Kondicijski trening, volumen 6, broj 1, stranica 22-29

SPECIFINE PRIPREMNE VJEBI U AKROBATICI

Primjenjivo u drugim sportskim granama i vrstama tjelesne aktivnosti doc.dr.sc. Kamenka ivi, mr.sc. Tomislav Kristievi Kinezioloki fakultet Sveuilita u Zagrebu

Abstract Specific exercises in acrobatics

Acrobatics exist simultaneously as an independent sport event and as a part of sports gymnastics. Acrobatic elements are components of gymnastic exercises on all gymnastic apparatuses. Since acrobatics can be found in almost any sports activity, many athletes use specific acrobatic exercises to aquire and master sport-specific movements. One of the most important roles of acrobatics is motor skill development. By practicing acrobatics, an athlete can improve his/her coordination, upper body isometric strength, power, flexibility and balance. A set of exercises, comprised of acrobatic elements and executed in sports gymnastics, is presented in this paper. The same set of exercises is also often utilized in training programmes for athletes in different sports and is usually applied during warm-ups.

1. Uvod
Akrobatika je aciklian sport koji obuhvaa vrlo velik broj raznovrsnih jednostavnih i kompleksnih statikih i dinamikih elemenata s precizno definiranom tehnikom, koji se meusobno mogu povezivati i kombinirati. U akrobatskim elementima karakteristine su promjene iznimno kratkotrajnih, naizmjeninih oslonaca rukama i nogama o podlogu pri emu se tijelo vrlo esto nalazi u fazi bez potpore, odnosno u fazi leta. Akrobatski elementi mogu se izvoditi na
22

sljedee naine: s nogu na ruke, s ruku na noge, s nogu na noge, s ruku na ruke (gimnastike sprave kao to su: dvovisinske rue, prea, rue). Jedna od najvanijih uloga akrobatike jest razvoj motorikih sposobnosti, prije svih koordinacije, statike snage muskulature trupa, eksplozivne snage, fleksibilnosti i ravnotee. Akrobatski elementi znatno utjeu na sposobnost kretanja tijela u prostoru, ime se pospjeuje opa koordinativna motorika sposobnost cijeloga tijeKondicijski trening, 6(1) 2008.

la i njegovih pojedinih dijelova. Isto tako, vrlo preciznim te brzim radom i naizmjeninom aktivacijom pojedinog miia i miinih skupina, akrobatikom se razvijaju svi oblici snage, pri emu je najznaajnija eksplozivna snaga. Pri izvoenju pojedinih akrobatskih elemenata vrlo je bitna amplituda pokreta u pojedinim zglobovima i zglobnim sustavima te estetska komponenta, koja se manifestira kroz preciznost poloaja tijela i dijelova tijela. Zato akrobatika zahtijeva, ali i utjee na, razvoj fleksibilnosti kao jedne od bitnih motorikih sposobnosti.

Najznaajnija osobitost akrobatike je u specifinoj snazi muskulature trupa koja je potrebna za izvedbu veine akrobatskih elemenata. Karakteristina pozicija tijela, sa zaobljenim gornjim dijelom lea, utegnutom lenom i trbunom muskulaturom kao i muskulaturom zdjelinog pojasa te podvijenom zdjelicom, modus je za uspjeno izvoenje akrobatskih elemenata. Takav poloaj tijela u akrobatici i sportskoj gimnastici naziva se gimnastika grba. Akrobatika je sport koji se pojavljuje samostalno ili kao sastavni dio sportske gimnastike. U sportskoj gimnastici akrobatski elementi dijelovi su gimnastikih vjebi na svim propisanim spravama gimnastikog vieboja. S obzirom na vrlo visok stupanj infiltriranosti u svim sadrajima koje obuhvaa sportska gimnastika, ona ima vano mjesto i ulogu u razvoju svakog vjebaa. Svladavanje preostalih elemenata, na drugim gimnastikim spravama, nemogue je bez osnovnih spoznaja o nainu kretanja tijela u akrobatskim elementima. Zbog toga se u treniranju u sportske gimnastike poinje s uenjem elemenata akrobatike, i to u njihovu osnovnom obliku. Kasnijom nadogradnjom vjeba se razvija i osposobljava za izvedbu svih preostalih gimnastikih elemenata. Tijekom procesa svladavanja akrobatike, gimnastiar stjee i razvija ostale kvalitete jer njezini sadraji omoguavaju razvoj odlunosti, motivacije i samokontrole te prevladavanje jedne od najeih konica u izvedbi, a to je strah. Preostale viebojske gimnastike discipline sadre specifinosti u nainima vjebanja te vrsti elemenata i vjebi, ime razliito

