Primjena Kamena U Graditeljstvu Lado Pletikosi

SADRAJ 1.UVOD ...................................................................................................................................... 5 2.ARHITEKTONSKOGRAEVNIKAMEN.................................................................................. 7 2.1.Uvod.................................................................................................................................... 7 2.2.Genetskaklasifikacijastijena ......................................................................................... 10 2.3.Petrografskeznaajkeprirodnogkamena.................................................................... 12 2.4.Fizikaimehanikasvojstvakamena........................................................................... 16 2.5.Trajnostugraenogkamena .......................................................................................... 21 2.6.Vrstearhitektonskograevnogkamena...................................................................... 23 2.7.Dekorativnostkamena.................................................................................................... 32 3.EKSPLOATACIJAKAMENA ...................................................................................................
. 34 3.1.Istraniradovi.................................................................................................................. 34 3.2.Vaenjekamenihblokova.............................................................................................. 37 3.3.Utjecajnaokoli............................................................................................................... 39 3.4.RudarskadjelatnostuHrvatskoj................................................................................... 40 3.5.LeitaarhitektonskograevnogkamenauHrvatskoj ............................................. 47 4.OBRADAKAMENA................................................................................................................ 54 4.1.Udarnaobrada................................................................................................................. 55 4.2.Termikaobrada.............................................................................................................. 56 4.3.Abrazivnaobrada............................................................................................................ 57 4.4.Klesarstvo ......................................................................................................................... 58 4.5.Suvremenatehnologijaobradekamena ....................................................................... 60 4.6.Zavrnaobradakamena ................................................................................................. 62 5.GRAENJEPRIRODNIMKAMENOM .................................................................................... 66 5.1.Uvod.................................................................................................................................. 66 5.2.Kamenefasade................................................................................................................. 68 5.3.Kamenizidovi.................................................................................................................. 74 5.4.Kamenikrovovi ............................................................................................................... 77 5.5.Ostalemogunostiprimjeneprirodnogkamena ....................................................... 79 5.6.Zatitagraditeljskebatine............................................................................................. 81 5.7.Ekonomskiaspektikoritenjakamenaugraditeljstvu .............................................. 84 5.8.Tehnikaregulativa......................................................................................................... 85 6.ZAKLJUAK .......................................................................................................................... 88 7.PRILOZI ................................................................................................................................. 90 7.1.Klasifikacijaarhitektonskograevnogkamena.......................................................... 90 7.2.Ispitivanjesvojstavakamena ......................................................................................... 93 7.3.Propisiizpodrujarudarstva ........................................................................................ 95 7.4.Propisiizpodrujaprostornogureenja ..................................................................... 97 7.5.Masivnikamenielementi ............................................................................................... 98 7.6.Hrvatskiarhitektonskograevnikamen(izbor) ...................................................... 101 8.LITERATURA ....................................................................................................................... 104
