2.

DOZVOLJENI NAPON KORAKA I DODIRA

Pojava opasnih napona u postrojenju u sluaju kvara na sabirnicama, dalekovodu ili nekom drugom dijelu postrojenja je problem kojem se poklanja velika pozornost. Tehniki normativi za elektroenergetska postrojenja nazivnog napona iznad 1000 V, temelje proraun uzemljenja na kriteriju dozvoljenog napona dodira i koraka. ( dalje u tekstu: TN). lankom 111. je odreeno: Ograde visokonaponskih postrojenja treba tako postaviti da se pri zemljospoju ne pojave van ograde naponi dodira ili naponi koraka vii od onih oznaenih na slikama 2.1 i 2.2. Dozvoljeni napon koraka u postrojenjima sa efikasno uzemljenom neutralnom tokom, zavisno od vremena iskljuenja dionice u kvaru je dan na sl. 2.1, a dozvoljeni napon dodira na sl. 2.2. Ovaj Tehniki normativa definira kriterij maksimalnog dozvoljenog napona koraka i dodira u ovisnosti od vremena djelovanja zatita, ovaj zahtjev je tako rigorozan da ga je vrlo teko ispuniti u sluaju neto veeg specifinog otpora tla i kod veih struja kratkog spoja sa neto duljim vremenom djelovanja zatita, bez da se izloimo izvanredno visokim trokovima za izvebu uzemljenja.
700 600
U k (V)

500

400 300 c 200 b 100 a 0 0 0,6 0,8 1,0 UKUPNO VRIJEME ISKLJUCENJA t (s) 0,2 0,4 1,2

D O P U T E N I N A P O N D O D IR A

DOPUTENI NAPON KORAKA

Ud (V) 400 300 200

125

b a 0 0,2 0,4 1,2

(S)

100
65

0,6 0,8 1,0 UKUPNO VRIJEME ISKLJUCENJA ( t ) Sl. 2.1 Krivulja doputenog napona koraka: Sl. 2.2 Krivulja doputenog napona dodira: a. na prometnicama izvan ograde, a. izvan ograde b. unutar i izvan ograde osim prometnic b. unutar ograde c. unutar ograde uz upotrebu izolacijskih izama za min 3 kV

lanak. 91 odreuje: Metalni dijelovi ne smiju u sluaju zemljospoja u postrojenju dobiti napon prema zemlji vii od 125 V, priemu napon dodira ne smije biti vei od 65 V. lanak. 102 odreuje: Pri zemljospoju u postrojenju, ne smije se pojaviti van postrojenja odnosno njegove ograde napon dodira vei od 65 V. U sluaju da je zatita tako (siromano!) koncipirana tada ne moemo raunati s vremenom iskljuenja kvara oko 0,1 s, nego s znatno duim vremenom djelovanja na iskljuenje kvara oko 0,8 s, obzirom da moramo prema Tehnikim normativima, napone u postrojenju svesti na razinu 125 V i izvan postrojenja na razinu 65 V, slijedi da sukladno ovakvoj situaciji projektant mora izdanije dimenzionirati uzemljenje, to e rezultirati znatno veim trokom izvedbe. U l.2. t.30, 31, 32, 25 TN stoji da je: - 2.1 -

Napon dodira" je dio napona tj. potencijalne razlike uzemljenja nastale uslijed zemljospoja, koji moe premostiti ovjek uz pretpostavku da struja kroz ljudsko tijelo tee od ruke prema stopalu (vodoravni razmak od dodirnog dijela je 1m).. "Napon koraka" je dio napona tj., potencijalne razlike uzemljenja nastale uslijed zemljospoja koji moe premostiti ovjek pri koraku od 1m, uz pretpostavku da struja kroz ljudsko tijelo tee od jednog stopala prema drugom stopalu Oblikovanje potencijala je postupak kojim se podeava potencijala na povrini i njegova raspodjela u cilju smanjivanja napona dodira i koraka a izvodi se ugradnjom dodanih elemenata uzemljivaa. Referentna zemlja je dio zemlje izvan podruja utjecaja uzemljivaa ili sustava uzemljenja gdje se izmeu bilo kojih dviju toaka, ne pojavljuje nikakav napon zbog struje prema zemlji. Openito se smatra povrinom zemlje na potencijalu V = 0 . Referentna toka je podruje zemljita a naroito njegova povrina, koja je od pripadajueg uzemljivaa udaljena toliko da se izmeu bilo kojih toaka tog podruja ne pojavljuje znaajna potencijalna razlika Napon dodira U d je osnovna karakteristina veliina prema kojoj se vri dimenzioniranje uzemljivaa. To je najvea razlika izmeu potencijala uzemljivaa VU tj., uzemljenih dijelova objekta i potencijala VO min . tla na stajalitu ovjeka, koju ovjek moe premostiti dodirom. Pri dodiru, strujni krug se zatvara preko ruke (ruku) i stopala ovjeka, pri emu se smatra da je najvee odstojanje sa koga moe doi do dodira 1m tj. da su stopala ovjeka udaljena 1m od uzemljene konstrukcije odnosno ureaja. Ovu potencijalnu razliku VU VO min . nazivamo naponom dodir U d :

