UNIVERZITET U SARAJEVU FAKULTET ZA SAOBRAAI I KOMUNIKACIJE

ODSJEK: SAOBRAAJ SMJER: CESTOVNI SAOBRAAJ PREDMET: PLANIRANJE SAOBRAAJNO-TRANSPORTNIH SISTEMA

PLANIRANJE SAOBRAAJA ZA PODRUJE KAKNJA SA POSEBNIM OSVRTOM NA PLANIRANJE PARKING PROSTORA

Student : Esad Mehi

Profesor : Prof.dr. Mustafa Mehanovi

Januar, 2014.

SADRAJ
1. UVOD ............................................................................................................................................3 1.1. Metodoloka osnova analize saobraaja za odabrano podruje ....................................................... 3 1.2 Dokumentaciona osnova analize saobraaja za odabrano podruje.................................................. 4 1.3 Analiza dosadanjih istraivanja u saobraaju za odabrano podruje ................................................ 4 2. SOCIO-EKONOMSKI POKAZATELJI ...................................................................................................5 2.1 Stanovnitvo........................................................................................................................................ 5 2.2 Nezaposlenost ..................................................................................................................................... 8 2.3 Zaposlenost ....................................................................................................................................... 12 2.4 Procjena trenutne situacije ............................................................................................................... 16 2.5 Privredni subjekti ............................................................................................................................. 18 2.6 Stepen motorizacije .......................................................................................................................... 20 3. ZONIRANJE PODRUJA I ANALIZA SAOBRAAJA ............................................................................ 22 3.1 Anketa domainstva.......................................................................................................................... 23 3.2. Analiza saobraaja - Brojanje saobraaja na presjecima i raskrsnicama ......................................... 28 3.3. Analiza saobraaja - Mobilnost ........................................................................................................ 31 4. POTREBA ZA PARKING PROSTOROM ............................................................................................. 33 4.1. Odreivanje potrebnog broja parking mjesta ................................................................................. 33 4.2. Lokacija i projekat parkinga ............................................................................................................. 34 3.3. Dimenzionalne karakteristike tipskog vozila.................................................................................... 35 4.4. Dimenzionalne karakteristike mjesta za parkiranje ......................................................................... 35 4.5. Grafika metoda za dimenzionisanje parking prostora ................................................................... 37 4.6. Veza parking objekta sa saobraajnicama ....................................................................................... 41 5. PLANIRANJE PUTOVANJA ZA NAREDNIH 10 GODINA ..................................................................... 42 ZAKLJUAK ...................................................................................................................................... 45

1. UVOD
1.1. Metodoloka osnova analize saobraaja za odabrano podruje
Planiranje u saobraaju i prevozu je specifian proces kojim se utvruju potrebni kapaciteti za zadovoljavanje potreba prevoza u budunosti na nekom planskom prostoru. Ciljevi, motivi i zadaci ovog seminarskog rada jeste prije svega odabrati odreeno podruje na kojem e se sprovesti odgovorajue istraivanje, odnosno na osnovu prikupljenih podataka izvriti planiranje i dati ocjenu postojeeg saobraajnog sistema, odnosno pokazati kako se vri planiranje nekog podruja, nain prikupljanja podataka, kao i dati prijedloge poboljanja samog saobraajnog sistema. Za rjeavanje problema u mrei saobraajnica koristi se metod koji se sastoji od etiri koraka. Na taj nain, tj. postepenim pristupom, omogueno je da se doe do loginog i praktinog rjeenja. To podrazumijeva: 1. Prikupljanje podataka 2. Analizu podataka 3. Konkretan i detaljan prijedlog 4. Studij ostvarenih efekata Prikupljanje podataka, tj formiranje informacione osnove se zasniva na saobraajnim istraivanjima. Kvalitet prikupljenih podataka bitno utie na kvalitet planiranja. Posebna saobraajna istraivanja je neophodno sprovoditi zbog toga to uglavnom ne postoji kontinuirano praenje odreenih podataka. Prikupljanje osnovnih podataka o postojeem stanju kao i prognoza transportnih potreba se obino vri na nivou manjih prostornih jedinica. Svrha analize stanja je da da ocjenu u kojoj mjeri postojei prevozni sistem zadovoljava potrebe u pogledu kvaliteta prevozne usluge, a sa aspekta kapaciteta, brzine, pouzdanosti, cijene i posljedica za okolinu. Postupak analize stanja zahtijeva prikupljanje i obradu znaajne koliine informacija koje se odnose na: saobraajno geografski poloaj, socio ekonomske karakteristike podruja, razmjetaj aktivnosti (namjena povrina), karakteristike saobraajne mree, karakteristike kretanja stanovnitva i tereta, parametre kretanja stanovnitva i tereta,

rad sistema javnog i masovnog prijevoza i ukupnu ocjenu stanja. Konkretan prijedlog se izvodi na osnovu koritenja odreenih modela kako bi se na osnovu sadanjih podataka prikazala odreena projekcija buduih potreba, odnosno razvoja samog saobraaja u narednom periodu. Studija ostvarenih efekata se dobija vrednovanjem samog plana za odabrano podruje, odnosno vrednovanje ostvarivosti predloenih projekcija budueg izgleda samog podruja.

1.2 Dokumentaciona osnova analize saobraaja za odabrano podruje

Podaci koji su koriteni u radu, izmeu ostalog, imaju dokumentacionu osnovu u sljedeim dokumentima: Strategija razvoja Opine Kakanj u periodu 2007-2017.godina; Osnovni pokazatelji razvoja Opine Kaknja; Informacije,odnosno podaci dobijeni od Slube za privredu, budet i financije; Izvjetaj o stanju prevoza graana Opine Kakanj sa planovima za poboljanje prevoza u narednom periodu; Anketni listii za domainstva, anketiranje na vanjskom kordonu, brojanje saobraaja na presjecima i raskrsnicama; Prostorni plan ZE-DO za period od 2003.-2023.godine; Statistiki podaci Zavoda za Statistiku FbiH.

