Sadraj

1. Vrste i izvor prijetnji u potanskom sistemu ............................................................ 2 2. Inteligentni transportni sistemi u praenju poiljaka ................................................ 5 2.1. Primjena ITS sustava kao Track & Trace u dostavi EMS poiljaka ................. 9 3. Inteligentni transportni sistemi u upravljanu voznim parkom ................................. 13 3.1. Pracenje vozila ............................................................................................... 13 3.2. Upotreba praenja pomocu GPS-a ................................................................ 15 3.3. Fleet Management Solutions-FMS ................................................................. 17 3.4. Digitalne mape ............................................................................................... 20

1. Vrste i izvor prijetnji u potanskom sistemu

Osnovni zadatak potanskog saobraaja je da obezbijedi pruanje usluga visokog kvaliteta, a naroito kada prua usluge u uvjetima konkurentskog trista, to ranije i nije bio sluaj. Potanski saobraaj ima vanu ulogu u ivotu ovjeka, a samim tim i zemlje. Upravo zbog tog razloga su sigurnost i zatita potanskog sistema jedan od osnovnih imbenika kojem treba posvetiti posebnu panju kako bi se potanski saobraaj mogao samostalno odravati i osigurati na taj naun. Sa aspekta potasnkog saobraaja pojam sigurnosti podrazumijeva sgurnost u potanskom prometu. Pojam zatite u potanskom saobraaju podrazumijeva svaki vid vlastite ili unajmljene zatite u cilju zatite svog osoblja i cjelokupne imovine. Zaposlenici u potanskom sistemu, nacionalni potanski operatori, potanski objekti, kao i brojna potanska vozila, ukljuujui i privatne operatore s njihovim ljudskim resursima i infrastrukturom, postali su meta organiziranog kriminala. Novac i vrijednosnice osnovni su motiv napada na potanska vozila i potanske urede, a samim tim i na radnike koji vrlo esto zavravaju sa traginim posljedicama. Niz sluajeva pismo bomba, smrtonosni otrov u poiljkama antraks postavljaju nove zahtjeve za sigurnosnim i zatitnim mjerama, posebice u zranom prijevozu gdje se poiljke prevoze i putnikim zrakoplovima.

Slika 1. Pismo - bomba

Slika 2. Indikatori ekspolozivne naprave kod pisama i paketa

Potanski sustav je od ranije, a danas naroito, meta nedozvoljenih radnji koje se uglavnom javljaju u segmentima: tradicionalne pismovne slube, novih potanskih usluga kao brze pote, potanskih paketa, finansijske slube, potanskih maraka, meunarodnih kupona, meunarodnih kupona za odgovor.

U vezi navedenih segmenata esti oblici zloupotreba su: otuenje ili oteenje poiljaka, unoenje nedozvoljenih predmeta, prijenos narkotika putem pote, prijenos eksploziva, prijenos materijala neprimjerenog sadraja, napad na vozila prijenos novca, provalne krae u potanske objekte.

Razloge za ovakve nedozvojene radnje ne treba naroito isticati. Tu se prije svega izdvaja slaba privredna razvijenost cjelokupne drave kao i slaba zaposlenost stanovnitva. Najei subjekti koji vre zloupotrebe u potankom saobracaju su: 1. Korisnici potanskih uluga; 2. Spoljni poinioci; 3. Slubenici raznih kompanija kooperanti sa potom;1

Slika 3. Napad na potanski sistem

Da bi se obezbijedila vea kvaliteta i zatita osoblja i graana, nuna je vea sigurnost meu potanskim upravama u okviru Meunarodne potanske unije. Pored razmjene informacija i iskustava, takodje kvalitetne strategije trebaju biti u stanju efikasnije odgovornosti na nove, potencijalne zloupotrebe.

Abidin Deljanin: SIGURNOST I ZATITA U POTANSKOM PROMETU, Univerzite u Sarajevu, Fakultet za saobraaj i komunikacije, Sarajevo 2011.