U d = VU VO min. (2.1) Napon dodira ne ovisi sama od raspodjele potencijala (ekvipotencijalnih linija) na povrini tla nad uzemljivaem ve i od razmjetaja opreme i drugih metalnih dijelova koji se uzemljuju u postrojenju u odnosu na uzemljiva. Ukoliko se desi to, da pri dimenzioniranju uzemljivaa nije unaprijed poznat razmjetaj opreme u postrojenju, tada emo odrediti najviu doputenu veliinu potencijalne razlike dodir U d max. za U d max. = VU Vmin . (2.2) cijeli uzemljiva. Ovdje je: Vmin. -zahtijevana minimalna veliina potencijala tla iznad uzemljivaa na cijeloj povrini postrojenja. Razlika potencijala, odnosno najvei doputeni napon dodira U d max. zavisi jedino o raspodjeli potencijala, a time i od oblika i dimenzija uzemljivaa i elektrinih karakteristika tla. Obzirom na to da je potencijal: VO min . Vmin . slijedi da je napon dodira: U d U d max. U realnim uvjetima napon dodira U d moe da bude i nekoliko desetina postotaka manji od U d max. tako da se pri projektiranju uz zadovoljenje u pogledu doputene maximalne veliine U d max, napona dodira ostvari vii stupanja sigurnosti.
Napon koraka U K je druga karakteristina veliina vrlo bitna za dimenzioniranje uzemljivaa.

- 2.2 -

On se definira kao razlika potencijala koju se na povrini zemlje moe premostiti korakom duine 1 m. Na slici 2.3 prikazana je skica nekog mreastog uzemljivaa i kriva raspodjele potencijala na povrini tla du pravca koji polovi ivino polje.
VN postrojenje

VU Ud
zemljovod

Vomin 1m
mreastu uzemljivac

tlo

Y
tlo

uzemljivac za oblikovanje potencijala

Ud
raspodjela Vo potencija

Udmax. UK 1m
oblikovani potencijal

Vomin X

VU=UU

Vmin
Referentna zemlja V=0

Sl. 2.3 Raspodjela potencijala mreastog uzemljivaa, prije i poslije oblikovanja

Razmotriti emo situaciju pri nastanku kratkog spoja u postrojenju. Pokazat emo kako moemo provjeriti koliki je napon dodira i usporediti tu veliinu Ovo emo prikazati slikom 2.4, koja prikazuje jedan nain kako se moe jednostavno analitiki provjeriti koliki je napon dodira na odreenom mjestu i usporediti te veliine sa vrijednostima dobivenim pri periodinim mjerenjima sustava uzemljenja i sa vaeim propisima te doi do
D
Tocka dodira

Ud
VO

IU

V U U= Z

Ud
IU
D RC
I

V U U= Z
VO

IU

I
R
T

UO

b=1m 1 T

RP
R2

T
RS

2
P

RS

RU

R1

Tlo stajalita

R2 E

R1

R2

R1

Referentna zemlja V=0

Ud

IU
V U U= Z
a)

Ud

IU
V U U= Z
b) c)

Sl 2.4

zakljuka da li je ili nije u skladu sa zahtjevima Tehnikih normativa.

