. Odluan pojedinac je u ratu bolji od hiljadu vitezova, jer vitez ubije desetericu ili dvadesetericu, a odluan pojedinac svojom odlunou ponekad pobije itavu vojsku. Aleksandar je rekao: Nemoj potcjenjivati obilno (bogato, sadrajno) miljenje beznaajnog (neuglednog) ovjeka, jer se biser ne smatra bezvrijednim ako je takav ronilac koji ga je izvadio. Gledaj u ono to je reeno, a ne gledaj u onoga ko je rekao. Jo je reeno: Planiranje ( )biva upropateno trima stvari399 , str. 18. 400 Ali Imrn, 159. 401 Prenosi Al-Askar od h. Aie. 402 Navodi koji slijede mogu se nai i kod Kafija, str. 28-29. 403 Prenosi Bejheki.
149
ma: mnotvom ortaka, njihovom meusobnom zavidnou i time da u njemu ima upliva onaj ko nije u njega neposredno ukljuen (na koga se ne odnosi, ko nije ukljuen i u realizaciju). Trei uzrok neravnotee jeste to se olahko pristupa voenju rauna o ljudima( ) i poslovima za koje je neko odreen i koji su mu nareeni. Nadalje, uzrok svih uzroka i vrhunac svega je pohlepa za podmiivanjem i pouda za enama.404 Voenje rauna o ljudima, bili oni na putu ili kod kue sastoji se u kontroli i skretanju panje kako ne bi prekrili erijatske norme u ophoenju sa od sultana odreenim slubenicima i da ne kre pismeni dokument koji im je on izdao. Ko prekri pismeni dokument i ne bude radio u skladu sa njim, treba ga kazniti po svojoj procjeni, bio on iz vladajue ili podanike klase, bio on iz reda kadija ili slubenika, gazija, ajana ili aga. Moje je miljenje da su ajani405 orue (instrumenti) zla ( ) u zemlji,406 jer oni, ako i nisu poveali namete raje
404 , str. 19. 405 Ajani (ar. ayn, mnoina od ayn), ugledne osobe.U osmanskom periodu, u poetku termin oznaava najuglednije itelje nekog podruja, u 18.stoljeu poinje oznaavati one iz njihovih redova koji su imali politiki uticaj i kojima je dodijeljen slubeni poloaj. Za vrijeme rusko-turskog rata 1767-1774. Porta se obratila ajanima za finansijsku pomo, to je jo vie uvrstilo i ozvaniilo njihov poloaj. 1786. ih namjeravali ukinuti, ali su ih zbog novog rata 1790. obnovili. Za vrijeme Selima III, Mustafe IV i Mahmuda II, mnogi ajani su bili praktino nezavisni, iako su slali traene kontingente vojske. (EI CD, odrednica ayan) Ajani bili odgovorni za javni red, sakupljanaje poreza, snabdijevanje vojske, osiguravanje i slanje vojske, spreavanje krijumaarenja, kontrolu cijena, potu...O ajanima vie vidjeti u: Avdo Sueska, Ajani prilog izuavanju lokalne vlasti u naim zemljama za vrijeme Turaka, Nauno drutvo SR BiH, Djela, knjiga XXII, Odjeljenje istorijsko-filolokih nauka, knjiga XIV, Sarajevo, 1965. 406 Mui ilustrira ovu tvrdnju tubom stanovnika Jezera (Omer Mui , Minhgu-
150
i dabine, nisu ih ni smanjili, kako to vidimo ve 30 godina. Kada bi se u svakom kadiluku popisao iznos nameta uobiajen prije 30 godina i skinulo poveanje koje ne mogu podnijeti, a u odnosu na drugi slian kadiluk, imajui u vidu njihove imetke i mo, ili kada bi se ukinuli novoizmiljeni nameti koji su odstupanje od starog stanja, a potom se utvrdio i ustalio iznos koji se ne bi poveavao raji, to bi, po meni, bilo ispravno (). Ako bi se ostavilo ovakvo stanje, nameti bi se svake godine poveavali, to bi dan za danom dovodilo do nereda, kao to se dogaa u ovo doba zbog uvoenja slinih nameta i dabina. Ukoliko bi se htjelo ii u pohod protiv neprijatelja, a u carevini bili raireni nepravda i djela koja su za osudu ( )407 bolje je otkloniti nepravdu i sprijeiti ta djela (nego ii u rat), jer fakihi (islamski pravnici) vele: isba408 je prioritetnija (pritvrenija, )od dihada ( ) ,409 jer on (dihad) nije doputen kada je izvjesno da e ga biti oteano voditi i da se njime nee nanijeti teta neprijatelju. Hisba je, pak, u tom sluaju dozvoljena, a kao do-
n-nim f dni-l-islm od Muhameda Prozorca, str. 191). 407 Kod Muia (Omer Mui, Minhgu-n-nim f dni-l-islm od Muhameda Prozorca, str. 192) pogrean prijevod: A kada se naumi poi u rat protiv nevjernika, u dravi se odmah pojavljuju zloini i nasilja. 408 Hisba ili ihtisab je dunost svakog muslimana da promovira dobro a zabranjuje zlo i zvanina sluba koja to provodi, brine o javnom moralu i titi narod od nepravdi, posebno u domenu trgovine i reguliranja trita. 409 Radi se, oito, o nekom od tzv. fikhskih pravila, kojem nismo mogli nai izvor niti utvrditi autora. Naknadno smo pronali da ga citira i Birgivi, od kojeg ga je Prozorac oito preuzeo, ali ni on ne navodi autora. O fikhskim pravilima vidjeti: Osman Kozli, Fikhska pravila, El-Kalem, Sarajevo, 2005. Kod Muia takoer pogreno prevedeno: Dobra uprava je stalnija od borbe.
151
kaz moe posluiti mursel hadis410 koji prenosi Al b. Mabad od Yahy b. Ara da je Boji poslanik rekao: Sva dobroinstva i inovi dihada, kada se usporede sa nareivanjem dobra a spreavanjem loega, srazmjerna su koliini tenosti koja nastaje pljuckanjem u odnosu na duboko more.411 Iz ovoga saznajemo da su temelji sigurnosti i uzrok pobjede i pomoi od strane Dareljivog ( )ispravnost (), taqw i pravednost meu ljudima. Uzvieni veli: Allah je sa onima koji posjeduju taqw.412 Allah je zaista na strani onih koji Ga se boje i grijeha klone i koji dobra djela ine.413 Pomozite sebi strpljenjem i molitvom.414 Nema sumnje da se pobjeda i sigurnost mogu ostvariti samo uz pomo, a pomo mogu imati samo ljudi uz koje je Allah, kako smo na to ukazali na poetku knjige. Uzvieni Allah u suri At-Tawba veli: ... i pomogao ga vojskom koju vi niste vidjeli.415 Takoer veli: Hoe! Ako budete izdrljivi i posluni, i ako vas oni napadnu odmah, Gospodar va e vam poslati u pomo pet hiljada meleka, sve obiljeenih.416
410 Hadis u ijem lancu prenosilaca je izostavljen ashab koji ga prenosi od Poslanika. 411 Nismo mogli pronai u kojoj zbirci je zastupljen. 412 Al-Baqara, 194, at-Tawba, 36.i 123. Kod Kokuta razliiti prijevodi: 1. (i znajte da je) Allah na strani onih koji se grijeha klone. 2. i znajte da je Allah na strani onih koji se Allaha boje i grijeha klone, 3. I znajte da je Allah na strani estitih. 413 An-Nal, 128. 414 Al-Baqara, 45. 415 At-Tawba, 40. 416 lu Imrn, 125.
152
Shvati ta je nuno sultanu i njegovim vezirima: da budu bogobojazni i dobri (), da potom nareuju narodu da budu dobri, strpljivi i da obavljaju namaz, a da ih spreavaju da grijee i da budu (Bogu) nepokorni i da budu skloni novotarijama i prohtjevima (), posebno kada su u (ratnom) pohodu, kako bi to na njih bolje uticalo. Sve e to biti lake uz lijepo rukovoenje ( ) i disciplinu i poredak (), uz obraanje panje najboljima, a izbjegavanje loih. To je uzrok dugotrajnosti i opstanka vlasti, jer je reeno: Ko bude lijepo rukovodio, njegova vlast e potrajati. Ili, kako je to rekao (Imam) afija: Blagou i (umjenim) predvoenjem ( )se moe postii ono to se ne moe postii sabljom i autoritativnim rukovoenjem ().417 Potom, za vrijeme pohoda zapovjednik treba imati osobine sline onima nekih ivotinja: hrabrost pijetla, srce lava, nasrtljivost svinje, lukavstvo lisice, strpljivost ranjenog psa, zatitnitvo (spremnost na straarenje) drala, opreznost gavrana i vuju spremnost na napad. Poslanik a. s. je rekao: Nemojte prieljkivati susret sa neprijateljem, traite od Allaha da vas potedi, a ako ga susretnete, budite strpljivi (postojani, ustrajni, saburli). Znajte da je dennet pod sjenkama sablji.418 Hazreti Alija je rekao: Sabur je jahalica na kojoj se stie do pobjede.419
417 Hadis slinog znaenja moe se nai kod Muslima, Darimija, Bejhekija, Ibn Made i kod Buharija u djelu Al-Adab al-mufrad. 418 Prenose Buhari, Muslim, Hakim, Bejheki, a zavrni dio o sabljama kao zaseban hadis moe se nai i i kod drugih. 419 Postoji i druga verzija: ...koja ne posre.
153
Boe, pomozi vojske muslimana i vojnike onih koji priznaju jednou ( ) i propii mir i poteenost (od svega loeg, tj. svako dobro, dobrobit, )nama, hadijama, gazijama, putnicima i onima koji su doma, na Tvome kopnu i Tvome moru, svima iz ummeta Muhammedovog, milou Tvojom, o Najmilostiviji!
4.4.7. Zavrni dio (Zakljuni dio): O krajnjem cilju poretka i nainu njegovog postizanja420
ZAVRNI DIO (ZAGLAVAK): O krajnjem cilju poretka i nainu njegovog postignua, o tome kako slijediti pravi put koji vodi u Kuu spasa i uitak u dennetskom napitku Boji poslanik s. a. v. s. je, vraajui se sa pohoda na Tebuk, velikim dihadom nazvao borbu sa samim sobom (sa nefsom) u cilju pokornosti Uzvienom Allahu, a malim dihadom borbu protiv neprijatelja, rekavi: Vratili smo se iz malog dihada u veliki dihad.421 znajui da vojskovoa nee pobijediti neprijatelja u malom dihadu dok ne pobijedi u velikom, kako to Uzvieni veli: Allah je sa onima koji posjeduju taqw.422 O tome je ve bilo govora (kada su zapovjednici u pitanju), a ostatak vojske ih slijedi, pa za nju vrijedi ista kvalifikacija. Zapovjednikov uzorit ivot ( ) i bogobojaljivost imaju uticaja na njih, jer je reeno: Ljudi slijede vjeru svojih vladara.
420 Fol. 78b-79a. I ovaj odsjek je integralno preveden. 421 Hadis ocjenjuju u rasponu od slabog do neosnovanog. 422 Al-Baqara, 194.
154
Onaj ko trai pobjedu nad neprijateljem i spas na oba svijeta treba uskladiti unutarnje (po)misli ( )sa spomenutim na erijatu utemeljenim pobudama i izbjegavati sve mimo njih. Potom treba oistiti srce od runih osobina i nagizdati ga spomenutim pohvalnim osobinama, a zatim uvati ostale organe i tijelo od spomenutih pogubnih stvari i zabaviti se propisanim djelima i ustrajati u (ovdje) opisanoj pravednosti. Ko se ogranii na ovakav nain i stil i poeljni pravac, rijetko se moe dogoditi da mu djela budu protivna asnom erijatu ( ) i suptilno odreenom putu () . Najjai poticaj da djelujemo na ovaj nain od poetka do kraja ove knjige bile su rijei Uzvienog: Samo Tebe oboavamo i samo od Tebe pomo traimo,423 koje znae da na ibadet i traenje pomoi nisu usmjereni prema nekome mimo Tebe. Ako je tako, onda smo iskreni u rijeima koje upuujemo naem Gospodaru, a ako nije, onda laemo i poigravamo se sa naim Gospodarom, utjeemo se Allahu od toga! Lagati Allahu je osobina munafika, a oni e u najdonje nizine vatre.424 Stoga nam je obaveza da uskladimo nae unutarnje (po)misli, na moral (ahlak) i naa djela na spomenuti nain i na osnovu pisanih erijatskih pravila, kako ne bismo lagali i izigravali se sa Uzvienim Allahom, i kako bismo stigli u vinje Dennete, odnosno dostigli al-wula (kontakt, povezanost, veza, stanje sjedinjenja, ) sa Allahom, koji se postie na brojne naine, kako to veli ejh al-wsil al-muhaqqik (koji je dosegao sutinu, realizirao se, ostvario, kroz kojeg se manifestira istina, koji je spoznao pravu prirodu stvari, stvarnost, haqqa),
423 Al-Fatia, 4. 424 Parafraza 145. ajeta iz sure An-Nis.
155
Uputitelj stvorenja, uz brigu i panju Uzvienog, Namuddn (Nedmuddn) Al-Kubr.425
4.4.7.1 Risla fi at-arq426

