Promjena/proces 1.

Deaspiracija eksploziva (

I Od praindoevropskog ka baltoslavenskom Zakon/uvjeti Prikaz Slabi obiljeje aspiriranosti, odnosno postaje bh>b, ph>p, nefunkcioanlno. Zadrava se u skr., lat., gr... dh>d, th>t, kh>k, gh>g, k'h>k', g'h>g', kwh >kw, gwh>gw, k'wh>k'w, g'wh>g'w &p'a tendencija ka delabijali(aciji kw >k, gw>g, k'w>, g'w>g'

. Delabijalizacija velara

!. Devokalizacija sonanata "gubljenje slogotovorni# sonanata

Slogotvorni sonanti se devokali(uju tako )to se sonant, kao jedan fone%, cijepa na sa%ostalni sa%oglasnik visokog reda i obini sonant.

*>ir+ur, ,>il+ul, %>i%+u%, n>in+un u se ne javlja i(a palatovelara

Slav. bher! > ber!, widh! > v"dova, g'hans! > g#$s" wlkwo! > vl"k", gwou! > gov#do t*g! > turg > t"rg" > trg, t*p! > tirp! > t"rp! > trp!

Neslav. skr. bhara%i skr. vidhava

lit. vilkas, got. wulfs, lat. bovis, skr. gaus

II Prijelazna $aza u toku baltoslavenske jezi%ke prazajednice Promjena/proces 1. Pravilo 'ruki( (6 / 7. st. p. n. e.8 Zakoni/uvjeti 0rva pro%jena koja odvaja slavenske je(ike od baltikih, i ti%e ih ine (asebno% dijalekatsko% grupo% u siste%u praie. je(ike (ajednice 0alatovelari se u sate%ski% je(ici%a spiranti(iraju, dok u kentu%ski% ostaju nepro%ijenjeni. .a(log je to%e )to je obiljeje palatali(rianosti bilo tek kori)teno (a dva para fone%aa te je i tako prestalo biti funkcionalno, dakle i(gubljeno je distinktivno obiljeje palatali(iranosti velara. Prikaz $. S9:-. ; r, u, k, i < s < -Z. > h (r, u, k, i < s < -0. > )8 =. >:9?.; s > s $. S; k' > s, g' > ( =. >; k' > ), g' > Slav. aus! > @s! > uho, %ais! > %As! > %ijeh virs! > v"rh" reks! > rAkh! > rAh! (%@si > %@)i > %3)"8 g'no! > (na!ti, (u stlat. gnoscoB uporedi rijei gno(a, gnoseologija, engl. know...8 dek'i%ti > desCt". g'irno > ("rno k'irdas! > s"rd"ce &alt. lit. ausis, let. %aiss, lit. virsos,

. Satemizacija) razvoj palatovelara

lit. de)i%t, irnis, )irdis

-Z. / vokal (adnjeg reda -0. / vokal prednjeg reda

1, o(naka (a na(al stranjeg reda. 2op3right 4.5. $

Promjena/proces 1. Delabijalizacija vokala/ slabljenje labijalnosti vokala/ stapanje a i o

III Praslavenska $aza Zakon/uvjeti Prikaz Slabi obiljeje labijali(iranosti vokala o i u, pa se tako o o, G / stapanje sa ve' gubi i stapa sa a. -isoki vokal u prela(i u y, ali tek u postoje'i% vokali%a a kasnijoj fa(i (Dihaljevi'8. 0ro%jene se dogEaju i u sluaju diftonga reda o. Fva vokali se nakon @ > 3 (dugo i kratko8 i(jednaavanja, takoEer, stapaju sa a. H$, H= > H > a oi > ai, ou > au &p)ta tendencija k to%e da svi slogovi (avr)avaju vokalo%. 0roces je dugotrajan i obiljeava cijelu praslavensku fa(u, od $. %il. p.n.e. pa do I. st. n.e. -idljiv je kro(; a. gubljenje finalnih kons., b. po%jeranje granice sloga i c. upro)'avanje kons. skupina i ukidanje% ge%inata. J prvoj fa(i Z&S!a, prije K palatali(acije, gube se sa%o nesonorni 2, a poslije K palatali(acije Z&S djeluje i na sonante i diftonge. (Z&S ne djeluje na finalne 2 u prefiksi%a, odnosno prefiksalni% prijedlo(i%a.8 Z&S djeluje tako da slog ne %oe (avr)avati sa 2, pa ako ne dola(i do gubljenja u sredini rijei onda se granica sloga po%jera. Lakon po%jeranja ganice sloga nastaju neke konsonantske skupine te)ke (a i(govor, te su one podvrgnute procesu upro)'avanja. J dvosloni% ispada prvi konsonant, a u trosloni%, pored ostalih, naje)'e prvi. Skupine pv i bv se ne upro)'avaju (bog sonornosti fone%a v, dok se skupine dt i tt upro)'avaju disi%ilacijo%. Me%inacija se ukida. Lakon uinka Z&S!a ve'ina rijei (avr)ava vokalo%, i ukoliko takva rije dola(i ispred oblika koji poinje vokalo%, taj oblik dobijva protetski suglasnik v (ispred visokih vokala (adnjeg reda; u, " (tvrdi8 i 38, ili j (ispred niskih vokala prednjeg reda; e, N, C8. Kspred dugog a nekada se u%e'e j, a nekada v. Kspred kratkog a ne%a protetskog suglasnika.