1. UVOD
U ovom je radu prikazan dio informacija prikupljenih o kamenu, svojstvima kamena, njegovoj trajnosti i dekorativnosti, eksploataciji i njenom utjecaju na okoli, rudarskoj djelatnosti u Hrvatskoj, europskim i naim leitima arhitektonskograevnog kamena, metodama obrade i mogunostima povrinske obrade kamena, ambijentalnoj vrijednosti kamena, restauratorskoj i konzervatorskoj djelatnosti, tehnikoj regulativi kojaseodnosinaeksploatacijuprirodnogkamena,zatituokolia,prostornoplaniranjei graenje prirodnim kamenom, te o projektiranju kamenih fasada i openitoprimjeni kamenaugraditeljstvu. Cilj je ponajprije bio prikupiti to vie informacija, pokuati saeti one najbitnije, uputiti na dodatne izvore podataka, odnosno to cjelovitije sagledati podruje koje arhitektonskograevnikamenobuhvaa. Tematski je rad podijeljen u etiri poglavlja, koja obuhvaaju karakteristike arhitektonskograevnog kamena kao prirodnog materijala, njegovu eksploataciju i obradu,temogunostiprimjene. Nazivi prirodni, arhitektonskograevni i arhitektonski kamen podjednako se koriste, te oznaavaju kamen koji se vadi u blokovima ijim se piljenjem i daljnjom obradom proizvode kameni elementi koji se koriste pri gradnji. Zbog dvosmislenosti nazivlja koju uvode razliite komercijalne i praktine podjele kamena, kao jedina mjerodavna i egzaktna podjela navodi se genetska klasifikacija. Komercijalne podjele danesuuprilogu. Trendovi u primjeni kamena dani su prema podacima o svjetskoj proizvodnji kamenih proizvoda, a ovisno o planiranoj namjeni kamenih elemenata definirana su bitna fizika i mehanika svojstva, dan je usporedan pregled svojstava granita, mramora i vapnenaca, prikazane su tone lokacije kamenoloma u Hrvatskoj, razliite vrste kamena i efekti povrinske obrade, karakteristike pojedinih naina primjene kamenaibrojnebitnesmjerniceprigraenjuprirodnimkamenom. Informacije su prikupljene ljubaznou brojnih ljudi ija je djelatnost vezana uz graenje prirodnim kamenom. Mnotvo zanimljivih detalja saznao sam: u pogonu poduzea za obradu kamena T&B u Hrvacama, kamenolomu poduzea Adriakamen u Planom, upravi i pogonima poduzea za proizvodnju, obradu i montau arhitekton skograevnog kamena Kamen Pazin; od voditelja kamenarskih radova poduzea Biokovo Kamen, voditelja Odjela za rudarstvo pri Ministarstvu gospodarstva, vodite ljice Laboratorija za prirodni kamen pri Institutu graevinarstva Hrvatske, te od djelatnica Hrvatskog zavoda za norme. Ovaj rad je nastao pretragom i pregledom strune literature vezane uz ovu temu, prikupljanjem zanimljivih podataka iz drugih izvora (internet, novine, katalozi), pregledom usklaenih europskih normi u Normoteci HZNa, detaljnom studijom kompletne bibliografije asopisa Klesarstvo i graditeljstvo (19902006.), obilaskom raznih krajeva Hrvatske s fotoaparatom u ruci, te analizom(jednogdijela)svegaprikupljenog. Motiv za pisanje rada bio mi je ambijent, vrijeme koje je ostalo zapisano u kamenu, i vrijemeukojemivimo.Razlika?Mjeraiodnos.
2. ARHITEKTONSKOGRAEVNIKAMEN
2.1. UVOD
Kamen je od poetka ljudskog ivota na zemlji bio ovjeku oruje i alat, nakit, stan i grobnica. Bio je jedno od trajnih sredstava njegova stvaralatva. U prolosti je graditeljstvo bilo vezano uz prirodne materijale te je za svoje oblike, forme i kulturnu ostavtinu u velikoj mjeridunokamenukojijedubokoutkanusvetradicijskeiprirodnevrijednostigraditeljstvai umjetnosti. Arhitektonskograevni kamen pripada u geomaterijale, u skupinu nemetalnih mineralnih sirovina. Vadi se u blokovima ijim se piljenjem i daljnjom obradom proizvode kameni elementi koji se polau pri gradnji. Osim kakvoe u pogledu fizikomehanikih svojstava i mineralnog sastava, arhitektonskograevni kamen trebaimatiidekorativnuvrijednost.Odlikujesesvojomteksturomistrukturom. PRIMJENA. Arhitektonskograevni kamen koristi se u graditeljstvu kao zidani element, u vidu ploa i elemenata razliitih profila, za unutarnja i vanjska oblaganja, za izradu raznih nekonstruktivnih elemenata graevina, ureenje interijera, odnosno kao dekorativnozatitni i funkcijski element graevnih objekata svih namjena, te u kiparstvu, arhitekturi spomen obiljeja i groblja, za izradu fontana, ureenje terasa, trgovaiparkova,tezarazliitproizvodezanatskedjelatnosti. Prema asortimanu proizvodnje na svjetskom tritu (1994.godine), priblina zastupljenost pojedinih naina primjene arhitektonskograevnog kamena prikazana jeuTablici2.1.1.
