HISTORIJA BOSANSKOGA JEZIKA

*Sveti iril (grki: ; 826/827 - 869) i Sveti Metod (grki: ; 815 - 885) kranski su sveci. *862. poslanstvo moravskog kneza Rastislava zatrailo je od cara Mihajla biskupa i sveenike koji e propovijedati na slavenskom jeziku kransku vjeru. *Braa su se za ovaj posao ozbiljno spremili; iril je sastavio prvo slavensko pismo (glagoljicu) i na jezik makedonskih Slavena iz okolice Soluna (koji su od djetinjstva dobro znali) preveli su najnunije crkvene knjige. Na taj su nain stvorili prvi slavenski knjievni jezik i postavili temelje slavenskoj knjievnosti. Godine 863. braa kreu na put i stiu 864. knezu Rastislavu koji ih je gostoljubivo primio, ali uspjeh njihove misije, mnogobrojni uenici i narodne simpatije izazivaju reakciju njemakog klera. Protiv slavenskih misionara poinje podmukla borba njemakog sveenstva. Glavni argument protivnika slavenske liturgije bila je tzv. trojezina teorija prema kojoj postoje samo tri sveta jezika na kojima se mogu vriti vjerski obredi: hebrejski, grki i latinski.

GLAGOLJICA

Baanska ploa je starohrvatski spomenik, pisan glagoljicom otprilike 1100. godine, a potjee iz crkve sv. Lucije u Jurandvoru kod Bake na otoku Krku.

BOSANICA - BOSANSKA IRILICA

Humaka ploa predstavlja natpis na kamenoj ploi koji je uzidan u franjevaki samostan na Humcu kod Ljubukog

Steak je vrsta kamenog nadgrobnog spomenika. Steci su nastali u srednjem vijeku i oslikavaju tadanji ivot, a veinom se nalaze u Bosni i Hercegovini, ali ima ih i u Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori. Obino su ukraeni prizorima iz ivota, lova, vitekih turnira ili natpisima na bosanici. Steci su se postavljali od druge polovice 14. stoljea do sredine 16. stoljea. Dijele se na poloene (sanduci, ploe i sljemenjaci), koji su u veini, i uspravne (stubovi, stele i krstae).

Konstantin Filozof (pisac s kraja 14. i poetka 15. vijeka) u spisu "Skazanie izjavljeno o pismeneh" spominje bosanski jezik uz bugarski, srpski, slovenski, eki i hrvatski.

TURSKI PERIOD

Bonjaci su ostali vezani za svoj jezik i od kraja 15. do poetka 20. vijeka stvaraju knjievna djela i na orijentalnim jezicima. Blizu tri stotine stvaralaca u tom periodu ostavilo je raznorodna djela, najveim dijelom na turskom, arapskom i perzijskom jeziku.

U etiri vijeka osmanlijske vladavine uoavaju se tri razvojna toka:

1. Prvi je pisana aktivnost na narodnom jeziku i bosanici. 2. Drugi je stvaralatvo na turskom, perzijskom i arapskom jeziku. 3. Trei, alhamijado-literatura, knjievna tvorevina na narodnom jeziku i arapskom pismu.

Djela na orijentalnim jezicima su mnogobrojna,ali sve vie se i u njih unosi duh narodnog poetskog jezikog bia i izraza kao to je to sluaj u poeziji D. Bajezidagia (umro 1566/1603), M. Nerkesije Sarajlije (oko 1584-1635), A. Rizvanbegovia-Stoevia (18391903), H. Rizvanbegovieve (18451890).

Muhamed Hevai Uskufi, autor prvog bosanskog rjenika

Rjenik je dovren 1631. godine i objavljen pod imenom "Makbul-i 'arif", a bolje poznat pod popularnim nazivom "Potur-ahidi"

Bonjaci, vojni zapovjednici, pisali su tzv. krajinika pisma dubrovakim vlastima, glavarima u Crnoj Gori, uskokim starjeinama, hrvatskim starjeinama u slubi Austrije i Venecije. Ona su pisana na bosanskom jeziku, veinom ikavski, ali ih ima i ijekavskih ako su pisana iz Hercegovine; pisana su bosanicom (kurzivnom irilicom).

Evlija elebija, osmanski putopisac iz 17. st, u poglavlju "jezik bosanskog i hrvatskog naroda" svoga uvenog putopisa hvali Bonjake, za koje kae: "kako im je jezik, tako su i oni isti, dobri i razumljivi ljudi". Govori o bosanskom jeziku koji je po njemu blizak latinskom, a spominje i bosansko-turski rjenik M. H. Uskufije.

Umihana uvidina je roena u Sarajevu oko 1794. Umrla u Sarajevu oko 1870. Umihana uvidina je prva pjesnikinja Bonjakinja i jedna od prvih pjesnikinja na naem jeziku.