Primjer g'nG! > (nati, s@nus > s3n", gordoi > gordai

. Zakon otvorenog sloga

.1. *ubljenje $inalni# konsonanata . . Pomjeranje granice sloga/ preslogovljavanje .!. +pro,-avanje kons. skupina

2-2 > 2-

rakad > raka, padet > pade, padont > pad#, padoit > padait > padai > padi, rakos > rak", %ateres > %atere gne(!do > gne!(do rekh! > rNh", veds! > vNs", plekt! > plet!, supn! > san, gibn! > ginutiB %ettei > %esti vedtei > vesti skatta( (got.8 > skot"

-2!2- > -!22-

!. .azvoj proteze i sprje%avanje zijeva

2-2 / -... > 2- / -... > 2- / 2prot.-...

"(eti > v"(eti, est > jest, ajce > jajce (e). vajce8

2op3right 4.5.

/. Prva palatalizacija (OPP / OQ7, R =78

Jsljed tendencije ka slogovnoj har%oniji vokali prednjeg reda nisu %ogli biti u direktno% kontaktu sa velari%a. .e(ultati su isti na cijelo% slavensko% terenu, osi% u sluaju skupina sk i (g.

k, g, h < -0. (i j) > (k', g', h'8 > , , ) sk < -0. > rus; ), polj; s(c(, sln; ), slk, SSS9=, %ak, bug; )t (g < -0. > rus; , blr, ukr, polj; d, slk, stsl, bug; d 0al. < -Z. > 0al. < -0. a > e, u > i

gena > ena, kelo > elo, k"to > to, duhja > du)a

0. Prijeglas/apo$onija (istovre%eno s K pal.8

Jsljed tenje ka slogovnoj har%oniji, ne%ogu'e je da i(a palatalnog kosonanta bude vokal (anjeg reda, te on alternira sa vokalo% prednjeg reda. Takle, progresivna pro%jena. J drugoj fa(i Z&S!a i sonanti i difton(i se upro)'avaju. J tautosilabiko% poloaju diftong se %onoftognira tako )to daje obini vokal, a u heterosilabiko% poloaju difotn(i reda i re(ultiraju ko%binacijo% vokala i sonanta j, dok difton(i reda u re(ultiraju ko%binacijo% vokala i sonanta v.

sjuti > sjiti > )iti jaga > jega

1. 2ono$otngizacija di$tonga (7=7 / 6PP, R =78

ai> A> N ei> i au> u eu> ju, u ai> i (L pl., %.r., &!osn.B L pl., %.r. pridjeva i (a%jenicaB i%p. sing. / sve (bog akutske intonacija8

paina > pena > pNna eitei > iti raudas > raud" > rud" leubas > leub" > ljub" stalai > stali > stoli navai > navi > novi berai > beri

Promjena/proce s 1. Druga palatalizacija/ sibilirizacija (7Q7 / 67P, R =78

Zakon/uvjeti 0ro%jenu velara k, g, h u c, z, s uvjetuju re(ultati %onoftongi(acije diftonga ai; i, A > N. .e(ultati procesa KK palatali(acije nisu isti na cijelo% slavensko% terenu, s ob(iro% na palatali(iranje grupa kv i gv; u jsl. i isl. re(ultat je cv i (v, a u (apadnoslavenski% te grupe nisu podlijegale procesu KK palatali(acije. Mrupa hv se palatali(ira sa%o u jedno% sluaju; v