Tablica2.1.1 1 ZASTUPLJENOSTKAMENIHPROIZVODANASVJETSKOMTRITU Kamensilikatnog Kamenkarbonatnog UKUPNO sastavaipjeenjaci sastava 000 000 000 000 000 000 % % % t ekv.m2 t ekv.m2 t ekv.m2 2.320 600 1.560 400 440 640 1.200 540 300 8.000 42.700 11.000 28.600 7.300 8.100 11.800 22.000 10.000 5.500 147.000 29.0 7.5 19.5 5.0 5.5 8.0 15.0 6.8 3.7 100.0 700 2.650 880 1.380 500 750 1.000 620 700 9.180 12.700 49.400 16.100 25.500 9.400 13.600 18.700 11.600 13.000 170.000
NAMJENA
Vanjskahorizontalna oblaganja Unutarnjahorizontalna oblaganja Vanjskavertikalna oblaganja Unutarnjavertikalna oblaganja Stepenitaislini radovi Strukturnimasivni radovi Grobna arhitektura Specijalniklesarski radovi Ostala uporaba UKUPNO
7.5
29.0 9.5 15.0 5.5 8.0 11.0 6.8 7.7 100.0
3.020 3.250 2.440 1.780 940 1.390 2.200 1.160 1.000 17.180
55.400 60.400 44.700 32.800 17.500 25.400 40.700 21.600 18.500 317.000
17.5 19.1 14.1 10.4 5.5 8.0 12.8
6.8 5.8
100.0
Napomena: Kratica u tablici ekv. m2, znai ekvivalentnih metaraetvornih, a odnosi se na koliine kamena razliitihdebljinasvedenenaekvivalentnumjeru,tj.naploedebljine2cm. Iz priloenih podataka vidljivo je da je kamen silikatnog sastava pogodniji i vie koriten za vanjska, a kamenkarbonatnogsastavazaunutarnjaoblaganja,doksezaostalenamjenekoristepodjednako.
ARHITEKTONSKOGRAEVNIKAMEN
U suvremenom je graditeljstvu klasian nain primjene kamena kao konstruktivnog elementa gotovo potpuno istisnut. Dok je kod klasinog naina graenja kamen upotrebljavan kao nosivi element, ili se primjenjivao u vrlo debelim ploama za oblaganje, u suvremenom graditeljstvu on slui uglavnom kao ukrasnozatitna obloganosivekonstrukcijeizvedeneoddrugihmaterijala. Tehnoloki razvoj, i instaliranje modernih pogona u kojima se obrada kamenih blokova odvija potpuno automatiziranim i kompjutorski upravljanim strojevima, otvaramogunostidizajnaioblikovanjanajsloenijihplohaizkamenihblokova,ploa eljenihoblika,dimenzijainainapovrinskeobrade. Promjene strukture svjetske potronje kamenih proizvoda tijekom desetogodinjeg razdoblja prikazana je u Tablici 2.1.2. U prikazanom periodu zamjetno je znatno smanjenje udjela primjene kamena za vanjska vertikalna oblaganja, uz poveanje udjela primjene kamena za unutarnja vertikalna oblaganja i gradnju stepenita (i slineradove),teporastpotranjezaspecijalnimklesarskimradovima.
