Folklor u Srbiji

,
, .
.
. ,
.
.
:
, , . ,
, .
,
.
.

.
Kolo, ansambl narodnih igara i pesama Srbije, osnovan 15. V. 1948.
u Beogradu (naziv Kolo dobio 1953), sastavljen je od profesionalnih igraa i
muziara. Svoj zadatak, umjetniki interpretirati nekad jugoslovenske, a danas
uglavnom srpskenarodne igre u zemlji i inostranstvu, ansambl vrlo uspjeno
ostvaruje na brojnim koncertima u Srbiji i u mnogim gradovima svih
kontinenata. To mu je donijelo svjetski ugled, mnogobrojna priznanja i
nagrade, meu kojima su 3 prve nagrade na svjetskom takmienju u
Llangollenu (Velika Britanija, 1951), Orden za zasluge za narod sa zlatnom
zvijezom (1968), Nagradu za najbolje muziko-scensko ostvarenje u Beogradu
(1978), Vukovu nagradu(1979) i dr. Danas je Ansambl Kolo jedina ustanova
u Srbiji u oblasti scensko-muzikih djelatnosti koja uva, njeguje i prezentira
tradicionalnu umjetnost kroz igru, pjesmu, muziku i obiaje.

Osniva, prvi direktor, umjetniki rukovodilac i najplodnijikoreograf bila je od

1948. do 1965. Olga Skovran, a nju su naslijedili 1966-1969. Dobrivoje
Putnik, Dragomir Vukovi od 1970. , sve do dananjeg direktora Radojice
Kuzmanovia.
Meu saradnicima istaknuli su se ugledni kompozitori Kreimir
Baranovi, Ljubomir Bonjakovi, Stevan Hristi, Mihovil Logar,Stanojlo
Rajii, Josip Slavenski, Mihailo Vukdragovi, Milenko ivkovi i dr., a meu
koreografima Milica Ilijin, Ivan Ivanan, Iko Otrin, Mira Sanjina, A. ic i dr.
Od osnivanja do danas ansambl Kolo istrajao je u nastojanju da narodnu igru
podigne na nivo visoke umjetnike interpretacije. Programi ansambla Kolo u
mnogome predstavljaju uzor, model scenskog etnoprikazivanja, objedinjujui
osnovne vrijednosti tradicionalne kulture. U radi se uvijek polazilo od
autentinog stvaralatva i izdvajalo se ono to je sr i jezgra narodne
umjetnosti. Djela se obrauju uz punu odgovornost prema narodnom
stvaraocu i prilagoavaju scenskim uvjetima.
Kolo ima 80 zaposlenih s umjetnikim korpusom koji ini 65 umjetnikaizvoaa U 55 godina rada repertoar Ansambla Koloobuhvatio je vie od
120 koreografija, dok danas repertoar Kolaobuhvata preko 40 koreografskih
djela svih etnokoreolokih oblasti Srbije i Crne Gore, kao i oblasti s podruja
bive Jugoslavijeu kojima ivi ili je ivio srpski ivalj (npr. Ciganska igra iz
[[Vojvodina|Vojvodine, obansko nadigravanje - trojno, Igre izKninske
krajine, Igre iz Podgrmeja, Igre sa Stare planine, Splet igara iz
Srbije, Srpske igre iz Prizrena, Svadbeni obiaji iz selaKoretite, ta se sjaji
u Jovinom dvoru, Vesele opske igre...).
Repertoar obuhvaa:

posebne, tj. namjenske programe

programe tradicionalne muzike i pjesama
program starogradskih igara i pjesama
programe etnoteatra