2. Inteligentni transportni sistemi u praenju poiljaka

Dinamian razvoj mobilnih komunikacija prati njihova iroka primjena u podruju potanskih usluga ime se poveava razina potanskih usluga i poboljava trina pozicija potanskih operatora. Zemlje EU su donijele odluke o veem koritenju naprednih tehnologija u oblasti potanskog prometa kako bi se poveala konkurentnost nacionalnih potanskih operatora. Primjena novih tehnologija u potanskom prometu treba poveati uinkovitost operacija u potanskom prometu i osigurati interoperabilnost. Da bi se osigurala interoperabilnost neophodna je standardizacija informacijskih i komunikacijskih tehnologija u potanskom prometu kako bi se omoguila razmjena podataka, informacija i znanja. Koritenje RFID tehnologije i GPS sustava omoguavaju snanu podrku za poboljanje upravljanja procesima transporta u potanskom prometu. Okruenje u kojem se obavlja transport obuhvata iroku prometnu mreu podranu uslugama beinih komunikacija omoguena je stvarno vremenska komunikacija korisnika i davatelja potanskih usluga i meusobna razmjena stvarno vremenskih informacija to omoguava znatno fleksibilnost potanskih usluga. Koritenje beinih komunikacija (GPS, Wi-Fi, Bluetooth, RFID) ovisi o daljini prijenosa informacija i irini kanala prijenosa.

Slika 4. Tehnoloke operacije potanskog prometa koje ukljuuju koritenje mobilnih komunikacija

1. poiljatelj donosi poiljku na potanski alter 2. prikupljanje poiljaka 3. prikupljanje poiljka potanskim sanduiem 4. nadziranje transportnog procesa koritenjem beinih komunikacijskih tehnologija 5. optimiziranje ruta prilikom isporuke poiljke 6. komunikacija s primateljem U potanskom prometu se koriste sljedee mobilne komunikacijske tehnologije: - aRFID- aktivna RFID tehnologija - pRFID- pasivna RFID tehnologija - BC- bar kod - RTLS- sustav nadzora poiljki - GPS- globalni pozicijski sustav - GSM Primjena mobilnih komunikacijskih tehnologija u procesu transporta u potanskom prometu omoguava praenje kretanja poiljke to ukljuuje vrijeme polaska vozila, vrijeme dolaska vozila, vrijeme istovara, upravljanje raspoloivim tovarnim prostorom vozila, vrijeme kanjenja, vrijeme utovara i istovara poiljke. Sa stajalita potanskog operatora potrebno je uzeti u obzir sljedee: - kratko vrijeme prerade poiljaka - veliku koliinu robe i poiljaka - veliki trokovi vezani za svakodnevne operacije - veliki potencijal racionalizacije manualnih operacija

Komunikacijske tehnologije omoguuju praenje vozila kroz cijeli transportni i logistiki lanac, osiguravaju koristi za prijevoznike i korisnike usluga transporta. Mogue je pratiti precizno vremena polaska, dolaska kao i prolaska kroz odreene take transportne mree to omoguava poboljanje upravljanja procesom transporta osiguravajui veu tanost i pouzdanost transportnih operacija u potanskom prometu to ukljuuje: 2 - osiguranje informacija za bolje planiranje transportnih procesa - pravovremeno upozorenje o kanjenju vozila svih sudionika u procesu transporta potanskog prometa - precizno evidentiranje razmjene na svakom utovarno - istovarnom mjestu poiljaka - poboljanje upravljanja utovarno - istovarnim mjestima poiljaka - automatsko registriranje podataka o vozilima na kontrolnim takama -smanjenje trokova u potanskim centrima koji raspolau stvarno vremenskim informacijama o poiljci - upravljanje kretanjem vozila na ruti Kombinacijom RFID i GPS tehnologije omoguava se znatno uinkovitije praenje kretanja robe i opreme. Zajedniko koritenje ovih tehnologija zahtijeva baze podataka koje omoguuju pohranjivanje i itanje podataka te njihovo povezivanje sa drugim itaima i prijemnicima. Vea panja se treba posvetiti razvoju RFID tagova i GPS prijemnika koji e omoguiti meusobnu komunikaciju sa drugim tagovima i prijemnicima to e omoguiti veu preciznost stvarno vremenskih podataka koji se koriste u procesu transporta. To e takoer smanjiti cijenu opreme jer e kombinacija ovih tehnologija zahtijevati manje itaa.

Ezgeta D.: Predavanja na predmetu: Inteligentni Transportni Sustavi, Fakultet za saobraaj i komunikacije, Univerzitet u Sarajevu, 2013