3I Op-eslavenska $aza .e$leks 4S5 .e$leks ZS5 kaina > kAna > cNna gaila > gAla > gNlo > (Uelo (stsl.8 > (elo (sln.8 hairas > haira > hArV > sNrV > ser (sln.8 +siv+ kvaitas > kvAtas > kvNtV > cvNtV (stsl.8 SSSl; cv(ije8t, sln; cvet, bug; cvjat gvai(dW > gvA(da > kvaitas > kvAtas > kvNtV > polj; kwiat, slk; kvet, e); kvNt, gvai(dW > gvA(da > polj; gwia(da, e); hwN(da, slk; hvie(da

.e$leks IS5 kvaitas > kvAtas > rus, blr; cvet, ukr; cvitka+kvitka gvai(dW > gvA(da > rus; (ve(da

SSS9, sredi)nji junoslavenski

2op3right 4.5.

. 6re-a palatalizacija

?radicionalno se s%atra da je naj%laEa, ali doka(i ipak svjedoe da je najstarija; njena progresivnost, i injenica da ne (ahvata fone% h, koji je davno bio alofon fone%a s. Dare)ova for%ula; i+Y < k, g, (h8 < (L8 >>> c, (, (s8. &vaj proces je pun nedosljednosti i odstupanja.

(ve(da, (vije(da Lajooitiji pri%jeri jesu sa no%inalni% for%anti%a (a %u)ki rod ! k i ik, koji alterniraju u ! c i !ic; ot"k > ot"c. J s.r. javlja se for%ant /ce (Zke8; d"r"v"ce, a u .r. se rijetko javlja pro%jena na relaciji ika > ica. [esta je pro%jena i u posuEenica%a; kuningas > knC(". K%enica sa (avr)eci%a na /ink, !ing i /ig, takoEer, su obuhva'ene pro%jeno%; (ajinkas > (ajCc", %esinkas > %NsCc"... Lajdosljednja je njena pri%jena na slavensko% jugu, u Dakedoniji i >ugarskoj, a naroitih ra(lika %eEu slavenski% je(ici%a u pogledu re(ultata KKK pal. ne%a.

!. 4otovanja/ jotacije/ jotiranja !.1. Praslavensko jotovanje (6Q7 / Q7P, R =78

Sotovanje uop)te podra(u%ijeva fonetski proces koji se sastoji od toga da fone% u kontaktu sa fone%o% j u postpo(iciji dobiva obiljeje palatalnosti i nastaje sasvi% novi fone%. J historiji slavenskih je(ika nekoliko puta se proces jotovanja (bivao u ra(liiti% vre%enski% taka%a, pa tako i%a%o tri jotovanja; staro (praslavensko8 jotovanje, novo i najnovije (ijekakavsko jotovanje8. S ob(iro% na strukturu procesa jotovanje %oe biti; $. integrativno; fone%a j u kontaktu s drugi% fone%o% daje novi fone%, i =. interpolativno; i(%eEu fone%a j i drugog fone%a epentetira se fone% l pri e%u fone% ostaje isti a i(a njega nastaje palatal lj. Staro% jotovanju podlijeu svi fone%i ! (e%!ja > SSS9, sln; (e%lja, bug, ! 5pent. l i(gubljeno ! 5pent. l je uglavno% stabilno. osi%, naravno, fone%a j. [ak i %ak; (e%ja e); (e%N, polj; (ie%ia, suglasnike skupine skj, zgj, stj i zdj kapie)" > kaplje)" lsrp; (e%ja ! tj > podlijeu jotovananju. 9abijali i (obie)" > (oblje) (Kpak, poljske rijei rus; svea, ukr; svia labijodentalni jotiraju su pute% do(3vie)" > do(3vlje)" kropla i grobla idu u epente(e fone%a l pri e%u se javlja prilog te(i da je epent. l ! dj > , d opet palatal lj. .e(ultati na ! svAtja u procesu jotovanja bilo rus; %ea, ukr; %ea, %eda slavensko% je(iko% terenu su tek SSS9; tj > ' (svN'a8, %ak; tj > k' op)teslavenska pojava ra(liiti u pogledu upravo po%enutog (svek'a8, bug, stsl; tj > )t (sve)ta8, ali se kasniji% epentetskog l (ne%a ga u ZS9, sln; tj > (svea8 dijalekatni% ra(voje% ponekad u %ak i bug8 i jotacije dentala gubilo.8 t i d. ! %edja kj > , gj > , hj > ) (jednako SSS9; dj > E+j, dijalek+ (%eEa8, ! tj > c re(ultati%a K pal.8; plakie > plae, %ak; dj > g' (%eg'a8, bug, stsl; dj > polj; swieca, e); svice, lgie > le, dyhie > dye d (%eda8, sln; %eja slk; svieca sj > ) (pisie > pie8, (j > (lizie > lie8 rj > \ (orie)" > or'e)"8, l<j > ! dj > d(, ( lj (kolie)" > kolje)"8, n<j > nj ("nie)" polj; %ied(a, e); %e(e, > "nje)"8 slk; %ed(a Dnogo je %laEe i javlja se tek nakon procesa gubljenja poluglasa, jer je poluglas bio granica i(%eEu fone%a koji je podloan jotaciji i fone%a j. Takle, na terenu (staro8bosanskog Dogu se ustanoviti %orfolo)ke kategorije koje su (ahva'ene ovi% proceso%; $. (birne i%enice; tr > tr je, tr > tr je, gr! > gr!lje, bu > bu je =. K sing., .r, K!vrste, ukolike se Kns. tvori nastavko% "ju# !ast $ ju > !as%u > !a%u, krv $ ju > krvlju X. prisvojni pridjevi sa nastavko% "ji; telet $ ji > tele%i, krav $ ji > kravlji