Tablica2.1.2
NAMJENA Vanjskahorizontalnaoblaganja Unutarnjahorizontalnaoblaganja Ukupnohorizontalnaoblaganja Vanjskavertikalnaoblaganja Unutarnjavertikalnaoblaganja Ukupnovertikalnaoblaganja Stepenitaisliniradovi Strukturnimasivniradovi Grobnaarhitektura Specijalniklesarskiradovi Ostalauporaba UKUPNO
GODINJAPOTRONJAU% 1991. 36,4 18,8 5,4 24,2 5,4 8,1 14,8 6,7 4,4 100,0 1994. 17,5 19,1 36,6 14,1 10,4 24,5 5,5 8,0 12,8 6,8 5,8 100,0 1997. 15,0 20,1 35,1 11,7 11,3 23,0 5,7 8,3 14,7 7,0 6,2 100,0 2000. 35,0 8,0 10,0 18,0 8,6 5,0 12,0 11,2 10,2 100,0
NAZIVLJE. Umjesto naziva arhitektonskograevni kamen ili skraeno arhitektonski kamen, koji se koristi u tehnikoj regulativi iz podruja rudarstva, u usvojenim normama koje se odnose na ovaj graevni materijal, kao i u donesenom Tehnikom propisu za zidane konstrukcije, preuzet je naziv koji se rabi u europskim normama prirodni kamen (eng. Natural stone, njem. Naturstein). Istovremeno je u nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti uveden pojam koji se nekada koristio ukrasni kamen. Premda kamen u dananjem graditeljstvu u obliku obloga uglavnom preuzima samo dekorativnozatitnu ulogu, naziv ukrasni kamen nije primjeren materijalu koji je, koriten kao konstruktivni element, na podruju nae zemlje stvorio jedinstvene arhitektonskourbanistikecjeline,stopiosesokoliemioplemenioambijent. Naziv prirodni kamen (eng. natural stone, tal. pietre naturale, fr. pierre naturelle, rus. prirodnyy kamn), koji je normirala Europska unija, te i u nas poprima sve iru uporabu, primjeren je za zemlje u kojima se kamen i proizvodi od kamena dijele s jedne strane na prirodni kamen (eng. natural stone product), tj. kamen izvaen iz leita, a s druge strane na umjetno napravljeni kamen, koji se u nas naziva polimramor(eng.aggregatestonematerials,tal.materialilapideiaggregati). Za razliku od europskog tehnikog zakonodavstva koje kamene materijale dijeli prema nastanku, nae tehniko zakonodavstvo pri klasifikaciji mineralnih sirovina
uvaava bitne razlike u nainu istraivanja, eksploataciji, preradi i namjeni razdvajanjemarhitektonskograevnogitehnikograevnogkamena.Stogaprimjena naziva prirodni kamen samo za arhitektonski kamen u nas nije adekvatna , jer taj pojam u svakom pogledu obuhvaa i tehniki kamen. Dapae, dok je tehniki kamen u potpunosti prirodan, u arhitektonski kamen se ponegdje ubrajaju i umjetno napravljenimaterijalinabazikamenapolimramori. Polimramori1 su umjetno napravljeni materijali na bazi kamena koji se izrauju u blokovima. Blokovi polimramora se prerauju kaoiblokoviarhitektonskograevnog kamena, a imaju i identinu namjenu, to je i razlog njegova zajednikog svrstavanja, unatoinjenicidaseradiopotpunodrugaijimproizvodima. Tehnikograevni kamen je kamen koji se minira, mehaniki drobi i usitnjava. Koristisekao:drobljenikamenzaodravanjacesta,drobljenikamenzaizradudonjeg ustroja cesta (nosivih slojeva), kamena sitne za izradu bitumeniziranog materijala na cestama, kameni agregat za izradu betona, tucanik za izradu zastora eljeznikih pruga, lomljeni kamen za zidanje te izradu obaloutvrda i vodopropusta, te kao sirovina za proizvodnju drugih raznih graevnih materijala, poput veziva i termoizolacijskih materijala. Osim u graevinarstvu upotrebljava se u metalurgiji, proizvodnji abrazivnih sredstava, poput punila u proizvodnji boja, lakova, polimera i papira, za mineralna gnojiva, keramiku, lijekove itd. Za svaki sluaj namjene taj je kamen zdrobljen, mljeven, usitnjen ili lomljen u nepravilne komade veih dimenzija. Moraimatiodreenafizikomehanikasvojstva,granulometrijskisastaviistou. ljunak i pijesak koriste se, kao i tehniko graevni kamen, u cestogradnji za izradu nosivihslojeva,tezaizradubetona,bukaizazidanje. NORMIZACIJA