Professional Documents
Culture Documents
Seminarski Rad - VEKTORI Matematika I
Seminarski Rad - VEKTORI Matematika I
oznaavamo sa | a
|.
Apsolutna vrednost (intezitet) vektora je skalarna veliina koja ne moe biti negativna.
Dva vektora su meusobno jednaka ako su jednaki njihovi inteziteti (apsolutne vrednosti), ako su
istog pravca i istog smera.
b a = ako su sve tri karakteristike vektora jednake. Dva jednaka vektora ne moraju biti
prestavljeni jednom istom usmerenom dui ve to mogu biti i paralelne dui.
Ako je vektor a nepokretan, onda se vektor b , koji mu je jednak,
moe paralelnim pomeranjem poklopiti sa vektorom a
tj. Take A
i C e se pokolopiti, kao poetne i take B i D kao zavrne.
5
CD AB
CD b b AB a a
CD b AB a
||
| | | | = = = = =
= = =
Nulti vektor je onaj vektor ija je duina jednaka nuli.
0
0
= a
Poetak i kraj nulti vektora se nalaze u jednoj taki. Svi nulti vektori su meusobno jednaki. Oni
mogu biti bez pravca pa se predstavljaju kao geometriska taka. Ali, ako nulti vektor predstavlja
limes vektora konane duine koja opada prema nuli onda se smatra da nulti vektor uzima pravac
tog vektora. Nulti vektor se smatra bez orjentacije i to tako da se obini vektor ne menja
sabiranjem sa nultim vektorom, a proizvod obinog i nultog vektora je jednak nuli.
3. Podela vektora prema prirodi fizike veliine
Poetak vektora posmatran kao napadna taka vektora moe biti proizvoljno uzet, a moe biti
odreen u izvesnom domenu ili potpino u itavom prostoru pa prema tome vektori se dele na:
1. SLOBODNI VEKTORI kod ovog vektora napadna taka se moe proizvoljno izabrati u
prostoru pri emu modul, pravac i smer vektora ostaju nepromenjeni. Slobodni vektor se moe
paralelno pomerati, a da ne doe do ikakve promene. Kao primer slobodnog vektora uzimamo
brzinu translatornog kretanja tela. Svaka taka tela ima istu brzinu pri translatornom kretanju pa
zato moemo odabrati bilo koju za napadnu taku naeg slobodnog vektora.
2. LINIJSKI VEKTORI kod ovog vektora se poetna taka moe pomerati po liniji koja se
poklapa sa pravcem vektora. Primer klizeeg vektora je vektor sile koja deluje na vrsto telo.
Pomeranje napadne take sile du prave koja se poklapa sa pravcem sile ne remeti prvobitno
kretanje.
3. VEZANI VEKTORI ovom vektoru odreena je poetna taka pa se on ne moe pomerati, jer
e u razliitim takama biti drugaiji. Primer vezanog vektora je vektor polja gde je u svakoj taki
polja razliiti vektor kao predstavnik fizike veliine u dotinom polju.
4. Proizvod i kolinik vektora i skalara
Proizvod vektora i skalara je vektor istog pravca i onoliko puta vee apsolutne vrednosti koliko taj
skalar ima jedinica. Istog smera ako je skalar pozitivan, a suprotnog ako je negativan. To znai da
je proizvod vektora a
podeli skalarnom
veliinom dobija se vektor, a ako se taj vektor oznai sa c njegova apsolutna vrednost bie:
| |
| |
| |
m
a
c c = =
5. Jedinini vektor ili ort vektora
Vektor ija je apsolutna vrednost jednaka jedinici naziva se jedinini vektor. Svaki vektor se moe
prikazati kao proizvod svojeg inteziteta i jedininog vektora koji je orentisan kao taj dati
vektor.Jedinini vektor koji ima isti pravac i smer kao dati vektor naziva se jedinini vektor ili ort
datog vektora.Jedinini vektor se obino oznaava isto kao i njegov vektor ali sa indeksom nula.
1 | |
0
0
0
=
=
=
a
a
a
a
a a a
Svaki vektor je jednak proizvodu svoje apsolutne vrednosti i svoga orta, a ort jednog vektora
jednak je koliniku tog vektora i apsolutne vrednosti istog vektora.
6. Vektor poloaja ili radijus vektor
Poloaj neke take se odreuje vektorom,a usvojeno je da to bude vektor poloaja ili radijus
vektor. Usvojeno je i to da se vektor poloaja neke take zavrava u toj taki, odnosno da je
orjentisan ka toj taki. Ort vektora poloaja se oznaava kao
0
r .
| |
| |
0
0 0
r
r
r
r
r
r r r r r
= =
= =
7. Sabiranje i oduzimanje vektora
Imamo vektor a
stavi poetak
vektora b koji se paralelno samom sebi prenese. Zbir c b a = + je takoe vektor koji poinje u
7
poetku vektora a
.