!. . Novo jotovanje ($7 / $Q st.8

2op3right 4.5.

!.!. Podnovljeno/ podmla7eno jotovanje

je(ika proces novog jotovanje je %ogao poeti tek s kraje% $O. stolje'a jer je tek tada okonan proces gubljenja slabih poluglasa (i vokali(acije jakih8. 0od ovaj proces jotovanja ne potpadaju skupine sj, zj i rj +(bog ve' i(gubljenog palatalnog r+ (klasje, lozje, borje8 sloenice (odjaviti), i stari% jotovanje% dobiveni palatali , , . &dnosi se sa%o na skupine stj i zdj, koje su u staro% jotovanju i%ale reflekse t i d, a sada se javljaju i naporedni refleksi % i '. Sasno je da ove skupine prvo alterniraju sa s% i z', ali se dalji% proceso% alterniranja suglasnika po (vunosti dola(i do konanog re(ultata.

O. glagolske i%enice koje se tvore nastavko% "je# ora $ je > ora je, raspe%e, adah u%e 7. i%enice koje se tvore nastavko% /&)jak# rod$jak > rodjak, et$jak> e%ak 6. redni broj X; tret$ji > tre%i

Dorfolo)ke kategorije; $. (birne i%enice; list $ je > lis%e > li%e, grozd $ je > groz'e > gro'e =. gl. pridjev trpni sa nastavko% "e # pu%e , ug ije'e X. ko%parativ; est $ ji > e%i (pridjeva sa (av)etko% zd ne%a8

!./. Najnovije jotovanje /. Nastanak nazalni# vokala (Q7P / ]=7, R =78

Jvjetovano je ijekavsko% s (govi > s jegovi (ekav; snegovi8, l(pota > ljepota (ekav; lepota, ikav; lipota8 (a%jeno% jata (refleks je8 i(a sonanata l i . Lakon )to su djelovanje% Z&S!a uklonjene sve konsonatske grupe osi% grupa tipa 2-na(al2. Sekvenca vokala i na(alnog sonanta (n, %8 postaje na(alni vokal. :ko je vokal koji je ispred na(. son. prednjeg reda, onda nastaje na(alni vokal prednjeg reda )# *desi!ti > des)t, kli ti > kl)ti, pe ti > p)t, tre!sti > tr)sti. Jkoliko je vokal (adnejg reda, onda nastaje na(alni vokal (adnjeg reda +; *ra ka > r+ka, ka!pi a > k+pi a, bu do! > b+d+. La %orfolo)ko% nivou, vidljivo je da ovaj proces nije dosljedno sproveden, npr. praslav. nastavak (a $. l. sing. pre(. i aorista bio je "o!, pa je novi nastavak (a pre(ent "+, a (a aorist nije. 0roble%atini su i nastavci tipa -<ns i -<nts. :ko je vokal (adnjeg reda, onda je re(ultat skupine , > y# *vilka s > vlky, s, ,s > sy y... a ako je vokal prednjeg reda onda je re(ultat i# *pa ti s > p+ ti... .8958:S 4S5 SSS9, bug, %ak, sln; ) > e# p)t > pet SSS9, sln; + > u# p+t > put bug, %ak; + > a La(alni vokali su se (adrali u slovenaki% govori%a u .8958:S ZS5 e), slk; (a%jena je istovjetna sredi)njoj junoslavenskoj u poljsko% i ka)upsko% na(ali su ouvani .8958:S IS5 (a%jena je istovjetna SSS9!oj

2op3right 4.5.