U nastavku Prozorac doslovce prenosi djelo Nedmuddina Kubra Risla fi at-arq. Autor tog djela kae da puteva prema Allahu d. . ima koliko i dua Njegovih stvorenja. On u djelu iznosi najkrai, najjasniji i najispravniji put. Iako ih je mnotvo, svi ti putevi se mogu saeti u tri vrste: put onih koji se predaju djelima i praksi () , koji mnogo poste, klanjaju, daju zekat, ue Kuran, idu u dihad i vre druga izvanjska dje) .To je put dobrih ( ) . Vrlo je malo onih la ( koji su za dugo vremena stigli ovim putem. Drugi put je put onih koji se trude i bore sa sobom i discipliniraju, vjebaju ( ) kako bi promijenili svoj ahlak, oplemenili i uzdigli duu i oistili srce i duu, trudei se u svemu ime se ) . Ovim puizgrauje nutrina. To je put pobonih ( tem stigne vie njih, ali je to ipak rijetkost. Trei put je put onih koji idu i lete sa Bogom () , a to je put otroumnih sljedbenika ljubavi, koji hode privueni i u zanosu () . Najvie njih stigne do Boga upravo ovim putem. Ovaj odabrani put je zasnovan na dobrovoljnoj smrti (usmrivanju vlastite volje i htijenja). Potom navodi Poslanikove a. s. rijei: Umrite prije nego
425 Spomenut u dijelu koji govori o koritenim djelima. Ovdje prestaje integralni prijevod. 426 Fol. 79a-82b.
156
to umrete! () .427 Ovaj put ima deset pravila ili temelja: 1. pokajanje, tevba (), kao svojevoljan povratak Allahu,428 za razliku od smrti, kada mu se vraamo mimo svoje volje, 2. ustezanje i nemarenje za dunjalukom, nepridavanje znaaja dunjaluku () , tj. naputanje njegovih uitaka i strasti, bili mali ili veliki, imetka i asti, ba kao to se smru naputaju, 3. potpuno pouzdanje u Allaha i oslanjanje na Njega ( ) , a oznaava potpuno naputanje uzrono-posljedinih veza, imajui povjerenje u Allaha, kao to se dogaa smru, 4. skromnost (), a ona je izlazak iz strasti vlastitog nefsa i ivotinjskih uitaka, kakav se dogaa i sa smru, 5. osamljivanje (), izbjegavanje druenja sa stvorenjima povlaenjem iz drutva, kao to se dogaa smru, 6. ustrajnost u zikru () , izlazak iz sjeanja na sve mimo Allaha kroz zaborav, kako se deava sa smru, 7. povratak Allahu kroz tevbu () , izlazak cijelim biem iz svega to poziva nekom drugom osim Haqqa (Istine), kako se deava i smru, 8. abr, strpljivost, ustrajnost, postojanost (), izlazak iz vlastitog komoditeta kroz neprestanu borbu, kao to se deava i smru,
427 Ibn Hader konstatuje da je nepotvreno da je ovo hadis, a Mulla Al al-Qr da je to sufijska izreka. 428 Aluzija na etimologiju rijei tevba, koja potie od korijena u znaenju vratiti se.
157
9. introspekcija (meditacija, sagledavanje sebe iznutra i preventivno bdijenje nad samim sobom, ), liavanje vlastite snage i moi, kao to se dogaa smru, 10. zadovoljstvo (), naputanje vlastitog zadovoljstva ulaskom u Allahovo. U nastavku se kroz poreenje tumae znaenja erijata, tarikata i hakikata: erijat je poput lae, tarikat poput mora, a hakikat poput bisera. Ko eli nai biser, ukrca se u lau i krene morem, pa stigne do bisera. Ko ne bude slijedio ovaj redoslijed, nee pronai biser. Poslanica zavrava rijeima: Ako bi vidio nekoga ko leti ili hoda po moru, guta vatru i ini neto mimo toga to slii kerametima (udesnim djelima evlja), a izostavlja neki od Allahovih farzova ili sunneta Poslanikovih a.s., znaj da su njegove tvrdnje lane i da njegovo djelo nije keramet, ve sihr.
4.4.7.2 Zavretak djela429

Govor sam zavrio u ovoj mjeri, predavi ga (djelo) ejhul-islamu, naem gospodaru hadi Omeru Hulusiju, na datum sadran u rijeima To je ta knjiga! ( ) i davi ga sultanu, sinu sultana iz roda Osmanova, Gazi Selimu Hanu, na datum sadran u rijeima Zavrili smo ga (djelo), molei za tebe (!) 430 Molim onoga ko ga bude gledao (itao, razmatrao), da to ini sa panjom i objektivnou ( ) i da bude sklon popraviti ono to je potrebno, a da izbjegava predrasude i pristranost (nepravednost ) , jer je to dobrota i dobroinstvo i postu429 Fol. 82b-83a. I ovaj dio je integralno preveden. 430 O ovim kronogramima, datiranju i posveti djela bilo je rijei ranije.
158
pak u skladu sa rijeima Uzvienog: A onoga koji oprosti i bude popravljao Allah e nagraditi431 i hadisom Poslanika a. s.: Mom ummetu se ne stavlja na teret ono to uini grekom ili iz zaborava.432 A Allah nee dati da propadne nagrada dobroinitelja.433 Boe, uputi nas ka istini i pravim putem, blagoslovom Velianstvenog Kurana, hurmetom Njegovog434 asnog Poslanika i potedi nas tegobe i spasi tuge i nevolje. Gospodaru na, oprosti nam krivice nae i neumjerenost nau u postupcima naim, i uvrsti korake nae i pomozi nam protiv naroda koji ne vjeruje!435 Neka Allah blagoslovi svoga Poslanika Muhammeda i njegovu porodicu i sve ashabe. I mir poslanicima i hvaljen neka je Allah, Gospodar svjetova!436 (Prepisano) 3. redeba 1226. (24. jula 1811.)437
4.5. Kritika ocjena djela