Uslov kolinearnosti dva vektora moe se prikazivati i ovako:
0
0
= +
=
= +
b a
k
b a k
q
q
Tri ili vie vektora su komplanarni kada su paralelni jednoj ravni ili se nalaze u jednoj ravni. Neka
su data tri vektora a
i b .
q
q
=
=
= + +
= +
+ =
l
k
c b a
c b l a k
b l a k c
0
0
9
10. Projekcija vektora
Poznato je da se projekcija neke take na datoj osi dobija kada se iz te take povue normala na tu
osu. Presena taka normale iz te take i ose bie projekcija take na osi. Kao projekcija vektora na
nekoj osi uzima se rastojanje meu pravama provuenim kroz krajnje take vektora normalno na
datu osu.
Projekcija vektora AB a = na osi XX predstavljena je
sa
1 1
B A . Veliina te projekcije je rastojanje meu
dvema navedenim pravama.
Projekcija vektora na osi se smatra skalarnom
veliinom, a projekcija vektora na pravoj vektorskom
veliinom.
Ako sa o oznaimo ugao izmeu vektora a
i ose x
onda e projekcija iznositi o cos a a
x
= .
11. Prouavanje vektora u koordinatnom sistemu. Koordinate vektora
Neka su OX, OY i OZ tri uzajamno normalne orijentisane prave koje se seku u taki O.
Orijentisane prave OX, OY i OZ se nazivaju koordinatne ose i to x-oca, y-osa , z-osa, a taka O je
koordinantni poetak. Ovim elementima je odreen Dekardov pravougli koordinantni sistem u
prostoru.
Dat je vektor a OP = u koordinantnom sistemu. Dati vektor moemo razloiti na tri vektora du
koordinantnih osa.
OC OB OA a OP + + = =
Vektori, OC OB OA , , predstavljaju komponente vektora a
. Projekcije vektora a
na ose su
algebarske veliine:
z y x
a OC a OB a OA = = = , ,
To su koordinate vektora a OP = . Koordinantni ortovi j i, i k isto tako su ortovi ( jedinini
vektori ) komponenata vektora a
, pa prema tome : k a OC j a OB i a OA
z y x
= = = , , .
Tako se vektor a
je suprotan vektoru ) , , (
1 1 1
z y x a = pa sledi ) , , (
1 1 1
z y x a =
4. ) , , ( ) , , ( ) (
2 2 2 1 1 1
z y x z y x b a b a + = + = tj. ) , , (
2 1 2 1 2 1
z z y y x x b a =
12. Skalarni ili unutranji proizvod vektora
Dato je telo koje se moe kretati po horizontalnoj podlozi. Ako na njega deluje drugo telo silom F ,
onda je iz elementarne fizike poznato da se rad vri samo ako se telo pomerilo za izvesno rastojanje.
Uzmimo najpre sluaj da sila F deluje paralelno podlozi i neka je taj odreeni put s. Znamo da je pri
tom izvesni rad A=Fs. Rad je prema svojoj prirodi tipino skalarna veliina. Odmah se vidi da je ta
skalarna veliina u ovom sluaju jadnaka proizvodu intenziteta vektora sile i vektora puta.
U optem sluaju sila ne deluje ba u pravcu kretanja tela, nego sa tim pravcem zahvata neki ugao q.
11
Prema tome rad vri samo ona komponenta tih sila koja je u pravcu kretanja tela. Zato se sila F
razlae na komponente
1
F i
2
F . Prva je definisana kao pomeraj tela, a druga je nmormalna na nju.
Sila
2
F ne izaziva nikakvo pomeranje tela, pa ne vri ni rad, tako da aktivna sila koja vri rad nije
celokupna sila F , nego samo njena komponenta
1
F .
) , cos( cos ) , cos( cos
1
1
s F s F s F A s F F F F
s F A
= = = =
=
u u
Ovo je skalarani proizvod dva vektora.
1. Skalarni ili unutranji proizvod dva vektora je proizvod apsolutne vrednosti ( intenziteta
) jednog vektora i projekcije drugog vektora.
2. Skalarni proizvod dva vektora je proizvod njihovih apsolutnih vrednosti ( intenziteta ) i
kosinusa ugla izmeu tih vektora.
Taj proizvod je skalarna veliina pa se zato naziva skalarnim.
