Odgovori na pitanja: Ispit iz kolegija Djeja knjievnost

1.Prilagoenost djeje knjievnosti djejoj dobi

-Djeja se knjievnost s obzirom na prilagoivanje djejoj dobi rava u 2 smjera: -pisci koji svjesno namjenjuju svoja djela malom djetetu (2-5, god!" -pisci koja svoja djela namjenjuju op#enito djetetu (da dijete samo slu$a %li ita knjigu kad mu odgovara" -uglavnom se djeja knjievnost odnosi na djela za djecu u dobi od 2-&'god a to nji(ovo djetinjsko razdoblje se moe podijeliti u ) skupine: a" *rve dvije godine ivota+ dijete se susre#e ugl! s uspavankama, slikovnicama bez teksta i veoma kratke prie od nekoliko rijei b" ,d &! do ! godine c" ,d ! do &'! godine -*odjela od )! godine ivota do &'! (b" i c"" : &!,d tre#e do etvrte godine ivota: slikovnice s tekstom i kratke, jednostavne prie, tekst treba da bude u rimovanim sti(ovima - privlai djetetovu pozornost 2!,d etvrte do sedme godine: razdoblje bajke, u tom razdoblju djeca vjeruju u ono $to se u njima zbiva i uivljavaju se u nji(, a vole i djeju poeziju %nteres za bajku bre nestaje kod gradske nego kod seoske djece, ali ju ranije napu$taju djeca sa siroma$nom ma$tom )!,d sedme do osme godine: djeca sama itaju bajke i prie, bliska im je dj! *oezija '!,d osme do desete godine: jak interes za realistike pripovijetke, interes za ivotinje, pripovijetke u kojima su glavni junaci djeca i ivotinje 5!.d desete do trinaeste godine: tenja za novim doivljajima, senzacijama, avanturistiki romani i pripovijetke, romani o podvizima samostalni( djeaka, djevojice vole sanjarenje i ljubavnu tematiku, zajednike zgode djeaka i djevojica !/akon trinaeste godine:putopisi, zbivanja u prirodi, ivot nji(ovi( vr$njaka u dalekim i nepoznatim zemljama i razliitim dru$tvenim sredinama -,vu podjelu treba uzeti op#enito, a kod pojedine djece se javljaju odstupanja -Djeja knjievnost dijeli se na anrove ili vrste + djeja poezija, prie, romani, pripovijetke o djetinjstvu, igrokazi i slikovnice - to su iskljuivo djeje vrste jer i( roditelji itaju rijetko ili gotovo nikako -0ranine vrste koje zaokupljaju i mlade i odrasle : basne, romani i pripovijetke o ivotinjama, znanstveno-1antastina djela, povijesni romani, putopisi, dnevnici2

2.Djeja knjievnost i pedagogija

-Djeja knjievnost je umjetnost rijei i opisuje ivot na nain dostupan djetetu -Djeje djelo se prosuuje i vrednuje na temelju : a"literarni(, estetski( kriterija (umjetniki(" b"sa stanovi$ta djeje psi(ologije (je li prikladno djelo za djecu" c"sa stanovi$ta dru$tvene pri(vatljivosti i usmjerenosti -Djeca pruaju otpor literaturi koja umata u literarno ru(o odgojne i obrazovne sadraje -3 pro$losti (&4!st" djejim piscima jedina svr(a djeji( djela bilo je pouavanje -Djeja knjievnost, kao i svaka druga knjievnost, odgaja -Djeje djelo ima moralnu (etiku" dimenziju, estetski je oblikovano, pedago$ku dimenziju (treba se odgojiti kroz te doivljaje, djeje spoznaje", te pouku kao mogu#i cilj djeje knjievnosti, a sadraj mora odgovarati uzrastu - *5D60,78% 96:;,0

3.Na ionalni okviri i probijanje ti! okvira " djejoj knjievnosti

-Djeja knjievnost je dio odreene nacionalne knjievnosti -<eme bilo iz realnog, bilo iz 1antastinog svijeta, ne razlikuju se mnogo bez obzira na narodnost djeteta -Dijete ne prouava knjievna djela, nego i( ita i doivljava -/e postoje relativne, nego samo op#enite vrijednosti kad se ita -:a dijete postoji samo suvremena knjievnost, na jeziku kojim samo govori -3 djejoj knjievnosti prijevod ivi kao originalni tekst -<reba imati na umu da djeji pjesnici te$ko prelaze preko svog jezinog podruja, stoga je problem ponekad prevesti tekst da se ne razlikuje mnogo od originalni( radova -*ri(va#anje takva stava nimalo ne iskljuuje niti umanjuje vrijednost nacionalne djeje knjievnosti, ona je djetetu sama po sebi bliska, a bliski su mu i strani autori sa op#e djejim ostvarenjima

#.$to je pria% nazivi prie i podvrste

-*ria je za dijete jedna od najbliskiji( vrsta djeje knjievnosti -3vijek polazimo od usmene predaje - narodnog mita -&I' - sadravao udesne elemente koje prvobitni ovjek nije znao objasniti (prirodu, sile - obja$njavano politeizmom", unato udesnim elementima ne treba ga poistovje#ivat s 1antastinom priom -"desnost - bilo kakvo odstupanje od stvarnosti, pria kao takva bjei od zbilje+ udesni likovi, udesni dogaaji -*ria po postanku: &!narodna 2!umjetnika & Narodna pria : -od najstariji( vremena ivi u usmenoj predaji, te se kroz
1

Najstarija sauvana Bajka o brodolomniku zabiljeena prije otprilike 4000.godine u starom Egiptu

povijest prenosila usmenim putem s generacije na generaciju -nema tono zabiljeen tekst stoga i postoji vi$e verzija isti( pria (npr! *erraultove i 0rimmove: *epeljuga, <rnoruica, =rvenkapica" -:nanost o narodnoj knjievnosti narodne prie dijeli na : &!mit 2!legendu )!bajku '!pripovijetku ili novelu 5!anegdotu ili $aljivu priu -,d posebne su vanosti pripovijetka i bajka koje se meusobno razlikuju po realnoj i irealnoj podlozi (u bajci-udesni dogaaji, nadnaravni likovi, $to u pripovijetci nije sluaj" ()jetnika pria: -razvila se iz narodne prie -dijeli se na: &!bajku (po uzoru na narodnu ili njoj slina" 2!1antastina pria )!pria bliska realistikoj pripovijetci ->antastina pria - elementi udesnog da bi $to bolje prikazala realan svijet, tvorac ;e?is =arroll - 6lica u zemlji udesa -*ria bliska realistikoj pripovijetci - opisuje realne dogaaje i likove, a samo povremeno ubacuje i elemente prie (udesnost+ @lavko 8olar - /a leima del1ina" -%zrazi, nazivi za priu: 06<86 A *9%B6 A C6D86 l naj$iri naziv -Eelika imena bajki: =(arles *errault - &F!st Dakob i Gil(elm 0rimm - &4! - &H!st Ians =(ristian 6ndersen - &H!st ,scar Gilde %vana Crli# Jaurani# -&H! - 2.!st 22

*.+vrsis!odnost "klapanja bajke " djej" knjievnost

-@ bajkom se djeca najranije susre#u, prati i( dugo i ostavlja najjae tragove -Cajka i dijete povezani su na simboliki nain i u smislu da su bajku stvorili narodi na djejem stupnju razvoja -@vi pedagozi ne gledaju jednako na bajku -Cajka ima svoje pobornike i protivnike $to se tie utjecaja na djecu : Protivni i: Cajke $tete djetetu jer: -su izgraene na pretjeranoj ma$ti