SARAJLIJE IDJU NA VOJSKU

Evo danas sedam godin dana Kako cvili bosanska fukara: Niti ima pae ni vezira, Dok ne doe paa Ali-paa. A im doe paa Ali-paa, On popisa svu butum Krajinu, Svu Krajinu i Hercegovinu, Najotragu mlade Sarajlije, Sarajlije, mlade jeniare I pred njima gazi Memi-agu. Umihana uvidina

"Gramatika bosanskog jezika za srednje kole" nepotpisanog autora Frane Vuletia, prva je gramatika u Bosni i Hercegovini za interkonfesionalno kolstvo. Zemaljska vlada BiH tampala ju je 1880. g. Doivjela je vie izdanja i bila u upotrebi do 1911, s tim to od 1908. g. nosi naziv "Gramatika srpsko-hrvatskog jezika".

AUSTROUGARSKI PERIOD

U doba austrougarske uprave naziv bosanski jezik (Kallay ga je forsirao svojom nacionalnom politikom da suzbije hrvatski i srpski nacionalni pokret) postaje i slubeni, ali ga ta uprava poslije i naputa, akceptirajui ime srpskohrvatski jezik.

Potiskivanje bosanskog jezika u stranu jasno je vidljivo i po datumima. Od 1.1.1879. upotrebljavan je naziv bosanski jezik - kao slubeni jezik u Bosni i Hercegovini. Od 23.1.1879. na sjednici Bosanske komisije bilo je zauzeto stanovite da se naziva "bosanskizemaljski jezik". Ali u provizornom poslovniku za organe vlasti u BiH od 16.2.1879. ve je upotrebljena oznaka "srpsko-hrvatski jezik". Naredbom Zemaljske vlade od 4.10.1907. g.odreeno je da se "ima posve napustiti naziv 'bosanski jezik' i da se imade zemaljski jezik nazivati 'srpsko-hrvatski jezik'.

Krajem 19. i poetkom 20.st. pojavljuju se bonjaki, srpski, hrvatski i jevrejski asopisi. Prvi bonjaki knjievni asopis, koji je odigrao vanu ulogu u kulturnom i jezikom preporodu Bonjaka, je asopis BEHAR, koji se pojavljuje 1900.godine.

Prvi bonjaki latinini pisci krajem 19. i poetkom 20.st. su: Safvet-beg Baagi, Edhem Mulabdi, Osman Nuri Hadi, Musa azim ati, emsudin Sarajli, Abdurezak Hifzi Bjelevac, Avdo Karabegovi Hasanbegov...

MUSA AZIM ATI

JUGOSLAVENSKO DOBA

Bosanski jezik izmeu dva svjetska rata svoje pisane forme razvija u sklopu srpskohrvatskoga jezika. Naziv bosanski jezik nestaje iz zvanine upotrebe, ali svijest o njemu ne zamire. U svojim djelima uvaju ga: Hamza Humo, Hasan Kiki, Zija Dizdarevi, Ahmet Muratbegovi, Alija Nametak...

ZIJA DIZDAREVI

Najznaajniji meu njima su: SKENDER KULENOVI MEA SELIMOVI MEHMEDALIJA MAK DIZDAR

SKENDER KULENOVI

RUKOPIS MEE SELIMOVIA

MEHMEDALIJA MAK DIZDAR

Taj starobosanski jezik ovaj pjesnik nije smatrao mrtvim, nego nepravedno zaboravljenim i odbaenim, pa je u pjesnikoj verbalnoj preobrazbi stara bosanska rije postajala savremena i sasvim moderna. U njegovoj poeziji transmutacija starog bosanskog jezika iz povelja, starih spisa, sa steaka, u moderni pjesniki iskaz uraena je bez nacionalne mitologije, bez patetike i glorifikovanja te prolosti.
Muhamed ator (o poeziji Maka Dizdara)

BOSANSKO DOBA

Posljednja decenija XX stoljea najvanija je i najpresudnija je u razvoju bosanskoga knjievnog jezika.

U septembru 1998.g. u Bihau je odran Simpozij o bosanskome jeziku, prvi te vrste u historiji, na kojem su se okupili vodei bonjaki i bosanskohercegovaki filolozi i lingvisti.

Savremeni bonjaki pisci vraaju se korijenima bosanskoga jezika i njegovim izvornim mogunostima: Nedad Ibriimovi, Abdulah Sidran, Jasmina Musabegovi, Devad Karahasan, Irfan Horozovi, Zilhad Kljuanin, Hadem Hajdarevi...

BOSANSKI JEZIK spada u junoslavenske jezike, kao dio ireg srednjojunoslavenskog dijasistema, koji ine nekoliko veih dijalekatskih grupa. Junoslavenski jezici pripadaju uoj porodici slavenskih jezika, a slavenski jezici su dio velike indoevropske jezike zajednice.