Djelom Islamski nain postizanja poretka Muhammeda Prozorca kritiki se ozbiljnije i ire bavio samo Omer Mui u radu koji smo viekratno spominjali.438 Pored njega, djelom se ire bavio Hazim abanovi,439 ali se na prvi pogled
431 A-r, 40. 432 Hadis se prenosi u vie zbirki u donekle razliitim verzijama. 433 Zavretak nekoliko ajeta, npr. at-Tawba, 120. 434 Greka, treba Tvoga. 435 li Imrn, 147. 436 A-fft, 181-182. 437 U Minh OIS (fol. 87a.) datum prepisivanje je 4. redeb 1226. (25.7.1811.) 438 Omer Mui , Minhgu-n-nim f dni-l-islm od Muhameda Prozorca, str. 181-198. 439 Hazim abanovi, Knjievnost Muslimana BiH na orijentalnim jezicima (biobib-
159
moe primijetiti da je njegov prikaz doslovno preuzet od Muia. To je i razumljivo, obzirom da se radi o od autora nedovrenom i posthumno prireenom djelu u koje je prireiva440 jednostavno uvrstio svu prikupljenu grau bez provjere ta je abanovievo, a ta je pripremljena graa preuzeta od drugih. Pored Muia, jedino jo Smail Bali u svojoj kratkoj biljeci prenosi ocjenu Kamila Buhija da je djelo plagijat, a sam dodaje da je djelo napisano uz jak naslon na Kafija, da mu u cjelini nedostaje originalnosti, iako ima svjeih misli. Po njemu je zanimljiv ekskurs o prilikama u Bosni toga vremena. Pisac je politiki i socijalno angairan, pa meu ostalim trai snoljivu poresku politiku prema raji.441 Svi ostali koji su pisali o Prozorcu samo su u manjoj ili veoj mjeri doslovno preuzimali Muiev tekst.442 Stoga ovdje donosimo glavne akcente Muieve ocjene. Nakon ireg prikaza,443 Mui kritiki ocjenjuje djelo,444 uglavnom ga poredei sa Pruakovim djelom Ul al-ikam fi nim al-lam, konstatirajui da je Prozorevo djelo, kada su u pitanju glavne misli i postavke koje se tiu ureenja drave, kopija Pruakova djela, to se vidi i iz naslova, uz tu
liografija), str. 519-536. 440 Redigovao i za tampu pripremio Ahmed S. Alii. 441 Smail Bali, Kultura Bonjaka muslimanska komponenta, str. 98-99. Nismo uspjeli pronai Buhijevo djelo kako bismo provjerili da li i ime obrazlae svoju ocjenu. 442 Vidjeti npr. Amir Ljubovi i Sulejman Grozdani, Prozna knjievnost Bosne i Hercegovine na orijentalnim jezicima, str. 56-59. 443 Omer Mui, Minhgu-n-nim f dni-l-islm od Muhameda Prozorca, str. 183-194. 444 Nav. djelo, str. 194-197.
160
razliku to se Pruak ograniio u djelu samo na temu iz naslova, dok je Prozorac o njoj raspravljao samo u predgovoru i u poglavlju o pravednosti. Potom nabraja slinosti i razlike dvaju djela. Obojica autora su uvidjeli slabosti i ukazali na uzroke stanja, meu kojima su nepravda i slaba uprava i povjeravanje funkcija onima koji im nisu dorasli, a kod obojice je glavni uzrok korupcija i pouda za enama. I Pruak i Prozorac ukazuju na naine za popravljanje stanja, s tim to, po Muiu, Pruak vidi uzorke slabosti kod viih organa, a Prozorac kod niih, pa se vie obraa njima. I jedan i drugi ele da njihovo djelo bude uputa dravnicima pa ga predaju sultanu, a Prozorac i ejhul-islamu. I Pruak i Prozorac slijede podjelu na etiri klase i naglaavaju potrebu da se drutvo sauva od raslojavanja i poveavanja neke klase na tetu drugih, jer se time naruava poredak i ravnotea. Prozorac naziva ajane oruem nasilja, trai da se smanje nameti raji i insistira na potovanju zakona i kanjavanju poinilaca prekraja, bez obzira na njihov poloaj. Uzroke slabosti oba autora nalaze u naputanju principa islamskog morala. Kljuni dio Muieve ocjene Prozoreva djela je zavretak rada: Premda obrazovan ovjek, ni ovaj pozni epigon H. Kafije nije mogao da sagleda i uoi osnovne slabosti osmanske imperije ni u momentu kada su oni bili i suvie oiti. On govori o korupciji, a ne ukazuje odakle ona dolazi. Ne vidi da turskom drutvu nedostaje nova snaga, graanska klasa koja je za ona vremena bila jedino sposobna da sprovede u djelo mudre pokuaje reforama sultana Selima III koji je pod uticajem francuske revolucije bio svjestan ta treba initi da se spasi carstvo, ali mu je nedostajala snaga na koju bi se mo-
161
gao osloniti. Zato i na poboni autor zavrava svoje djelo izlaui svoje asketske nazore na svijet u kojima vidi jedini nain za moralni preporod drutva a preko toga i otklanjanje svih uzroka koji su doveli do propadanja drave. Meutim i njegovi recepti kao i svih njegovih prethodnika ostali su beznaajni pred neumoljivim zakonima istorijskog razvoja koji oni nisu shvaali.445 Ova kritika pred Prozorevo djelo postavlja previsoke zahtjeve i standarde, kao da se radi o autorskom djelu koje je od strane strunjaka za politiko ureenje i dravnu upravu napisano sa izriitim ciljem da analizira situaciju u osmanskoj dravi i ponudi rjeenja za sve probleme. Ovo djelo nije puko epigonstvo ili djelo iji autor nije svjestan prilika u kojima djeluje. Nerealno je od Prozorca oekivati neke revolucionarne ideje i rjeenja i to, u konanosti, nije ni bio njegov cilj; on je htio ukazati na oprobani, utabani put postizanja opeg poretka u drutvu, a na osnovama islamskih uenja, prvenstveno moralnih, ali i onih iz domena vjerovanja i drugih oblasti koje se neupuenima ine izvan konteksta, ali koje sainjavaju jedinstveno tkanje islama. Miljenja smo da je Prozorac namjeravao da se u reformske procese ukljui na nain primjeren njegovim funkcijama i obrazovnom profilu i da je istinita njegova tvrdnja da je Minhad napisan kao saetak tuih djela, a sa ciljem da se ukae na trajne, prije svega moralne vrijednosti na koje ta djela upuuju. Takoer drimo da je i Pruak, kako to sam kae, napisao saetak tuih djela i ideja i da ih treba mjeriti istim arinom. injenica jeste da je Pruakovo djelo konkretnije i krae i da se vie dotie sadr445 Nav. djelo, str. 197.
162
aja iz domena ureenja drave i drutva, ali je sigurno da je i u njemu veina ideja i rjeenja preuzeta od drugih446 i da nije konkretne ve naelne i moralne naravi. Druga je stvar to je Pruak poprilino idealiziran i to se puno ne potee pitanje izvora njegovih ideja i promiljanja. Prozorevo djelo, kao i djelo drugih autora, treba vrednovati u kontekstu njihovog vremena i okolnosti, a ne vremena i okolnosti u kojima ivi onaj ko ih prouava. Djelo Islamski nain postizanja poretka Muhammeda Prozorca s pravom se svrstava u ona iz domena politike, dravnog ureenja i savjeta vladarima, prije svega zbog inicijalne pobude koja ga je vodila pri njegovom pisanju, a onda i zbog mnotva sadraja koji su u njemu razasuti, a koji su specifini za ovaj anr. Autor je, sigurni smo, bio svjestan da su reforme nune, ali se ograniio na svoj teren, jer su mjere iz domena finansija, vojske, administracije, vanjske politike i sl. u svojim prijedlozima tretirali oni koji su za to kompetentni. U isto vrijeme je bio svjestan da su vjerske vrijednosti konstanta i da one trebaju biti uporite koje e dravi i drutvu podariti stabilnost i ouvati njihovu samosvojnost, pa se prihvatio zadae da onima koji e biti neposredni kreatori reformi ponudi u saetoj formi djela koja e njih lino uiniti moralnijima i svjesnijim Boga, te tako utjecati na kurs njihovih reformi. On u svome saetku spaja naoko nespojiva djela i autore kakvi su puritanac Birgivi i sufija Kubra, govori o irokom dijapazonu tema, poevi od tretiranja slobodne volje, pa do sastav446 Safvet-beg Baagi kae sigurno polovica, ako nijesu i dvije treine (Safvetbeg Baagi, Bonjaci i Hercegovci u islamskoj knjievnosti, Svjetlost, Sarajevo, 1986., str. 88.)
163
nica islamskog vjerovanja, naina za postizanje moralnosti i bogobojaznosti u svim aspektima i puta ka dosezanju viih duhovnih stupnjeva, ali sve to, ipak, ima smisla. Prozorac na poetku kao da poruuje, insistirajui na djeliminoj slobodi volje, da ta sloboda nosi sa sobom i odgovornost i da je kao takvu treba prihvatiti. Ispravno vjerovanje, o kojem u nastavku govori, treba dokazati kroz moralnost izraenu svakim dijelom svoga bia i pravednost kao imperativ u svim oblicima odnosa, a na kraju sve to rezultira produhovljenjem i dostizanjem Boije blizine. Poslanicom o najkraem putu do Boga kao da se eli relaksirati krutost koja proima dijelove koji prethode i dati duhovna dubina. Sve ovo ne iskljuuje, ve podrazumijeva, svestrani angaman u svim ivotnim poljima i Prozorac ne eli rei da je cjelovito rjeenje prihvatiti stavove iznesene u njegovom djelu, ve da je to najbolji poetak za reforme u drugim oblastima. Izbor Birgivija kao okosnice ovog saetka sugerira odreenu Prozorevu konzervativnost i lini afinitet, ali implicira i tenju da se nagovijesti da i reforme moraju imati mjeru i da se mora uvaavati kako erijat tako i tradicionalna rjeenja. Taj momenat je itekako bitan, jer i konzervativne snage su, po naem sudu, vrlo bitne, iako se esto doimaju kao koniari koji opstruiraju procese koji bi se inae bre odvijali. One su potrebne kao korektiv, kao komponenta u ljudskom drutvu koja ne da da doe do nekontroliranog ubrzanja i posvemanjeg raspada sistema vrijednosti, shodno kuranskom pravilu: A da Allah ne suzbija ljude jedne drugima, na Zemlji bi, doista, nered nastao.447
447 Al-Baqara, 251.
164
to se tie prigovora da je Minhad plagijat i da mu nedostaje originalnosti, smatramo da su takoer prestrogi. Pitanje plagijata je jako vano i prisutno je u svim vremenima.448 O njemu su, jo od ranih vremena, raspravljali i muslimanski autori. Tako je, naprimjer, veliki As-Suyu napisao posebnu poslanicu u kojoj se ali na neimenovane pojedince koji su u potpunosti ukrali neka njegova djela.449 Ibn Haar alAsqaln je kritiki pristupao razliitim djelima i znao odakle je neko preuzeo svoje djelo ili njegov dio. Tako, naprimjer, kae da je Abu Yal (Al-Farr) svoje djelo Al-Akm as-sulniyya preuzeo od Mwrdja, ali ga je uskladio sa hanbelijskim mezhebom.450 Muhammed Prozorac je nastavlja tradicija ovog anra na irem planu, pa i kod nas i sasvim je prirodno preuzimanje ili ponavljanje odreenih ideja i formulacija. Nadalje, imajui na umu ispravnu autorovu tvrdnju da mu je namjera da napravi saetak tuih djela, prigovori o plagiranju otpadaju. tavie, mislimo da je Prozorac za svoje doba izuzetno potovao standarde, jer navodi veinu izvora koje je saeo i smatramo da ga treba vrednovati u njegovom kontekstu. Naravno, motivi kojima se rukovodio pri pisanju djela, sam izbor djela i sadraja iz njih koje je uvrstio, njihov
448 Vidjeti, npr., Colin Neville, The Complete Guide to Referencing and Avoiding Plagiarism, Open University Press, Berkshire, 2007., Wendy Sutherland-Smith, Plagiarism, the Internet and Student Learning: Improving Academic Integrity, Routledge, New York, 2008., Carol Peterson Haviland, Joan A. Mullin, Who owns this text? Plagiarism, Authorship, and Disciplinary Cultures, Utah State University Press, Logan, Utah, 2009. 449 1998 450
1999 str. 390.
165
raspored i poredak i vezivno tkivo koje je sam dodao su neto to moemo nazvati njegovim autorskim doprinosom i o njemu se, naravno, moe raspravljati. U svakom sluaju, smatramo da je Muhammed Prozorac bio na visini zadatka koji je sebi postavio i da zasluuje da se sa potovanjem spominju i on i njegov Islamski nain postizanja poretka.
166
167
ZAKLJUAK
Djela koja govore o politici, ureenju drave i koja savjetuju vladare prisutna su u razliitim kulturama i vremenima i pisana su na razliitim jezicima. Izuzetak nije ni islamski kulturno-civilizacijski krug. Osmansko carstvo je dalo svoj doprinos ovoj literaturi, a u njemu su uzeli uea i autori iz Bosne i Hercegovine i okruenja. Ova djela su posebno bila brojna u vremenima kriza i previranja, a pristupala su problematici iz razliitih perspektiva i nudila razliita rjeenja i recepte, naslanjajui se uglavnom na uzore koji su prethodili. Postoje razliite podjele ove vrste literature, a jedna od njih je i ovdje usvojena na djela o teoriji hilafeta, o filozofskoj teoriji drave i tzv. ogledala prineva ili djela koja sadre savjete vladarima. Jedan od autora iz Bosne i Hercegovine koji je ovu oblast obogatio svojim djelom je i Muhammed Prozorac. O njegovom ivotu uglavnom znamo ono to je sam o sebi zapisao u prijepisima tuih djela i u svome djelu Minh annim f dn al-islm, te neto malo iz biljeke koju je o njemu napisao Ibrahim-beg Baagi u godinjaku Salnama. Kada se
168