-sadrava tragine scene, stravine likove - ostavlja $tetne tragove na djejoj psi(i -razvija monar(istike osje#aje: kraljevi, prinevi, princeze2 -uspavljuje dijete i zatvara mu pogled u realan ivot -udaljava dijete od stvarnosti Poborni i: -istiu vanost bajke u razvijanju djeje ma$te i u stvaranju nji(ovog osobnog, djejeg svijeta -djeca trae bajke i snano i( doivljavaju -mnoge su velika umjetnika djela -pokazuje borbu ovjeka s prirodom -dobro gotovo uvijek pobjeuje u bajkama -u izmi$ljenim junacima, pogotovo pozitivnim, narod je utjelovio sebe, svoje tenje i uvjerenost u svoju pobjedu -tvorac bajki je narod koji pokazuje svoj optimizam -izmi$ljanja nisu jednostavno izmi$ljanja nego i tenje: /pr! lete#i sag - predvianje aviona arobni kristal - djelomina tenja za <v-om iva voda - djelotvorni lijekovi -vjerojatno su pridonijele razvoju izvjesni( zanata: lonarskog, tkalakog, zlatarskog, kovakog2 -po svim tim injenicama jasno je da bajka djetetu nije samo korisna nego i nuno potrebna -ona nije svojstvena odraslom ovjeku jer on spoznaje i razumije svijet onako kakav svijet jest

,.+tr"kt"ra i osobine narodne bajke

-@ve narodne bajke razliite su po: motivima tematici zajedniko: zbiljski likovi, natprirodna bi#a metamor1oze stalni brojevi nema oznake vremena i mjesta2 -Cajka ima zaplet, razvoj i zakljuak - nema granice izmeu stvarnog i izmi$ljenog svijeta -;ikovi obino nemaju osobni( imena ve# su npr! nazvani: 8raljevi#, *rosjak, Boban i sl! -' osnovna elementa koja mora imati bajka: &!udesno 2!oporavak od dubokog oaja )!bijeg iz velike opasnosti

'!utje(a u sretnom kraju -,drednice u @trukturi narodne bajke: &!zapoinje in medias res ,bez dulji( opisa 2!esto se ponavljaju odreene rijei, ponekad i odlomci )!velike udaljenosti likovi prelaze munjevito brzo '!stalni brojevi (posebno broj )" 5!nagrada junacima (naje$#e ruka kraljeve k#eri", !kazna za zle likove (smrt" F!udesni elementi (arolije i uda"

,.-!arles Perra"lt .1,2/011233

->rancuski knjievnik -9oen u *arizu u bogatoj graanskoj obitelji -*o(aao najbolje $kole i uio pravo pa je dobio i posao u slubi kralja -@udjelovao u osnivanju 1rancuske 6kademije znanosti i ;ikovne akademije -%menovan doivotnim tajnikom na 6kademiji lijepe knjievnosti -ivio u doba procvata klasicizma (=orneille, 9acine, Joliere" a sa svojom bra#om se na$ao na elu oni( koji su se o$tro bunili protiv antike umjetnosti i povratka na njene klasine kanone -zalagao se za suvremenu umjetnost, a za novi uzor koji #e zamijeniti 6ntiku izabrao je 1olklor -& H objavljuje u nekom asopisu bajku 3snula ljepotica -& HF pod imenom svog sina objavljuje i zbirku od osam bajki po naslovom + *rie moje majke guske, ili prie i bajke iz stari( vremena s moralnim poukama , zbirka je sadravala bajke: :aspala ljepotica, =rvenkapica, *lavobradi, Jaak u izmama, Eile, *epeljuga, 8raljevi# Buperak i *ali# -3spje( je bio veoma velik i u svojoj zemlji je imao mno$tvo imitatora -Djelovao je i na bra#u 0rimm, 6ndersena, *u$kina, Jadame Ceaumont (;jepotica i zvijer" -Cajke su mu sazdane na podlozi narodni( bajki, a priao i( je gospodi u otmjenim salonima i njima je namijenio svoju zbirku isto koliko i djeci stoga u njima ima i sti(ova, moraliziranja, ironije i sl! -Cajke su mu se razlikovale po nainu pisanja i stoga se mogu podijeliti na : &!one podsmje$ljivog tona 2!one blie narodnim prototipovima (Jaak u izmama, =rvenkapica" )!one s vi$e galantnosti, svjetski( motiva (*epeljuga, *ali#, 3snula ljepotica" -*erraultove se verzije najpoznatiji( djeji( pria razlikuju u : &!detaljima 2!krupnijim obratima )!u stilu

--rvenkapi a: vuk pojede i baku i =rvenkapicu -'rnor"i a: djevojica od &5, & godina koja nosi nemodernu (aljinu kakvu je nosila njegova baka, vila je uspavala cijeli dvor, roditelji kraljevne umiru, a nakon buenja i vjenanja <rnoruica dobije svekrvu ljudoderku koja na kraju sama sebe ubije baciv$i se u kotao pun razl! gmazova -Pepelj"ga: papuice od krzna, mi$eve je prvo trebalo u(vatiti u mi$olovku da bi i( vila pretvorila u konje, $takora (zbog veliki( brkova" u koija$a2 -3 bajkama mu se sukobljavaju racionalni i pjesniki elementi, a njegovi nastavljai su i( samo kvarili 4'5NO5(6I-78 -/akon niza godina $to nisu mogli imati djece, jednog dana kraljica ostane trudna te ubrzo rodi k#er: uprilii$e kralj i kraljica sveano kr$tenje a za krsne kume odabra$e sve vile u zemlji (nji( F", one je darivale najljep$im darovima (ljupkost, ples, pjevanje, sviranje" dok se sedma za to vrijeme sakrila -uskoro doe red i na staru vilu, koja, ljuta $to ju nisu pozvali ree da #e se kraljevna rukom nabosti na vreteno i umrijeti, na $to iskoi sedma mlada vila te, koliko je bilo u njenoj mo#i, poni$ti proroanstvo i kaza da je istina da #e se ubosti na vreteno , no ne#e umrijeti ve# #e pasti u dubok san koji #e trajati &.. godina -tako i bi, jednog dana u prostorijama dvorca, kraljevna primijeti staricu kako prede, te i ona poku$a, no ubode se na vreteno i utone u san+ uv$i za to, dobra vila doputovala do dvora te arobnim $tapi#em dotakne sve u dvoru (osim kralja i kraljice" te i oni zaspa$e, a imali se probuditi kad i kraljevna, uskoro je oko dvorca izraslo trnovito grmlje kroz koje nitko nije mogao pro#i -nakon &.. godina, kraljevi# iz drugog kraja bija$e u blizini, te mu seljak ispria o usnuloj kraljevni, te on ude#i za ljubavlju i slavom krene po kraljevnu! Do$av$i do njene postelje, istog trena se kraljevna probudi te se vjena$e -kraljevi# je krio brak od drugi(, pogotovo zbog svojeg oca i majke koja je imala ljudoderske sklonosti, no nakon dvije godine i smrti njegovog oca kraljevi# javno proglasi svoj brak te na svoj dvor povede kraljevnu i nji(ovo dvoje djece: :oru i Dana -kad je kraljevi# krenuo u rat, kraljica posla kraljevnu i njezino dvoje djece u ladanjsku ku#u, daleko u $umu, te glavnom slugi naredi da za objed pripremi malu :oru, kako bi zadovoljila svoje ljudoderske sklonosti, no sluga se zaali te podvali kraljici malo janje, nakon osam dana umjesto malog Dana podvali joj jare, a kad poeli i kraljevnu sluga ju zamjeni s ko$utom! -kad je kraljica s(vatila da je prevarena, naredi da se u kotao pun zmija, aba i ostali( gmazova baci kraljevna s djecom, no u tom trenutku stigao mladi kraljevi# te upita $to se dogaa+ kraljica, razjarena preokretom sama se baci u kotao gdje je podera$e gmazovi