0. +pro,-avanje skupina tl i dl (QPP / ]7P, R =78

:li, ukoliko je ispred vokala palatalni suglasnik, onda je >leiburgu i re(ultat )# *ka ja s > ka -a s > ko -), z aja ts > z aj). 0odjunu, kao i u DeEuti% ukoliko se po%enute skupine ne pojavljuju kao %akedonski% nastavak, u finalnoj po(iciji, oba na(ala se opet pojavljuju po govori%a oko ^standardno%_ pravilu; bera tji > ber+ti... Zbog ovakve 0respanskog opo(icije vidljiv je i neki vid korijenskog prijevoja na(ala, pri je(era. e%u se u jedno% obliku javlja na(alni vokal a u drugo% nena(alni vokal; byti # b+d+, sjesti # s)d+ ... ?u je, (apravo, rije o t(v. na(alni% dubleti%a, koji se javljaju ak i kao dvije varijante istog oblika u stsl. je(iku; uditi # +diti... ?re'i nivo dubleti(%a jeste na relaciji slavenski / neslavenski je(ik; s)k +ti # sekti (lit.8, p(ga # pi go (lat.8... &vakav ra(voj skupina 2vna(al2 uglavno% je istovjetan na cijelo% slavensko% podruju. &va glasovna pro%jena je takoEer .e$leks 4S5 .e$leks ZS5 dio djelovanja Z&S!a. 0ro%jena se dl > l# dl > dl# dogaEa sa%o unutar rijei. 0re%da SSS9, sln, bug, %ak; !odliti s) > polj; !odli% si), e); nije posebno (naajna sa fonolo)kog !oliti se !odliti se, slk; !odliti %orfolo)kog aspekta, (ani%ljiva je sa )to je i(vr)ena u KS9 i SS9, a nije u ZS9, pri e%u dola(i do po%jeranja i(oglosa. Le odnosi se na one skupine koje su nastale tek kasnije ispadanje% poluglasa. Leki slavisti je ipak tu%ae kao disi%ilaciju, a ne kao re(ultat djelovanja Z&S!a. J SS9 je(ici%a %etate(a je pro)irena duljenje% vokala. 2or2 > 2ra2; gord! > grad 2ol2 > 2la2; balt! > blato 2er2 > 2rN2; berg! > brNg, bug; brjag 2el2 > 2lN2; %elk! > %lNko, bug; %ljako `l2 > la2; alko%u > lako% `r2 > ra2; ardla > ralo Kstovjetno SS9!i% ! e), slk; hrad, blato, breh, %leko+ slk; %ljako ! polj; 2or2 > 2o.2;gord, 2ol2 > 2lo2; bloto, 2el2 > 2le2; %leko, 2er2 > 2re2; br(eg `l2 > la2; alko%u > lako%3

.e$leks IS5 dl > l# rus; !olytsja

1. 2etateza likvida (] !I st.8

K ova pro%jena je, opet, uslovljena djelovanje% Z&S! a, koji sada djeluje i na likvidne sonante r i l. ?ako se skupine 2ol2, 2or2, 2er2, 2el2 %ijenjaju pre%etanje% likvida i vokala s koji% je u kontaktu. Jkoliko su skupine na poetku rijei, (nai al2, arc, onda je %etate(a ovisna o akcentu. :ko slog i%a akutsku intonaciju, re(ultat je

0leofonija+punoglasje ! rus; 2or2 > 2oro2; gorod 2ol2 > 2olo2; boloto 2er2 > 2ere2; bereg 2el2 > 2ol2 > 2olo2; %oloko `l2 > la2; lako%3j `r2 > ra2; ralo al2 > lo2; lokot

2op3right 4.5.

u svi% slav. je(ici%a la2 i ra2. Jkoliko je slog i%ao cirku%fleksnu intonaciju onda su re(ultati ra(liiti.