scensko-muzike programe
koreorevije

Ansambl Kolo predstavlja i pokretni muzej. Oko 2.000 originalnih kostima

neprocjenjive vrijednosti, od kojih pojedini datiraju iz 19. stoljea,
predstavljaju nacionalno blago.
Godine 2003. koncertima u zemlji i 20-odnevnim gostovanjem u Australiji
(etvrtom po redu) obiljeena je jubilarna, 55. umjetnika sezona (9 koncerata
u Adelaideu, Canberri, Melbourneu Perthu iSydneyu - u Sidnejskoj operi). Te
godine ustanovljena je i "Nagrada za ivotno delo Ansambla Kolo". Prvi
dobitnik te nagrade bila je iva legenda Kola, gospoa ivka uri. Ona je
u Kolodola 1949. godine i krupnim se slovima upisala u stranice bogate
umjetnike tradicije Ansambla. Bila je solist-igra i solist-pjeva, prva Srpkinja
s prostora bive Jugoslavije koja je pjevala na engleskoj televiziji BBC. U svojoj
bogatoj karijeri izvela je vie od 2.500 koncerata. Godine 1968. odlikovana
je Ordenom zasluga za narod sa zlatnim vijence.
Narodna nonja
, ,
.
, . ,
.

, , , .
- .

[]
.
.
, .

 . ,
.

, . .

.
.
,
.

Jelek je deo narodne nonje koji je zastupljen u nekoliko zemaljaBalkana kao

odevni predmet sve do kraja 40-ih dvadesetog veka kada se poinju nositi
kostimi koji dolaze iz grada.
Na prostorima Srpske teritorije, jelek je imao veliku zastupljenost, jer je noen
u svim oblastima, poev od Vojvodine pa sve do juga, tj. Vranja, Kosova.
Kroj je bio autentian za svaku oblast i razlikovao se po arama, vezu, obliku,
materijalu i ostalim detaljima. Obino su se koristili materijala kao to su pli,
sukno i oja, na koju bi se dodavali razni vezovi, traice, ukrasi kako bi
izgledali lepe, bogatije i zadrali svoju autentinost.

Ukrasi koji su se kaili na jelek su se nazivali gajtani, a njihov broj na jeleku je

pokazivao iz koliko je bogate porodice momak ili devojka.
Jeleke nisu nosile samo ene i devojke ve i mukarci ali ukraene sa manje
ukrasa i detalja.

.

.
. ,
. ,
.
, ,
, , .
19. . ,
, ,
,
. , .


100.000 . .


[ ].
,
. , .
.
,
[ ].
,
[ ]. .
[ ].
, ,
,
.

-
-
,
-
. 19.
20. , .
.
.
,
, .
, ,
,
. ,
, .

 ,
,
.
-, ,
,
. - ,
,
. , , 20.
, ,
. ,
. ,
.

,
. ,
, ,
-
, , , .

, ,
, ,
.
, , ,
.
, ,
, .
.
, "",
. , . ,
, , ,
.
, ,
,
.

, .
"", "" "" -

, , .
,
.
, "" ,
.
(, , , )
(, , , ). ,
,
.
, , ,
.

.
,
, ,
.

,
.
"" , ,
.
, .

.

,
. ,
, .
, ,
. ,
, , , ,
, , . , ,
18. 19. ,
- , .
, .
, ,
,
- ,
.

 ,
, .
, .
- "", "", "",
, .
. ,
. ,
, .
, , , "" .
, ""
, ,
.

.
,
, ,
- .
,
, ,
, -
.
,
,
. . ,
, , , ,
, ,
,
. , ,
, . ,
, .

, , ,
. "" ,
"", "" "" ,
,
.
, "" ,
.

 ,
,
- , , , ,
, .
,
, , ,
.
,
,
, 19. .
,
.
, ,
, , ,
,
,
. , ,
. , , .

, .
,
. , ,
. ,
- .
, ,
- , ,
.
"" ( ) ( , ,
). ,
. , ,
, .

. ,
, .
, ,
.

 , ,
,
, ,
. ,
, , ,
,
.
,
19. 20.
,
.
19. , ,
,
, ,
.

-
,
,
. ,

, .


.

.

.
, ,
.
, ,

, -
, ,

, - ,
. -

- ,
"".
- ,
- .
.
"", , ,
" ". , - ,
- ,
. , , .
, ,
- "" ,
. - ,
,
.

, .

,
.
, ,
, 18.
,
.
, ,
,
,
, ,

. , ,
,
,
, , .
,
, -
. ,
(

 1911. ), -
.
,
, ,
.


. , " ",
20. ,
, , ,
, .