NAZIVLJA I OPISA PRIRODNOG KAMENA. Europska norma: Prirodni kamen Nazivlje (EN 126702003), koja je u nas prihvaena u izvorniku (na engleskom jeziku) definira preporuenu terminologiju koja obuhvaa znanstvene i tehnikepojmove,metodeispitivanja,proizvodeiklasifikacijuprirodnogkamenja. Sadrajnoobuhvaa: 1. Definicijuopsegaprimjene 2. Terminologijuprirodnogkamena 2.1. Geolokepojmove 2.2. Rudarskepojmove 2.3. Pojmovekojiseodnosenaobradukamena 2.4. Pojmovekojiseodnosenakameneproizvodeimontau 3. Znanstvenuklasifikaciju 3.1 Geolokuvremenskuskalu(informativno) 3.2 Znanstvenuklasifikacijskutablicu 3.2.1 Klasifikacijskutablicueruptivnihstijena 3.2.2 Klasifikacijskutablicusedimentnihstijena 3.2.3 Klasifikacijskutablicumetamorfnihstijena Prema normi Prirodni kamen Kriteriji za utvrivanje naziva (HRN EN 12440:2000) opisprirodnogkamenamorasadravatisljedeedijelove: naziv prirodnog kamena pod kojim je poznat na tritu, u skladu s odreenom vrstomstijeneitonomlokacijomleita. petrolokupripadnostkamenasaznanstvenimnazivomtemeljenimnapetrograf skomispitivanju
tipinu boju s rasponom nijansi pojedinih varijeteta, vizualnim dojmom izgleda obraenepovrineuvlanomstanju lokacijukamenolomasnjegovimnazivom,pomogunostitoodreeniju(najblii gradiliselo). ostale dostupne ili traene informacije: izgled povrine gotovih proizvoda; prirodnu grau koja utjee na izgled kamena (ile, inkluzije, uklopci, ksenoliti, tekstura, struktura, pukotine itd.); genetiku pripadnost, odnosno znanstvene klasifikaciju stijene temeljenu na petrografskom ispitivanju (eruptivna, sedimentna, metamorfna);geolokustarost
2.2. GENETSKAKLASIFIKACIJASTIJENA
Stijene su aglomerati mineralaija je koherencija ostvarena matriksom ili cementom. One su produkti zavrenih geolokih procesa. Oko 4500 do 5000 vrsta stijena je dostupno danas u svijetu, a taj nevjerojatan broj razliitih stijena koje izgrauju litosferusegeolokiiligenetskidijeliutriskupine: eruptivneilimagmatskestijene(primarnestijene) sedimentneilitalonestijene metamorfneilipreobraenestijene. Diferencijacija unutar daljnjih podjela ovih stijena uzrokovana je ponekad samo manjimvarijacijamaukemijskomsastavuiliuvjetimatlakailitemperature. Skupini prirodnih stijena i podrujima njihovog postanka mogu se pridodati tehnogenestijenekojenastajuutehnogenompodrujuovjekovomdjelatnou,poput debelih naslage troske ili zgure nastale pri metalurkim procesima. Tehnogenim kamenommoemosmatratiopeku,beton,buku,kamenuvunuislinematerijala. ERUPTIVNE STIJENE. Eruptivne stijene nastaju ohlaivanjem i kristalizacijom prirodne silikatne taljevine, magme (lave). Ovisno o dubini i mjestu u litosferi gdje se magma hladi razlikujemo intruzive (dubinske ili plutonske) stijene koje kristaliziraju iz magme na dubinama veim od 10 km, hipoabisalne stijene koje kristaliziraju na dubinama od 10 km do povrine, te efuzivne (povrinske ili vulkanske stijene) koje kristaliziraju ilivrsnu na povrini litosfere. Osim prema nainu postanka, eruptivne stijeneklasificirajuseinatemeljukemijskogimineralnogsastava.Kaoarhitektonsko graevnikamennajviesekoristeintruzivnestijene. Znaajnije vrste eruptivnih stijena koje se koriste kao arhitektonskograevni kamen: granit, sijenit, diorit, gabro (intruzivne), dijabaz, riolit, trahit, bazalt i vulkanskituf(efuzivne). Eruptivne stijene u Hrvatskoj nisu bitnije rasprostranjene, a varijeteti koji prevladavajunisuposebnodekorativni. SEDIMENTNE STIJENE. Sedimentne stijene nastaju troenjem postojeih stijena, transportom rastroenog materijala kao detritusa ili kemijskih otopina, te njegovim postupnimtaloenjemilitifikacijomiliokamenjivanjem. Troenje postojeih stijena moe biti mehaniko, kemijsko i bioloko. Tako dezintegriranirastopljenmaterijaltransportirasesmjestatroenjaponajprijevodama tekuicama, te vjetrom i ledenjacima. Mehaniki rastroen materijal pri transportu vodomilivjetromprirodnosefrakcionira. Nuni su sloeni fizikalnokemijski i dijagenetski procesi da bi se od nekonsolidirane mase stvorila stijena, jer bi u suprotnom nastajali sedimenti poput ljunka, krupnozrnatog i sitnozrnatog pijeska, gline i glinasto pjeskovitog tla. U fizikom procesu okamenjivanja tlak mase naslaga i stijena osigurava kompresiju