`r2 > ra2; ardla > radlo al2 > la2; alkutu > lakat ar2 > ra2; arkuta > rakita `l2 > lo2; alkutu > lokie' `r2 > ro2; arkuta > rokita

ar2 > ra2+ro2; rus; ardtei > rasti (ali rosla8 ukr; rostu, blr; rastu

I3 Praslavenski konsonantski sistem Djesto+nain artik. eksplozivi $rikativi nazali likvidi sonanti a$rikati labijali p, b % v c dentali t, d s, ( n r, l, palatali ), nj lj, r' j ', , E velari k, g h

3 Praslavenski vokalski sistem -okalski siste% sa poetka praslavenskog perioda sadravao je duge i kratke vokale; a, e, i, u, o. Tiftonge; ai, ei, oi, au, eu, ou, koji su %ogli biti i dugi i kratki. ?akoEer je i%ao i vokalne sonante, i na(alne i likvidne, koji su %ogli biti i dugi i kratki, ali su se br(o i(gubili. ?ako je i praie. vokal )va alternirao sa vokalo% a. kasnije je oslabilo obiljeje labijali(iranosti pa se i(gubio vokal o, odnosno stopio se sa ve' postoje'i% vokalo% a, pa su i difton(i sa vokalo% o pre)li u diftonge sa vokalo% a. povrh svega dobiveni su i na(alni vokali. Ladalje se tei ka ukidanju obiljeja kratko'e vokala, odnosno napetosti, pa kratki vokali uvijek tee pobje'i i( sredine trougla, jedni ka gore drugi ka gore. &tuda %oe%o pratiti slijede'e pro%jene. b>o A>N @>3 c>" d > V, cr > "r, r", dr > Vr, rV, cl > "l, l", dl > Vl, "l Doe se (akljuiti da je klasini praslavenski, (akljuno sa staroslavenski% i%ao; $. pet pravih vokala; a, e, i, o, u =. dva na(alna vokala; C, # X. dva vokalna sonanta; r, l

2op3right 4.5.

O. dva poluglasa; V, " 7. vokal difton)ke prirode; 3 6. niski prednji vokal jat; N

3isok) prednji i) ; 3okalni likvidi r) l) r@) l@ 3okal a "B) C8

3isok) zadnji u) <) =

Nizak) prednji e) > 3I .azvoj vokala

Nizak) zadnji a Zadnji o

Nosni) prednji ? Nosni zadnji A

o "D) EF

e "G) HF u "I) JF

Praslavensko porijeklo $. od praie. .; *br.ther > bratr, *!.t/r > !ati0!ater =. od praie. 1# *dw12 > dva, *g-h o2 > z ati (pri e%u je odnos prisutan i u prijevoju; roditi > ra'ati8 X. od praie. / i(a palatala dobivenih proceso% prve palatali(acije; *b/g/ti > b(ati, k/sos > as O. %etate(o% likvida sa duljenje%; gord2 > grad, *korva > krava $. od praie. 3; 3wi2 > ovca, 3k-2 > os! =. od diftonga eu u heterosilabiko% poloaju; * euos > ov X. od praie. 4; *!4r2 > !ore (lat. !are8, *s4l2 > sol (lat. salis8 Xa. od 4 i( stranih rijei; 54l1 a > 5oly > 5olu $. od praie. 6; *bh6r2 > berei, *dek-2 > des)t =. od o i(a palatala (prijeglas8; *otko! > otco! > otce! $. %onoftongi(acijo% diftonga reda "u u tautosilabiko% poloaju; *sauso2 > suh, *koupouati > kupovati

Novo) S4S5) porijeklo $. vokali(acijo% poluglasa u jako% poloaju; d > da , s > sa =. u neki% dijalekti%a upro)'avanje% vokalske grupe; doao > doa X. sai%anje% vokala koji su odvojeni sonanto% j# pojas > poas > paas > pas O. u ak. dij. proceso% palatal < C > a; )kati > akati $. od l na kraju rijei; dol > doao =. od udvojenog o# sol > soo > so X. dij. upro)'avanje vokalske grupe; doao > doo $. dena(ali(acijo% )# des)t > deset =. ekavsko% (a%jeno% jata; l6po > lepo =. a. po(iciono u ijekavici; pr6dati > predati $. dena(ali(acijo% +# p+t > put =. od skupina v, v u otvoreno% slogu; vdova > udova, v je! > u je!u X. gubljenje% vokalnog l; vllk > vuk, sllza > suza $. od y# sy > si , kryti > kriti =. refleks 6 u ikavici; d6te > dite =. a. dugi refleks 6 u ijekavici; d6te > dijete =. b. kratki reflek 6 u sva tri narjeja; ov6ji > oviji

i "K) LF

$. od praie. 7; *giv2 > iv =. %onoftongi(acijo% difotnga ei; *eitei > iti X. %onoftongi(acijo% difotnga ai &8oi8 u tri gra%atike kategorije (vidi naprijed8; *stalai > stoli O. od skupina "i s i "er u (atvoreno% slogu; *!ater > !ati, *gosti s > gosti

2op3right 4.5.