1.3 Analiza dosadanjih istraivanja u saobraaju za odabrano podruje

Analiza dosadanjih istraivanja je vrena iskljuivo za interne potrebe nadlenih slubi u Opini Kakanj, koja su sluila kao interni pregled razvoja samog saobraaja na podruju opine. Ta istraivanja su dijelom i prikazana u Strategiji razvoja Opine Kakanj za period 2007.-2017.godina, kao i u vidu Informacija nadlenih slubi koje su raene za potrebe Opinskog aparata, kao i istraivanja vezana za utvrivanje Prostornog plana

2. SOCIO-EKONOMSKI POKAZATELJI
2.1 Stanovnitvo Prema posljednjem popisu stanovnitva iz 1991. godine, na teritoriji opine Kakanj, ivjelo je 55.950 stanovnika u 14.518 domainstava. Tokom rata, ova struktura je znatno izmijenjena. Naime, mnogi pojedinci, kao i porodice, su odluili da se sele u neke druge gradove, ili da izbjegnu u tree zemlje. Sve je to dovelo do smanjenja ukupnog broja stanovnika, tako da je u 2005. godini u Kaknju bilo 12.316 domainstava ili 44.215 stanovnika. U poslijeratnom periodu implementacijom projekata povratka raseljenih i izbjeglih lica, mnogi pojedinci kao i cijele porodice su se vratile u svoje kue, ali visoka stopa mortaliteta i ne ba visoka stopa nataliteta, doveli su do neznatnog prirodnog prirataja, to cjelokupno dovodi do toga da, prema procjenama Federalnog zavoda za statistiku, u 2006 godini na teritoriji opine Kakanj ivi 44.327 stanovnika u 12.316 domainstva. U posljednjih deset godina, od 1996. do 2006. godine, na demografskom planu, po segmentima ukupnog broja stanovnika i broja domainstava nije se mnogo izmijenilo, to se moe vidjeti iz priloenog grafikog prikaza.

Slika 2.1.: Broj stanovnika i domainstava u opini Kakanj (1991-2006)

U 1991. godini, u opini Kakanj bilo je 106 naseljenih mjesta, a prema procjenama Federalnog zavoda za statistiku, taj broj je ostao isti i u 2006. godini. U segmentu odnosa urbanog i ruralnog stanovnitva, u 2006. godini, dolo je do znatnih izmjena u odnosu na 1991. godinu. Naime, u 1991. godini, u opini Kakanj bilo je 12.000 stanovnika koji su ivjeli u gradu i uem gradskom dijelu, a 43.950 stanovnika ivjelo je na selima, dok je u 2006. godini na selu ivjelo 30.815, a u gradskom dijelu 13.512 stanovnika. Procentualno se poveao broj urbanog stanovnitva za devet procenata u 2006. godini, u odnosu na 1991. godinu, to je prikazano narednim grafikonima1:

Slika 2.2.: Odnos urbanog i ruralnog stanovnitva

I kod etnike strukture stanovnitva opine Kakanj, dolo je do znaajnih promjena u 2006. godini u odnosu na 1991. godinu. Naime, broj Bonjaka se poveao za 18,88 % u odnosu na 1991. godinu, dok je broj Hrvata u 2006. godini umanjen za 65,58 %, u odnosu na 1991. godinu, a broj Srba u 2006. godini je umanjen za 86,79 %, to je prikazano u narednoj tabeli i grafikonima2 Usporedimo li podatke o gustini naseljenosti opine Kakanj, sa opinama koje sa njom geografski granie, a potom i sa ostalim opinama u Bosni i Hercegovini, vidjet emo da Kakanj spada u red srednje naseljenih mjesta i BiH, sa prosjenom gustinom naseljenosti od 117
1 Izvor podataka: Federalni zavod za statistiku i procjena opinskih slubi 2 Izvor podataka: Federalni zavod za statistiku i procjena opinskih slubi

stanovnika po kilometru kvadratnom. Naredna tabela i grafiki prikaz3 najbolje nam govore o usporednim podatcima o broju stanovnika i gustini naseljenosti opina koje geografski granie sa opinom Kakanj, geografski granie sa opinom Kakanj:

Opina

Broj stanovnika

Gustina naseljenosti, st/km

Kakanj Visoko Vare Zenica Busovaa

44.327 39.965 11.260 127.713 16.044

117 168 29 229 102 65

Zavidovii 38.122

Slika 2.3.: Grafiki prikaz gustine naseljenosti opine Kakanj i susjednih opina

Na osnovu gore navedenih podataka, Operativni tim za izradu Strategije, procjenjuje, da e za deset godina ukupan broj stanovnika opine Kakanj biti 45.800. Da se zaista radi o alarmantnom
3

Izvor podataka: Federalni zavod za statistiku

stanju, po pitanju demografije i demografskih promjena, najbolje pokazuje sljedea tabela, u kojoj je prikazana starosna i spolna struktura stanovnitva opine Kakanj. Iz priloenog grafikog prikaza starosne i spolne strukture stanovnitva opine Kakanj, jasno vidimo da je dolo do znaajnih promjena u dijelu stanovnitva od 0-14 godina i preko 65 godina. Naime, znatno se smanjio broj mlaih od 14 godina u 2006. godini i to za 43,96 % u odnosu na 1991. godinu, a paralelno tome, poveao se broj osoba starijih od 65 godina za 26,42 %, u odnosu na 1991. godinu. U narednim grafikonima4, prikazana je starosna i spolna struktura stanovnitva opine Kakanj u 1991. i 2006. godini.

Slika 2.3.: Grafiki prikaz starosne structure stanovnitva opine Kakanj za 1991 i 2006.

2.2 Nezaposlenost Godine 1991. u opini Kakanj 2.912 osoba je trailo uposlenje, a u 2005. godini, taj broj je narastao na 5.422 lica, da bi se u 2006. godini taj broj poveao na 5.691 neuposleno lice. U 2006. godini, u evidenciji Biroa za upoljavanje opine Kakanj, znatno je vei broj mukaraca nego ena, tako da je od ukupne sume 58,25 % neuposlenih mukaraca, a 41,75 % neuposlenih ena. Usporedne pokazatelje neuposlenosti mukaraca i ena u 1991., 2005. i 2006. godini, moemo vidjeti u narednom grafikonu5:
4 Izvor podataka: Federalni zavod za statistiku i procjena opinskih slubi

Slika 2.5.: Grafiki prikaz broja nezaposelnih

U pogledu kvalifikacione strukture neuposlenih u opini Kakanj, najvei broj lica koja trae posao je kvalificirana radna snaga, sa ukupno 42,54 %, od ukupne sume neuposlenih, a najmanje je NSS djelatnika i to 0,42 %, od ukupnog broja neuposlenih. U Zenikodobojskoj upaniji broj neuposlenih je 70.583 lica, odnosno 19,5 % od ukupno neuposlenih u Federaciji BiH. U narednoj tabeli6 dat je prikaz broja neuposlenih u opini Kakanj i opinama koje granie sa opinom Kakanj: Opina Kakanj Visoko Vare Zenica Busovaa Zavidovii