Slika 5. Povezivanje tehnologije bar koda, RFID i GPS

Ako se ove tehnologije zajedniki koriste onda se podaci koje sadre bar kod i pasivni RFID tag prenose na aktivni RFID tag. Ove informacije se mogu kombinirati sa drugim informacijama aktivnih RFID tagova, a potom prenijeti do GPS prijemnika. GPS sustav informacije moe prenijeti do svih sudionika u procesu transporta. Ovakva kombinacija se ve koristi u eljeznikom prometu gdje je lokomotiva opremljena GPS prijemnikom do kojeg se dostavljaju informacije o robi koja se prevozi. Razvojem novih RFID tagova i njihovim povezivanjem sa senzorima koji mjere odreene parametre vezane za stanje robe (temperatura, vlanost,..) i sigurnost robe (kontrola otvaranja kontejnera) omoguava nadzor stanja robe tokom procesa transporta. Ovi senzori imaju ogranienja u pogledu koritenja energije od strane itaa podataka na odreenoj udaljenosti. Objedinjavanjem RFID i GPS tehnologija omoguava se stvarno vremensko prikupljanje i obrada informacija te stvarno vremensku podrku odluivanju u podruju potanskog prometa. RFID omoguava sinkronizaciju podataka oitanih na kontrolnim takama sa drugim podacima i njihovo koritenje u procesu transporta dok GPS sustavi osiguravaju informacije o lokaciji opreme i poiljaka te voenje istih na planiranim rutama. Informacijske i komunikacijske tehnologije omoguavaju znatno unapreenje upravljanja procesima u potanskom prometu koja podrazumijeva stvarno vremensku razmjenu podataka 8

izmeu davatelja potanskih usluga i njihovih korisnika. To omoguava poveanje tanosti i pouzdanosti potanskih usluga. Elektronika razmjena podataka omoguava meusobnu razmjenu informacije i donoenje upravljakih odluka u veoma kratkim vremenskim intervalima to otvara irok prostor za optimiranje procesa u potanskom prometu. 3 Stvarno vremensko praenje informacija omoguava provoenje upravljakih odluka i otklanjanje poremeaja koji mogu biti uzrokovani ljudskim faktorom, prometnim sredstvima ili prometnom infrastrukturom. Na temelju takvih informacija posljedice takvih poremeaja se mogu otkloniti preusmjeravanjem vozila na druge rute, zamjenom vozila zbog tehnikih nedostataka ili davanjem dodatnih uputa radnicima koji upravljaju pojedinim operacijama. Koritenjem umjetne inteligencije u sustavima obrade podataka omoguava se izvoenje kompleksnih operacija u procesima odluivanja to znatno skrauje pojedine operacije i smanjuje mogunost pojave greaka. Ovakvi sustavi poveavaju obim raspoloivih informacija i njihovo razvrstavanje i distribuciju po razliitim kriterijima bez intervencije ljudi u tim procesima to poveava pouzdanost i uinkovitost procesa u potanskom prometu. RFID tehnologija doivjela je snaan rast i privukla svjetsku panju od trenutka kada je cijena RFID tagova poela da kontinuirano pada i kada su neki od vodeih trgovinskih lanaca (poput Wal-Mart-a, Metro-a, Tecso-a) ali i Amerikog ministarstva odbrane postavili zahtjev svojim snabdjevaima da striktno koriste ovu tehnologiju identifikacije.

2.1. Primjena ITS sustava kao Track & Trace u dostavi EMS poiljaka Jedno od takvih rjeenja je potanski Track and Trace System (T&T) koji korisnicima nudi mogunost: posebnih zahtjeva glede dostave (na dom, ured, potanski sandui, odgoda dostave) trenutnu potvrdu uruenja poiljke ili trenutan izvjetaj o razlozima ne uruenja veu sigurnost prijenosa poiljaka veu brzinu prijenosa mogunost praenja putovanja poiljke (putem Interneta), i dr.

http://materijali.grf.unizg.hr/media/RFID%20tehnologija.pdf

Dok se potanskom operateru istovremeno omoguava: dinamiko planiranje sredstava (ljudi, vrste i broja vozila, kapaciteta prerade, dostave i dr.) prikupljanje podataka direktno iz procesa u realnom vremenu (statistike, analize, idr.) indirektno vea sigurnost i potanskih poiljaka i potanskih djelatnika (reakcija u sluaju netolerantnih odstupanja od oekivanih ruta ili vremena) alternativno usmjeravanje u ovisnosti o znaajkama poiljaka (podaci o poiljkama koje ulaze u proces prijenosa poznati su ve od trenutka ulaza poiljaka u proces), i dr. Koristei identifikacijske oznake (npr. bar kodove, RFID nosae i sl.) mogue je svaku poiljku oznaiti i onda aurno pratiti tokom odvijanja procesa prijenosa formirajui time evidenciju o poiljci. Prenoenje ID oznaka ostvaruje se razliitim komunikacijskim

sredstvima i tehnikama ovisno o mjestu gdje se identifikacija provodi, a upravljanje ID oznakama odvija se usporeivanjem s podacima pohranjenima u informacijskom podsustavu i odlukama procesiranima u upravljakom podsustavu.