/.9ra:a ;ri)) : <a ob .11/* 0 1/,33 i =il!el) .11/, 0 1/*>3

-Dacob ;ud?ig 8arl 0rimm rodio se &F45, a Gil(elm 8arl 0rimm &F4 u Ianauu kod >rank1urta -ivjeli u doba romantike, vi$e od stotinu godina nakon *erraulta, izdali su najznaajniju zbirku bajki -Gil(elm: germanist -Dacob: 1ilolog i lingvist -Dacob je izdao njemaku gramatiku, a skupa s bratom i njemaki rjenik -zasluan je i za popularizaciju na$eg 1olklora i za njegov prodor u svijet -&4&5! upoznao se u Ceu s Eukom 8aradi#em+ nauio je na$ jezik i preveo na njemaki vi$e na$i( narodni( pjesama i Eukovu gramatiku -bra#a 0rimm skupljala su bajke i obraivala i( u povoljnoj atmos1eri romantike -zajedniki su skupljali narodne prie i zajedniki i( obraivali, ali zavr$nu verziju, jezinu i stilsku dao je Gil(elm -%zdali su dvije zbirke+ Cajke za djecu i dom i /jemake sage -3kupno su skupili, obradili i izdali oko 2.. pria -/ajvanija je prva zbirka, koja nije bila sasvim namijenjena djeci, ali su je i djeca i odrasli primili kao svoju -0rimmove se prie mogu podijeliti u etiri grupe : &!*rie u kojima prevladavaju 1antastini elementi (bajke": a" najpoznatije djeje bajke u 0rimmovoj verziji (Euk i sedam kozli#a, %vica i Jarica, *epeljuga, <rnoruica, =rvenkapica, @njeguljica " b" bajke s motivom pretvorbe ivotinja u ovjeka i obratno (@njeguljica i 9uica, Kablji kralj, @edam gavrana, Barobno zelje2" c" bajke o nagraenoj vjernosti i ustrajnosti i o nagradi za dobra djela i pomo# blinjemu (Dednooka, Dvooka i <rooka, Dvanaest lovaca, Dva putnika, Ejerni Do(ann2" d" bajke o patuljcima i slinim bi#ima (<ri patuljka u $umi, =vilidreta" e" ostale bajke (:latna guska, Erijeme ivota, 7est pomagaa ,2" 2!*rie u kojima prevladavaju realistiki, esto groteskni ali i nonsensni el!: (, mudrome krojau, <ri lijenine, <ri prelje, Djed i unue, <ri brata, @edmorica 7vaba, Judra seljaka djevojica, ;ijeni Iinko 2!" )!*rie u kojima su glavni junaci ivotinje: (;isica i maka, Euk i lisica, @tari @ultan2!" '!*rie s religioznim motivima (legende": (Jarijino dijete, @iroma$ni i bogati" -Cajke rado slu$aju djeca pred$kolske dobi i itaju i( djeca $kolske dobi, dok prie realistikog tipa rado itaju i kasnije i rado im se vra#aju kad su i( ve# jednom proitala -3 nji(ovim bajkama nema moraliziranja, nije u prvom planu uvijek junak iz naroda

-,bino su vedre i vesele, kroz radnju se probija narodno iskustvo, poznavanje ivota, saete su, kratke, esto se javljaju du(oviti i muzikalni sti(ovi, ali sadravaju na nekim mjestima i ironiju i gorinu -Cajke su im djelomino oi$#ene od pretjerani( grubosti (te$ke kazne ostaju, ali i( uvijek nesvjesno predodreuje sam krivac" -/a granici su izmeu iste narodne bajke i prave umjetnike bajke 4-5?@NA7PI-78 -baka djevojici poklonila kapicu od crvenog bar$una pa je po tome ljudi u selu nazva$e =rvenkapicom -jednog dana, majka ju po$alje da posjeti bolesnu i slabu baku, te da joj odnese bocu vina i kolaa, no upozori ju da ne skre#e s puta -putem, sretne vuka, za kojeg nije znala da je zla ivotinja, te ju on prevarom navede da mu kae gdje ivi baka, a nju nagovori da ue dublje u $umu kako bi ubrala baki buketi# cvije#a, $to ona i napravi, za koje je vrijeme vuk ve# oti$ao do bake, pojeo ju te legao u njen krevet -kad =rvenkapica stigne kod bake, ona joj se uini udna te joj postavi pitanja (oi, u$i, ruke, nju$ka" nakon ega vuk i nju pojede te glasno za(re! Irkanje je uo i lovac koji je tuda prolazio, te ue, $karama vuku razree trbu( iz kojeg iskoe baka i =rvenkapica, a u trbu( mu baci kamenja, te vuk padne mrtav! -;ovac odere vuka, baka uivala u kolaima, a =rvenkapica zakljui: L/e smijem vi$e nikad sama skrenuti s puta i trati u $umu kad mi mama zabraniM!

>.Bans -!ristian 7ndersen .1/2*01/1*3

-danski knjievnik -roen u mjestu ,dense u Danskoj+ otac mu je bio postolar, sanjalica kojeg je vi$e privlaila umjetnost nego zanat, kad je umro sinu je u naslijee ostavio samo smisao za lijepo i tenju za umjetno$#u+ majka mu je bila vedre i praktine naravi -zaposlio se u tvornici sukna -znaajan je njegov odlazak u 8open(agen, sre#u je prona$ao u kazali$tu i bio je slap glumac, plesa i pjeva -neredovito se $kolovao -za njega su se zauzeli pjesnik 0uldberg i savjetnik =ollin , a bio je est gost i u drugim obiteljima koje su mu pomagale - Donas =ollin volio je 6ndersena, brinuo se o njegovom $kolovanju, a uz druge lanove obitelji povezani su i dragi i gorki doivljaji, a esto se javljaju pod raznim imenima i u njegovim djelima -&424! upisao se na sveuili$te -putuje u /jemaku i %taliju -bio je redovni pro1esor i vije#nik -najve#i je pisac bajki i pria

-velik su mu uspje( donijele *rie i zgode, koje je poeo izdavati u malim svescima, i pisao i( sve do starosti -bajci je pro$irio tematiku, koristio narodne motive, stvorio vlastite neobine prie, oivljuju#i pritom sasvim neznatne stvari (kositreni vojnik se tui na samo#u, cvije#e odlazi na ples2" -u bajci 9uno pae prikazao je svoj ivot i put do uspje(a -velik utjecaj na njega imao je Io11mann, vlastiti ivot, narodni pripovjedai, priroda, prijatelji -malo je oni( pria s natprirodnim, vi$im silama, a najdivnije su one bez iega 1antastinog+ npr! =arevo novo ru(o, Djevojica sa igicama, 8raljevna na zrnu gra$ka, @uputnik2, -unio mnogo novi( elemenata u priu -narodne motive je oistio od grubosti -unosi lica i zgode iz vlastitog ivota -pro$irio je standardni ivotinjski svijet bajke (pueve, mi$eve, rode, krticu, zujka, ribice, patke, vrapce2" -*ored ivotinja unio je u priu i biljni svijet (tratinica, (eljda, jela, lan, u =vije#u male %de razl! vrste cvije#a, ruin grm, kalj, gra$ak2!a sve i( oivljuje, poosobljuje" -Eelika je raznolikost u motivima i obradi: &!od sasvim narodni( (8resivo, Eeliki /ikola i mali /ikola, Divlji labudovi " 2!djelomino narodni i tui motivi (*alica, Jala sirena, =arevo novo ru(o," )!potpuno originalni (*ostojani kositreni vojnik, @retna porodica" -,ivljava razliite neobine predmete: stvari s ognji$ta (8resivo, @re#ine kaljae, *ostojani kositreni vojnik 2" lopta i zvrk - :arunici 1igurice - *astirica i dimnjaar @tara ulina svjetiljka, @tara ku#a i sl! -dogaaji se pojavljuju udesno ili u snu ili kao poetski doivljaj ( =vije#e male %de, @tara ku#a" -djeca, pogotovo djevojice vole 6ndersena do svoje desete, jedanaeste godine, no kasnije mu se ponovno vra#aju kao odrasli -/ajpoznatije bajke: Djevojica sa $ibicama =arevo novo ru(o *rinceza na zrnu gra$ka Jala sirena2 8resivo *ostojani kositreni vojnik 9uno pae2! 4D<@?O<CI-7 +7 $I9I-7&78 -likovi: djevojica