utjeu na razvoj motorikih i funkcionalnih sposobnosti pojedinih organa i organskih sustava. Na spravama u kojih elementi u svojoj strukturi gibanja ukljuuju poloaje upora i visova (rue, prea, konj s hvataljkama, krugovi) dominira utjecaj na muskulaturu gornjega dijela trupa i ruku. Donji dio tijela rabi se iskljuivo za izvoenje zamaha manjom ili veom amplitudom. Najvea optereenja donjih ekstremiteta javljaju se pri doskocima s pojedinih gimnastikih sprava kao dijelovi saskoka. Isto tako, u preskoku su karakteristina kratkotrajna specifina eksplozivna kretanja koja, uz optereenje muskulature donjih ekstremiteta u odrazima i doskocima, u svoju izvedbu takoer u velikoj mjeri ukljuuju snagu ruku i ramenog pojasa. Zato akrobatika, kao sastavni dio sportske gimnastike, omoguuje harmonian i svestran razvoj organa i organskih sustava cijeloga tijela.

2. Uloga i znaaj akrobatike

Akrobatika je vrlo rairena u svim sportskim granama i vrstama tjelesne aktivnosti. Svakako treba napomenuti da mnogi sportovi rabe akrobatske elemente kako bi se lake svladale odreene specifine kretnje. Tako, nije rijetko da hrvai, judai i openito natjecatelji borilakih sportova, atletiari, kao to su skakai uvis i motkom, i ostali sportai rabe elemente akrobatike radi lakeg i uspjenijeg svladavanja pojedinih skokova, padova, bacanja, a ujedno i zbog njihova znatnog utjecaja na razvoj koordinacijskih sposobnosti. Isto tako, akrobatski elementi sastavni su dio nekih sportova, kao to su: skokoKondicijski trening, 6(1) 2008.

vi u vodu, akrobatski rock n roll, padobranstvo, umjetniko klizanje, akrobatsko skijanje i dr. Akrobatika se primjenjuje u vjebanju tijekom svih faza rasta i razvoja ljudskog organizma, ve od najranije djeje dobi djeteta. Primjenjivala se u svim civilizacijama u povijesnom razvoju ovjeanstva u razliite svrhe i kroz razliite oblike vjebanja te se uvrtavala u svakodnevni ivot kao sastavni dio ope kulture ovjeka. U dananjem, modernom drutvu, akrobatika egzistira u sljedeim podrujima: 1) Tjelesni odgoj: - predkolske, osnovne, srednje i visokokolske ustanove. 2) Sport: a) Natjecateljski sport: - trampolin, akrobatika i sportska akrobatika. b) Sastavni dio sportskih grana: - sportska gimnastika, skokovi u vodu, padobranski akrobatski skokovi, akrobatsko skijanje i dr. - akrobatski elementi u svojim osnovnim jednostavnim formama primjenjuju se i u ritmikoj gimnastici, klizanju, akrobatskom rock n rollu, natjecateljskoj aerobici i dr. c) Ostale sportske discipline: - razvoj i odravanje bazinih i specifinih motorikih sposobnosti. 3) Druga podruja sportskih djelatnosti i tjelesnih aktivnosti: - vrsta vjebanja radi pripreme vojske, policije, astronauta i pilota. 4) Kineziterapijski programi obuhvaaju:
23