- 2.3 -

Pri zemljospoju e zbog toka struje IU kroz otpor uzemljenja RU, potencijal uzemljivaa doi na veliinu VU = I U RU , kako su svi metalni elementi u postrojenju vezani na uzemljiva i oni e doi na potencijal VU prema referentnoj toki zemlje koja je na potencijalu V=0, razlika izmeu ova dva potencijala se naziva napon U U uzemljivaa: VU V = VU 0 = VU = U Z iz ovoga slijedi da je: U Z = VU (2.3) U O = VO (2.4) Na slici 2.4.a prikazana je krivulja promjene potencijala prema zemlji od postrojenja do referentne toke. Vidimo da na udaljenosti b=1m od nosaa aparata postoji potencijalna razlika: VU VO = U U U O = U d (2.5) ovu razliku potencijala nazivamo napon dodira. Neka je RU otpor uzemljenja tj., otpor tla koji postoji izmeu uzemljivaa i referentne zemlje. Pri zemljospoju kroz otpor uzemljivaa RU tee struja I U uzrokujui pada napona zbog kojeg uzemljiva dolazi na napon I U RU = U U jednak razlici potencija uzemljivaa i referentne zemlje VU V = U Z pri emu je usvojeno da je potencijal referentne zemlje V = 0 . ovjek koji stoji u postrojenju na tlu u toki E nalazi se na razdjelnici koja otpor uzemljivaa RU dijeli na otpore R1 i R2 . Toka E je na potencijalnoj razlici VU VO = U d koji nazivamo naponom dodira. Ako usvojim o da je RU = R1 + R2 , tada openito moemo rei da je:

U U = IU (R1 + R2 ) , a

(2.6)

(2.7) U O = I U R1 U sluaju kada ovjek koji stoji na tlu u toki E na potencijalu VO = U O rukom dodirne metalnu konstrukciju u toki D koja se nalazi na potencijalu VU = U U svojim tijelom e premostiti potencijalnu razliku VU V O= U d koja je ustvari napon dodira U d koji vlada izmeu toke E stajalita na tlu i toke dodira D na metalnoj konstrukciji, zbog tog napona kroz njegovo tijelo R otpora R i otpora podloge RP = S e protjei struja I . 2 RC (2.8) U ovom sluaju je: VU VO = U d = I (R + RP )
UdC Ud RS/2

Ovdje su:
R otpor ovjejeg tijela, RP prijelazni otpor izmeu ovjejeg stopala i podloge na kojoj stoji,

Struja koja tee kroz ovjeka je: (R +RP) i naponu U d na mjestu dodira: Napon koji djeluje na ovjeka je:

I =

U d R

i razmjerna je otporu (2.9) (2.9a)

U d = VU VO = U d U d = VU VO

R R + RP

R , R + RP

Razliku potencijala VU VO = U d moemo prikazati u razmjeri prema VU kao proizvod: VU VO = VU = U U (2.10) Koeficijenta predstavlja omjer maksimalnog napona koji se pojavljuje u sreditu zamke i potencijala VU prema referentnoj zemlji.
- 2.4 -

Veliina koeficijenta je obino 0,15, ali ga moemo i izraunati temeljem relacije: S D 0, 6 = 0,22 lg(0,088 )( ) d h RU S S Ovdje su:
D irina zamke (m), d promjer vodia (m), h dubina ukopavanja (m), S- povrina uzemljivake mree (m2), RU -reducirana vrijednost otpora uzemljenja (),

(2.11)

-specifini otpor tla (m).

Za odreivanje dozvoljenog napona koraka i dodira, potrebno je poznavati specifinu otpornost betona, betonskih staza i staza sa drugim vrstama podloge. Napon dodira koji djeluje na ovjeka mogue izraziti kao: R 1 = UU U d = U U R + RP Sd

(2.12)

S d - je sainilac kojim se iskazuje utjecaj prijelaznog otpora stopalo-tlo na veliinu napona dodira koji djeluje na ovjeka. RS Ako usvojimo, da je stopalo ovjeka disk polumjera r=8 cm tada moemo prijelazni otpor stopala izraziti relacijom: = 3,126 , (2.13) 4r 4 0,08 RS R 3,126 Obzirom da je: RP = S = = 1,56 , (2.14) 2 2 Napon dodira koji djeluje na ovjeka jednak je: 1 (2.15) U d = I U RU 1,56 1+ R Ako prihvatimo da je veliina otpora ovjekovog tijela R = 1000 i uzmemo za prijelaznu otpornost stajalita ovjek-tlo R p = 1,56 i uvrstimo u izraz za U d , slijedi:
Ud UK RC

RS =

R + RP R 1,56 = 1+ P = 1+ = 1 + 1,56 10 3 (2.16) 3 R R 10 Napon dodira koji djeluje na ovjeka jednak je: 1 1 = UU U d = U U 1 + 1,56 10 3 Sd Sd =

(2.17)

Napon koraka koji djeluje na ovjeka moemo izraziti kao: R 1 = UU U K = U U R + 2 RS SK