Neuposleni 5.691 6.922 1.546 22.921 3.367 7.425

Izvor podataka: Biro za upoljavanje Kakanj Izvor podataka: Biro za upoljavanje Kakanj

U narednoj tabeli7 dat je prikaz kvalifikacione strukture neuposlenih lica, koja se vode na evidenciji Biroa za upoljavanje opine Kakanj:

Slika 2.6.: Kfalifikacioni prikaz stanja sa Biroa za zaposljavanje

Od ukupnog broja neuposlenih u 2006. godini u opini Kakanj, najvei je broj onih lica koja na uposlenje ekaju vie od 48 mjeseci (2.570 ili 45,15 % od ukupnog broja neuposlenih), a najmanji je broj onih lica koja na uposlenje ekaju manje od est mjeseci (369 ili 6,48 % od ukupnog broja lica koja ekaju uposlenje). Veinom se radi o neuposlenim mukim licima.U sljedeem grafikonu8, dat je jasan prikaz broja neuposlenih mukaraca i ena u 2006. godini po duini ekanja na upoljavanje.

7 Izvor podataka: Biro za upoljavanje Kakanj 8 Izvor podataka: Biro za upoljavanje Kakanj

10

Slika 2.7.: Grafiki prikaz broja zaposlenih u opini Kakanj

U 2006. godini, u evidenciji Slube za upoljavanje, najvei je broj onih lica koja trae posao, a koja imaju od 18-24 godine (1.798, ili 31,59 % od ukupnog broja), a potom 24-30 godina (1.244, ili 21,85 % od ukupnog broja). Najmanji broj je onih lica koja imaju vie od 60 godina, i to 27, ili 0,47 %, a potom su lica od 15 do 18 godina (291, ili 5,11 %). U sljedeem grafikonu9 dat je prikaz broja neuposlenih u 2006. godini, prema starosnoj dobi, razvrstan po spolu.

Slika 2.8: Grafiki prikazbroja nezaposelinih u 2006. godini prema starosnoj dobi

Izvor podataka: Biro za upoljavanje Kakanj

11

Komentar: U ovom dijelu je dat pregled broja stanovnika, kako za ukupno podruje tako i po mjesnim zajednicama, a samim time i za odabrane zone. Takoer dat je i odnos broja zaposlenih i nezaposlenih osoba, podaci dobiveni iz slube zavoda za zapoljavanje, na osnovu kojeg se moe zakljuiti da je od ukupnog broja radno sposobnih osoba, vie osoba je nezaposleno nego to ih ima zaposlenih. Zatim je data starosna struktura stanovnitva iz kojeg se vidi da najvei broj stanovnika spada u grupu od 15-65godina, odnosno stanovnitvo koje je po svojim karakteristikama mobilno

2.3 Zaposlenost Krajem decembra 2006. godine, u opini Kakanj, prema podatcima do kojih je doao Operativni tim za izradu Strategije razvoja opine Kakanj, bilo je uposleno 6.856 djelatnika po gospodarskim subjektima u opini. Od toga 77,56 %, ili 5.318 su mukarci, a 22,44 %, ili 1.538 su ene. U 2006. godini, broj uposlenih se za 1,88 % smanjio u odnosu na 2005. godinu, kada je bilo 6.980 uposlenih djelatnika. Ovi podatci o uposlenima, odnose se na radnike koji su uposleni po gospodarskim subjektima u opini Kakanj, ili koji samostalno obavljaju djelatnost. Podatke o djelatnicima koji rade van opine Kakanj, su podatci do kojih je jako teko doi i koji nisu prikazani.Na narednom grafikonu10 dat je usporedni prikaz broja uposlenih u gospodarstvu opine Kakanj razvrstan po spolovima u 1991., 2005. i 2006. godini:
Grafiki prikaz broja zaposlenih
8653 10000 8000 6000 4000 2000 0 1991. 2005.
M

5310 2150 1670

5318 1538

2006.

Slika 2.9.: Grafiki prikaz broja zaposlenih

10

Bilten Federalnog zavoda za upoljavanje

12

Slika 2.10.: Grafiki prikaz odnosa broja zaposlenih mukarci/ene

Najvei broj kakanjskih djelatnika uposlen je u segmentu vaenja ruda i kamena, i to ukupno 2.401 djelatnik, ili 35,02 % od ukupnog broja uposlenih, potom slijedi preraivaka industrija sa 1.060 uposlenih, ili 15,46 %, trgovina na veliko i malo 800 djelatnika, ili 11,66 %, a u segmentu ribarstva u Kaknju nema ni jednog evidentiranog uposlenika. U sljedeem grafikonu11, dat je prikaz broja uposlenih u gospodarskim subjektima u opini Kakanj klasificirano po Zakonu o Standardnoj klasifikaciji djelatnosti.

11 Izvor podataka: Federalni zavod za statistiku i procjene opinskih slubi

13

Grafiki prikaz broja uposlenih u 2006. godini po standardnoj klasifikaciji djelatnosti

2 401

2500 2000 1500 1000 500 0

196 1 060 800 625 260 140 280 170 165 567

Poljoprivreda, lov i umarstvo Preraivaka industrija Graevinarstvo Hoteli i restorani Obrazovanje Ostale drutvene, socijalne i osobne uslune aktivnosti

Vaenje ruda i kamena Proizvodnja i snadbijevanje elektricnom energijom, gasom i vodom Trgovina na veliko i malo i odravanje Transport, skladitenje i komunikacije Zdravstvo i socijalni rad

Slika 2.11.: Grafiki prikaz broja zaposlenih u 2006. godini po standardnoj klasifikaciji djelatnosti

Najvei broj djelatnika uposlen je u poduzeima koja upoljavaju preko 250 djelatnika, i to 3.300, ili 48,13 %, a najmanji broj djelatnika je uposlen u mikro poduzeima, koja upoljavaju do pet djelatnika, i to 914 ili 13,33 %. Podatci o broju uposlenika klasificiranom po veliini gospodarskih drutava dat je u sljedeem grafikonu12:

Grafiki prikaz broja uposlenih po veliini privrednog subjekta

3 300 4000 3000 914 2000 1000 0 M ikro M ala Srednja Velika 1 601 1031

Slika 2.12.: Grafiki prikaz broja zaposlenih po veliini privrednog subjekta

12 Izvor podataka: Federalni zavod za statistiku i p rocjene opinskih slubi

14

U kakanjskom gospodarstvu dominira primarni sektor, koji upoljava 4.325 djelatnika, ili 63,08 % od ukupnog broja uposlenih, u sekundarnom sektoru je uposleno 1.484 djelatnika ili 21,64 % djelatnika, i u tercijarnom sektoru je uposleno 1.047 djelatnika, ili 15,28 % od ukupnog broja uposlenih djelatnika u opini Kakanj. Na narednom grafikom13 prikazu jasno je uoljivo da u primarnom sektoru u opini Kakanj je najvei broj uposlenih, i to 4.325 lica, dok je najmanje uposleno u tercijarnom sektoru, i to 1.047 lica:

Slika 2.13.: Grafiki prikaz broja zaposlenih u opini Kakanj po sektorima

KOMENTAR: Na osnovu broja zaposlenih i nezaposlenih, izvrena je analiza za obje kategorije po strunosti tih osoba, odnosno stepen strunog obrazovanja, kao i sa pokazateljima broja ena u obje kategorije.

13 Izvor podataka: Federalni zavod za statistiku i procjene opinskih slubi

15

2.4 Procjena trenutne situacije Gospodarstvo je skup ljudskih aktivnosti usmjeren ka stvaranju novih vrijednosti koristei ograniene prirodne resurse, koje bi ljudima potpomogli odranje i sigurnost ivota, zadovoljilo njihove materijalne i nematerijalne potrebe. Ljudske potrebe mogu se podijeliti na tri oblasti: a) egzistencijalne - potrebe za hranom, piem, stambenim prostorom i sigurnou; b) osnovne - potrebe za zdravljem, okoliem, odjeom i slinim; c) luksuzne potrebe se ne mogu generalno definirati, u direktnoj su zavisnosti od ukupnog stanja u kojem se drutvo nalazi. Opina Kakanj jedna je od gospodarski razvijenijih opina u Zeniko-dobojskoj upaniji. Karakterizira je primarna proizvodnja uglja, cementa, elektrine energije i drveta. Gospodarska drutva koja vre primarnu proizvodnju uglja, cementa, elektrine energije i drveta u opini Kakanj su: Rudnik mrkog uglja Kakanj, Termoelektrana Kakanj, Tvornica cementa Kakanj. umska uprava Ribnica Kakanj (umsko gospodarski drutvo Zeniko-dobojske upanije) Rudarstvo, odnosno eksploatacija leita mrkog uglja kao i proizvodnja elektrine energije su okosnica razvoja opine Kakanj. Uee rudarstva i proizvodnje elektrine energije u drutvenom proizvodu je preko 45 %. U Rudniku mrkog uglja Kakanj uposleno je oko 2.250 djelatnika, to je daleko ispod predratnog broja kada je u rudniku radilo oko 5.500 ljudi. Od ostalih djelatnosti razvijena je preraivaka industrija, graevinarstvo, trgovina na veliko i malo i promet i veze. U oblasti poduzetnitva u opini Kakanj su razvijene djelatnosti kao to su trgovina i ugostiteljstvo te promet i veze. Zanatske i graevinske usluge su slabo razvijene, a posebno su slabo razvijene usluge u pogledu financija, obrazovanja i zdravstvene zatite.

16

Da je u Kaknju primarna industrija okosnica razvoja gospodarstva govori i podatak da je u segmentu primarnog sektora najvie uposlenika, i to 4.325 lica. Dok je najmanje razvijen sektor tercijarni sektor, u kome je uposleno svega 1.047 lica. U narednoj tabeli 14 dat je prikaz broja uposlenika u primarnom, sekundarnim i tercijarnom sektoru sa poreenjem iz predratnog perioda: Sektor Primarni Sekundarni Tercijarni Ukupno 6.025 3.628 1.150 10.803 1991. 4.374 1.519 1.087 6.980 2005. 4.325 1.484 1.047 6.856 2006.

Slika 2.14.: Prikaz broja zaposlenih po sektorima iz prethodno date tabele

Da je u Kakanju primarna industrija okosnica razvoja gospodarstva govori i podatak da je u segmentu srednjih i velikih poduzea najvie uposlenika, i to 4.331 lice. Dok su najmanje razvijena mikro poduzea u kome je uposleno svega 914 lica.
14 Izvor podataka: Federalni zavod za statistiku i procjene opinskih slubi

17

U narednoj tabeli15 dat je prikaz broja uposlenika u mikro,malim,srednjim i velikim poduzeima u 2006. godini sa poreenjem sa prethodnom 2005. godinom: Vrsta poduzea Mikro Mala Srednja Velika Ukupno (do 5 uposlenih) (od 5 do 50 uposlenih) (50 do 250 uposlenih) (preko 250 uposlenih) 10.803

1991.

2005. 980 1.654 1.044 3.302 6.980

2006. 914 1.601 1.031 3.300 6.856

2.5 Privredni subjekti Ukupan broj gospodarskih drutava pravnih lica registriranih u Opini Kakanj u 2006. godini je 2007. U narednoj tabeli16 dat je prikaz broja gospodarskih drutava u pojedinim djelatnostima, a razvrstanih prema standardnoj klasifikaciji djelatnosti. Vrsta pravnih lica Poljogospodarstvo lov i umarstvo Rudarstvo Preraivaka industrija Snabdijevanje el. en.,gasom i vodom Graevinarstvo Broj subjekata 8 3 36 2 14

15 Izvor podataka: Federalni zavod za statistiku i procjene opinskih slubi 16 Izvor podataka: Federalni zavod za statistiku i procjene opinskih slubi

18

Trgovina na veliko i malo Ugostiteljstvo Promet, skladitenje i veze Financijsko posredovanje Poslovanje nekretninama Zdravstvene i socijalne usluge Ostale javne i drutvene djelatnosti Ukupno

53 3 30 1 11 6 40 207

Iz gore priloenog tabelarnog prikaza jasno je vidljivo da je najvei broj registriranih gospodarskih subjekata u oblastima trgovine na veliko i malo, preraivake industrije i prometa i veza. Analizirajui podatke o registriranim samostalnim obrtnicima koji se bave obrtom kao osnovnim ili dopunskim zanimanjem moemo zakljuiti da je slabo razvijeno obrtnitvo u odnosu na druge opine u Zeniko-dobojskoj upaniji. Naime, u opini Kakanj u 2006. godini registrirano je 610 samostalnih obrtnika koji se bave obrtom kao osnovnim zanimanjem, dok je njih 116 registrirano za bavljenje samostalnim obrtom kao dopunskim zanimanjem. KOMENTAR: U ovom dijelu dat je pregled sadanjih ekonomskih pokazatelja, kao i pokazatelja iskoritenja i to prije svega prirodnih, industrijskih i ljudskih potencijala, kao i osnovni pokazatelji razvoja Opine Vogoa u pogledu samostalnih djelatnosti, broj registrovanih preduzea, broj bankarskih institucija, pa sve do zdravstvene zatite.