svi ti podaci objedine, sistematiziraju i kronoloki ustroje, dolazi se do saznanja da je Prozorac ivio u periodu izmeu 1735. i 1825. godine, da mu je ime Muhammed, oevo ime takoer Muhammed ili Mehmed, a djedovo ime Muhjiddin. Prezime bi mu moglo biti Skejo, Skeji ili ajo, a njegovi nasljednici bi mogli biti Muftii iz Prozora, od kojih se neki spominju kao prepisivai ili vlasnici pojedinih rukopisa. Roen je u Prozoru, gdje mu je otac bio kadija, a njegovo prvo dokumentirano kolovanje bilo je u livanjskoj medresi Mir Top-atan. U svojoj karijeri vrio je dunosti kadije, naiba, muftije, muderrisa i muvekkita, a slubovanje mu se vezuje za Akhisar (Prusac i Donji Vakuf), Jajce i Istanbul, odnosno kadiluk Eyyub. Obzirom na kratkou kadijskog mandata, velika je vjerovatnoa da je slubovao i u drugim mjestima, ali o tome nije ostavio zapisa. Izmeu pojedinih perioda slube bili su periodi ekanja, pripravnitva i strunog usavravanja (mulazemet), od kojih je neke, kako smo vidjeli, izgleda provodio u Istanbulu, a neke vjerovatno kao muderris ili muftija u rodnom kraju, a mogue je i drugdje. Prijepisi tuih djela koje je Prozorac sainio nastali su u vie vremenskih perioda i pripadaju razliitim naunim oblastima, to moe govoriti o njegovoj trenutnoj potrebi za tim djelima ili njegovoj sklonosti ka odreenim naunim disciplinama ili jednostavno potrebi da njihovim prepisivanjem dopuni svoje prihode u periodima van slube. Postoji vjerovatnoa, kako smo to vidjeli, da su i neki njegovi potomci, sin i moda unuk, po njemu prozvani Muftii, takoer vrili kadijsku slubu. U svojoj karijeri je postigao zavidan stepen, obzirom da je bio naib i
ZAKLJUAK |
169
kadija u istanbulskom kvartu Eyyub, koji je kao kadiluk bio visoko rangiran. Vrei takvu funkciju, izvjesno je dolazio u kontakt sa viim ulemanskim slojevima, o emu svjedoe i neki njegovi zapisi, to mu je vjerovatno dalo ideju da se aktivno i praktino ukljui u reformske procese koji su se odvijali u doba sultana Selima III, kada je on bio u svome zrelom dobu, pri kraju karijere ili ju je ve okonao, i kada se mogao posvetiti pisanju djela o kojem je bilo rijei u ovom radu. Pripadnost ili barem bliskost viim slojevima uleme mu je konano i omoguila da svoje djelo preda ejhul-islamu i sultanu. Samo djelo Minh an-nim f dn al-islm (Islamski nain postizanja poretka) je saetak vie tuih djela, a to Prozorac odmah na poetku naglaava i time iskljuuje optube o plagijatu. Najvie sadraja preuzima od Birgivija, Gazalija i sufije Namuddna Kubra, te od Hasana Kafija Pruaka. U djelo uvrtava i svoj autorski Uvod o djelimino slobodnoj volji. Centralna tema djela je taqw, bogojaznost i moralna ouvanost u svakom pogledu i naini kako je postii, te pravednost i naini njenog postizanja. Za svaku oblast on nudi specifian manha, jasni put, program, metod i nain kojim se to postie, polazei od djelimino slobodne volje, pa preko ispravnog vjerovanja, posvemanje moralnosti, pravednosti u svakom pogledu pa do duhovne nadgradnje koja najbliim putem vodi do Boga. Po uzoru na prethodnike, ne samo na Pruaka, on sagledava uzroke slabosti, daje podjele drutva, istie pravednost kao prijeki lijek. U djelu kombinira autore koji nam se doimaju dijametralno suprotstavljenima, elei
170
da kroz njih pomiri tenzije u biu i u drutvu i stvori sintezu vjerovanja, morala i duhovne izgradnje. Ovim djelom se Prozorac ukljuuje u reformske procese ne nudei rjeenja u oblastima u kojima nije struan i za koje nije kompetentan, ve na nain primjeren jednom kadiji, muftiji i muderrisu saima neka klasina djela na iji sadraj odgovorni za reformu trebaju obratiti panju i proeti njime svoje ivote i svoju okolinu kako bi reforme kojima pristupaju imale u vidu i vjersku dimenziju bez koje nema uspjeha. Za njega, kao ni za veinu autora koji su se okuali u ovom anru, reforma nije radikalno raskidanje sa tradicijom i priznatim vrijednostima, ve preoblikovanje stvarnosti u kojem ta tradicija i vrijednosti moraju biti itekako vaan gradivni elemenat. Ovo djelo sigurno nije na visini klasika na koje se ugleda i poziva, ali je uvelike autentian izraz autorove elje da iz perspektive svoje profesionalne orijentiranosti i svoga backgrounda doprinese ozdravljenju drutva i uvoenju reda. Naravno, mnoge kritike glede ovog djela su umjesne i stoje, ali na njih ne bi bila imuna ni djela mnogo priznatijih i poznatijih autora. Muhammed Prozorac i njegovo djelo Islamski nain postizanja poretka su, ipak, znaajan i dragocjen dio barem naeg bosanskog knjievnog i misaonog nasljea i smatramo da je bavljenje njihovim izuavanjem u potpunosti opravdano.
171
SAETAK
Muhammed, sin kadije Muhammeda, sina Muhjiddinova, iz kasabe Prozor u Bosni, jedan je od mnotva autora koji su u osmanskom periodu svoja djela pisali na nekom od orijentalnih jezika koji su bili u upotrebi u Osmanskom carstvu. Po mjestu roenja je i poznat kao Muhammed Prozorac i tako se uglavnom i potpisivao, uz neizostavno al-Bosnaw (Bosanac), uz varijacije u nainu pisanja obiju rijei. O njegovom ivotu imamo vrlo malo podataka i to uglavnom onih koje je sam ostavio u djelima koja je prepisivao. kolovao se u poetku u medresi u Livnu, takoer u Bosni, a potom vjerovatno u Istanbulu, prijestonici Osmanskog carstva, kojem je u to vrijeme pripadala i Bosna i Hercegovina. Prema dostupnim podacima, ivio je u periodu izmeu 1735. i 1825. godine. U svojoj bogatoj karijeri vrio je dunosti kadije, naiba, muftije, muderrisa i muvekkita. Kao mjesta u kojima je slubovao spominju se Akhisar (Prusac), Veliki (dananji Donji) Vakuf, Jajce i Istanbul, posebno kvart Eyyub. Dio svoga ivota proivio je u vrijeme sultana Selima III i njegovih pokuaja reforme. Pripadao je visokim slojevima uleme, pa
172
je bio u mogunosti svoje djelo Minh an-nim f dn alislm 1215.-16. (1800-1802) predati sultanu i tadanjem ejhul-islamu i na taj nain se i sam ukljuiti u proces reforme. Djelo Minh an-nim f dn al-islm (Islamski nain postizanja poretka), kako to sam autor na poetku kae, ustvari je saetak vie drugih djela, meu kojima su njegov vlastiti Uvod o djelimino slobodnoj volji, te djela Birgivija, Gazalija i sufije Namuddna Kubra, a preuzima i znatne sadraje od Hasana Kafija Pruaka. Cilj mu je da kroz ova djela ukae na slabosti, njihove uzroke i na mogua rjeenja. Autor se uglavnom ograniio na domen vjerovanja, morala, pravednosti i duhovne nadgradnje, ostavljajui drugima koji su kompetentni da govore o dravi i njenim institucijama, finansijama, vojsci, administraciji i sl. Centralni pojmovi u djelu su taqw, kao posvemanja ouvanost od grijeha, pa shodno tome bogobojaznost koja se time postie, te pravednost (aladla) kao osnova svake uspjene vlasti. Djelo je napisano na arapskom jeziku i sauvano je u dva rukopisa, od kojih se jedan nalazi u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu, a drugi u Orijentalnom institutu, takoer u Sarajevu. Ovaj rad daje prikaz anra u koji djelo spada, govori o prilikama u doba nastanka djela, objedinjuje dostupne biografske podatke i rekonstruira autorov ivotni put, bavi se izvorima na osnovu kojih je nastalo ovo djelo, te ga detaljnije predstavlja i ocjenjuje.
173
SUMMARY
Muhammad, son of qadi Muhammad, son of Muhyiddin, from Prozor, a small town in Bosnia, is one of the many authors from the Ottoman period, who wrote their works in the oriental languages which were in use in the Ottoman Empire (Turkish, Arabic and Persian). He is known as Muhammad Prozorac (al-Przr, the one from Prozor) by his birthplace and he often signed his manuscripts in this way, with the inevitable alBusnaw (Bosnian). We have very scarce data about his life, mainly those he left in the works that he copied. At the first, he received education at the madrasa in Livno, in Bosnia, and then probably in Istanbul, the capital of the Ottoman Empire, a part of which was Bosnia and Herzegovina at that time. According to available data, he lived in the period between the 1735. and 1825. In his prolific career he has been a qadi (Muslim judge), a naib (deputy qadi), a mufti (an interpreter or expounder of Islamic law by issuing fatwas, opinions regarding certain matters in response to a particular case), a muderris (professor in an Islamic school) and a muvaqqit (person acredited to measure time, charged with communicating the correct times of prayer, Ramadan fasting etc.,
174
timekeeper). Among the places he served at, Akhisar (Prusac), Veliki (Kabr, now Donji, Lower) Vakuf, Jajce, and Istanbul, namely judicial district Eyyup, are mentioned. Part of his life he lived in the time of Sultan Selim III and his reform efforts. He belonged to the higher layers of the ulama (Muslim scholars), and that gave him the opportunity to present his work entitled Minh an-nim f dn al-islm (The clear way /or method/ of achieving order according to Islam) to ay al-islm Omer Hulusi and Sultan Selim III in 1215-16. A.H. (1800-1802. A.D.) and thus to be involved in the reform process. Minh an-nim f dn al-islm, as the author himself states in the beginning, is actually mutaar (a summary) of several other works, including his own Introduction regarding partially free will, and the works of Muhammad b. Pr Ali Birgiv, Hasan Kafi Pruak, al-Ghazzl and the great sufi Namuddn Kubr. His aim was to point out the weaknesses in the society and state, their causes and possible solutions. The author is mainly limited to the realm of belief, morality, justice and achieving of spiritual perfection, leaving it up to competent specialists to speak about problems and possible solutions regarding the state and its institutions, finances, military, administration, etc. The work was written in Arabic and is preserved in two manuscripts. One is preserved in Gazi Husrev-Bey Library in Sarajevo, and the other in the Oriental Institute, also in Sarajevo. This thesis gives an overview of the genre of political writing in Islam, especially its part known as mirrors for princes to which this work belongs. It also aims to reconstruct the authors life and gives detailed survey and evaluation of this work.
175
( ) . . . ( ) . 1735 1825. . . . 1215 1216 (.1802-1800) .
176
. . . .
177
IZVORI I LITERATURA
I. IZVORI a) Rukopisi iz Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu (prvi broj je broj rukopisa, drugi kataloki broj) Rukopis broj 1143/877,1 - ar mutaar al-muntah lilaud () Rukopis broj 1143/877,2 - iya al-urn al ar mutaar al-muntah lil-aud ( ) Rukopis broj 1143/877,3 - ar tahb al-maniq wa al-kalm lid-dawn () Rukopis broj 1143/877,4 - iya al ar tahb al-maniq wa al-kalm () Rukopis broj 1325/8037 - Minh an-nim f dn al-islm ( ) Rukopis broj 1352,11/8889,11 - Al-Kawkib ad-durriyya f mad ayr al-barriyya - Qada al-burda maa
178
tarama bi at-turkiyya ( ) Rukopis broj 3272,1/7322,1 - Mir al-ayym wa ad-dara ) ( Rukopis broj 3272,2/7322,2 - ar al-abyt al-aara f istir at-tawr al-mahra ( ) Rukopis broj 3272,3/7322,3 - Rayna ar-r f rasm asst al mustaw as-su ( ) Rukopis broj 3272,4/7322,4 - Risla f kayfiyya amal albasa wa m tatamil alayh min qisiyy al-ar ( ) Rukopis broj 3274/7348, - Falakat al-isb () Rukopis broj 3275/7369 - Al-Itiyrt al-aliyya wa alittilt as-samwiyya () Rukopis broj 3276/7319 - Risla f t al-kurs ( ) Rukopis broj 3279/7300 - Baha al-albb f ilm al-usurlb ) ( Rukopis broj 5201,1/7301,1 - Ar-risla al-fatiyya ( ) Rukopis broj 59545174 - Kif al-qin wa an-niqb ( ) Rukopis broj 6437/7381 - Al-Bri f akm an-num ( ) Rukopis broj 6736/26940, L. 18b-26a - Muqaddima-i irdat-i uziyya ()
IZVORI I LITERATURA |
179
Rukopis broj 6940,I/4887,1 - ar tarf al-izz ( ) Rukopis broj 6940,II/4887,2 - Al-malb f ar al-maqd () Rukopis broj 6940,III/4887,3 - ar al-amila al-mutalifa ) ( Rukopis broj 6940,IV/4887,4 - ar al-amila al-muarida ) wa al-muttaida ( Rukopis broj 8741,1/7325,1 - Risla al al-amal bi arrub al-muayyab () Rukopis broj 8741,2/7325,2 - Risla f al-amal bi ar-rub al-marsm bi al-muqanart ( ) b) Rukopisi iz Orijentalnog instituta u Sarajevu (prvi broj je broj rukopisa, drugi kataloki broj) Rukopis broj 18-1/67 - Minh an-nim f dn al-islm ( ) Rukopis broj 18-1/67, fol. 87b. Pismo prusakog muftije Muhammeda bivem prusakom muftiji Ibrahimu II. LITERATURA a) Knjige i lanci Adanir, Fikret, i Faroqhi, Suraiya, The Ottoman Empire and Its Heritage, Brill, Leiden, Boston, Kln, 2002. Aksan, Virginia H., An Ottoman statesman in war and peace: Ahmed Resmi Efendi, 1700-1783, Brill, Leiden, 1995
180