SK = R + 2 RS = 1 + 2 RS = 1 + 2 1,56 = 1 + 6,52 10 3 R U K = U U

(2.18) (2.18a)

1 1 = UU 1 + 6,25 10 3 SK

- 2.5 -

PRIMJER: 2.1 Ovdje su: D srednja irina jedne zamke (=10m), d promjer vodia (m), na pr. h dubina ukopavanja (m), na pr. I U -struja koja tee kroz uzemljiva, na pr. 12 kA, RU -reducirana vrijednost otpora uzemljenja, na pr. 0,099 , -specifini otpor tla, n pr. 100 m S = 400 300 m 2 -povrina mreastog uzemljivaa, p = 0,5 0,7 -koeficijent koji zavisi od gustine mree, nia vrijednost se uzima za sluaj gustih mrea, dok se gornja vrijednost uzima za sluaj paralelnih-usporedih uzemljivaa, uzeti emo da je p = 0,5 . Prema ranije reenom, otpor mreastog uzemljivaa se moe odrediti temeljem relacije: 100 RU = p = 0,5 = 0,146 [] S 400 300

Za pretpostavljenu srednja irina zamke od 10 m, dobivamo da je: S D 0,6 0,22 lg(0,088 )( ) = 0,21 , = d h R S S na najnepovoljnijem mjestu napon dodira e biti: 1 U d = I U RU = 12000 0,099 0,21 0,46 = 115 (V ) . 1,5 1+ R
U sluaju da u postrojenju nema zatite sabirnica, tada napon obzirom na vrijeme iskljuenja kvara tj. vrijeme trajanja struje zemljospoja, valja svesti na propisima doputenu veliinu od 125 V, a to svoenje napona na niu veliinu e zahtijevati odgovarajue zahvate u dimenzioniranju uzemljivaa i dovesti e do veih izdataka za izvedbu. Za odreivanje dozvoljenog napona koraka i dodira, potrebno je poznavati specifinu otpornost betona, betonskih staza i staza sa drugim vrstama podloge.
2.1 KRITERIJI ZA ODREIVANJE OPASNOSTI OD ELEKTRINOG UDARA

Opasnost od elektrinog udara zavisi, kako su pokazali rezultati mnogih ispitivanja provedena na ljudima i ivotinjama, od nekoliko osnovnih inilaca: vrste struje (da li je naizmjenina, istosmjerna ili impulsna), veliine struje koja protjee kroz tijelo, uestalost (ako je naizmjenina), duine trajanja strujnog udara, puta prolaska kroz tijelo. U razmatranju emo se usmjeriti na opis utjecaja naizmjenine struje 50 (60) Hz. Efekti struje elektrinog udara na ovjeji organizam su razliiti i ovise od veliine struje. Temeljem velikog broja eksperimenata na ljudima i ivotinjama kao i rekonstrukcija pojedinih nesretnih sluajeva, moe se dati orijentaciona klasifikacija spomenutih utjecaja prikazana u

- 2.6 -

tablici 2.1. Pokazatelji se odnose na sluaj elektrinog udara na putu ruka-ruka ili ruka-noga i vrijede za zdrave osobe, prosjene tjelesne konstitucije. Tablica 2.1
Efektivna vrijednost struje elcktrinog udara DJELOVANJE (mA) <1 Ne osjea se 1-9 1020 2050 50100 100500 >500 Blage bezbolne reakcije mogua je voljna kontrakcija miia i oslobaanje od dijela pod naponom. Grenje miia i bolovi u rukama i grudima; oslobaanje od dijelova pod naponom najee nije mogue; poslije prekida protjecanja struje organizam ostaje bez posljedica. Veliki bolovi; snana kontrakcija miia; oteano disanje. U sluiju trajnijeg djelovanja mogua ventrikularna fibrilacija srca. Fibrilacija vrlo vjerojatna Opekline na mjestima dodira; opi miini tonus sprjeava pojavu fibrilacijc.