-)otivi: siroma$tvo, jad, bijeda, velika ma$ta, smrt -bajka je napisana po jednoj slici na kojoj je bila djevojica sa $ibicama -)jesto i vrije)e radnje: zadnji dan u godini, zima, grad -sadraj: Djevojica po cioj zimi na kraju godine, (oda gradom sva promrzla, ne ele#i se vratiti ku#i zbog oca koji #e ju grditi jer nije uspjela prodati $ibice, a kod ku#e joj je ionako (ladno pod starim polu raspadnutim krovom! Ee# iscrpljena i potpuno promrzla, sjeda uz zid neke ku#e te pali $ibicu poku$avaju#i se ugrijati! 3z jednu, ma$ta o toplom kaminu, uz drugu ma$ta o bogatom blagdanskom stolu s peenom guskom, tre#a $ibica prikazuje joj veliko, prekrasno boi#no drvce! /o, svaki put se razoara kad $ibica dogori, s(vativ$i da ma$ta! 3 jednom trenutku vidi kako na nebu pada zvijezda te pomisli na baku! *ali cijeli sveanj $ibica i zove baku da je povede sebi u nebo! 3jutro su je prolaznici na$li mrtvu, smrznula se! 4P5IN-@D7 N7 D5N( ;57$A78 0likovi: princ, princeza, kraljica -pisac ju je uo jo$ kao dijete - sadraj narodne bajke Jaak kraljevi# -nastala pod dojmom svae izmeu pisca i Ienriette Gul11 -sadraj: princ je ve# dugo traio pravu kraljevnu za sebe, sve dok jedne olujne veeri! /a vrata im je pokucala mlada djevojka, mokra i promrzla na ki$i te zatrai da preno#i, prestav$i se kao princeza! 8raljica, da bi spoznala da li je ona ona prava za njenog sina naredi slugama da joj pripreme krevet! 8raljica na dno stavi zrno gra$ka, pa preko zrna dvadeset madraca i jo$ dvadeset perina od gu$jeg perja! 8ad je ujutro pita$e kako je spavala, princeza ree da nikad nije lo$ije, cijelu no# se prevrtala, nije oka sklopila! Eidjev$i da je prava kraljevna, kraljevi# ju uzme za ruku!

12. EeFis -arrol i Gantastina pria .1/3201/>/3

-pravog imena =(arles Dogson -biogra1i spominju veliku razliku izmeu onog $to je taj pisac radio i pisao pod pravim i pod izmi$ljenim imenom =(arles Dogson - sin pastora, pripadao du(ovnom staleu, cijeli ivot radio kao pro1esor matekatike na ,N1ordu ('F god!" - su(oparan i dosadan predava, $tampao znanstvene radove iz podruja matematike - udak, nije zasnovao vlastitu obitelj, nije izlazio u dru$tvo ali je volio djecu, dopisivao se s njima, na obali provodio dane u nji(ovom dru$tvu - jednog dana, poveo je na izlet tri djevojice, k#eri svog ravnatelja, i zamoljen da im ispria priu, priao im je o pustolovinama djevojice 6lise koja je za Cijelim :ecom oti$la u zeju rupu i ondje doivjela brojne neobine pustolovine

- najmlaa k#erka 6lice, zamolila je Dogsona da za nju napi$e 6lisine pustolovine, tako se Dogson pretvorio u =arrola -=arrol je posve drugaiji ovjek, ovjek ma$te i poleta, izvrsnog stila -napisao je vi$e knjievni( djela: ;ov na @narku (nonsense pjesma" @ilvija i Cruno (roman" /ajpoznatije: 6lisa u zemlji udesa 8roz ogledalo -u prvi ma(, te dvije prie zbunjuju, neobine su i udne -nemaju jasne radnje, svaki as se oko glavnog lika okupljaju nova lica, esto vrlo udna (8raljica @rca, Dvica, @edmica, ,ujski :ec,8lobuar, =rna 8raljica2" -kao podloga za kompoziciju uzete su dvije igre+ karte u 6lisi, $a( u 8roz ogledalo -,sobine 1antastine =arrolove prie: -ma$tovita, elementima udesnog eli prikazati stvarni, realni svijet -na podlozi realnog svijeta gradi irealan u kojem irealni elementi slikovito iskazuju osjetilima nedostupnu stvarnost koja postoji u podsvijesti, eljama, djejoj igri -ne pribjegava mitologiji, samo udesnom svijetu -svaka veza s narodnim mitom i narodnom bajkom prekinuta je -prvi put se pria okre#e sasvim i potpuno prema djetetu, zbiljsko dijete je glavni junak -svijet ti( pria je svijet apsurda, asocijacija na realni ivot u djejem snu ili igri -nelogian slijed kazivanja, brzi obrati, iznenaenja, smjesa realnog i irealnog, pomanjkanje didaktinosti u potpunosti -=arrol se izvanredno uivio u djeji svijet, otvorio je nove kolosijeke i pro$irio mogu#nosti za priu -djela ispunio djetetu bliskim likovima, scenama, obratima, situacijama, slikama i igrama rijei 47EI+7 ( D@&E<I C(D@+78 -izdana &4 5!g! -temelji se na igri karata -1antastina pria -san kao stvarnost -;ikovi: 6lica, Cijeli :ec, 8neginja, Be$erska maka, ,ujski :ec, 8lobuar, *u(, 8raljica, 8ralj, ;ana 8ornjaa, *apiga, Ji$, *atak, Dodo, Jladi orao, 9akovica, @vraka, 8anarinka, 0a-ga, 0u$ter Cill, 0usjenica, 0rlica, Dvoranin Kaba, Dvoranin 9iba, 8arte: dvojka, petica, sedmica2 -sadraj: *3< 3 :5BD3 93*3 0lavna junakinja 6lisa sjedila je sa svojom sestrom na obronku i jako se dosaivala dok je sestra itala knjigu (bez pria i razgovora"! 8ad je ugledala

Cijelog :eca koji govori i gleda na sat, uskoila je za njim u zeju rupu! Dugo je padala kroz rupu, gledaju#i u police oko sebe, te razmi$ljaju#i o tome koliko ima do sredi$ta :emlje, te je zakljuila da je sredi$te /ovi :eland ili 6ustralija, te i o svojoj maki Dini! *ala je na granje i neozlijeena pourila za Cijelim :ecom i na$la se u dvorani! @va vrata bila su zakljuana! /a stoli#u je na$la zlatni kljui# ali on nije otvarao ni jedna vrata! /ai$la je na mala vrata koja je klju otkljuavao, pogledala kroz nji( te ugledala prekrasan vrt! /a stoli#u je tada prona$la boicu s natpisom L*%D J5M! *opiv$i - smanjila se, no s(vatila da je klju ostao na stolu! *od stolom je na$la kutiju s natpisom LD5D% J5M i pove#ala se ) metra! ;,8E6 @3:6 Dako je narasla te se zbog toga rasplakala i nastala je poplava! Cijeli :ec koji je nai$ao, trgnuo se, izgubio lepezu i rukavice te pobjegao! *oela se (laditi lepezom i navukla jednu rukavicu, te se od toga smanjila! *otrala je do kljui#a, no upala je u lokvu, te pomislila da je u moru! /ai$la je na mi$a kojeg je upla$ila priom o svojoj maki i psu koji jedu mi$eve! 3 vodu je upalo mnogo ivotinja i sve su za 6licom zaplivale prema obali *95D%:C,9/6 3<986 % D306 E%D306E6 *9%B6 ,ko te lokve bile su mnoge ivotinje: *atak, ,rli#, Dodo i ;orO, te drugi neobini stvorovi! /isu znali kako bi se osu$ili pa je mi$ priao o Eilimu ,svajau! *atak Dado je predloio predizbornu (kaukus" utrku! <rali su pola sata, a kad su zavr$ili, 6lica im je podijelila u$e#ereno vo#e! Dadi je dala naprstak da i on nju moe nagraditi! Ji$ je tada ispriao dugu vijugavu priu o svom ivotu, te za$to se boji maaka i pasa! 3vidjev$i da ga 6lica ne slu$a, uvrijedio se i oti$ao! 6lica je poela priati o svojoj maki i spomenula kako lovi ptice! @ve su ptice tada pobjegle a 6lica je ostala sama! 037<596 039/% 0DD5 D5 03@<, /ai$ao je Cijeli :ec koji je ne$to traio! :amjeniv$i ju za svoju pomo#nicu JarO 6nn, po$alje ju u ku#u (na kojoj je pisalo LC-:5=M" po lepezu i rukavice! 3nutra je prona$la boicu, popila njen sadraj i toliko se pove#ala da joj je jedna ruka virila kroz prozor, a noga kroz dimnjak! :ec je pri$ao prozoru, no ona je zama(nula rukom te je pobjegao! Itio je poslati u ku#u 0agu ali ovaj nije slu$ao! 0u$tera Cilla su poslali da se spusti kroz dimnjak ali ga je 6lica izbacila nogom kao oprugom! ,dluili su zapaliti ku#u, no 6lica im je zaprijetila makom Dinom, te su ju ipak napali $ljunkom! 7ljunak se pretvorio u kolai#e koje je 6lica pojela i smanjila se! 8ad je iza$la, svi su potrali za njom, ali je uspjela pobje#i u $umu! /ai$la je na ogromnog psa i sa $tapom se ganjala s njim, te u uspjede pobje#i! 3skoro je nai$la na gljivu! 03@D5/%B%/ @6ED5< /a gljivi je bila gusjenica koja je pu$ila iz duge nargile te joj rekla da jedna strana gljive smanjuje, a druga pove#ava! /e znaju#i koja je koja strana