19

2.6 Stepen motorizacije Stepen motorizacije predstavlja jedan od relevantnih parametara za indentifikaciju i ocjenu nivoa razvoja drumskog saobraaja. Kvantitativno izraen, stepen motorizacije predstavlja broj stanovnika na jedno motorno vozilo ili strukturno broj stanovnika na jedno putniko vozilo. Opina Kakanj ima povoljan geoprometni poloaj, s obzirom da kroz njen teritorij prolazi magistralni put M 17 preko kojeg se odvija najvei dio prometa na pravcu sjever-jug. injenica da e postojeom trasom magistralnog puta prolaziti koridor V-C stanovnicima opine Kakanj i naoj privredi daje komparativne prednosti u odnosu na susjedna okruenja. Opina Kakanj ima razvijenu mreu regionalnih, lokalnih i nekategoriziranih putnih pravaca. Naredna tabela17 prikazuje duine cesta po kategorijama unutar opine. Vrsta puta Asfalt (km) Magistralni Regionalni Lokalni Ukupno 20,6 19,4 128,0 168 Makadam (km) 0 29,5 41,5 71 Ukupno (km) 20,6 48,9 169,5 239

Krajem 2006 godine u Kaknju je registrirano 7.177 putnikih, teretnih vozila i autobusa. Usporedimo li ovaj podatak sa ukupnim brojem stanovnika opine Kakanj onda dolazimo do podatka da svaki esti stanovnik ima automobil. U narednoj tabeli 18 prikazan je ukupan broj registriranih vozila u 2006. godini sa podatcima o starosti vozila: Vrsta Starost vozila (godina) UKUPNO

17

Izvor podataka: Zavod za planiranje i izgradnju opine Kakanj Izvor podataka: Ministarstvo unutarnjih poslova

18

20

vozila

0-5

6 -10

11 - 15

preko 15 (komada)

Putnika Teretna

163 55

820 124 3 66 1013

665 110 2 48 825

4561 260 23 169 50 13

6 209 549 33 386 7 177

Autobusi 5 Ostali Ukupno 103 326

U opini Kakanj u gradskoj zoni, od mosta na rijeci Bosni pa da mosta na rijeci Zgoi, u funkciji je 290 garanih prostora za automobile, dok je 73 garanih prostora pretvoreno u druge namjene. Na istom prostoru postoji 762 mjesta za parkiranje automobila.

21

3. ZONIRANJE PODRUJA I ANALIZA SAOBRAAJA

U ovom radu je izvreno zoniranje podruja Opine Kakanj za potrebe istraivanja i to na etiri zone koje predstavljaju same za sebe posebno podruje, odnosno izvreno je zoniranje prema mjesnim zajednicama i to: Zona I Centar grada Zona II - Zgoa Zona III - Doboj Zona IV Donji Kakanj

Slika 3.1. Podjela na zone

KOMENTAR Na osnovu prikupljenih podataka i nakon utvrivanja metodoloke osnove, prva stavka, odnosno prvi korak je definisanje ireg podruje istraivanja, odnosno dao sam neke osnovne podatke vezano za odabrano podruje. Nakon toga sam izvrio preciziranje onog dijela podruja na kojem u izvriti istraivanje, odnosno izvrio sam prvo zoniranje ukupnog podruja, te poslije preciziranje na one zone o kojima e u nastavku biti rije, tj. odabrao sam etiri zone i na grafiki nain to sve prikazao.

22

3.1 Anketa domainstva

Anketiranje (propitivanje)- Putem ankete mogu se obuhvatiti sluajne i namjerne saobraajne aktivnosti i pozadina saobraajnog ponaanja na bazi radnih, prostornih i sociodemografskih karakteristika ili odnosa. Anketa moe biti na saobraajnoj mrei i anketa u domainstvu. Ankete se rade na uzorku koji mora biti reprezentativan. U domainstvu anketa se obavlja direktnim kontaktom anketara sa lanovima porodice putem prethodno pripremljenog upitnika. Razlikuju se tri forme pitanja: otvorena pitanja bez datih odgovora, poluotvorena pitanja sa izabranim odgovorima i praznim redovima za individualno proirenje odgovora i zatvorena pitanja sa odgovorima. Sva pitanja moraju biti jednoznana, razumljiva i jednakoznaajna za ispitanike. Postupak se moe opisati kroz slijedee stavke: izrada upitnika (svaki upitnik se mora sainiti uvaavajui optereenje ispitanika i zahtjeva ispitivaa (anketara); test upitnik ili pretest (uvodi se onda kada primjenjujemo do tada neprimjenjivi upitnik); planiranje tih proba (te probe mogu obuhvatiti informacije kao to su informacije o tanosti adresa-zastarjelost, kao i postavljanje pitanja i davanje odgovora - potpunost odgovora); organizacija istraivanja; spektri greaka, tj.njihovo formiranje (greke se mogu pojaviti sluajno ili sistematski); prisutne su i greke kao rezultat mjerenja. Za anketu domainstva, kada nisu vrena ranija istraivanja,potrebno je sainiti sljedee obrasce: upitnik o domainstvu, individualni upitnik, upitnik o dnevnim kretanjima. Anketa u domainstvima se sprovodi na sluajno izabranom uzorku. Veliina zavisi od veliine grada, odnosno broja stanovnika posmatranog podruja. Za grad koji ima 160.000 stanovnika preporuljivi uzorak je 10.0 a minimalni 3,0, pa za veliinu uzorka moemo uzeti bilo koju vrijednost iz intervala od 3-10 % (npr. 6 %). Spisak domainstava koje treba anketirati je najee lista korisnika iz elektrodistribucije ili registar stanovnika iz SUP -a, razvrstano po saob. zonama. Za svaku saob. zonu bira se sluajan poetak n, a zatim se svaki esti sa spiska odabiraju domainstava koja e biti anketirana. (n, n+6, n+12...). Pri tome se napravi i rezervni spisak domainstava koja mogu biti anketirana.