Struja udara manja od 10 mA po pravilu nije opasna jer omoguava svojevoljno odvajanje od djela pod naponom, bez posljedica. Granina struja pri kojoj moe doi do otputanja uhvaenog kontakta pod naponom, tzv. let go- current), ustanovljena je eksperimentima na veem broju osoba. Provedena mjerenja pokazala su da priblino 90% mukaraca moe otpusti vodi pri strujama manjim od 12,5 ama, a 50% pri strujama manjim od oko (16 mA). Kod ispitivanih ena ove su struje manje i iznosile su 8 mA, odnosno 10,5 mA. Struje veliine izmeu 10 do 50 mA, moraju se smatrati opasnim to vie to su blie gornjoj granici, budui da usljed grenja miia pogoena osoba u veini sluajeva nee se moi odvojiti od napona i tako e biti izloena trajnijem djelovanju struje.
Dozvoljeni napon dodira (na ljudskom tijelu) Trajanje kvara Dozvoljeni napon t (s) dodira (V) 10 80 1,1 100 0,72 125 0,64 150 0,49 220 0,39 300 0,29 400 0,20 500 0,14 600 0,08 700 0,04 800 Dozvoljena struja kroz ljudsko tijelo Trajanje kvara Struja kroz tijelo t (s) (mA) 0,05 900 0,1 750 0,2 600 0,5 200 1 80 2 60 5 51 10 50

Tablica 2.3

Tablica 2.2

Kod dugog djelovanja struja razmatranih veliina dolazi do obamrlosti, prestanka disanja, gubitka svesti i smrti. Trajnijom primjenom vjetakog disanja i masaom srca odmah posle odvajanja od napona, pogoena osoba se esto moe oporaviti bez posljedica Kod struje reda 50 mA do gubitka svijesti i guenja dolazi ve u toku nekoliko minuta.U opsegu 50 do 500mA dolazi, kod dovoljno duge izloenosti udaru, do obamrlosti i nekoordiniranog treperenja sranih zalistaka ventrikularne fibrilacije, usljed koje se blokira rad srca i prestaje cirkulacija krvi.

- 2.7 -

Spontano reaktiviranje srca nakon prestanka protjecanja struje je neizvjesno i malo vjerojatno. Vjetako disanje i masaa srca na mjestu dogaanja obino ne pomae, ve je potrebna brza specijalistika intervencija i defibrilacija srca elektrookovima. Poto vitalni ivani centri ne mogu da ostanu bez krvi vie od nekoliko minuta, fibrilacija u najveem broju sluajeva dovodi do smrti. U cilju utvrivanja maksimalnih struje koje ne izazivaju fibrilaciju (blokadu rad srca), u zavisnosti od trajanja elektrinog udara, izvedeno je vie ispitivanja na ivotinjama Eksperimenti su pokazali da se maksimalne vrijednosti struje pri kojima ne dolazi do fibrilacije mogu odrediti preko relacije: K [mA] I= (2.19) t koja vrijedi za: 0 ,03 s t 3s (2.19a) Konstanta K, je veliina utvrena opitima iznosi K=165 mA usvojena u preporukama AIEE . Poslije uvaavanja novih eksperimentalnih rezultata, usvojena je neto nia veliina K=116 mA prema preporuci IEEE 80:1986 za najvii dozvoljeni napon dodira i koraka je odreeno da se izraunavaju prema relacijama: 1000 + 1,5 C p U d = K (2.20) t 1000 + 6 C p U k = K (2.21) t
1

pri emu je: pri emu je:

2 hs + 0 ,106 K = 0 ,116 za osobe teine : G = 50 kg

C = 1 0 ,106

h p

(2.23) (2.24)

K = 0 ,157 za osobe teine : G = 70 kg

1400
U d (V)

ovdje su: C -redukcijski faktor, K -fakator teine ovjeka,

700

p -specifina otpornost povrinskog sloja tla (m), h -specifina otpornost tla na dubini polaganja
uzemljivaa (m),

350
DOPUTENI NAPON DODIRA

233 175

hs -dubina povrinskog sloja tla u postrojenju (m), t -najvee trajanje strujnog udara od struje kr. spoja (s)

140 117 100 87,5 78 70 60 50 40 30 0,1 0,2 0,3 0,4 0,5 0,6 0,7 0,8 0,9 1,0 t (s)

Sl. 2.3 Doputeni napon dodira za R=1000

Navedeni dijagram za udare due od oko 0,35 s daje osjetno nie, a za udare krae od 0,35 s, znatno vie vrijednosti od izraza (6.14) sa K=116 mA. Kod strujnih udara sa strujnim tokom iznad 500 mA obino, uslijed opeg miinog tonusa, ne dolazi do fibrilacije ali na mjestima dodira nastaju opasne opekline i zatrovanja to, iako ne mora da dovede do smrti unesreenog, moe ostaviti opasne posljedice. Na osnovu ustanovljenih graninih veliina - 2.8 -

bezopasne struje i otpora tijela ovjeka odreuje se granini dozvoljeni napon dodira i koraka.
2.2 ODREIVANJE GRANICE DOPUTENOG NAPONA DODIRA I KORAKA