obu(vatila je gljivu i otrgala sa svake strane! %z desne ruke se poela smanjivati, iz lijeve pove#avati! @ada joj je narastao vrat koji se toliko istegnuo da je virio iznad drve#a! Do$av$i do prirodne veliine, ugledala je malu ku#icu i, da veliinom ne prepadne njene stanovnike, smanjila se na pedalj veliine! *96@5 % *6*69 3 ku#i je ivjela 8neginja! Dvoranin 9iba donio je kraljiin poziv na partiju kroketa, a Dvoranin Kaba ga je primio! 6lica je u$la u ku#u gdje je 8neginjica drala dijete, a ku(arica ku(ala ju(u! Cila je tu i Be$erska Jaka koja je se smije! 8u(arica je u trenucima preda(a sve gaala posuem, a 8neginjica je 6lici dala dijete i oti$la igrati kroket! 3 jednom trenutku je naredila da 6lici odrube glavu, ali je nitko nije poslu$ao! Dijete se putem pretvorilo u prase, te ga je 6lica pustila, a Be$ersku Jaku pitala je za pu, no ona joj je rekla da su svi lud!9ekla joj je i da desno ivi 8lobuar, a na drugoj strani ,ujski :ec! Jaka je nestala, te se uskoro pojavila da pita $to je s djetetom, drugi put kad se pojavila, pitala je je li se pretvorilo u prase ili dinju i taj put je na 6liinu molbu nestala od repa do cereka! 8u#a ,ujskog :eca se 6lici uinila ve#om pa se pove#ala s pedlja na pola metra! ;3D6 B6D6/86 %spred ku#e bio je postavljen stol za puno osoba, a za njim su sjedili ,ujski :ec, 8lobuar i *u(! 8od nji( je stalno bilo 5 sati i vrijeme za aj jer su se zamjerili vremenu! 6lica je sjela s njima i ponudili su je vinom kojeg nisu imali, $to je ona smatrala nepristojnim, kao $to su i oni smatrali to $to je sjela s njima bez pitanja! *robudili su *u(a koji im je priao besmislenu priu o tri sestre!8lobuar je zatraio istu $alicu pa su se svi pomaknuli za jedno mjesto! 6lica mu je stalno upadala u priu te je on zaspao, a ona oti$la! *ro$la je kroz vrata u deblu i ponovno se na$la u dvorani gdje je uzela kljui# i u$la u prekrasan vrt! 896;D%B%/, *,;D5 :6 89,85< /a ulazu u vrt bio je grm bijeli( rua koji su ) vrtlara bojali u crveno, jer je tamo trebao biti grm crveni( rua! <ada je nai$la povorka s kraljicom - $pil karata! 8ralj i 8raljica Ierz bili su vladari, a ostali (ereva djeca! ,stale ve#e karte bili su gosti, a manje dvorjani! 8raljica je naredila da vrtlarima odrube glave ali i( je 6lica sakrila i spasila, te je bila pozvana na kroket! *alice su bili plamenci, lopte jeevi, a lukovi savijeni dvorjani! @vi su igrali istovremeno i svaali se, a 8raljica je stalno vikala: L,drubite mu (ili joj" glavuPM!*ojavila se Be$erska Jaka i nastala je zbrka jer je odbila poljubiti 8raljevu ruku, na $to je 8raljica zapovjedila da joj odrube glavu! 3 zbrci se vidjela samo maja glava, a krvnik je govorio da joj ne moe odrubiti glavu jer nema tijela! 6lica im je savjetovala da pitaju 8neginju (koja je bila u zatvoru jer je ispljuskala kraljicu" je li to njena maka, no dok su se vratili s njom, Jaka je ve# nestala! *9%B6 ;6K/5 8,9/D6B5

6lica je jedno vrijeme $etala s 8neginjom koja je iz svega izvlaila pouke, no uskoro ju je otjerala 8raljica, te su nastavili igrati kroket dok svi igrai nisu bili zatvoreni i spremni za pogubljenje! <ada je 8raljica oti$la pro$etati s 6licom, 8ralj je sve pomilovao! 6lica je na 8raljiinu molbu oti$la s 0ri1onom (ivotinja koja postoji samo na slikama, slina ptiurini, a ima ralje i velike pande" k ;anoj 8ornjai da joj ispria svoj ivotopis! ,na je nekad bila prava kornjaa koja je u$la u $kolu i uila predmete: Iisteriju, Jorepis, 9ijeni rad, Delovjebu2! /a kraju im je dosadila pria o $koli! 86D9%;6 D6@<,06 :atim su ;ana 8ornjaa i 0ri1on prepriali i demonstrirali ples: L8adrila jastogaM (etvorka s jastozima" samo bez jastoga! <ada je 6lica njima ispriala o svemu kod Cijelog :eca, te kako je poku$ala 0usjenici izrecitirati pjesmicu ali je sve zvualo pogre$no! /aredili su joj da recitira neku pjesmicu, ali je zvuala pogre$no i besmisleno,! *oku$ala je i drugu kiticu ali ju nisu razumjelo! 8ornjaa je recitirala L8ornjainu ju(uM, zaulo se Lsuenje poinjeM i 0ri1on je poveo 6licu tamo <8, D5 3896, J5D5/D685 @udilo se Janku jer je ukrao kraljiine medenjake! *rvi svjedok je bio 8lobuar, drugi 8neginjina ku(arica, a tre#i 6lica! 6lica je tijekom suenja bez razloga narasla! 6;%B%/, @ED5D,B5/D5 *o$to je narasla, kad je ustala poru$ila je sve porotnike, koje je morala potom vratiti na mjesta da bi se suenje nastavilo! ,na je tvrdila da o sluaju ne zna ni$ta! 8ralj je smislio zakon da svi koji su visoki kilometar moraju napustiti sudnicu $to 6lica nije (tjela! *ojavio se novi dokaz, pjesma koja nije bila napisana Jankovim rukopisom, u iju je obranu 6lica i stala, a nije bila potpisana! 8ad je ve# dostigla svoju veliinu 8raljica je naredila da joj odrube glavu! 6lica je rekla da i( se ne boji jer su oni samo karte! <ada su je karte napale! 6lica se probudila na obronku s glavom u krilu svoje sestre! %spriala joj je san i otrala ku#i! @estra je ostala sjediti i razmi$ljala je o svojoj sestrici i njenim doivljajima!