<

> "jatF

$. od praie. 9; *d9o2 > dva =. od 9 u po(aj%ica%a; stuba (stvisnje%.8 > istba, ku i g (ger%.8 > k )z X. od skupina "us (Zos8, !u! (Zo!8, !u na kraju rijei; *gordus > grad, *gordu! > grad O. od vokalnog ! i (iako je opet poluglas (a%ijenjen na(alni% vokalo%8; *2 ti > 2 t > 2+ t 7. od skupina s (Zk 8 i v ; *s > s &>s > sa): v > v &> v > v > u) $. od praie. ; u korijenu; *!ihle > !gla, *kid > kd > k > 0to =. od praie. ; u nastavci%a; *gosti > gost, *gosti!i > gost!, *es!i > jes! X. od diftonga ei u heterosilabiko% poloaju; *gosteies > gostje O. od neakcentovanog e# reti " rci, rc6te 7. prijeglaso% u %eki% osnova%a; !+ 2 grad $. od praie. /# *begos > b6g =. %onoftongi(acijo% diftonga ai# *kai a > k6 a > c6 a, *dait2 > d6te: *gordai > grad6 (osi% u X kategorije kad se javlja i8 X. %etate(o% skupina /er< i /el< sa duljenje% korijenskog vokala; berg2 > br(g, !elk2 > !l(ko O. od ) ukoliko je ovaj ispred na(alnog sonanta; ka!) > ka!6

.e$leks 4S5 , > ; $. jaki poloaj; ! SSS9, sln; > a &d > da ) ! %ak; > e, > o ! bug; > e, 2 sauvan , > ; $. jaki poloaj; ! SSS9, sln; > a &d > da ) ! %ak; > e, > o ! bug; > e, 2 sauvan ! SSS9; 6 > i, je, ije ! bug; 6 > a (ako je nagla)eno i ispred sloga u koje% nije -0.8; !l6ko > !ljako: 6 > e (ako je nenagla)eno i ispred sloga u koje% je -0.8; b6li > beli ! %ak; 6 > e# !leko

.e$leks ZSl ! slk, e); , > > e &d > de 8 ! polj; , > > e &d > de )

.e$leks IS5 > e, > o

! slk, e); , > > e &d > de 8 ! polj; , > > e &d > de )

> e, > o

! e); dugo 6 > iB kratko 6 > -e (i(a t, d, 8B kratko 6 > je (i(a labijala8B kratko 6 > e (druge okolnosti8 ! slk; dugo 6 > ie, kratko 6 > e ! polj; 6 > -a (ispred nepalatala8, 6 > e (drugdje8 ! e), slk; y > i, (y > ei, u neki% korijeni%a8 ! polj; ve'ina dijalekata; y je ouvano

! rus; 6 > e ! ukr; 6 > i ! blr; 6 > e

= "MIF /jeri/

$. od praie. ,# su us > sy , 2u s > y# gordu s > grady =. od 1 u po(aj%ica%a i( ro%anskih je(ika; 5alo a > 5oly

3>i

! rus, blr; y alofon fone%a i i(a nepalatalnih ! ukr; y > y (sredi)nji, srednje viskoi sa%oglasnik %ogu' sa%o i(a nepalatalnih8

2op3right 4.5.

N "vok.F O "vok.F ?) A

.a(vija se i( praie. vokalnog r kro( nekoliko fa(a; $. praie. = > ur, ru, ir, ri > r, r, r, r > r, r il, ul, li, lu > l, l, l, l > l, l -idjeti naprijed, pod; >asta ak azal ih vokala

r, r > r > = &krv > krv) l, l > u &vlk > vuk)

r, r > r > =

rus; r > er &s!rt > s!ert), r > ro &krv > korv) l, l > ol &dlg > dolg)