Skalarni proizvod : vektor-taka-vektor
) , cos( | | | | b a b a b a =
Iz ovoga se moe videti da skalarni proizvod dva meusobno normalna vektora je jednak nuli.
1. komutativni zakon
a b b a a b b a = = ) , cos( ) , cos(
2. distributivni zakon
.... ...) (
) (
+ + + = + + +
+ = +
d a c a b a d c b a
c a b a c b a
Ovo se moe proiriti i na proizvod vektorskih polinoma.
2 2
2
) )( (
2 ) (
0 cos
) ( ) (
b a b b a a b a b a
b b b a a a b a
a a a a a
d b d a c b c a d c b a
= = +
+ =
= =
+ + + = + +
3. asocijativni zakon
a b k b a k b a k b a k ) ( ) ( ) ( = = =
12
Skalarni proizvod dva vektora u analitikom obliku :
2 2 2
0
) ( ) (
k j i k k j j i i
k i i k j k k j i j j i
b a b a b a b a
k b j b i b k a j a i a b a
k b j b i b b
k a j a i a a
z z y y x x
z y x z y x
z y x
z y x
= = = = =
= = = = = =
+ + =
+ + + + =
+ + =
+ + =
Zadatak 5. Vektori a i b su uzajamno ortogonalni , a vektor c gradi sa njima uglove od
3
t
. Ako je
8 | | , 5 | | , 3 | | = = = c b a , nai:
a)
62
2
1
8 5 6 5 5 2
2
1
8 3 9
3
cos | || | 6 0 cos | | 2
3
cos | || | 9
6 2 9 3 ) 3 )( 2 3 (
2
2
= =
= + = +
t t
c b b c a
c b b c a b a c b b a
b)
162 40 24 64 25 9
3
cos | || | 2
3
cos | || | 2
2
cos | || | 2 | | | | | |
2 2 2 ) (
2 2 2
2 2 2
2
= + + + +
= + + + + +
= + + + + + = + +
t t t
c b c a b a c b a
c b c a b a c b a c b a
c)
373 240 72 576 100 9
3
cos | || | 12
3
cos | || | 6 | | 9 | | 4 | |
12 6 4 9 4 ) 3 2 (
2 2 2
2 2 2
2
= + +
= + +
= + + + + = +
t t
c b c a c b a
c b c a b a c b a c b a
13. Vektorski ili spoljanji proizvod dva vektora
Vektorski proizvod dva vektora a i b je vektor c iji je intezitet jednak povrini paralelograma, ije
su stranice dati vektori i koji je normalan na tu povrsinu, a takvog je smera da za posmatraa, koji
stoji uz vektor c rotacija najkraim putem od a vektora do b vektora bude pozitivna (suprotno
smeru kazaljke na satu ).Vektori a , b i c ine desni koordinatni sistem.Kao znak vektorskog
mnozenja usvojeno je x.
Ako je q ugao izmeu a i b , a 0 c ort vektora c bie:
c c b x a c = = 0
Apsolutna vrednost vektorskog proizvoda :
u sin | | | | ab b x a c c = = =
13
Promenom reda faktora ( b a, ) menja se znak proizvoda tj. dobija se c pa zbog toga se uzima:
a x b b x a = . To znai da za vektorski proitvod ne vai komutativni zakon nego umesto njega vai
antikomutativni ili alterativni zakon. Posmatranjem paralelograma stranice a i b zakljuujemo da se
vektorski proizvod ne menja kada se jednom faktoru doda vektor paralelan sa drugim faktorom.
3 2
1
b x a b x a b x a = =
Vrhovi
3 2 1
, , b b b su na pravoj
koja je paralelna sa a
Za vektorski proizvod vazi distributivni zakon:
c a b a c b a + = + ) (
Pri mnoenju vektorskog proizvoda skalarom vai asocijativni zakon: b a m b a m b a m = = ) ( ) (
Uslov paralelnosti vektora je: 0 = b a tj. ugao izmeu njih je nula stepeni, to znai da su paralelni.
Vektorski proizvod nekog vektora samim sobom je jednak nuli: 0 = a a . Uslov kolinearnosti
vektora: 0 0 = = + b a b a a a k .
Kod vektorskog proizvoda ne postoji deljenje kao obrnuta operacija mnoenju. To znai da, ako se zna
vektorski proizvod i jedan faktor, ne moe se tek tako odrediti drugi faktor.
Vektorski proizvod koordinatnih ortova: j i k i k j k j i = = = , , .
Vektorski proizvod dva vektora u analitikom obliku
Data su dva vektora: k a j a i a a
z y x
+ + = i k b j b i b b
z y x
+ + = , onda je:
( )k b a b a j b a b a i b a b a b a
x y y x z x x z y z z y
+ + = ) ( ) ( .