23

Tabela 1.: Preporueni i minimalni uzorci za anketiranje za razliite veliine gradova U nastavku su dati obrasci za anketu domainstava. Tabela 2. Upitnik za domainstvo UPITNIK ZA DOMAINSTVO Popunjava samo starjeina domainstva 1. Redni broj domainstva 2. Ukupan broj lanova u domainstvu: 3. Ukupan broj djece mlae od 6 godina 4. Broj vozila koje posjeduje domainstvo: Bicikl (za odrasle) Motocikl Putniki automobil Teretna vozila Ostalo

5. Ukupna kilometraa svih putnikih automobila u porodici za godinu dana: izmeu zona: izvan zona: Ukupno: 6. Gdje parkirate putniko vozilo u toku noi?

km

oznaiti X

sa

javni parking javna garaa privatni parking

24

privatna garaa ostalo 7. Ukupan prosjeni mjeseni dohodak domainstva po svim osnovama: oznaiti X sa

do 300 KM od 300 do 600 KM od 600 do 900 KM od 900 do 1500 KM od 1500 do 3000 KM od 3000 do 5000 KM preko 5000 KM ANKETAR: _________________________

Individualni upitnik za domainstvo bi trebao izgledati kako je pokazano u narednoj tabeli. Tabela 3.: Individulani upitnik UPITNIK ZA DOMAINSTVO INDIVIDUALNI UPITNIK Popunjavaju sva lica starija od 6 godina 1. Redni broj domainstva 2. Redni broj anketiranog lana domainstva: 3. Godine starosti: 4. Da li ste zaposleni? u stalnom radnom odnosu povremeno i honorarno nezaposlen oznaiti sa X

25

penzioner student/ak 5. Djelatnost u kojoj ste zaposleni industrija i rudarstvo poljoprivreda i umarstvo graevinarstvo saobraaj trgovina ugostiteljstvo zanatstvo stambena i komunalna djelatnost ANKETAR: _________________________ kulturno-prosvjetna i nauna djelatnost zdravstvena i socijalna zatira organi uprave i pravosua finansije i osiguranje organi bezbjednosti i armija slobodne profesije ostalo oznaiti sa X

Tabela 4.: Upitnik o dnevnim kretanjima Od sredstava prijevoza do mjesta opredjeljenja

Vrijeme pjeaenja

Do sredstava vrijeme ekanja

prijevoza

MINUTA

Vrijeme dolaska

SAT

26

Vrijeme polaska 2.Bicikl 4.Putniki aut. SAT 6.Gradski autobus preduzee

MINUTA

Vrsta aktivnosti po 1.Stanovanje posao 4.Slubene posjete posjete 7.Rekreacija

mjestu dolaska Po mjestu odlaska Nain kretanja 2.Redovan 1. 2. 4. 1.Pjeice 3.kolovanje 3. 6. 3.Motocikl 5.privatne 5. 8. 5.Taksi 6.Kupovina 7. 7.Auto.rad. 8.Ostalo 8.Ostalo

27

Mjesto dolaska

Mjesto polaska

Redni broj kretanja

Na osnovu prethodnih obrazaca izvreno je anketiranje domainstava po zonama. U narednim tabelama i dijagramima prikazani su rezultati tih anketa.

3.2. Analiza saobraaja - Brojanje saobraaja na presjecima i raskrsnicama

Brojanjem saobraaja na raskrsnicama prikupljeni su podaci kojima se moe prikazati optereenje mree podruja istraivanja. Slikovito je prikazano optereenje mree, dok je na grafikonima prikazano uee pojedinih kategorija vozila u sobraajnim tokovima. Brojanje je izvreno u 15-to minutnim intervalima na trokrakoj raskrnici koja je prikazana na sljedeoj slici. Na sljedeoj slici je prikazano saobraajno optereenje na raskrsnici kod oping centra City.

28

Slika 2.2..: Lokacija raskrsnice 1 (Google Earth) Na slijedeem prikazu vidimo optereenje pojedinih krakova trokrake raskrsnice kod opin centra City Kakanj (ukrtanje glavne gradske saobraajnice i saobraajnice koja vodi od rijeke Zgoe). Slika 2.3.: Prikaz brojanja na raskrsnici

29

Grafik 24.: Prikaz saobraaja za krak A

Grafik 25.: Prikaz saobraaja za krak B

30

Grafik 26.: Prikaz saobraaja za krak C KOMENTAR: Brojanjem saobraaja na raskrsnicama prikupljaju se podaci sa kojima se moe prikazati optereenje mree za dato podruje istraivanja. Na raskrsnici 1 vidimo da je neto slabiji tok vozila koja idu iz naselja na desnoj obali rijeke Zgoe prema centru (krak C). Takoe, veliko je optereenje gradske saobraajnice koja vee centar grada sa sjevernim ulazom u grad.Vidimo da su putnika vozila dale ko najzastupljenija u saobraajnom toku, pa tek onda ostale vrste vozila.

3.3. Analiza saobraaja - Mobilnost

Prostorna pokretljivost stanovnitva historijska je pojava iji se oblici, intezitet, te uzroci i posljedice tokom vremena mijenjaju sa drutveno-ekonomskim razvojem. Openito se moe rei da se razvojem drutva mobilnost stanovnitva poveava, a time i potrebe za njihovim istraivanjem. Za odabrane zone moe se zakljuiti da mobilnost stanovnitva je uslovljena urbanizacijom prostora, tako da je najvea mobilnost stanovnitva u onoj zoni gdje je najvei broj stanovnika, tj. u Zoni I, kao i gdje se nalazi najvei broj radnih mjesta i drugih sadraja aktivnosti. Tabela 18.: Starosna struktura voznog parka u Zenici (2009. godine)

31

Obzirom da na podruju opine Kakanj ivi oko 55.000 stanovnika, moe se izraunati da je stepen motorizacije oko 17,5 %. KOMENTAR: Stepen motorizacije predstavlja odnos broja registrovanih vozila na 1000 stanovnika za posmatrano podruje. Stepen motorizacije za podruje opine Kakanj iznosi oko 17,5%, a vidimo da e se u narednom periodu i postepeno poveavati. Stopa rasta broja putnikih vozila u narednom periodu se procjenjuje na oko 3,5% - 4%. Stepen motorizacije moe predstavljati znaajan problem u narednom periodu te ve sada treba poeti misliti o tome i razmiljati o moguim rjeenjima.Ve sada se pojavljuju problemi zaguenja gradskih saobraajnica, a posebno u vrnom satu (15-16 sati), te srijedom kao saobraajno najoptereenijim danom u sedmici u Kaknju