Al-Azmeh, Aziz, Muslim kingship: power and sacred in Muslim, Christian and pagan polities, I.B.Tauris&Co., London, 2001. Algar, Hamid, Vehabizam kritiki osvrt, Zlatko Hasanbegovi, Zagreb, 2004. Alii, Ahmed, Ureenje bosanskog ejaleta od 1789. do 1878. godine, Orijentalni institut u Sarajevu, Sarajevo, 1983. Alii, Ahmed, Livanjske damije Prilog povijesti Livna, Biblioteka Glasnika Islamske vjerske zajednice NDH, sv. 5, Sarajevo, 1941. Alii, Ahmed, Manuskript Ahvali Bosna od Muhameda Emina Isevia (po. XIX v.), Prilozi za orijentalnu filologiju (POF), 32 33/1982-83, str. 163 198., Sarajevo, 1984. Bagley, F. R. C., Ghazalis book of Counsel for Kings, Oxford University Press, London, 1964. (skenirana kopija preuzeta sa http://www.ghazali.org/books/ kingcouncel.pdf) Bali, Smail, Kultura Bonjaka muslimanska komponenta, 2. izdanje, R&R, Zagreb, 1994. Barkey, Karen, Empire of Difference: The Ottomans in Comparative Perspective, Cambridge University Press, 2008. Baagi, Safvet-beg, Kako se za turske uprave Jugoslavija dijelila na kadiluke, Novi Behar, IV, br. 12., 1930. Baagi, Safvet-beg, Bonjaci i Hercegovci u islamskoj knjievnosti, Svjetlost, Sarajevo, 1986.
181
Bejti, Alija, Eli hadi Ibrahim pain vakuf u Travniku, prilog kulturnoj povijesti Travnika, Nova tiskara Vrek i dr., Sarajevo, 1942. Bejti, Alija, Podaci za kulturnu povijest vezirskoga grada Travnika, separat iz Naih starina, sv. II, 1954. Black, Antony, The history of Islamic political thought: from the Prophet to the present, Routledge, New York, 2001. Burek, Ahmet, Kameno Hlivno, Planjax, Teanj, 2007. Buatli, Ismet, Prilog povijesti livanjskih medresa, Takvim, Rijaset IZ u BiH, Sarajevo, 2003. Buatli, Ismet, kolstvo i obrazovanje u prusakom kadiluku pod osmanskom vlau, Godinjak 2005, Bonjaka zajednica kulture Preporod, Opinsko drutvo Bugojno, Bugojno, 2005., str. 199-218. Darke, Hubert, The Book of Government or Rules for Kings: The Siyar al Muluk or Siyasat-nama of Nizam alMulk, Routledge&Kegan Paul Ltd, London, 1978. El-Birgivi, Muhammed b. Pir Ali, Birgivi, prevelo na bosanski radi openite koristi Urednitvo Tarika, Islamska dionika tamparija, Sarajevo, 1331. (arabica) Erdem, Ayten, Eyp eyh Murad efendi tekkesi avlu kaps, eme ve adirvan restitsyonu, saopenje na II godinjem simpoziju Opine Eyup (1998), http://ekitap.eyup.bel.tr:9600/sempozyum/eyup02/27_Ayten_ Erdem.pdf, link aktivan 17. 2. 2011. Faroqhi, Suraiya, The Cambridge History of Turkey, Volume 3: The Later Ottoman Empire, 16031839, Cambridge University Press, 2006.
182
Faroqhi, Suraiya, The Ottoman Empire and the World Around It, I.B. Tauris & Co. Ltd., London, 2004. Filan, Kerima, Kutadgu bilig ili znanje koje donosi sreu, Takvim, Rijaset IZ u BiH, Sarajevo, 2002. Firdus, Abas, Livno od najstarijih vremena do 1878. godine, autorovo izdanje (raeno pisaom mainom), Sarajevo, 1967. Gazali, Ebu Hamid, Merilo djela, na bosanski jezik preveo i izdao dr. Almir Fati, Sarajevo, 2005. Gazali, Ebu Hamid, Savjeti vlastima. S arapskog preveo i predgovor napisao dr. Enes Kari, El-Kalem, Sarajevo, 2001. Gerber, Haim, State, Society and Law in Islam: Ottoman Law in Comparative Perspective, State University of New York Press, Albany, 1994. Goffman, Daniel, The Ottoman Empire and Early Modern Europe, Cambridge University Press, 2004. Hadibajri, Fejzullah, Risala ejh-Mustafe Gaibije, separat iz Anala Gazi Husrev-begove biblioteke, IV, Sarajevo, 1976. Hadihasanovi, Aziz, Pruak i Makijaveli komparativni pregled misli, pogleda, ocjena i zakljuaka o pojmovima dravnog cilja i interesa, OKO, Sarajevo, 1995. Hajib, Yusuf Khass, Wisdom of Royal Glory (Kutadgu Bilig): A Turko-Islamic Mirror for Princes, University of Chicago Press, 1983. Hammer, Joseph von, Historija turskog (osmanskog) carstva, Nerkez Smailagi, Zagreb, 1979.
183
Handi, Mehmed, Godinjaci (Salname) Bosanskog vilajeta, Izabrana djela, knjiga II Teme iz ope i kulturne historije, Ogledalo, Sarajevo, 1999., str. 221-225. Handi, Mehmed, Pogled na sudstvo u Bosni i Hercegovini za vrijeme turske vlasti, Izabrana djela, knjiga II Teme iz ope i kulturne historije, priredio Esad Durakovi, Ogledalo, Sarajevo, 1999., str. 79-97. Handi, Mehmed, Rad bosanskohercegovakih muslimana na knjievnom polju, Izabrana djela, knjiga I Teme iz knjievne historije, priredio Esad Durakovi, Ogledalo, Sarajevo, 1999., str. 308-451. Haniolu, M. kr, A Brief History of the Late Ottoman Empire, Princeton University Press, 2008. Hasandedi, Hivzija, Jedan rukopis Muhammeda Prozorca, Anali Gazi Husrev-begove biblioteke, knjiga X-XVI, Gazi Husrev-begova biblioteka, Sarajevo 1990., str. 191-195. Hasani, Mustafa, Uloga muftije i fetve u drutvenom i vjerskom ivotu muslimana Bosne i Hecegovine, (neobjavljen magistarski rad, odbranjen 14. 11. 2001. godine na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu) Haskan, Mehmet Nermi, Eyupsultan Tarihi, Eyup Belediyesi, Istanbul, 1996. (Knjiga je dostupna u elektronskom obliku na http://ekitap.eyup.bel.tr:9600/sempozyum/tarih.htm, link aktivan 12. 11. 2010.) Haviland, Carol Peterson, Mullin Joan A., Who owns this text? Plagiarism, Authorship, and Disciplinary Cultures, Utah State University Press, Logan, Utah, 2009
184
Heyd, Uriel, Some Aspects of the Ottoman Fetva. Bulletin of the School of Oriental and African Studies 32 (1969), str.3555. Heyd, Uriel, The Ottoman Ulema and Westernization in the Time of Selim III and Mahmud II, u Albert Hourani i dr., The Modern Middle East: a reader, I.B.Tauris&Co., London, 2005. str 30-53. Hickok, Michael Robert, Ottoman Military Administration in Eighteenth-Century Bosnia, Brill, Leiden, New York, Kln, 1997. Hillenbrand, Carole, A little-known Mirror for Princes of al-Ghazali u Festschrift fr Gerhard Endress, Leuven, 2004, str. 593-601. (Izvor: http://www.ghazali.org/articles/Hillenbrand-2004.pdf, link aktivan 4.1.2011.) hsanolu, Ekmeleddin, Historija osmanske drave i civilizacije, I, IRCICA - Istanbul i Orijentalni institut Sarajevo, Sarajevo, 2004. Imber, Colin, and Kiyotaki, Keiko, editors, Frontiers of Ottoman Studies, volume I, I.B. Tauris, London, New York, 2005. Inaldik, Halil, Osmansko Carstvo: Klasino doba 1300 1600, SKZ, Beograd, 1974. nan, Kenan, Remembering the Good Old Days: the Ottoman Nasihatname [Advice Letters] Literature of the 17th Century (preuzeto sa http://www.cliohres.net/ books4/1/07.pdf), u A. Gemes, F. Peyrou, I. Xydopoulos, (eds.), Institutional Change and Stability. Con-
185
flicts, Transitions and Social Values, Edizioni Plus, Pisa University, 2009. Kari, Fikret, Studije o erijatskom pravu, Bemust, Zenica, 1997. Kasumovi, Ismet, kolstvo i obrazovanje u Bosanskom ejaletu za vrijeme osmanske uprave, Islamski kulturni centar, Mostar, 1999. Kelila i Dimna (indijske prie), Bosanska rije, WuppertalSarajevo-Tuzla, 1997. Korkut, Besim, Prevod znaenja Kurana, Starjeinstvo Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Sloveniji, Sarajevo, 1984. Kozli, Osman, Fikhska pravila, El-Kalem, Sarajevo, 2005. Kreevljakovi, Hamdija, Sahat kule u Bosni i Hercegovini, Izabrana djela, II, Veselin Maslea, Sarajevo, 1991., str. 493.-506. Ktkolu, Mbahat S., Trkiyenin Sosyal ve Kltrel Tarihi Projesi: XX. Asra Erien stanbul Medreseleri, Trk Tarih Kurumu Yaynlar, Ankara, 2000. Lambton, Ann K. S., State and government in medieval Islam: an introduction to the study of Islamic political theory: the jurists, Oxford University Press, London, 1981. Lapidus, Ira, A History of Islamic Societies, Cambridge University Press, Cambridge, 2002., 3. reprint, 2006. Lowry, Joseph E., The first Islamic legal theory: Ibn alMuqaffa on interpretation, authority and the structure of the law, Journal of the American Oriental Society, januar-mart 2008., str 25-40. (http://fin-
186
darticles.com/p/articles/mi_go2081/is_1_128/ai_ n31947793, link aktivan 18. 1. 2011.) Ljubovi, Amir i Grozdani, Sulejman, Prozna knjievnost Bosne i Hercegovine na orijentalnim jezicima, Orijentalni institut u Sarajevu, posebna izdanja XVII, Sarajevo, 1995. Ljubovi, Amir i Nametak, Fehim, Hasan Kafija Pruak, Sarajevo Publishing, Sarajevo, 1999. Machiavelli, Niccol, The Prince, Oxford University Press, New York, 2005. Mahmudkadi, Salih Sidki, Ustanak srpske raje, njegovo uguenje i izbavljenje grada Beograda, Novi Behar, god. XVI, brojevi 2-15, Sarajevo, 1944. Mahmutehaji, Rusmir, Dvije rasprave ejh Mustafe Sarajlia, Anali GHB, XI-XII, Sarajevo, 1985., str. 229-258. Marlow, Louise, Hierarchy and Egalitarism in Islamic Thought, Cambridge University Press, Cambridge, 1997 Masud, Muhammad Khalid, Messick Brinkley, i Powers David S., eds. Islamic Legal Interpretation: Muftis and Their Fatwas. Cambridge, Mass.: Harvard University Press, 1996. Mehmedovi, Ahmed, Novi podaci o Muhammedu-ef. Prozorcu i njegovom djelu, Anali Gazi Husrev-begove biblioteke, Gazi Husrev-begova biblioteka, Sarajevo, knjiga XXIII-XXIV, 2005., str. 85-91. Mufti, dr. Teufik, Arapsko pismo, Orijentalni insitut, Sarajevo, 1982.
187
Mulaomerovi, Jasminko, Muvekkithane, muvekkiti i mjerenje vremena, separat iz Anala Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu, XV-XVI, 1990. Mui, Omer, Minhgu-n-nim f dni-l-islm od Muhameda Prozorca, POF, Sarajevo, knjiga V, 1954/55, str. 181-198. Mui, Omer, Poslanica ejha Mehmeda Uianina beogradskom valiji Muhamed-pai, POF, II, Orijentalni institut, Sarajevo, 1951., str. 185-194. Muvekkit, Hadihusejnovi, Salih Sidki, Povijest Bosne, I-II, El-Kalem, Sarajevo, 1999. Nakievi, Omer, Arapsko-islamske znanosti i glavne kole od XV do XVII vijeka (Sarajevo, Mostar, Prusac), drugo izdanje, Fakultet islamskih nauka, Sarajevo, 1999. Nakievi, Omer, Hasan Kafi Pruak - pionir arapskoislamskih znanosti u BiH, Starjeinstvo IZ u BiH, Sarajevo, 1977. Neville, Colin, The Complete Guide to Referencing and Avoiding Plagiarism, Open University Press, Berkshire, 2007. Nicolle, David, i McBride Angus, Armies of the Ottoman Empire 1775-1820, Osprey, London, 1998. Nizam ul alem, napisao Hasan afi Pruak, preveo dr. Saftvetbeg Baagi, Zemaljska tamparija, Sarajevo, 1919. Novljanin, Omer, i Hadinesimovi, Ahmed, Odbrana Bosne 1736 1739., preveli i priredili dr. Fehim Name-
188
tak i dr. Lamija Hadiosmanovi, Islamska pedagoka akademija, Zenica, 1994. Nurudinovi, Bisera, Bosanske Salname (1866-1878. i 1882-1893), POF, X-XI, 1960-61., Orijentalni institut, Sarajevo, str. 253-265. Pelidija, Enes, Banjaluki boj iz 1737. uzroci i posljedice, El-Kalem, Sarajevo, 2003. Pruak, Hasan Kafija, Izabrani spisi; uvod, prevod i biljeke Amir Ljubovi i Fehim Nametak, Veselin Maslea, Sarajevo, 1983. Quataert, Donald, The Ottoman Empire, 17001922, Second Edition, Cambridge University Press, New York, 2005. Sani, Muhammad Baqir Najm, Advice on the art of governance: an Indo-Islamic mirror for princess, SUNY Press, Albany, 1989. Sharif, M. M., Historija islamske filozofije, II, August Cesarec, Zagreb, 1988. Sueska, Avdo, Ajani prilog izuavanju lokalne vlasti u naim zemljama za vrijeme Turaka, Nauno drutvo SR BiH, Djela, knjiga XXII, Odjeljenje istorijsko-filolokih nauka, knjiga XIV, Sarajevo, 1965. Sui Hasan, Platonova drava i Al-Farabijeva Al-Madina Al-Fadila, Anali GHB, IV, Sarajevo, 1976., str. 6976. Sutherland-Smith, Wendy, Plagiarism, the Internet and Student Learning: Improving Academic Integrity, Routledge, New York, 2008.
189
abanovi, Hazim, Bosanski paaluk, postanak i upravna podjela, Svjetlost, Sarajevo, 1982. abanovi, Hazim, Knjievnost Muslimana BiH na orijentalnim jezicima (biobibliografija), Svjetlost, Sarajevo, 1973. Trako, Salih, Al-vasful-kamil fi ahvali veziril-adil: Biografija bosanskog vezira Murteza-pae od Muhameda Nergisija, POF, 10-11/1960-61., Orijentalni institut, Sarajevo, 1961., str. 179-192. Trako, Salih, Ibrahim Munib Akhisari i njegov Pravni zbornik, POF, 28-29/1978-79., Orijentalni institut, Sarajevo, 1980., str. 215-245. Yediyildiz, M. Asim, Bayramzade Zekeriyya Efendinin (1514-1593) Vakfi, Uluda niversitesi lahiyat Fakltesi Dergisi, Bursa 2008, XII, broj 2. Zgodi, Esad, Studije o politici: Ksenofont Makijaveli Pruak Tito, B.H. COD, Sarajevo, 1997. Zlatar, Behija, Kopii i Vilii, Prilozi Instituta za istoriju u Sarajevu, poseban otisak iz br. 13., god. XIII, Sarajevo, 1977., (str. 322-327). dralovi, Muhamed, Bergivi u Bosni i Hrvatskoj, Zbornik Trava od srca Hrvatske Indije II, Sekcija za orijentalistiku Hrvatskog filolokog drutva i Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb, 2000., str. 207-229. dralovi, Muhamed, Prepisivai djela u arabikim rukopisima, I-II, Svjetlost, Sarajevo, 1988.
190
1983 1986 1998 2003 - reprint izdanja iz 1301.h.g 1999 1998 -