Ako oznaimo c b a = vidi se da su projekcije vektora c na koordinatnim osama vezane sa
projekcijama vektora faktora sledeim relacijama:
x y y x z z x x z y y z z y x
b a b a c b a b a c b a b a c = = = ; ;
Vektorski proizvod se moe prikayati i determinantom:
z y x
z y x
b b b
a a a
k j i
b a = a moemo koristiti i emu:
14
Zadatak 6. Koji uslov treba da ispunjavaju vektori a i b da bi vektori b a b a . + 2 2 bili
kolinearni.
Reenje:
0 4 ) 2 ( 2 2 2
2 2 2 2 ) 2 ( ) 2 ( 2 ) 2 ( ) 2 (
= = = + =
= + = + = +
a b a b a b a b
b b a b b a a a b a b b a a b a b a
sledi, poto su ova dva vektora kolinearna onda su a i b kolinearni.
14. Orijentacija povrine i predstavljanje povrine vektorom
U raznim oblastima fizike i matematike obe strane jedne povri ne igraju istu ulogu. Poznato je da
izmeu struje i magnetnog polja jednog provodnika nije isti na obe strane povrine strujnog kola.
Pojavila se potreba za orijentaciju povrine a to znai da se jedna strana povrine usvoji kao pozitivna,
druga kao negativna. Kada je povrini dat smer cirkulacije onda je pozitivni smer normale, odnosno
normalni ort n te povrine takav da posmatrau koji stoji uz normalni ort, cirkulacija tee u pozitivnom
smeru ( pravilo desnog zavrtnja ). Strana povrine prema normali n naziva se pozitivnom stranom, a
suprotna strana je negativna strana.
Konvencijalno je uzeto da se orijentisana povrina predstavlja
vektorom, koji ima brojnu vrednost jednaku brojnoj vrednosti te
povrine a smer vektora je smer pozitivne normale na povrini (
pravilo desne ake ). Napadna ( poetna ) taka M tog vektora je bilo
koja taka te povrine. Brojna vrednost te povrine neka je S, onda je
vektor koji predstavlja tu orijentisanu povrinu : n S S = gde je n
jedinini vektor vektora S .
Kada se usvoji desni koordinatni sistem onda je pozitivna strana
povrine orijentisana tako da osobi koja bi ila po konturi u ravni u
smeru orijentacije pozitivna strana povrine u ravni ostaje stalno na levoj strani. Tu se radi o
zatvorenoj ravnoj orijentisanoj povrini.
Kada bi se usvojio levi koordinantni sistem onda bi pozitivna strana povrine bila ona strana koja je
negativna.
Kada se radi o orijentaciji povrina nekog tela, onda treba da se zna da su povrinski vektori
orijentisani u smeru izvan tela. Tako su spoljanje strane ravnih povrina poliedara pozitivne.
Na primer, trostrana piramida :
iz jednog temena idu 3 vektora c b a , , i to su ivice piramide, a
ostale ivice predstavljaju razlike odgovarajuih vektora.
- glavno je da vektorski zbir stranica trougla bude jednak
nuli
- dvostruka povrina DAB je predstavljena kao
b a S = 3 2 , DBC kao c b S = 2 2 , DCA kao a c S = 4 2 i ABC
kao ) ( ) ( 2 ) ( ) ( 2 1 1 b c b a S a b a c S = v = .
15
15. Proizvod tri vektora
Tri vektora se meusobno mogu mnoiti na osnovu skalarnog i vektorskog proizvoda tako da se
dobija jedna od tri kombinacije proizvoda.
1. Skalarni proizvod dva vektora se pomnoi treim vektorom
2. Vektorski proizvod dva vektora se skalarno pomnoi treim ( meoviti proizvod )
3. Vektorski proizvod dva vektora se vektorski pomnoi treim ( dvostruki vektorski proizvod )
1. Skalarni proizvod dva vektora je skalar. Proizvod tog skalara sa treim vektorom je vektor
kolinearan sa treim vektorom. Ako imamo tri vektora c b a , , onda je njihov proizvod :
) , cos( ) ( ) ( ) ( b a c b a c a b b a c c b a = = =
Ovakvi proizvodi su razliitog pravca i smera, pa je ) ( ) ( ) ( c a b c b a c b a = =
2. Prema definiciji ovaj proizvod je c b a ) ( . Vektorsko-skalarni proizvod je skalar ako se sluzimo
desnim koordinatnim sistemom i ako uzmemo da vektori c b a , , polaze iz iste take ali da nisu
komplanarni onda:
- Vektorski proizvod b a brojno je jednak povrini
paralelograma ( stranica a i b) i predstavljen je vektorom
b a S = ( koji je normalan na ravan vektora a i b .