11. 7rtistiki inter)e o

-*isci bjee od stvarnosti, koja im se zgadila i razoarala i( nakon toliko realistiki( i naturalistiki( djela! -teme se trae u pro$lim vremenima: nije vano vjerovati u sadraje, nego dati ivu ljepotu izgraenu rijeima! -srednjovjekovne legende postaju neiscrpan izvor tema -bajka dosee najvi$i umjetniki nivo -Gildeove prie i Jaeterlinckove dramatizirane bajke , prije svega, nisu namijenjene djeci

-bajka je nain Gildeovog umjetnikog izraavanja -obojica su iskoristila ru(o narodni( i umjetniki( bajki, i posebno srednjovjekovni( crkveni( legendi -djeca mogu itati i uivati u nji(ovim bajkama ali i( ne mogu s(vatiti potpuno literatura koja prelazi okvire djeje knjievnosti

12. Os ar =ilde .1/*# 0 1>223

-%rac, roen u Dublinu gdje je po(aao i koled, ali se $kolovao i na ,N1ordu -nakon smrti oca vra#a se u Dublin i objavljuje poeziju -&4F4 dobiva L/agradu za englesku knjievnostM -u ;ondonu stjee popularnost meu knjievnicima -odlazi u 6meriku, a nakon povratka odlazi i u *ariz gdje se eni i dobiva dva sina -radi kao novinar, pi$e poeziju i drame -&4H. objavljuje svoje najpoznatije djelo @lika Doriana 0raOa -&4H& upoznaje se s lordom Douglasom u kojeg se zaljubljuje, postaje i alko(oliar -zbog svoje (omoseksualnosti i Lnakaznog pona$anjaM biva osuen na dvije godine zatvora -po izlasku umire sam i odbaen u *arizu -meu najbolja djela spadaju i prie iz njegove dvije zbirke: @retni kraljevi# i ostale bajke 8u#a mogranja -djeci najblie prie su: @retni kraljevi# @lavuj i rua @amoivi div ,dani prijatelj Jladi kralj 9ibar i njegova du$a -prie su mu najblie 6ndersenovom nainu pisanja -iskori$tava sve za nj pogodne elemente razliiti( bajki -bujna poezija, paradoksi, pobjeda dobra i gorina ivota, arobni svijet: sve su to karakteristike njegovi( pria -u svakoj njegovoj bajci pria se o djeci, $to ne znai da i( je jasno namijenio njima 4+5@'NI A57E<@?IH8 *apiri

13. &a"ri e &aeterlin k .1/,201>#>3

-roen u 0(entu u dobrostoje#oj obitelji, otac notar, gdje je i zavr$io pravo na @veuili$tu -&H&&! - /obelova nagrada za knjievnost -pisao na 1rancuskom -pisao drame, eseje, 1ilozo1ska razmatranja i knjige o kukcima -prva drama *rinceza Jaleine, izmeu ostalog pisao i opere -podlijee simbolizmu, s nagla$enim misticizmom, a u dramama i 1atalizmom -utjecaj su i na njega imale legende -pi$e o djeci ali ne prvenstveno za djecu -bajka mu omogu#avala da umjetnikim izrazom iznese svoj doivljaj -glasovita drama *lava ptica - bajka obraena za scenu u rasko$nim bojama -koristi mnoge elemente drugi( bajki+ likove oblai u kostime 0rimmovi(, *erraultovi(, grki( i drugi( junaka+ bogata simbolika i oivljavanje okoline , djelu: -3 centru su brat i sestrica iz siroma$ne obitelji koji u snu kre#u na putovanje, a sve stvari, ivotinje i likovi koji i( okruuju oivljuju i putuju s njima kroz pro$lost i budu#nost kao i kroz druge, simbolikom natrpane predjele, u lovu za plavom pticom koja predstavlja nedostini ideal sre#e i ljudski( (tijenja, naravno- ne moe se uloviti! 8atkad se ini da su je djeca na$la ali se njena boja potamni! Djeji pratioci: vjeran pas i lukava, opasna maka, dobro#udni debeljko kru( i prijatelj mu $e#er, opasna vatra, te mno$tvo alegorini( lica+ @vjetlost, /o#, @an, @mrt, Erijeme, @re#e (@re#a kad smo zdravi, @re#a od ljubavi spram roditelja, @re#a od plavog neba, od bezazleni( misli2", ;jubavi (Jaterinska ljubav2", 9adosti (9adost od dobrote, od ljubavi2"2 3 takvom skupu alegorini( lica, slika, lirike i simbolike dijete se jedva snalazi! ,d &2 slika najs(vatljivija je ona u Drvosjeinoj kolibi u kojoj ivotinje i stvari poprimaju ljudske likove, scena u :emlji uspomena kad se djeca drue s djedom i bakom koji su umrli ali i( sje#anje oivljuje, slika =arstva budu#nosti!

1#. Ivana 9rli:0&a"rani: .1/1#01>3/3

-L(rvatski 6ndersenM -najbolja i najstarija djeja spisateljica u Irvatskoj -iz poznate intelektualne obitelji Jaurani#: otac Eladimir- pisac, povjesniar, odvjetnik, djed %van - (rvatski ban i pjesnik, baka 6leksandra - sestra Dimitrija Demetra, djedov brat Jatija- putopisac i sin >ran - pustolov i svjetski putnik2 -roena u ,gulinu gdje je provela i dio djetinjstva -neko vrijeme ivi u djedovoj ku#i u :agrebu -$koluje se uglavnom privatno -poznavala 1rancuski, njemaki, ruski i engleski jezik

-udala se s &4god! za odvjetnika i politiara Eatroslava Crli#a i preselila u @lavonski Crod -majka sedmero djece za koje je i pisala svoja djela -prva ena lanica D6:3+ dvaput predloena za /obelovu nagradu -bajke prevedene na desetak jezika , a o njoj su pisali brojni uglednici+ Jato$, 8ipling, 7imi#, Carac, Domjani#2 -pisala pjesme, prie i romane -najvanija djela: Ealjani i nevaljani 7kola i praznici @like (pjesme" Budnovate zgode $egrta Ilapi#a *rie iz davnine 8njiga omladini (proza i sti(ovi" Da$a Dalmatin (povijesno-avanturistiki roman" -najbolja djela su Budnovate zgode $egrta Ilapi#a (otvara djeju realistinu knjievnosti" i *rie iz davnina -najbolja zbirka bajki -*rie iz davnina: 8ako je *otje( traio istinu 9ibar *alunko i njegova ena 9ego 7uma @triborova Cratac Daglenac i sestrica 9utvica ;utonjica <oporko i devet upani#a @unce djever i /eva /eviica Dagor -Jotivi pria: jezik i stil iz narodni( bajki, prouavala narodni 1olklor i slavensku mitologiju iz koje uzima i likove (bog @varoi#, Joko$, *erunova saveznica i vladarica nad movarama, vile, 9ego i sl!", op#eljudske istine2! -u djelima prevladava poezija ku#e, doma i tipini slavonski ambijent ($ume, polja, livade2" -oboga#uje bajku novim likovima (Doma#i, bjesovi u prii 8ako je *otje( traio istinu, div 9ego, vila 8osjenka2" -podloga: borba izmeu dobra i zla (dobre i zle vile, @varoi# i Cjesomar, baba *oludnica i ku#ni du( Cagan2", uvijek pobjeuje dobrota i nevinost -likovi: pozitivniQnegativni, simpatiniQantipatini -dobra lica: djeca, baka i djed, doma#e ivotinje, vile, dusi s ognji$ta, maajke i mitska lica koja su personi1ikacija ljudima -negativna lica: bjesovi, bogata$i, silnici, lo$e sna(e, ma#e(e i mitske personi1ikacije -u prvom planu je lik majke i djeteta

-Dezik: prirodan, ist, iv, jednostavan, svje, nov, bez 1raza, jezgrovit, pun narodne melodike, zaudni( sintagmi, modela prianja i voenja radnje, blisko, napeto, sadrajno i raznoliko -prianje: saeto i prisno, blisko djetetu -deseterac u pripovijedanju -ujedinjene sve kvalitete i tematske i stilske -metamor1oze (guja - djevojka" Djela: *apiri