Objavljeno u Ghazali: La raison et le miracle, table ronde Unesco, 9-10. decembre 1985, Publi avec la concours de lUnesco, ditions Maisonnueuve et Larose, Paris.1987. str. 93-117. (tekst preuzet sa http://www. )ghazali.org/articles/mz-am-hbr-tr-art.pdf
: preuzeto sa http://www.al
bayan-magazine.com, link aktivan 22. 12. 2010.
1987 - 1289
191
1964(skenirana kopija preu zeta sa http://www.ghazali.org/books/mizan-amal.pdf) 1968 2000 2009 (Skeniran rukopis preuzet sa www.daraleman.net/uploads/RisalaFiAlTariq.pdf) 1983 -1417 - - 1997
b) Enciklopedije, katalozi, hrestomatije, godinjaci, rjenici i bibliografije goston, Gbor, i Masters, Bruce, Encyclopedia of the Ottoman Empire, Facts On File, New York, 2009. Baalbaki, Rohi, A modern Arabic-English dictionary, Dar al-ilm lil-malayin, 7. izdanje, Beirut, 1995. Bosanskohercegovaka knjievna hrestomatija, I - STARIJA KNJIEVNOST, Zavod za izdavanje udbenika, Sarajevo, 1974. Bosna ve Hersek Vilayet Salnamasi, Pokrajinska uprava za Bosnu i Hercegovinu, V, Sarajevo, 1303/1885. Fremont-Barnes, Gregory, Encyclopedia of the Age of Political Revolutions and New Ideologies, 17601815, Greenwood Press, Westport, Connecticut, London, 2007.
192
Katalog arapskih, turskih i perzijskih rukopisa, svezak drugi, obradio Kasim Dobraa, Starjeinstvo IZ za SR BiH, Sarajevo, 1979. Katalog arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa Orijentalnog instituta u Sarajevu, obradila Lejla Gazi, Orijentalni institut, Sarajevo, 2009. Katalog arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa, svezak prvi, obradio Kasim Dobraa, Al-Furqan, London, Rijaset IZ u BiH - GHB, 2. izdanje, Sarajevo, 2000. Katalog arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa, svezak sedmi, obradili Haso Popara i Zejnil Faji, Al-Furqan, London, Rijaset IZ u BiH - GHB, Sarajevo, 2000. Katalog arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa, svezak osmi, obradio Mustafa Jahi, Al-Furqan, London, Rijaset IZ u BiH - GHB, Sarajevo, 2000. Katalog arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa, svezak jedanaesti, obradio Zejnil Faji, Al-Furqan, London, Rijaset IZ u BiH - GHB, Sarajevo, 2003. Katalog arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa, svezak etrnaesti, obradio Osman Lavi, Al-Furqan, London, Rijaset IZ u BiH - GHB, Sarajevo, 2005. Katalog arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa, svezak esnaesti, obradio Haso Popara, Al-Furqan, London, Rijaset IZ u BiH - GHB, Sarajevo, 2008. Mufti, Teufik, Arapsko-bosanski rjenik, El-Kalem, Sarajevo, 1997.
193
Sreyya, Mehmed, Sicilli Osmani, tom IV, Kltr bakanlii ve tarih vakfinin ortak, Istanbul, 1996. Trako, Salih, i Gazi, Lejla, Katalog rukopisa Orijentalnog instituta lijepa knjievnost, Orijentalni institut, posebna izdanja XX, Sarajevo, 1997.
1981 2005 1973