- V h S c S c S = = = u cos gde je V zapremina
paralelopipeda.
-poto ugao u moe biti i tup: V c b a = ) (
Meoviti proizvod tri vektora brojno je jednak zapremini
paralelopipeda, ije su ivice dati vektori, sa pozitivnim
znakom ispred ako je redosled vektora isti kao kod osa
usvojenog sistema, a sa negativnim ako je redosled obrnut.
Ciklinom permutacijom tri vektora se ne menja njihov meoviti proizvod:
b a c a c b c b a = = ) ( ) ( ) ( , a svakom drugom permutacijom se menja znak proizvoda kao na
primer c a b c b a = ) ( ) ( .
Meoviti proizvod vektora se ne menja kada se meusobno zamene znaci vektorskog i skalarnog
mnoenja ali samo ako se ne menja redosled faktora: ) ( ) ( c b a c b a = .
Ako su u meovitom proizvodu tri vektora dva vektora meusobno identina ili ako su data tri vektora
komplanarna onda je taj proizvod jednak nuli.
c b a c b a c a a , , 0 ) ( 0 ) ( = . = su komplanarni
Meoviti proizvod koordinatnih ortova je jednak jedinici: i i k j i = = 1 ) ( , a u obrnutom redosledu
je: 1 ) ( ) ( = = i i j k i
Analitiki oblik meovitog proizvoda:
16
| |
z y x
z y x
z y x
x y y x z x x z y z z y z y x
z y x
z y x
z y x
c c c
b b b
a a a
k c b c b j c b c b i c b c b k a j a i a c b a
k c j c i c c
k b j b i b b
k a j a i a a
= + + + + =
+ + =
+ + =
+ + =
) ( ) ( ) ( ) ( ) (
3. Prema definiciji ovaj proizvod je ) ( c b a . Vektorsko-vektorski proizvod je vektor. On je normalan i na
vektor proizvoda c b i na vektor a . To znai da se konani vektor nalazi u ravni c b . tj. on je komplanaran
sa njima.
Iz uslova komplanarnosti se dobija: c m b k c b a + = ) ( gde su k i m skalarni faktori. Ove skalarne faktore
nije lako odrediti pa se uvodi pomoni vektor d koji je u ravni sa c b . i normalan je na vektor c .
Smer vektora d tako da vektori b c d , , budu redosleda desnog sistema. Mnoenjem se dobija:
| |
| | ) ( ) (
) ( ) (
d b k a d c b
d b k d c b a
=
=
Sa slike vidimo da je vektor d c b ) ( usmeren po vektoru c i :
) ( ) ( ) ( ) , cos(
2
sin ) , sin( ) ( d b c d c b d b c d b cbd c b bcd d c b = = = =
t
zamenom se dobija
| |
c a k
d b k d b c a a d c b
=
= = ) ( ) )( ( ) (
Da bi dobili m relaciju c m b k c b a + = ) ( emo da napiemo u obliku
c m b c a c b a = ) ( ) ( odakle je ) ( b a m = . Napokon se dobija:
) ( ) ( ) ( b a c c a b c b a =
Vektorsko-vektorski proizvod tri vektora transformira se u razliku dva vektora, od kojih je prvi
proizvod srednjih vektora i skalarnog proizvoda krajnjih vektora, a drugi proizvod drugog vektora iz
zagrade i skalarnog proizvoda ostala dva vektora.
17
Ciklina permutacija dovodi do tri potpuno razliita vektora.
) ( ) ( ) (
) ( ) ( ) (
) ( ) ( ) (
a c b b c a b a c
c b a a b c a c b
b a c c a b c b a
=
=
=
Promena mesta zagrade izaziva promenu:
c b a c b a = ) ( ) (
Analitiko izvoenje
-ako je ) ( c b p = onda je koordinata na x-osi
| | ) ( ) ( ) (
z x x z z x y y x y y z z y x
c b c b a c b c b a p a p a c b a = =
-ako dodamo identitet 0 =
x x x x x x
c a c b a b matematiki sledi
| | ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( b a c c a b b a b a b a c c a c a c a b c b a
x x z z y y x x x z z y y x x x
= + + + + =
- ako je c a = matematiki sledi ) ( ) (
2
b a a b a a b a =
18
16. Literatura
1. Matematika za III razred srednje kole
2. Zbirka reenih zadataka za trei razred gimnazija i tehnikih kola
3. Internet