32

4. POTREBA ZA PARKING PROSTOROM

4.1. Odreivanje potrebnog broja parking mjesta
U opini Kakanj u gradskoj zoni, od mosta na rijeci Bosni pa da mosta na rijeci Zgoi, u funkciji je 290 garanih prostora za automobile, dok je 73 garanih prostora pretvoreno u druge namjene. Na istom prostoru postoji 762 mjesta za parkiranje automobila. Krajem 2006 godine u Kaknju je registrirano 7.177 putnikih, teretnih vozila i autobusa. Usporedimo li ovaj podatak sa ukupnim brojem stanovnika opine Kakanj onda dolazimo do podatka da svaki esti stanovnik ima automobil. Ako uzmemo da imamo 7 177 registrovana putnika automob ila dobijemo da je to 0,24 automobila po osobi. Prema stupnju motorizacije broj potrebnih mjesta za parkiranje u gradskom sreditu odreuje se tako da se na 5 do 8 registriranih osobnih vozila osigura jedno mjesto za parkiranje. Na osnovu predhodno navedenog dobijemo da je potrebno za 6,5 registrovanih vozila obezbjediti jedno parking mjesto. Tako dobijemo da je broj potrebnih parkinga u sredinjem djelu grada 780 parking mjesta. Prema formuli:

P E k D
gdje je: P potreban broj parkiralinih i garanih mjesta u gradskome sreditu E broj stanovnika grada k koeficijent koji ovisi o gradskim prilikama i kree se u rasponu od 5 do 8 D stupanj motorizacije (broj stanovnika na jedno vozilo ili broj vozila na 1 000 stanovnika) U naem sluaju imamo:

E = 14414 stanovnika k = 6,5 D = 2.8 vozila na 1000 stanovnika.

14323 P E 787 k D 6.5 2.8

33

Na kraju P = 780 parking mjesta Moemo zakljuiti da grad ima potrebu za 787 parking mjesta, a broj registrovanih parking mjesta je 762 to znai da je potrebno jo 25 parking mjesta u gradu.

4.2. Lokacija i projekat parkinga

S obzirom da za rjeavanje problema sa parkiranjem u Kaknju nije potrebna izgradnja velikog broja parking mjesta, najbolja lokacija za izgradnju parkinga sa 30 parking mjesta jeste ulazu u mjesto u Zgooa, kako je prikazana na slici Ova lokacija nalazi se u centru grada gdje je pjeaenje do glavnih objekata i ustanova u gradu minimalno. Takoer postoji mogunost da se lahko povee sa saobraajnicom koja vodi ka izlazu iz grada.

34

3.3. Dimenzionalne karakteristike tipskog vozila

Slika 4.1.. Tipsko vozilo Usvojeni podaci: L duina fantom vozila, L = 6,55 m B irina fantom vozila , B = 2.25 m R - spoljni gabaritni poluprenik okretanja R = 6,91 m R1 zadnji gabaritni poluprenik okretanja R1 = 5,33 m r unutranji gabaritni poluprenik okretanja r = 2,77 m l osovinski razmak, l = 3,5 m l1 prednji prepust l1 = 1,25 m l2 zadnji prepust l2 = 1,8 m b1 razmak tokova na prednjoj osovini b2 razmak tokova na zadnjoj osovini O centar okretanja fantom vozila

4.4. Dimenzionalne karakteristike mjesta za parkiranje

L dubina boksa, tj. duina vozila: L = 6,55 m B irina mjesta za parkiranje: B = 2,25 m B1 ukupna irina mjesta za parkiranje: B1 = B + a = 2,25 + 1 = 3,25 m a ivina zatitna zona a = 1 m Z zatitna zona : Z = 1 m

35

m radijus zatitne zone : m = 0,5 m36

Slika 3.2. Mjesto za parkiranje

Analitiki irina prolaza se moe odrediti za zadate vrijednosti:

R = 6,91 (m) Z = 1 (m); = 90 = 1,57 (rad) r = 2,77 (m) a = 1 (m)

36

m = 0,5 (m)

D = x1 + x2 + x 3 + Z

37
D = 4,32 + 2,31 + 1,6 + 1 = 9,23 (m) 9,5 (m)

4.5. Grafika metoda za dimenzionisanje parking prostora

Upravno parkiranje sa ulazom hodom unaprijed:

37

Slika 3.3. Upravno parkiranje

38

38

Slika 3.4. Povrina parkinga

39

Definisana je ukupna povrina parking prostora za 25 vozila. Na osnovu grafoanalitike metode za ulazak vozila u parking mjesto sa hodom unaprijed dobivena je irina manipulativne povrine u iznosu od 9,5 m. Ukupna irina parking baze jednaka je zbiru manipulativne povrine i dvostruke dubine boksa mjesta za parkiranje i dvostruke eone zatitne zone i dvostruke ivine zatitne zone:

=D+2L+2Z+2c = 9,5 + 2 6,55 + 2 1 + 2 0,5 = 25,6 (m)

Ukupna duina parking baze: F = 13 3,25 = 42,25 (m) Ukupna povrina parking baze je: P=*F P = 25,6 42,25 = 1081,6 (m2)

Ukupna povrina koritenog parkinga: X = 3,25 ( 6,55 + 0,5 + 1 ) = 26,16 (m2) P25PA = P X = 1081,6 26,16 = 1055,44 (m2)

40

4.6. Veza parking objekta sa saobraajnicama

Veza parking objekta sa saobraajnicama zavisi od postojeih saobraajnica. Na slici je dat primjer veze parkinga sa saobraajnicama.

Slika 2.5. Parking objekat sa saobraajnicama

41

5. PLANIRANJE PUTOVANJA ZA NAREDNIH 10 GODINA

I-C Matrica dnevnih kretanja stanovnika

1 1 2 3 4 5 0 345 656 345 324

2 498 0 654 498 345

3 654 654 0 657 654

4 657 345 123 0 498

5 498 324 345 498 0

Tij 2308 1670 1781 2002 1826

Ukoliko usvojimo da je faktor porasta Fij=1,225 mogue je primjeniti model jedinstvenog faktora porasta, koji je najstariji te najjednostavniji model. Prognozirana matrica kretanaj se dobija na taj nain da se faktor porasta mnoi sa ve postojeom matricom kretanja.