Slika 6. Praenje poiljke pomou Track&Trace

Princip praenja poiljaka temelji se na oitavanju i slanju identifikacijskih oznaka u svakoj fazi potanskog procesa. Razlike se pojavljuju jedino s obzirom na metodu oznaavanja poiljaka, tj. ovisno o tome jesu li identifikacijske oznake tekstualni zapisi, bar kodovi ili RFID nosai, a to onda uvjetuje primjenu odgovarajuih tehnikih ureaja.

10

Primjer sustava praenja i pronalaenja temeljenog na bar kod identifikaciji prikazan je na sljedeoj slici.

Slika 7. Sustav praenja i pronalaenja poiljaka temeljen na bar kodiranju

ID broj se prvi put oitava prilikom prijema pomou ureaja za optiko itanje podataka s poiljke koji ve u toj fazi mogu, no i ne moraju, biti u obliku bar kodova. Ovisno o tome gdje je obavljen prijem potanske poiljke (u potanskom uredu, potanskom sreditu ili kod korisnika), razlikuju se tehnike izvedbe optikih itaa (skenera) koji e se koristiti (runi, prijenosni, stacionarni). Skenirani podaci s tanim danom i satom prijema te svim podacima o poiljci i vrstom usluge pohranjuju se u ureaj iz kojega e se naknadno uitati pri dolasku u sredite ili se izravno alju prema informacijskom podsustavu bilo beinim putem(sluaj runog oitanja poruka), ili preko inih veza (sluaj stacionarnog itaa).

11

Mogua su i tehnika rjeenja optikih itaa s ugraenom funkcionalnou zapisivanja podataka u obliku pogodnom za daljnje faze prijenosa (npr. bar kodu). U potanskom uredu ili sreditu (mjestu skladitenja poiljke) ID broj se skenira drugi put, poiljka se sortira i ispisuje se oznaka rute na svaki sveanj. Oznake sadre informacije koje su potrebne za automatsko sortiranje u sreditima i dostavu poiljaka. Potanski kod primatelja te brojevi dostavnih ruta ispisuju se kao bar kodovi za automatsko sortiranje u sreditima. Odreeni podaci mogu se oznaavati i u obliku razumljivu ovjeku kako bi se eventualno u nekim situacijama mogla izbjei nunost upotrebe optikih itaa. Nakon ispisivanja rute, poiljci se, ako do sada nisu, odreuju dimenzije i teina, a informacije se otpremaju u bazu podataka. Za otklanjanje pogreaka pri upisu i za poboljanje produktivnosti, oznake ruta mogu ispisivati i korisnici. Nakon toga, poiljke se sortiraju i ukrcavaju za transport do glavnog sredita ili za izravni transport do odredinih jedinica (ureda ili sredita). U glavnom sreditu se poiljke iskrcavaju i po trei put skeniraju te sortiraju automatskim konvejerskim trakama. Proces sortiranja temelji se na kodu rute koji se oitava fiksnim itaem koda prilikom kretanja poiljke konvejerskim trakama. Tipina brzina sortiranja iznosi 2 - 2,5 m/s. Slijedi ukrcaj u vozila i otpremanje odredinim potanskim jedinicama. Na prihvatnom skladitu etvrti put se skenira ID kod. Poiljke su sortirane prema njihovim lokalnim odredinim rutama i skenirane peti put prije ukrcaja u dostavno vozilo. Dostavlja skenira esti put ID oznaku pri dostavi poiljke primatelju. Mobilni ureaj prima dostavne informacije za budue upuivanje u sustav praenja i traenja poiljaka.

Slika 8. Poiljka sa kodom za praenje

12

3. Inteligentni transportni sistemi u upravljanu voznim parkom

Upravljanje voznim parkom Fleet Management odnosi se na upravljanje vozilima tj. voznim parkom jedne kompanije. Fleet Management podrazumjeva upravljanje brodovima i/ili motornim vozilima kao to su automobili, kola za dostavu (kombi) i kamioni. Fleet Management moe obuhvatiti irok dijapazon funkcija kao to su finansiranje vozila, odravanje vozila, telematika vozila (praenje i dijagnostika), driver management, upravljanje potronjom goriva, i upravljanje sigurnocu i bezbjednocu. Upravljanje voznim parkom je funkcija koja omogucava kompanijama koje se oslanjaju na transport u svom poslovanju da uklone ili minimiziraju rizike vezane za ulaganja u vozni park, poveanje efikasnosti, produktivnosti i reduciranju ukupnih transportnih trokova, uz 100%-tnu saglasnost sa zakonskim propisima, i mnoge druge pogodnosti. Ove funkcije mogu biti obuhvacene i obavljane ili u okviru posebne slube za upravljanje voznim parkom u kompaniji ili u okviru vanjskog provajdera usluga upravljanja voznim parkom.