c) Web stranice, baze podataka i kompjuterski programi Alibai, Ahmet, Imam El-Gazali savjetuje vlasti, http://www.bosanskialim.com/rubrike/ tekstovi/000038R011.html, link aktivan 3.1.2011. Baza rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke, file name RUKOPISI_PC.fp7 Digital Assets Repository of Bibliotheca Alexandrina, http://dar.bibalex.org/webpages/dar.jsf, link aktivan 12.1.2011. ebced.v4.xls izraunavanje brojane vrijednosti arapskog teksta, preuzeto sa http://www.gezginler.net/modules/mydownloads/indir.php?lid=2265, link aktivan 6.2.2011. Encyclopaedia of Islam, CD izdanje, Brill, Leiden, 1999. Gregorian-Hijri Dates Converter (online pretvara datuma) http://www.islamicfinder.org/Hcal/index.php, link aktivan 10. 1.2011.
194
Online rjenik osmanskog jezika http://www.osmanlicasozluk.net/, link aktivan 16.1.2011. Online rjenik turskog jezika http://www.turkishdictionary. net, link aktivan 16.1.2011. Selim III - UXL Newsmakers. (FindArticles.com., link aktivan 18.1. 2011.) http://findarticles.com/p/articles/mi_ gx5221/is_2005/ai_n19140192/ Slubena internet stranica Opine Eyp (Eyp Belediyesi) http://www.eyup.bel.tr, link aktivan 22. 12. 2010. T.C. Kltr ve Turizm Bakanl, Trkiye yazmalari https:// www.yazmalar.gov.tr/detayli_arama.php, link aktivan 15. 11. 2010. Trkiye Diyanet Vakf Islam Aratrmalar Merkezi (ISAM) http://kutuphane.isam.org.tr/2001arama.htm, link aktivan 15. 11. 2010. software preuzet sa http://www.sonnaonline.com (Knjiga na arapskom jeziku u elek tronskom obliku skinuta sa www.al-eman.com, link aktivan 15.1.2011.) software preuzet sa http://www.shamela.ws 1.8.0 software preuzet sa http://saaid.net software preuzet sa www. -
islamspirit.com
195
ILUSTRACIJE
Br. 1.Rukopis Minh GHB, fol. 1b.
196
Br. 2. Rukopis Minh OIS, fol. 1b.
ilustracije |
197
Br. 3.Rukopis Minh GHB, fol. 82b.
198
Br. 4. Rukopis Minh OIS, fol. 87a.
ilustracije |
199
Br. 5. Rukopis Minh GHB, fol. 83a.
Br. 6. Rukopis broj 6940/6736, 2. L. 18b
200
Br. 7. Rukopis broj 6940,II/4887,2 fol. 141a
Br. 8. Rukopis broj 6940,IV/4887,4 fol. 177b.
ilustracije |
201
Br. 9. Rukopis broj 1143/877,1, L. 24.
Br. 10. - Rukopis broj 1143/877,2, L. 58.
202
Br. 11. Rukopis broj 3274/7348, fol. 18b.
Br. 12.- Rukopis broj 3272,4/7322,4 fol. 99a.
ilustracije |
203
Br. 13. - Rukopis broj 3275/7369, fol. 35a.
Br. 14. Muhammed Prozorac - TIMELINE
204
Br. 15. Rukopis Minh GHB, fol. 1a.
205
INDEX IMENA
(U Indexu nije prikazano ime Muhammeda Prozorca zbog suvie frekventnog ponavljanja)
Abdul-Azz l Sad, 82 Abdulhamid I, sultan, 77, 79, 80, 82 Abdul-Vehhab, Muhammed, 82 Abdurahman-paa, 49 Abdurrahman ibn Semure, 19 Abul Fazl, 35 Adem a. s., 124 Ahmed I, 40 Akbar, indijski muslimanski vladar, 35 Aleksandar Veliki, 32, 36, 38, 40, 148, Ali b. Yusuf, 66 Ali-efendija, banjaluki kadija, 113, 144 Ali-paa, janjinski, 80 Allamek, Mustafa Musi, 45 Alp Arslan, 32 Anuirvan, 31 Ardeir, 31, 140 Aristotel, 26, 32, 36
Asqaln Ibn Haar, 164 Bakr, Muammad, 110 Bali, Smail, 64, 94, 103, 159 Baagi, Ibrahim-beg, 13, 63, 167 Baagi, Safvet-beg, 44, 63, 162 Bayw, Al-Q, 123 Behram, 31 Belenli, hadi Mustafa-paa, 49 Belkisa, kraljica od Sabe, 17,126, Birgivi, Muhammed b. Pir Ali 109, 110, 111, 112, 122, 126, 127, 128, 129, 150, 162, 163, 169, 172, 174 Bugra Han, 39 Buhi, Kamil, 159 Buatli, Ismet, 14, 95 all, Ali As-Sadd (Sedid) efendija, 61, 74, 92 Davud a. s., 17, Dawn, alluddn, 35 Dahangir, mogulski vladar, 22 Dezzar, Ahmed-paa, 82
206
Ebu Bekir-paa, 78 Ebu Bekr b. Ibrahim Prozori, 66 Ebu Hanifa, 21, 113, 123, Ebu Jusuf, 21 Ebu Zerr, 19 Ebussuud, ejhul-islam, 109 Eari, 126 Frb, 26, 27 Farr Abu Yal, 23, 164 hi, Amr b. Bar, 36 Gaibi, ejh Mustafa, 45 Galen, lijenik i mudrac, 137 Garevi, Muhamed, 100 Gazali, Ebu Hamid 33, 34, 102, 111, 112, 130, 169, 172, Gelibolu, Mustafa Ali, 40 urn, Muammad, 57 H adim, Ab Sad, 110 Hadib, Yusuf Hass, 38 Halil-aga, 78 amd, Muammad b. Al, 59 Handi, Mehmed, 13, 52, 64, 98, 102, 106, 114, 115 Harun Er-Reid, 21 Hasan Kafi Pruak, 43, 48, 49, 74, 101, 104, 107, 108, 140, 159, 160, 169, 172, 174
Hasandedi Hifzija, 55, 65, 88, 98 H awa-zde, 110 H ayal eleb, 113, 123, 124, 126 Hazreti Alija, 38, 139,152 Hekimoglu Ali-paa, 78, 113 Hezarfan Huseyn, 42 Hiam, halifa, 32 Hudabend, Muhammed, 45 Hulusi, Omer 12, 53, 87, 93, 97, 106, 157, 174 Ibn Abbs, 124 Ibn al-Qayyim, 25, 139 Ibn Haldun, 42 Ibn Mesd, 136 Ibn Rud, 26 Ibn Sina, 26 Ibn Taymiyya, 24, 25, 109 Ibrahim a. s., 124, 126 Ibrahim Hilmi-paa, 47 Ibrahim I, 41 Ibrahim Munib Akhisari, 71, 75, 89, 90 Ibrahimbegovi, Mustafa-beg, 71 Idris a. s., 124 , Aududdn, 57 Isevi, Muhammed Emin, 47 Ishak b. Mustafa Jedozade, 71
INDEX IMENA |
207
Ismail a.s., 126 Junus a.s., 126 Karabeg-zade, Muhammed b. Muhammed, 71 Ktib eleb, 41 Kay Kawus, 33 Kopi, Osman, 58, 72, 90 Korkut, Muhammed, 54 Korkut, Dervi Muhammed, 115 Kubr Namuddn, 112, 155, 162, 169, 172, 174 Ll Amad b. Muaf, 56 Lavi Osman, 98 Louis XVI, 80 Lutfi Paa, 40 Ljubovi, Amir, 44 Machiavelli, 28 Mad, Ibn al-, ihbuddn, 60, 62 Mahmud II, 83, 149 Mahmud-paa, skadarski, 80 Mansur, halifa, 31 Maturidi, 123, 126 Mwrd, 23, 24, 26, 36, 164 Mehmed Ali-paa, egipatski namjesnik, 82 Mehmed III, 45 Melik ah, 32, 34
Mesud b. Ibrahim, 66 Mihriah Valide Sultan, majka Selima III, 79 Miralem Mehmed-paa, 75 Monla Jusuf b. Sulejman Prozori, 66 Mufti, Ibrahim, sin Ibrahima Hasiba, 95 Mufti, Ibrahim Hasib, 59, 95 Munw, Zayn al-bidn, 45 Muqaffa, Abdullh Ibn al-, 30, 31 Murat III, 40 Murat IV, 41, 45 Murteza-paa, 46 Musa a. s., 126, 142 Mustafa b. Ali, 71 Mustafa III, otac Selima III, 77,79 Mustafa IV, 49, 92, 149 Mustafa Sidki Mostarac, 48 Mui, Omer, 14, 52, 64, 98, 99, 102, 108, 114, 158, 159, 160 Muteferrika Ibrahim, 77, 113 Nabls, Abdul-aniyy, 110 Namuddn Muammad b. Marf, 60 Nametak, Fehim, 14, 44 Napoleon, 81, 82
208
Nebih, Muhammed, kadija, 58, 66, 72, 89, 90 Nerkesi, Muhammed, 45 Nizamu-l-Mulk, 32 Novljanin, Omer, 113, 143 Omer b. Hattab, drugi halifa, 38, 148 Pazvan-oglu, 79, 80 Perian Mustafa-paa, 79 Perviz, Husrev II, 32 Petar Veliki, 86 Platon, 26 Qayar, Muammad Raz, 110 Qudr, Muhammad, 113 Rajab b. Amad, 110 Rid, Ab al-Abs, 60 Rz, Faruddn, 61 Salih a. s., 126 Salim Ebul-Al, 20 Sandar, selduki sultan, 34 Sani, Muhammad Baqir Najm, 35 Selim III, 11, 38, 43, 53, 74, 77, 78, 79, 81, 82, 83, 84, 85, 86, 87, 93, 97, 102, 104, 106, 118, 157, 169, 171, 174, Sokolovi, Mehmed-paa, 109 Sulejman a. s., 17, 126
Sulejman Velianstveni, 38, 39, 40 Sreyya, Mehmed, 72 Suyu, alaluddin, 164 abanovi, Hazim, 64, 67, 88, 102, 158, 159, afija, Imam, 152 ayzar Abdurramn, 36 eibovi, Asif, 59 ejh Alija iz Prusca, 46 ejh Galib-dede, 86 ejh Mehmed Uianin, 47 it a. s., 124 Taftzn Saduddn, 55, 113, 123, 124, Tekelija, Mustafa-paa, 46 ln, Abdullh, 60 ur, Ab Bakr, 35 Uzejr a. s., 126 Varvari, Ali-paa, 66 Veysi, 40 Yadiqulaw, Ab al-Fal, 59 Yusuf b. Bayram, 66 Zekeriyya, Bayramzade, 73 Zul-Karnejn, 17