Tij=tij*F (kretanja/dan) Tij-prognozirani broj kretanja tij-postojei broj kretanja F- faktor porasta kretanja za itavo podruje u kom se radi prognoza

Planirani broj dnevnih kratanja za 10 godina 1 1 2 3 4 5 0 422 801 422 396 2 610 0 801 610 422 3 801 801 0 804 801 4 804 422 150 0 610 5 610 396 422 610 0 Tij 2824 2039 2171 2442 2224

42

Raspodjela na javni i individualni prevoz putovanja na posao Ukoliko pretpostavimo da je od ukupnog broja dnevnih kretanja 20% koristi nemotorizovani saobraaj dobijemo sljedee matrice kretanja.

I-C matrica motorizovanog dnevnog kretanj

1 1 2 3 4 5 0 400 524 400 79

2 398 0 524 398 400

3 524 524 0 525 524

4 525 400 150 0 398-

5 398 79 400 398 0

Tij 1845 1403 1598 1721 1401

Na osnovu broja dnevno prevezenih putnika moemo odrediti ueejavnog gradskog prevoza u ukupnom motorizovanom kretanju, dnevno broj prevezenih putnika u javnom prevozu je 1593, odnosno uee javnog gradskog prevoza je oko 20 %.

Raspodjela putovanja na posao javnim gradskim prevozom 1 1 2 3 4 5 0 50 104 50 19 2 79 0 104 398 50 3 104 1040 105 104 4 105 50 19 0 79 5 79 19 50 79 0 Tij 367 223 277 632 252

Raspodjela putovanja na posao individualnim prevozom

43

1 1 2 3 4 5 0 220 418 220 316

2 316 0 418 316 220

3 418 418 0 419 418

4 419 220 150 0 398

5 316 316 400 316 0

Tij 1470 1176 1389 1275 1357

44

ZAKLJUAK
Prilikom definiranja problema i okvira planiranja utvruju se kljuni problemi, odreuju ciljevi i ogranienja, odreuju ulazni i izlazni podaci, vrijednosna mjerila te izbor kriterija odluivanja. Ovaj rad je uraen prema odreenoj metodologiji i obuhvata sljedee cjeline: Ciljevi- Cilj predstavlja opi okvir za izradu varijantnih prijedloga plana. Ciljevi moraju to vjernije odraziti potrebe ljudi promatranog podruja u skladu s ciljevima drutveno ekonomskog razvitka, a odreuju se na temelju dosadanjih razvojnih dostignua i tendencija budueg razvitka. Ogranienja- Utvrivanje ogranienja ima za cilj osigurati realnost planskih predvianja i ostvarenja odabranih rjeenja. Ogranienja mogu biti novana, ekoloka, prostorna itd. Ulazni podaci- Ulazni podaci za jedan transportni sistem su potranja za prijevozom robe i ljudi koja ovisi o veliini i sistema stanovnitva, namjeni povrina, raspoloivosti razliitih vidova prometa te kapacitetu i razmjetaju prometne mree, te o raspoloivosti novanih sredstava. Izlazi- Skup izlaznih podataka o veliini uinaka datog prometnog rjeenja ine trajanje, kvaliteta i troak prijevoza. Oni predstavljaju rezultat funkcija ulaznih podataka i svojstava sistema. Veliina i smjer izlaza odreuju u kojoj su mjeri ispunjeni ciljevi sistema. Kriterij odluivanja- je postupak koji omoguuje planeru da pojedinane vrijednosne mjere razliitih izlaznih veliina te potrebnih financijskih sredstava za izgradnju i odravanje sistema pretvori u jedinstvenu mjeru vrijednosti sistema to omoguava utemeljen izbor optimalnog sistema. Stvaranje statistiko dokumentacijske osnove- Ova faza obuhvaa prikupljanje statistikih podataka o drutveno-ekonomskim obiljejima analiziranog podruja na temelju kojih e se razvijati modeli prostorno-prometnog planiranja. U ovoj fazi se prikupljaju podaci o prometnim kretanjima, prometnoj infrastrukturi, stanovnitvu, drutveno-ekonomskoj razvijenosti. Ovi podaci slue kao temelj za utvrivanje meuovisnosti navedenih obiljeja i prijevozne potranje.Terenska istraivanja koja se vre u ovoj fazi planiranja su slijedea: o Brojenje prometa na raskrijima o Brojenje prometa na dionicama cestovne mree o Utvrivanje katastra cesta, ulica i raskrija (broj trakova, doputena kretanja) o Odreivanje kapaciteta raskrija i ulica o Anketiranje kuanstva (4-10% kuanstava). o Snimanje brzina. o Razmjetaj i uestalost linija JGP. o Podaci o BDP. o Podaci o namjeni povrina. Predvianje drutveno-ekonomskog razvitka- Obuhvaa prikupljanje podataka o predvianju broja stanovnitva, BDP, zaposlenosti, namjeni povrina i stupnju motorizacije, kao 45

i ostalih podataka koji e utjecati na buduu prijevoznu potranju. Osim opeg razvoja zanimljiva je i prostorna razdioba razvoja, odnosno prostorni razmjetaj stanovnitva po zaposlenosti, visini dohotka itd. Predvianje prijevozne potranje- Predvianje potranje predstavlja fazu kojoj su podreene sve prethodne faze prometnog planiranja. Cilj ove faze j e osiguravanje podataka o ukupnoj veliini, sastavu i nainu prijevoza ljudi i robe na prometnoj mrei za razdoblje za koji se izrauje plan. Temeljna pretpostavka ove faze je da postoji uzrono posljedina veza izmeu potranje i drutveno-ekonomskih obiljeja promatranog podruja. Stvaranje i vrednovanje plana- Nakon faze predvianja potranje kojom je dobivena raspodjela prometnih tokova na prometnoj mrei pristupa se izradi i vrednovanju varijantnih planova kroz testiranje i vrednovanje predloenih rjeenja. Testiranjem se utvruje da li predloeni prometni sistem zadovoljava prijevoznoj potranji u smislu kapaciteta, sigurnosti i razine usluge te se ocjenjuje mogui utjecaj na okoli i namjenu povrina. Vrednovanjem se ocjenjuje do koje je mjere neko rjeenje ekonomski i drutveno opravdano i ostvarivo. To se postie usporedbom trokova i koristi varijantnih planova te usvajanjem onoga koji postie najvee koristi. Donoenje odluke i utvrivanje politike ostvarenja plana- Ova faza ukljuuje irok skup ekonomskih, financijskih, zakonodavnih, administrativnih akcija koje treba provesti da se osigura izvrenje plana.

46