3.1. Pracenje vozila Temeljna funkcija u okviru sistema upravljanja voznim parkom je praenje vozila (eng.vehicle tracking). Najece je ova funkcija bazirana na GPS-u, ali ponekad moe biti bazirana na platformi elijske triangulacije. Sistem praenja vozila je elektronski ureaj instaliran u vozilu da omogui vlasniku ili treoj strani da prati i utvrdi lokaciju vozila. Najsavremeniji sistemi praenja vozila koriste GPS module za precizno lociranje vozila. Mnogi sistemi kombinuju komunikacijske komponente kao to su mobilni ili satelitski prijenosnici za uspostavljanje veze izmedu lokacije vozila i udaljenog korisnika. Informacije o vozilu se prikazuju na elektronskim mapama putem interneta ili specijaliziranih softvera. Postojeci sistemi za praenje vozila imaju svoje korijene u industriji brodova. Korporacije sa velikim voznim parkovima zahtjevale su neku vrstu sistema koji bi im omogucio da odrede gdje se nalazi svako od vozila u bilo kojem trenutku. Sisteme za praenje vozila sada moemo naci i kod korisnikih vozila (privatnih) kao zatita od krae i kao ureaj za (ponovno) pronalaenje. Policija moe da prati signal emitovan od strane sistema za praenje da bi locirali ukradeno vozilo. Mnogi sistemi za praenje vozila danas koriste automatsko lociranje vozila kako bi omoguili jednostavno odredivanje lokacije 13

vozila. AVL sistem ne zahtjeva vanjsku antenu. Zemaljski sistemi za praenje koriste radio frekvencijske (RF) prijenosnike koji ce emitirati signal kroz zidove, garae ili zgrade. Mnogi policijski patrolni automobili irom svijeta imaju neku vrstu AVL uredaja za praenje koji predstavljaju standardnu opremu u ovim vozilima. Za neke sisteme praenja vozila, od korisnika se zahtijeva mjesecna pretplata za uslugu koja ukljuuje: softver za mapiranje, hardver, instalaciju i uslugu praenja. Druge kompanije nude ureaje (jedinice) koje se plaaju, kao i njihova instalacija i nastavljaju da rade za vrijeme trajanja vozila. Zavisi od koliine informacija, uestalosti regeneracije/auriranja i fizikog okruenja ureaja Postoji nekoliko vrsta uredaja za praenje vozila. Medutim, obicno se dijele na pasivne i aktivne.4 Pasivni uredaji Pasivan princip praenja vozila bazira se na pamenju odreenih taaka kojima je vozilo prolazilo, a ne cjelokupnog puta. Sve informacije spremaju se na GPS uraaj, te se kao takve mogu na raunaru obraditi. Informacija dobivena ovom metodom statistike je prirode, jer se njome mogu pratiti kretanja vozila, ali snimljeni podaci nisu u stvarnom vremenu, ved se gleda uestalost obilaska odreenih mjesta. Aktivnim uredaji Ova metoda se koristi kada se ukazuje potreba za informacijom o poloaju koja je funkcija vremena. Dakle, imamo periodino osvjeavanje informacija te na taj nain moemo detaljno pratiti kretanje vozila. Osim poloaja vozila, informacije koje se alju mogu biti brzina, smjer isl.

Slika 9. GPS u vozilima

Deljanin Abidin: Skripta na predmetu: Logistika i ITS, Fakultet za saobraaj i komunikacije, Univerzitet u Sarajevu, 2011

14

Neke taksi slube koriste sistem za praenje vozila za bolje usluivanje korisnika. Koristei sistem za praenje vozila, njihovi operatori mogu vidjeti koja taksi vozila su slobodna, tako da mogu izabrati ono koje je najblie korisniku.

Slika 10. Izgled najpovoljnije rute putovanja

Ova metoda se koristi kada se ukazuje potreba za informacijom o poloaju koja je funkcija vremena. Znaci imamo periodiko osvjeavanje informacija (npr. svake sekunde), te na taj nain moemo detaljno pratiti kretanje vozila. Osim poloaja vozila, informacije koje se alju mogu biti brzina, smjer i sl.