Postavlja se pitanje koja je razlika izmeu oekivanog i dozvoljenog napona dodira? Razlika izmeu oekivanog i dozvoljenog napona dodira je u tome to je oekivani napon dodira napon vodljivih dijelova pri zemljospoju kada se oni ne dodiruju, a dozvoljeni napon dodira je napon koji se smije pojaviti na vodljivim dijelovima pri zemljospoju
2.2.1 Utjecaj vremena djelovanja zatita na veliinu dozvoljenog napona dodira

Tehnikim normativom definirani kriterij maksimalnog dozvoljenog napona koraka i dodira u ovisnosti od vremena djelovanja zatita, odreen lankom 111., je tako rigorozan da ga je vrlo teko ispuniti u sluaju neto veeg specifinog otpora tla sa veom strujom kratkog spoja i s neto duljim vremenom djelovanja zatita, bez izvanredno visokih trokova izgradnje. Sasvim je normalno kvar to prije iskljuiti neovisno o tome da li je nastao u samom postrojenju ili na dalekovodu, to od zatita zahtjeva selektivno i brzo djelovanje na iskljuenja. injenica je da projektant uzemljenja ne moe izravno utjecati na ove parametre, ali zato mora poznavati parametre djelovanja zatita u postrojenju i mora ih sadravati projektni zadatak, jer su oni od bitnog utjecaja na sam proraun uzemljenja.
Prema tome ukupno vrijeme t djelovanja struje kratkog spoja sa kojim moramo raunati u proraunu uzemljivaa je zbir vremena djelovanja same zatite t z i vlastitog vremena prekidaa t p . tu = t Z + t p Na temelju poznavanja algoritma djelovanja zatita kao i vremena djelovanja zatita t Z , moemo, suglasno lanku 111. i 112. tehnikih normi, odrediti maksimalno doputeni napon koraka sl. 2.1 i doputeni napon dodira sl. 2.2

Prikazane krive se temelje na izrazu (2.19) za K=165 mA, pri tome je uzeto u obzir niz nepovoljnih okolnosti, tako da sadre znatnu rezervu sigurnosti. Krive na sl 2.1 su tako normirane da ne dopuste ne fibrilaciju, nego pad unesreenog, kako bi se izbjegao naknadni dodir visokih potencijala pri eventualno ponovno ukljuenje. opomenute krive su prestroge za sluaj da u postrojenju nema ponovnog automatskog ukljuenja. Doputeni napon dodira odreuje se prema vremenu djelovanja prvog stupnja zatite, bez uvaavanja mogunosti otkaza. Ako u postrojenju postoji sustav sabirnike zatite (sa ukupnim vremenom djelovanja na pr. t Z = 90ms ), nee biti nikakvog problema s uzemljenjem i moramo raunati s prvim stupnjem djelovanja zatita. Ukoliko u postrojenju ne postoji ili projektom nije predviena ugradnje sabirnike zatite, ili nije predviena ugradnja distantne zatite, tada moramo raunati s tim da e kvar biti obuhvaen drugim stupnjem distantne zatite susjednog postrojenja i tada zbog neto duljeg vremena iskljuenja mogu nastati problemi pri projektiranju uzemljenja, koji se odnose na odnose na potekoe u ispunjavanju zahtjeva ogranienja veliine napona dodira i koraka.

- 2.9 -

U sluaju da je zatita tako (siromano!) koncipirana tada ne moemo raunati s vremenom iskljuenja kvara oko 0,1 s, nego s znatno duim vremenom djelovanja na iskljuenje kvara oko 0,8 s, obzirom da moramo prema Tehnikim normativima, napone u postrojenju svesti na razinu 125 V i izvan postrojenja na razinu 65 V, slijedi da sukladno ovakvoj situaciji projektant mora izdanije dimenzionirati uzemljenje, to e rezultirati znatno veim trokom izvedbe. Ovo ukazuje na to, da ima opravdanja primijeniti odgovarajue selektivne i brze zatite. Vrlo je vano da projektant uzemljenja ima tone podatke o vrstama, algoritmu i vremenu djelovanja zatita. Sasvim je razumljivo da izraunate i na terenu izmjerene veliine napona dodira moraju biti manje od vrijednosti koje doputaju Tehniki normativi.

- 2.10 -