1*. Iantastina pria

-nova vrsta prie potaknuta =arrolom -pria koja uvijek prikazuje realni svijet, a pribjegava irealnosti da bi bolje prikazala njegovu realnost+ slikovito prikazuju osjetilima nedostupnu stvarnost koja postoji u podsvijesti, eljama, igri djece -ponire u suvremeni svijet i izgrauje svoju udesnu sliku o njemu -njezine su vrijednosti u imaginaciji, suosje#anju i razumijevanu, viziji i vjeri, stimuliranju i inspiraciji -originalna je (samo je jedna 6lica u zemlji udesa, *ria o :eki *eteru2" -mora biti emocionalno uvjerljiva, iskrena, individualnog du(a i temperamenta -junaci su esto s drugog svijeta, inscenacije prelaze preko ruba stvarnosti, vrijeme, kakvo je u stvarnosti, ne postoji -prie su logine, dogaaji se odvijaju normalno, zaplet raste do maksimuma a rasplet mora biti razuman -ne pribjegava mitologiji, samo udesnom svijetu -*redstavnici 1antastine prie: ;e?is =arrol - 6lisa u zemlji udesa =arlo =ollodi - *inocc(io Dames Carrie - *etar *an @elma ;agerlo1 - ;egende o 8ristu 6strid ;indgren - *ipi duga arapa Iug( ;o1ting - *ripovijest o dr! Dolitleu2

1,. -arlo -ollodi .1/2, 0 1/>23

-talijanski knjievnik, pravog imena =arlo ;orenzini, koji je pseudonim uzeo iz naziva rodnog mjesta njegove majke

-rodoljub, novinar -poinje pisati za djecu u dobi od 5. godina -preveo *erraultova djela a zatim izdao vlastita -djela: Jinuzzolo 0iannettinova geogra1ija 0iannettinova gramatika 0iannettinovo putovanje %talijom -pi$e prema starim uzorima pedago$ke djeje prie: ujedinjuje znanja koja su nuna djeci i didaktike pouke -naje$#i lik njegovi( djela je djeak - ni previ$e dobar ni previ$e lo$, nesta$an, ne previ$e marljiv, sklon igri, dobra srca, a sa svim djejim manama - najbolje prikazan u djelu *inocc(io (drveni lutak dok je nesta$an i ne slu$a oca 0eppetta, kasnije djeak" -pria nosi osobine moderne prie -ma$ta nije sputana, jednostavan jezik i iv nain pripovijedanja

11. <a)es &. 9arrie .1/,2 J 1>313

-$kotski pisac iz siroma$ne radnike obitelji -gubitak brata predstavio je za njega samog velik gubitak i to je utjecalo na kasniji nastanak *etra *ana -&H.'! u ;ondonu je prvi put prikazan igrokaz *etar *an -L@vako dijete, osim jednog, odrastaM -lik vjenog djeaka i simbola djetinjstva -&H. ! *etar *an u kensingtonskim vrtovima -&H&&! igrokaz *etar i GendO - prvi put kao pria, ne kao i igrokaaz -nastao iz stra(a $to djetinjstvo prolazi, djeca postaju pametna i ostare -u Carrievoj varijanti 1antastine prie nema samo igre nego i razmi$ljanja o ivotu, ona je 1ilozo1sko - poetina 1antastina pria - GendO - Dane - Jargaret

1/. +el)a EagerlKG .1/*/ 0 1>#23

-$vedska knjievnica -jedna od rijetki( ena s najve#om slavom u knjievnosti

-esto pisala o svojoj zemlji -&H.H! - /obelova nagrada -uiteljica -roena s jednom nogom kra#om pa je ve#inu vremena sjedila slu$aju#i bakine prie -putuje svijetom i iskustva prenosi u svoje pripovijetke -djela: Budnovato putovanje /ilsa Iolgerssona s divljim guskama ;egende o 8ristu -3 romanu Budnovato putovanje2 na krilima ma$te i na leima gusaka, nesta$ni djeak /ils putuje uzdu i poprijeko 7vedskom, kroz njenu sada$njost i pro$lost, upoznaje samu zemlju, prirodu, ljude i (eroje iz povijesti i izgrauje se u toj dugoj i surovoj $koli -pria je ma$tovita, originalna, -;egende o 8ristu - samo se vjeruje u tu priu, nema dokaza da su se te prie zaista dogodile, a priaju o ivotima neki( svetaca, muenika i slavni( linosti

1>. @ri ! ALstner .1/>> 0 1>1#3

-njemaki knjievnik -sluio vojni rok za vrijeme *rvog svjetskog rata, nakon ega postaje paci1ist -pjesnik, pisac kazali$ni( komada (Kivot u ovo doba" i romanopisac za odrasle (>abijan, %$ezla minijatura, Jali pogranini promet2" i djecu -studirao je germanistiku i romanistiku, doktorirao 1ilozo1iju, bavio se novinarstvom2 -djela za djecu: )5!maj (1antastina pria" 8on1erencija ivotinja - realistika literatura za djecu: 5mil i detektivi ;ete#i razred <onek i <okica Dvostruka ;ota Clizanke2 -djela su mu bila zabranjivana jer je bio protivnik nacizma, pa objavljuje u 7vicarskoj -&H .!-dobio je nagradu Ians =(ristian 6ndersen -Cavarska akademija za umjetnost osnovala je literalnu nagradu u njegovu ast

8arakteristike njegovi( realistiki( djela - 8R@</59,E <%* 9,J6/6 -odgovaraju suvremenom vremenu, (uman i napredan pogled na svijet -sklon (umoru i vedrom i optimistinom pogledu na svijet -iskrenost osje#aja, jasno#a mi$ljenja i jednostavnost izraza

-svi se mitski elementi bri$u - djeca djeluju kao djeca -8Sstnerov stil i nain pripovijedanja : obine rijei, esto iz djejeg argona, reenice su kratke, naslovi poglavlja du(oviti, radnja puna akcije i napetosti -imaju i irealni( dijelova koje opisuju realni svijet (5milov san npr!" -ne uljep$ava ivot svojim djelima: ima i lo$i( roditelja, socijalni( nejednakosti i bijede, napu$tene djece, lo$i( ljudi - razvija u djetetu socijalistike osje#aje -razvija u djetetu ono iskonsko djeje, upoznavaju#i ga s ivotom kakav jest -radnja je uvijek u prvom planu -likovi su mu slini u svim djelima, 5mil je prototip svi( njegovi( junaka: vedri, prpo$ni, poduzetni i aktivni djeaci, te djevojice koje nikad ne klonu u te$ko#ama , djelu: 5mil i detektivi - papiri (on podsje#a na Ieidi - djeak je ali i mali ovjek", prvo predstavlja likove pa onda kre#e s radnjom -druina, akcija, pustolovine i avanture, igra, jasno#a teksta

22. Prie o igraka)a i l"tka)a

-temelji ve# u 6ndersenovoj prii o postojanom kositrenom vojniku -ivot mrtvoj 1igurici, igraki treba da uda(ne djeja ma$ta -u djejim priama javljaju se ivotinje onakve kakve su djeci poznate kao igrake, a ne kakve su u stvarnom ivotu -u 1ilmovima i priama likovi su onakvi kakve je nacrtala ljudska ruka, ili kakve su izrezale $kare -jedna od poznatiji( takvi( pria je pria Ginnie t(e *oo(, suvremenog djejeg pjesnika 6!6!Jilnea, prie o malom djeaku 8risto1eru i o pustolovinama $to i( doivljuje sa svojim medvjedi#em Ginniem i drugim ivotinjama (tigar, zec, pra$i#2" -izvrstan primjer takve vrste 1antastine prie je talijanski pisac 0! >aniculli u knjizi Jodri Bovjeuljak, kojega nacrta djevojica, te koji kre#e u istraivanje svijeta te na kraju zavr$ava na komodi -ako je italac pri(vatio stvarnost, istinsko postojanje takvi( likova, oni #e ga uvjeriti u postojanje i drugi( nevidljivi( realnosti (govor mirisima i sl!" ->aniculli je brat 6ndersenovi( mali( likova na tom polju 1ants! prie -djecu u igri s lutkama, pravi djeji svijet u kojem se te$ko razabire granica izmeu ma$te i realnosti, dao je Jilan 7ega u 1ant! prii Barobni kljui# -te(nika 1antastine prie ovog anra posluila je i nastanku brojnim djeji( 1ilmova gdje stvarnost doivljavanja pretvara irealna zbivanja u zbiljnost