- osobe s razliitim kategorijama invalidnosti (osobe sa sljepoom, gluhoom, mentalnom retardacijom i tjelesnom invalidnou). 5) Rekreacijsko vjebanje: - odranje i poboljanje tjelesne kondicije osoba razliite dobi. 6) Profesija: - cirkus i druge vrste zabave i razonode. U dananje vrijeme rije akrobatika podrazumijeva naporne i teke vjebe koje razvijaju sposobnost kontrole kretanja u prostoru, a zahtijevaju koordinaciju, sve vrste snage, hrabrost i samokontrolu. Pojam akrobacija rasprostranjen je i u drugim oblicima djelatnosti, a rabi se pri sloenim i vjeto voenim radnjama. Akrobatika i njezini sadraji vrlo su primjenjivi, s pristupanim formama i nainom vjebanja, u svim granama i podrujima djelatnosti te svakodnevnog ovjekova ivota. Zato se o akrobatici ne treba i ne smije razmiljati jednostrano i shvaati je samo kao iskljuiv, sastavni i neizostavni dio svakodnevnoga treninga vjebaa u sportskoj gimnastici.

3. Fizika priprema za akrobatiku

Usprkos svim metodikim postupcima za pravilnu i sustavnu obuku tehnike akrobatskih elemenata, jedan od temeljnih preduvjeta za uenje i napredak jest fizika pripremljenost vjebaa. Kao i u svakom drugom sportu, ona je neizostavan, obavezan dio trenanog procesa.

Pod osnovnom fizikom pripremom najee se podrazumijeva onaj dio treninga kojemu je cilj razvoj i transformacija funkcionalnih, motorikih i morfolokih karakteristika vjebaa. Dobra fizika pripremljenost podrazumijeva optimalan nivo podnoenja svih komponenata energetskog i informatikog optereenja, ime se smanjuju mogunosti za ozljeivanje i osigurava se brz i efikasan oporavak nakon optereenja. Adekvatna fizika pripremljenost u funkciji akrobatskih elemenata podrazumijeva pravilno dranje tijela, dobru pokretljivost zglobova i zglobnih sustava te primjerenu snagu svih miinih skupina, a posebice statiku snagu trupa. Fizika priprema se u procesu treninga provodi primjenom razliitih pripremnih vjebi iji izbor ovisi o vrsti miinih akcija i specifinim zahtjevima koji omoguavaju uenje akrobatskog elementa. U tu svrhu se upotrebljavaju razliite pripremne vjebe za razvoj motorikih sposobnosti, koje se rijetko koriste u drugim sportovima. One moraju to vjernije imitirati element koji se ui i uvjebava. Moraju utjecati na razvoj i poboljanje onih motorikih sposobnosti koje su nune za njegovo izvoenje pa se iz toga razloga izvode istom ili slinom amplitudom i smjerom aktivacije. Veina pripremnih vjebi radi se samostalno, uz pomo trenanog pomagala ili pak uz pomo strune osobe (trenera uitelja). Zato svaki trener uitelj pa i vjeba treba vrlo dobro poznavati strukturu gibanja koju pouava kao i koje su to specifine miine akcije u pojedinim akrobatskim elementima. Na taj nain e osnovni cilj

uenja biti ostvaren u najkraem moguem vremenu i bez velikog utroka energije. Zato, fizika priprema za akrobatske elemente mora bit usmjerena na razvoj motorikih sposobnosti kao to su snaga, fleksibilnost, koordinacija, brzina, ravnotea te, s obzirom na dugotrajnost i opseg treninga, na specifinu izdrljivosti. Uz fiziku pripremu nuno je prije svakog akrobatskog treninga provesti klasian nain zagrijavanja i razgibavanja muskulature, zglobova i zglobnih veza itavoga tijela, to je izuzetno vano za nastavak trenanog procesa. Na poboljanje nekih motorikih sposobnosti, kao to je koordinacija, utjee se ve primjenom metodikih vjebi i predvjebi, kao i uenjem jednostavnijih elemenata i skokova. Kako bi se uspjeno izvodile faze odraza, specifine za akrobatiku, potrebna je snaga ruku i ramenog pojasa te muskulature donjih ekstremiteta. Isto tako, radi bolje stabilnosti trupa, koja je potrebna za kvalitetniju i uspjeniju tehniku akrobatskih elemenata, zahtijeva se statika snaga cijeloga tijela. Ona dominira tijekom cijele izvedbe elementa. Akrobatika na tlu, u uenju i izvedbi elemenata tehnike, usko je isprepletena s uenjem i izvedbom skokova na trampolinu. Preciznim pouavanjem i treningom tehnike akrobatskih elemenata na tlu, vjebau se olakava izvedba jednostavnih, osnovnih skokova na velikom trampolinu. Iz toga razloga, sastavni dio svakog treninga na velikom trampolinu je akrobatski gimnastiki trening na tlu, a za nadogradnju u kompleksnije akrobatske elemenata nuna je primjena velikog trampolina.