3.2. Upotreba praenja pomocu GPS-a GPS sateliti pokrivaju cijelu zemljinu kuglu. Mjerenjem duina do satelita, mogue je odrediti poloaj bilo koje take na zemlji sa tanou od nekoliko desetina metara do samo nekoliko milimetara.5

Lindov Osman: Tehnologija cestovnog transporta, interna skripta, Fakultet za saobraaj i komunikacije, Sarajevo 2009

15

Sistem praenja vozila je najece koriten od strane operatora/rukovodilaca voznog parka za potrebe upravljanja voznim parkom, gdje se obavljaju funkcije kao to su trasiranje, otprema, on-board informiranje i sigurnost. Da bi sistem bio funkcionalan za aktivno pradenje vozila potrebne su sljedede komponente sistema: 1. prenosni GPS ureaj, 2. komunikacijski sistem (prijemnik/odailja), 3. geografske karte u digitalnom obliku. Sistemi kao takvi su jednostavni za primjenu, jer pri nabavki sistema za GPS praenje dobiva se ureaj sa ve uitanim kartama i sve to je potrebno jeste prikljuiti ureaj na napajanje u vozilu, a kao komunikacijski sistem moe posluiti i mobilni telefon. Najvedu primjenu GPS je pronaao u : Mobilnoj telefoniji Drumskom saobradaju GPS navigaciji Vodenom saobraaju. GPS omoguava efikasno snalaenje korisnika u urbanom prostoru, kretanje prema njihovim krajnjim odreditima najpovoljnijim nainima i najkraim putevima.Druge primjene ukljuuju nadgledanje ponaanja vozaa, npr. poslodavac nadzire zaposlenika ili roditelj mladog vozaa. Sistem praenja vozila je takoer popularan kod privatnih vozila, a u svrhu zatite od krae i pronalaenja vozila u sluaju krae. Kada se koristi kao sigurnosni, sistem praenja vozila moe takode posluiti ili kao dodatak ili zamjena za tradicionalni auto alarm. U tom sluaju, koritenje ureaja za praenje vozila omoguava smanjenje trokova osiguranja, jer je smanjenje rizika od krae vozila znaajno. Neki sistemi praenja vozila integriu nekoliko sigurnosnih sistema, npr. slanje automatskog upozorenja na telefon ili e-mail ako je alarm ukljuen ili je vozilo pokrenuto/pomjereno bez dozvole.

16

3.3. Fleet Management Solutions-FMS Kombinirajui GPS tehnologiju sa naprednom dvosmjernom satelitskom komunikacijom, FMS obezbjeuje sistem koji prua korisnicama evidentna poboljanja kod iskoritenosti mobilnih jedinica i produktivnosti rada, a ujedno smanjujui rizik od krae i trokove obnove. Svi mobilni podaci (podaci sa mobilnih jedinica) se primaju, pohranjuju i analiziraju u FMS mrenom operativnom centru.

Slika 11. Fleet management solutions

Svako vozilo voznog parka koje se prati je opremljeno sa FMS hardver modulom i satelitskom antenom, koja prima informacije o poziciji/lokaciji putem GPS-a. Modul normalno komunicira sa centrom za podatke putem satelitske mree. Izvjetaji su jednostavni za upotrebu i za razumjeti. Pruaju informacije tano na vrijeme a vezane za mobilne jedinice ukljuujui: posljednje lokacije, zaustavljanja korisnika i njihovo trajanje, ogranienja i krenje regionalnih ogranienja, upozorenja na oslabljenu bateriju, prekomjernu brzinu, napomene za poar (paljenje ukljueno/iskljueno), zakljuavanje/ otkljuavanje vrata, omoguiti/neomoguiti paljenje, trajanje/trajnost maine, izvjetaji o preenim kilometrima, i raspored odravanja.