21. @la Pero i .1>22 0 22213

-najpoznatija slovenska djeja spisateljica -roena u 9oga$koj @latini, gimnaziju i uiteljsku $kolu odradila u ;jubljani

-isprva radila kao uiteljica, kasnije kao novinarka -najpoznatije njeno djelo je Jaca *apuarica -izgradila je svoj tip 1antastine prie u kojoj je ma$ta slobodna, ali uvijek krui oko realnog djejeg svijeta -gradi vrlo kratku priu, u tekstu nema nikakvog jezinog ongliranja, izraz joj je jednostavan, reenice su kratke i jednostavno graene -Djela: Joj ki$obran moe biti i balon <isu#u puta lijepo @itno kao mali prst Creskve *tiice su odletjele Jaca *apuarica 0dje su stazice :ato $to je na nebu oblak 8u#ica iz kocaka :a laku no#2 -naivno iznosi istinu o djejem ivotu -irealnost je slikovita i jednostavno ispriana da je djeci skroz uvjerljiva -da bi se prikazalo bunilo bolesti, ili djeje (valisanje ili djeja razmi$ljanja o postanku svijeta 5la uvijek izvr$i transpoziciju u irealno, a taj prijelaz uvijek blizak djetetu 4&7-7 P7P(C75I-78 3 prii neuredna djeca u malom selu, nikad ne znaju gdje su ima papue, pa im roditelji, kad djeca pitaju gdje su odgovore+ odnijela i( je maca papuarica! 3 jednom trenutku pria se odljepljuje od zemlje i stvara lik Jace *apuarice, pa jednog dana sva djeca ostanu bez papua i kre#u u potragu za macom, bosi kroz $umu! 8ada pronao$e Jacinu ku#icu, pokucaju te uu i vide mno$tvo lijepo pokrpani(, isti(, lijepi( papuica po policama! @vako dobije svoje natrag a Jaca i( upozori na urednost! 2&! 6ntoine de @aint-5NuperO (&H.. - &H''" -po zanimanju avijatiar -za vrijeme sluenja vojnog roka u 1rancuskoj vojsci odabrao je avijaciju -bio je civilni pilot, instruktor i aktivni borac u Drugom svjetskom ratu -&H'' u letu sa @ardinije u >rancusku, poginuo je, vjerojatno su ga oborili /ijemci -3 djelima je obraivao teme iz avijatiarskog ivota: /o#ni let 9atni pilot :emlja ljudi -pi$e priu u kojoj eli da se uivi u 1ilozo1iju djeteta i djetinjstva

-dokazao je koliko je pria vitalna, unio je nov sadraj i jezik,, prikazao je modernog ovjeka i njegove preokupacije, preko udesnog prikazivao je realan svijet -stvorio je novi lik, Jalog princa kakvog prije u priama nije bilo -s njime je pria jo$ jednom prekoraila granice djejeg svijeta -Dedino djelo za djecu: Jali princ LJ6;% *9%/=M -&H') -1antastina pria 1ilozo1skog karaktera koja ima svoje pret(odnike u Carrieu i Censonu -govori o Lnedotupavosti odrasli( u vezi sa zaista vanim stvarima u ivotuM -suprotstavljaju se svijet odrasli( i svijet djece -ima izmi$ljeni( doivljaja i lica --------papiri 2)! 8arel Bapek (&4H. - &H)4" -jedan od najve#i( e$ki( knjievnika, pisac koji je i u svjetskoj knjievnost zauzeo posebno mjesto -doktor 1ilozo1ije, pisac i novinar -prikazivao je svojim osebujnim stilom probleme ovoga svijeta i svijeta koji dolazi (rat, me(anizacija2" -izmislio je i prvi put upotrijebio rije robot -drame: %z ivota insekata Jakropulova tajna 9!3!9! Cijela bolest -romani: <vornica apsolutnog 8rakatit -pripovijetke o ivotu mali( ljudi: *ripovijetke iz jednog depa ,bian ivot *rva smjena2 -bajke: *o$tarska bajka Doktorska bajka 9azbojnika bajka -pisao je dakle i bajke, obino izdavane pod naslovom Devet bajki kojima su kasnije pridodane jo$ 2, $to i( ini ukopno jedanaest -ivotinje i ptice u njima govore, ima vila, vodenjaka, du(ova i uda, iz koji( proviruje i narodna bajka, i legenda, i saga -uvijek polazi od elemenata standardne prie

-najosnovnija karakteristika njegovi( bajki su mali obini ljudi (skitnice, lopovi#i, siromasi, straari, po$tari2" -slika komine, alegorijske, paradoksalne i simbolike scene 4PO$'75+A7 97<A78 - papiri

2#. ;ianni 5odari ili angairana pria .1>22 0 1>/23

-meu mlaim talijanskim piscima koji pi$u prie -zavr$io uiteljsku $kolu, bavi se novinarstvom -&H'4! poeo je pisati za djecu pjesme i prie, velik je uspje( postigao s priom Bipolino, s tom priom uveo je u priu dvije novosti: -svijet vo#a i povr#a (uz neke ivotinje i kukce" -lica i tematiku borbe malog naroda protiv izrabljivaa *rimjer likova za priu Bipolino s obzirom na novosti -likovi: &! predstavnici potlaenog naroda: Bipola i njegovi( sedam sinova (Bipolino, ia <ikvi#, postolar 0rozdi#, glazbenik 8ru$ki#, *oriluki#, stric Corovnica, djevojica 9otkvica" 2! iz tabora bogata$a oni s vrlo malo prava, a koji #e im se pridruiti: Ei$nji# i djevojica Dagodica )! gospoda i nji(ove sluge (princ ;imun, barun /arana, gro1ica <re$nja, kneevi# Jandarinko, detektiv mister Jrkvi#, straari limunovci, pas ,$trozub2 " -ova pria novog tipa lii na basnu: u radnji sudjeluje vo#e i povr#e a misli se na ljude -karakterizacije likova, sitni detalji, vje$t nain izvoenja radnje, iv dijalog 4P('O?7N<@ PE7?@ +'5I<@E@8 -knjiga s manirom politike angairanosti -s istom ivosti prikazao je oivljuju#i i(, pobunu igraaka u trgovini -igrake ele da i( za novogodi$nje darove dobiju siroma$na djeca, pa izlaze iz Ce1anina du#ana, putuju vlakom-igrakom *lava strijela i odlaze u stanove siroma$noj djeci ,stala djela: 0elsomino u zemlji laljivaca <ele1onske prie *laneta ispunjeni( elja

2*. +lavko Aolar .1/>1 0 1>,33

-poznati novelist i (umorist posebnog tipa -postao je djeji pisac kad je prenio na papir prie koje je priao svom malom posinku te su tako nastale zbirke: /a leima del1ina *etrica 8erempu(, objavljene i pod naslovom Durnjava na motoru -izgradio je svoj tip realistike novele natopljene (umorom i svoj stil dikcije i vokabulara na kajkavskom -stvorio je poseban tip prie bliske realistikoj pripovijetci -*etrica 8erempu( - pria na motive, u stilu narodni( pria novelistikog ili relistikog tipa -tematski raznolike prie, u cjelini je primjesa imaginarno-irealna -nije uspio ostvariti onaj posebni sklad izmeu teme, ambijenta, lica seljaki( i kaputa$ki(, krajolika i dikcije koje nalazimo u njegovim novelama