3II Porijeklo pojedini# konsonanata :ons. h Porijeklo $. od praie. s pute% praviloa ruki# *porsu > porhu > porh > prah =. posuEenice; hljeb, hvala, hvatati X. ono%atopeja; hrkati O. orijentali(%i, kontakt s orijentalni% je(ici%a $. %onoftongi(acijo% diftonga red u u heterosilabiko% poloaju; koupouati > kupovati =. od vokala u u intervokalno% poloaju; duua > dva X. prote(o% gubi se u konsonantski% skupina%a 5 < v; dvizati > dizati ne%a ga u staroslavensko%, pa se posuEenice i( grkog, npr. 5te?a os, %ijenaju u 5teva , 5tjepa $. ono%atopejski; ?ijuk, ?rktati, ?u%kati =. orijentali(%i $. %onofotongi(acijo% diftonga reda i u heterosilabiko% poloaju; gosteies > gostije =. skra'ivanje% vokala u intervokalno% poloaju; osi2e > osje > oe X. intervokalno j# tvoego > tvojego O. protetsko j# az- > jaz7. od praie. j# jusa > juha: ju oa... 6. ijekavsko% (a%jeno% jata; s ijeg 3III .azvoj starobosanskog jezika Prva $aza) do kraja 1P st. Druga $aza) do kraja 1 . st. $. Jjednaavanje poluglasa $. 0ro%jena y > i &sy > si ) , > &d > d ) =. Tepalatali(acija vokalnih likvida; r-, r > r, l-, l > l =. Sedna o(naka (a poluglas u oba poloaja; X. Mubljenje na(alnih vokala; ) > e, + > u &p)t > pet, p+t > put)

f j

6re-a $aza) 1! Q 1/. st. $. Za%jena 6 > i, e, je, ije ($X !$O st.8 =. Kspadanje poluglasa u slabo% poloaju X. 0oluglas u jako% poloaju; > a &d > da ) O. 0ro%jena @ > u &p@ > pu )

2op3right 4.5.

$P

2op3right 4.5.

$$

IR Ostale glasovne promjene i karakteristi%nosti Promjena 1. 4edna%enje suglasnika po artikulacije Opis / zakon Primjeri suglasnici ra(liiti po %jestu tvorbe alternacije ne %ogu se ostvariti jedni pored drugih, pa tako se prvi prilagoEava drugo%. Lekada je ova pro%jena bila fonolo)ka, a danas nije. Mlasovi s, z i h ne %ogu se ostvariti ispred palatala pa 2 listje > lis%e > li%e stoga alterniraju sa i . To takvih pro%jena dola(i ve' i 2 slati > *slje > lje > alje # slati u praslavensko%, i to ispred onih palatala koji su nastali 2 po!isljati > po!isljati > po!iljati. jotovanje%; po!isljati > po!isljati > po!iljati. ! kruh $ i% > kuri% 4asnije do te pro%jene dola(i (bog ispadanja poluglasa; 2 Aih $ %a i > Ai%a i slati > *slje > lje > alje # slati: ili usljed novog jotovanja; listje > lis%e > li%e. K(u(etak jeste u sluaju kada se s i z naEu ispred lj ili j, i to na granici prefiksa i osnove; ratljutiti: ali ako su ovi palatali nastali (a%jeno% jata; s jegovi. eone% nije gravisan, a b i p jesu, (ato alternira sa ! zele $ ba% > zele!ba%, cr $ purast > cr!purast. koji jeste gravisan ali oba su na(alni. K(u(eci su prisutni tek u pisanju; a. u i(vedenica%a; va bra i, b. u sloenica%a, na granici prefiksa i osnove (jeda put a ne jeda!put8, c. vlastita i%ena i pre(i%ena (5i a pai%8 J neki% dijalekti%a esta je disi%alicija na(ala; mnogo > !logo, tamnica > tav ica. Tisi%ilacija se ak (biva i kada su glasovi u ra(liiti% slogovi%a; srebro > slebro, meimar > ei!ar. -e' se i u staroslavensko% (bivala sporadnino; lov6k > ovjek, bratr > brat, to > to v<sa S vsa S sva) vet# S ve#t) mogila S gomila) ovdje S vodje) manastir S namastir K(%eEu dva eksplo(ivna esto se u%e'e frikativni; pletti > plesti:i(%eEu frikativa i likvida u%e'e se eksplo(ivni; rijebe > drijebe, zrak > zdrak &dijalek.) J neki% sluajevi%a vokal se u finalnoj po(iciji u neko% obliku %oe javljati, a %oe oblik biti i be( njega; sada # sad, kada # kad... &vakve i sline pro%jene de)avaju se (bog prirode reenice, odnosno pro(odije, pa se u ekono%inosti je(ikog iska(a gube finalni vokali.

mjestu

1.1. s, z, h + palatali , > ,

.1.n + b, p > m

!. Disimalacije suglasnika O. 2etateze 0. +metanje suglasnika 1. Pokretni vokali

2op3right 4.5.

$=