Slika 12. Softwer Fleet management solutions

17

Sistem posjeduje razne vrste izvjetaja: HISTORY REPORT SAMPLE (primjer historijskog izvjetaja) historijski izvjetaj prua mogunost brzog pregleda historije voznog parka u toku odredenog perioda, vremenski do 6 mjeseci, sa dodatnih arhiviranih podataka za 12 mjeseci. STOP REPORT SAMPLE (Primjer izvjetaja o zaustavljanju) - korisniku prua brz pregled svih zaustavljanja kojeg su napravila vozila za odreeni period. IDLE REPORT SAMPLE (Primjer izvjetaja o stanju mirovanju vozila) -korisnicima prua pregled vremena i lokacija vozila iz voznog parka koja ne rade motor radi i vozilo je u stanju mirovanja/ne kree se. Za vozae sa produenim vremenom trajanja vonje imperativ je moi pratiti progres teretnih vozila/prikolica/kamiona i isporuka i moi komunicrati (u stvarnom vremenu) sa vozaima, kada je to potrebno. Sa satelitskim GPS rjeenjima koje prua FMS, mogue je reducirati operativne trokove i poveati produktivnost dobijajui pravovremene informacije na lokaciji i status svih vozila voznog parka. Kao dodatak, mogue je direktno komunicirati sa vozaima da bi se efikasno odabrale rute, dodatni planirani utovar/preuzimanje robe kada imamo neiskoritenih kapaciteta (za teret), i da smo u mogunosti upozoriti na hitne situacije.6 Kljucne sposobnosti/mogunosti su: gotovo (vremenski) konstantno praenje teretnog vozila/prikolice dvosmjerne tekstualne komunikacije funkcije dispeera izvjetaji o dostavi sa vremenima polaska i zaustavljanja, lokacija i trajanja upozorenja na prekomjernu brzinu ogranienja sa automatskim upozorenjima dodatni senzori za pregrijavanje, temperature, teinu, gorivo itd. Bez pomoi GPS sistema efektivno otpremati, pratiti i kontrolisati disperzirani vozni park autobusa i putnikih vozila moe biti zastraujuci zadatak. Sa satelitskim GPS rjeenjima koje prua FMS, mogue je dobiti pravovremene informacije na lokaciji i statusu svih vozila voznog parka. Kao dodatak, mogue je direktno komunicirati sa operatorom da bi se efikasno

http://www.vidilab.com/vidi.biz/arhiva/vidi.biz193/pdf/Vidi.biz193.pdf

18

i brzo utvrdili rasporedi vonje i zaustavljanja i minimizirali gubici u vremenu i resursima. FMS u kombinaciji sa GPS-om obezbjeuje kompletan sistem upravljanja mobilnim resursima. Softver za upravljanje voznim parkom omoguava ljudima da ispune seriju specifinih zadataka u okviru funkcije upravljanja cijelom ili nekim dijelovima voznog parka neke kompanije. Ovi specifini zadaci obuhvataju sve operacije od akvizicije vozila do njegovog rasporeivanja. Softver, u zavisnosti od mogunosti, omoguava funkciju kao to je profiliranje vozila/vozaa, profiliranje puta, efikasnost puta, itd. i omoguava daljinsku kontrolu i aktivno iskljuenje, te prikupljanje podataka o vozilu i drugo Jedno od moguih rjeenja za upravljanje flotom vozila je naruivanje specijaliziranog softvera koji e iz baze podataka da pravi specifine vrste izvjetaja koje ce pomoci strunjacima u donoenju ispravnih i pravovremenih odluka. Kao primjer ovoga, moe se napraviti dinamika baza podatka koja se u stvarnom vremenu osvjeava sa podacima koji se dobivaju od telematskih sistema. Operater moe traiti informaciju o svim vozilima (na koja je ugraen senzor o potronji goriva) koja troe vie od odreenog nivoa goriva na prijeenih 100 km. U ovakvoj situaciji se moe desiti da neka od vozila troe neubiajeno mnogo, to moe indicirati da postoji problem sa radom samog vozila, a to daje informaciju operateru da se dato vozilo treba poslati na prijevremeni tehniki pregled. Takoer, operater moe traiti listu svih vozila koja su u odreenom periodu prela manji broj kilometara nego je to zadano, ovo sa svoje strane moe indicirati na to da se neka od vozila koriste malo ili gotovo nikako Ovakva informacija je jako bitna ako se neka vozila ne koriste, a zahtijevaju odreeno odravanje. U ovakvom slucaju to samo donosi troak firmi. Operater moe odluciti da se vozilo proda, ili da se stavi u funkciju ili da se napravi analiza korisnosti vozila. Operater takoer moe traiti i vozila koja su prela iznad odreenog broja kilometra jer ovo moe indicirati da su vozila pred otkazivanjem ili da treba raunati na njihovu zamjenu. Ovo je jako bitan podatak jer treba planirati sredstva za nabavku odreenog broja vozila. Ova stavka u firmama poput FedEx-a, DHL, Coca-Cole i sl. moe da bude prilino vana stavka sa kojom se mora raunati. Ovakva vrsta softvera moe biti podeena na alarme koji e u neto ranijem periodu (10-20 dana) da alarmiraju operatera da se vozilu pribliava redovni servis ili vrijeme registracije, to je veoma bitan podatak, jer se na ta vozila u dane servisa ili registracije ne moe racunati kao operativna.