24

Kondicijski trening, 6(1) 2008.

4. Pripremne vjebe1
4.1. Vjebe za razvoj statike snage trupa

Lei na lea, uzruiti, nisko prednoiti, podii ramena od tla, izdraj.

Upor leei (osloncem nogu i ruku na povienje), zaobliti lea, izdraj - gimnastika grbica.

Lei licem prema tlu, uzruiti, zanoiti, zaklon trupa i glave, izdraj.

Lei na povienje, oslonac na ramena i stopala, izdraj (leima prema tlu).

Lei na povienje, oslonac na dlanove i stopala, izdraj (licem prema tlu). Lei na lea, uzruiti, naizmjence prednoiti, podii gornji dio tijela sa tla, povaljke. Lei na lea (preko vedskog sanduia), uzruiti, izdraj.

Lei licem prema tlu, uzruiti, naizmjence zanoiti, zaklon trupa i glave. Upor leei o podlakticama, zaobliti lea, izdraj - gimnastika grbica.

Lei na lea, uzruiti, podii gornji dio tijela pod kutom od 450, vratiti se u poetni poloaj.

Softverski program nije omoguavao pravilnu izradu pozicije tijela u nekim poloajima koji podrazumijevaju: zaobljeni gornji dio lea (gimnastika grbica), podvuenu zdjelicu i ravni lumbalni dio lea.

Kondicijski trening, 6(1) 2008.

25

eono prema ljestvama, pad prema naprijed, sklek, vratiti se u poetni poloaj.

eono prema ljestvama, duboki pretklon, zaruiti, uhvatiti ljestve, vis stojei stranji, podii pruene noge do visa strmoglavog, vratiti se u poetni poloaj.

Sunoni klek, zaklon, vratiti se u poetni poloaj. Lei na lea, uhvatiti vedske ljestve, visoko prednoiti, stoj na lopaticama (bez zamaha).

Lei na lea, uzruiti, okreti pruenog tijela u jednu i drugu stranu za 1800.

Lei na lea, uhvatiti vedske ljestve, podii trup sa tla, prednoiti, izdraj.

4.2. Vjebe za razvoj snage ruku, ramenoga pojasa i trupa

Upor za rukama, hodanje u uporu uz pomo suvjebaa (take).

Lei na lea, uhvatiti vedske ljestve, prednoiti, gornji dio tijela oslonjen o lopatice, vratiti se u poetni poloaj.

Upor za rukama, stopala u suvjebaevim rukama, pomicanje ramena naprijed natrag.

26

Kondicijski trening, 6(1) 2008.

Upor leei za rukama, stopala u suvjebaevim rukama, podizanje tijela uz pomo suvjebaa.

Upor leei za rukama, stopala u suvjebaevim rukama, podii tijelo u upor, uz pomo suvjebaa okret za 1800 u jednu i drugu stranu.

Upor leei pred rukama, stopala u suvjebaevim rukama, podii tijelo u upor pred rukama.

Upor leei pred rukama, stopala u suvjebaevim rukama, podii tijelo u upor, uz pomo suvjebaa okret za 1800 u jednu i drugu stranu.

Upor za rukama, stopala u suvjebaevim rukama, izdraj.

4.3. Vjebe za razvoj snage trbune muskulature

Lei na lea, uhvatiti vedske ljestve, brzo prednono zgriti, podii bokove sa tla.

Upor leei za rukama, stopala u suvjebaevim rukama, podii tijelo u upor, uvinue, lei licem prema tlu, visoko zanoiti, uzruiti, stopala u suvjebaevim rukama.

Lei na lea, uhvatiti vedske ljestve, naizmjence prednono zgriti jednu pa drugu nogu.

Kondicijski trening, 6(1) 2008.