Fikret Pašanović, Bošnjak Savjetuje Sultana Muhammed Prozorac I Djelo "Islamski Način Postizanja Poretka"

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Fikret Pašanović, Bošnjak Savjetuje Sultana Muhammed Prozorac I Djelo "Islamski Način Postizanja Poretka"

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Promiljanja o politici i ureenju drave i savjeti vladarima teme su koje su tretirane jo od ranog doba islama i kojima je posveeno mnotvo

Muhammed Prozorac i djelo Islamski nain postizanja poretka

Muhammed Prozorac i djelo Islamski nain postizanja poretka

Design: Safer Muminovi

Fikret Paanovi BONJAK SAVJETUJE SULTANA

BONJAK SAVJETUJE SULTANA

Sarajevo, 2012./1433. h.g.

| FIKRET Paanovi Bonjak savjetuje sultana

| FIKRET Paanovi Bonjak savjetuje sultana

| FIKRET Paanovi Bonjak savjetuje sultana

| FIKRET Paanovi Bonjak savjetuje sultana

2. DJELA O UREENJU DRAVE I SAVJETI VLADARIMA

2.1. Kuransko-hadiski temelji diskursa

| FIKRET Paanovi Bonjak savjetuje sultana

2.1.1. Kuran o vlasti i vladarima

2. DJELA O UREENJU DRAVE I SAVJETI VLADARIMA |

| FIKRET Paanovi Bonjak savjetuje sultana

2.1.2. Hadis o vlasti i vladarima

2. DJELA O UREENJU DRAVE I SAVJETI VLADARIMA |

| FIKRET Paanovi Bonjak savjetuje sultana

2. DJELA O UREENJU DRAVE I SAVJETI VLADARIMA |

no cijenjeno: Najbolji dihad je rei istinu pred nepravednim vladarem.28

2.2. Mogua podjela djela o ureenju drave

| FIKRET Paanovi Bonjak savjetuje sultana

2.2.1. Teorija hilafeta

2. DJELA O UREENJU DRAVE I SAVJETI VLADARIMA |

| FIKRET Paanovi Bonjak savjetuje sultana

2000 1983 38 preuzeto sa http://www.albayan-magazine.com, link

2. DJELA O UREENJU DRAVE I SAVJETI VLADARIMA |

| FIKRET Paanovi Bonjak savjetuje sultana

2.2.2. Filozofska teorija idealne drave

2. DJELA O UREENJU DRAVE I SAVJETI VLADARIMA |

| FIKRET Paanovi Bonjak savjetuje sultana

2.2.3. Ogledala prineva ili savjeti vladarima

2. DJELA O UREENJU DRAVE I SAVJETI VLADARIMA |

| FIKRET Paanovi Bonjak savjetuje sultana

2. DJELA O UREENJU DRAVE I SAVJETI VLADARIMA |

| FIKRET Paanovi Bonjak savjetuje sultana

2. DJELA O UREENJU DRAVE I SAVJETI VLADARIMA |

| FIKRET Paanovi Bonjak savjetuje sultana

2. DJELA O UREENJU DRAVE I SAVJETI VLADARIMA |

| FIKRET Paanovi Bonjak savjetuje sultana

nja da je rije o tuem djelu koje mu se netano pripisuje.

1987 - iako ima milje2003

1983 i 1997 -1417 - -

2. DJELA O UREENJU DRAVE I SAVJETI VLADARIMA |

2.2.3.1. Savjeti vladarima u Osmanskom carstvu

| FIKRET Paanovi Bonjak savjetuje sultana

2. DJELA O UREENJU DRAVE I SAVJETI VLADARIMA |

| FIKRET Paanovi Bonjak savjetuje sultana

2. DJELA O UREENJU DRAVE I SAVJETI VLADARIMA |

| FIKRET Paanovi Bonjak savjetuje sultana

2. DJELA O UREENJU DRAVE I SAVJETI VLADARIMA |

2.2.3.2. Djela autora iz Bosne i Hercegovine i okruenja

| FIKRET Paanovi Bonjak savjetuje sultana

2. DJELA O UREENJU DRAVE I SAVJETI VLADARIMA |

| FIKRET Paanovi Bonjak savjetuje sultana

2. DJELA O UREENJU DRAVE I SAVJETI VLADARIMA |

| FIKRET Paanovi Bonjak savjetuje sultana

2. DJELA O UREENJU DRAVE I SAVJETI VLADARIMA |

| FIKRET Paanovi Bonjak savjetuje sultana

3. BIOGRAFIJA MUHAMMEDA PROZORCA

3.1. Izvori biografskih podataka i podaci sadrani u njima