19

Jedna od dosta koritenih aplikacija je traenje vozila od strane operatera kao to su DHL, FedEx, i druge prevoznike kompanije. Kod ovakvog tipa praenja ne prati se samo specifino vozilo nego i sam paket koji se prevozi vozilom. Prilikom zaprimanja paketa on dobiva specifian identifikacioni broj i potom se pridruuje vozilu koje ga prevozi. Ovo znai da se u bazi podataka ID broj paketa preklapa sa praenjem odreenog vozila. Na ovaj nain korisnik usluga (poiljalac i primaoc) u svakom trenutku mogu da provjere gdje je trenutno traena roba. Prilikom prebacivanja paketa iz jednog u drugo vozilo (avion, kamion, brod i dr.) ID paketa se razdruuje (pomou citaca bar koda) sa jednog vozila i prebacuje na drugo, ime je umnogome olakano dobivanje informacija gdje je traeni paket u odreenom trenutku vremena. Ukoliko operater dobije zahtjev za preuzimanjem neke druge robe (sa terena) on ima mogunost da pogleda da li postoji vozilo koje ide u tom smjeru i koje od vozila ima kod sebe slobodnog kapaciteta. Na ovaj nain se vri i optimizacija po vremenu preuzimanja poiljke i po trokovima preuzimaja, jer se ne mora slati zasebno vozilo da bi preuzelo robu.

3.4. Digitalne mape

Digitalne mape danas su upravo kreirane u svrhu podrke navigacije. Pored toga to nude topologiju i geometriju mree cesta one sadre jo i dodatak u vidu podataka o tipu ceste,moguim pravcima kretanja i slicno. Upotrijebljen je veliki kapacitet DVD-ROM-a da bi se velikom kolicinom podataka uspjelo pojednostaviti snalaenje. Sada itava Evropa stane na jedan disk, Nain prikazivanja informacija o saobracaju, trenutnoj poziciji vozila, eventualnim saobraajnim nesreama prikazano je na slici.

Slika 13. Digitalne mape

20

Mogui nain prikazivanja informacija o saobraaju, trenutnoj poziciji vozila, eventualnim saobraajnim nesreama prikazan je na slici 14.

Slika 14. Ruta Sarajevo-Zagreb sa svim saobraajnim informacija

U dananje vrijeme se sve vie susreemo sa problemom odabira najkraeg puta. Odabirom najkraeg puta uveliko se vri uteda energije, novca i vremena. U ovome nam uveliko pomau razliiti navigacijski ureaji, koji implementiraju GPS i GIS sisteme. Nakon to prime konkretne podatke, navigacijski ureaji putem razliitih algoritama rjeavaju problem, te na osnovu dobijenog rjeenja i uz primjenu digitalnih mapa koje su dio GIS sistema korisniku nude optimalno rjeenje. Sada se u pozadini rutnog vodia izvri algoritam prorauna koji izbaci optimalnu putanju po kriteriju koji odabere korisnik

Slika 15. Izbor najpovoljnije rute

21

Upotreba GPS sistema sa spregom GIS-a i naprednih softverskih paketa koji koriste podatke iz sprege GPS-GIS omoguuju da pojedinci i poslovne firme imaju informaciju o:
trenutnoj poziciju vozila trenutnu brzinu i smjer kretanja vozila kretanju vozila u odreenom vremenskom razdoblju sa raznim izvjetajima o kretanju i stajanju svim mjestima i vremenskom zadravanje vozila prijeenom putu (km) u odreenom vremenskom razdoblju najveoj brzini koje je vozilo postiglo u odreenom razdoblju izvjetajima o obilasku obiljeenih interesnih taaka u zadanom intervalu upozorenje (e-mailom ili SMS-om) ukoliko vozilo ode izvan zadanog radijusa kretanja, pree odredenu brzinu, kree se u zabranjenoj zoni

Upotreba GPS-GIS sitema kod upravljanja voznim parkom obezbjeduje: 1) smanjenje dnevne kilometrae - istraivanja su pokazala da se nakon ugradnje sustava nadzora voznog parka, drastino smanjilo koritenje vozila u privatne i neposlovne svrhe 2) smanjenje prosjene brzine i smanjenje prekoraenja brzine injenica da su pod stalnim nadzorom, natjerala je vozae da se pridravaju ogranienja brzine ujedno, to utjee i na smanjenje prosjene potronje goriva 3) smanjenje potronje goriva po prijeenom km ekonominijom vonjom smanjuje se prosjena potronja goriva, ujedno utjeui i na produenje vijeka trajanja vozila, odnosno trokova servisa 4) smanjenje trokova goriva - take 1-3 direktno vode do smanjenja trokova goriva u budetu poduzea

22