27

Vis prednji (leima prema vedskim ljestvama), prednoiti i odvojiti tijelo od ljestava, vratiti se u poetni poloaj.

Lei leima na tlo, uzruiti, istovremeno prednoiti i podii gornji dio tijela pod kutom od 450, vratiti se u poetni poloaj. Upor sjedei, podii bokove sa tla, prednos (sunoni ili raznoni).

Vis prednji (leima prema vedskim ljestvama), visoko prednoiti, uznos, vratiti se u poetni poloaj.

Lei na lea na tlo, prednoiti (stopala na vedskim ljestvama), uzruiti, podii gornji dio tijela do sjeda, vratiti se u poetni poloaj.

Vis prednji (leima prema vedskim ljestvama), prednoiti, visoko prednoiti, uznos, vratiti se u poetni poloaj.

Lei na kosinu, uhvatiti se za vedske ljestve, prednoiti, vratiti se u poetni poloaj. Lei preko kozlia gornjim dijelom tijela, uhvatiti se za vedske ljestve, prednoiti, vratiti se u poetni poloaj (maksimalan pokret pruenim nogama).

Lei preko vedskog sanduia, uzruiti, istovremeno prednoiti i podii gornji dio tijela pod kutom od 450, vratiti se u poetni poloaj.

28

Kondicijski trening, 6(1) 2008.

4.4. Vjebe za razvoj snage lene muskulature

Upor leei o podlaktice na kosini (glava na gornjem dijelu kosine), uhvatiti vedske ljestve, zanoiti, izdraj, vratiti se u poetni poloaj. Lei preko kozlia licem prema tlu, uhvatiti se za vedske ljestve, zanoiti, vratiti se u poetni poloaj.

Lei licem prema tlu, zaruiti unutra (prsti isprepleteni), zaklon trupa i glave, izdraj.

Lei licem prema tlu preko vedskog sanduia, uzruiti, istovremeno zanoiti i zaklon trupa i glave, vratiti se u poetni poloaj.

5. Zakljuak
Prikazani set vjebi izvodi se u gimnastikom sportu iji osnovni sastavni dio ine akrobatski elementi. Takoer se primjenjuje i u treningu ostalih sportaa u drugim sportovima s ciljem da se muskulatura trupa, ruku i ramenog pojasa pripremi za specifina optereenja. Prikazane vjebe se primjenjuju kao vjebe za razvoj snage, ali isto tako i kao sastavni dio uvodnog i pripremnog dijela treninga. U uvodnom dijelu treninga primjenjuju se u funkciji zagrijavanja, dok se u pripremnom dijelu treninga koriste

kao vjebe koje e olakati uenje pojedinih akrobatskih elemenata.

6. Literatura
1. Bolkovi, T, S. Kristan (2002). Akrobatika. Ljubljana: Fakulteta za port, Univerza v Ljubljani. 2. Bolkovi, T., I. uk, J. Kokole, M. Kova, D. Novak (2002). Izrazoslovje v gimnastiki; osnovni poloaji in gibanja, I. del. Ljubljana: Fakulteta za port, Institut za port, Ljubljana, Slovenija. 3. Karascony I., I. uk (2005). Floor Exercises: Methods, Ideas, Curiosities, History. Ljubljana: TD Sangvinki, Ljubljana. 4. Leirich, J. (1992). Die Bedeutung der Biomechanik fur Motorische

Lernprozesse und das Training der Sprungbewegungen im Gerrattturnen. Biomechanics in Gymnastics. Cologne: Bundestinstitut fur Sportwissenschaft. 5. Sands, W., J. McNeal, M. Jemni (2005). Seven fundamental movements and circuit program design. Skinuto sa stranice www.coachesinfo.com/category/ gymnastics/62/ (dat. 25.07.2005). 6. ivi, K., Br. Matkovi, B. Trajkovski (1999). Ozljede u sportskoj gimnastici. Hrvatski portskomedicinski vjesnik, br.2- 3: 73-78. 7. ivi, K. (2007). Akrobatska abeceda u sportskoj gimnastici. Zagreb: Kinezioloki fakultet Sveuilita u Zagrebu.

Kondicijski trening, 6(1) 2008.

29