10
praznina i pojedinanihestica. U kemijskom procesu cementacije voda koja cirkulira u preostalim prazninama povezuje pojedine estice vezivima karakteristinim za pojedinu vrstu stijena. Ovi procesi transformiraju ljunke u konglomerate, krhotine stijena u bree, pijesak u pjeenjak, glinu u glineni kamen, kalcij karbonat u vapnenac. Prema prevladavajuem procesu sedimentne stijene dijelimo na egzogene ili klastine sedimentne stijene, i endogene ili kemijske i biokemijske sedimentne stijene. Klastine sedimentne stijene formirane su akumulacijom veih fragmenata i pojedinanih zrnaca koji su nastali, bili transportirani i konsolidirani iskljuivo mehanikimputem.Pritomdotaloenjamaterijaladolazikadasnagatekuicepostane preslaba da dalje prenosi estice koturanjem ili lebdenjem, te one tonu na dno. Kemijske sedimente stijene ne nastaju okamenjivanjem minerala ili dijelova stijena, vemolekulakojeseprizasienjukemijskihotopinataloeuoblikukristalailigelova, tonu na dno, i bivaju konsolidirane pritiskom. Taloenja se moe odvijati i kao rezultat kemijskih reakcija (nastajanje minerala kalcita i dolomita). Do taloenja kalcijevog karbonata dolazi preteno u plitkim morima i vodama. U zasienim otopinama stvaraju se male nakupine kalcijevog karbonata od kojih alge, koljkai, koralji, puevi i ostali organizmi grade svoje skelete. Ugibanjem ovih organizama, skeleti tonu na dno, gdje nastaje kalcitni mulj koji se sastoji ponajprije od kalcitnog skeletnogdetritusa. Istaloeni sedimenti, prvotno nevezani, procesom litifikacije ili okamenjivanja prelaze u sedimentne stijene, te tako nastaju organogeni karbonatni sedimenti (vapnenci) koji sadre karbonatne ostatke ivotinja i biljaka. Sedimentacijski proces nastajanjaovihstijenaobjanjavanjihovubitnuodlikuslojevitost. Znaajnije vrste sedimentnih stijena koje se koriste kao arhitektonskograevni kamen: vapnenci, dolomiti, bree, pjeenjaci (Jadran zeleni), travertin, vapnenaka sedraivapnenakituf. METAMORFNE STIJENE. Metamorfne stijene nastaju preobrazbom postojeih stijena kao rezultat promjenjivih fizikokemijskih uvjeta u periodima koji traju milijunima godina. Uzroci ovih transformacija su kombinacije promjenjivih uvjeta okolnog tlaka i temperature, tektonska kretanja, utjecaji kemijski aktivnih fluida i pretaljivanje. Ovi uvjeti dovode do promjena teksture, strukture i mineralnog sastava stijena. Pri metamorfozi stijena mogu nastati nove mineralne asocijacije s mineralima koji kristaliziraju pri viim (progradna metamorfoza) ili niim (retrogradna metamorfoza)temperaturamanegolisastojciprvobitnestijene. Znaajnije vrste sedimentnih stijena koje se koriste kao arhitektonskograevni kamen:mramori,kriljavci(gnajs,zelenikriljavac,argiloist)ikvarciti. MRAMORI. Prirodni pigment u mramorima je grafit, koji je stabilan, a nastao je preobrazbom organogene bituminozne ili ugljenite tvari u vapnencima. Bjeliasti mramori tijekom vremena uslijed utjecaja atmosferilija i insolacije mogu postati ukasti i putenasto nijansirani. Te promjene u nizu sluajeva mogu biti uzrokovane oksidacijom dvovalentnog eljeza kojega moe biti u kristalnoj reetki kalcita ili dolomita. UHrvatskojnemaleitaarhitektonskograevnogkamenametamorfnogpostanka.
11
2.3. PETROGRAFSKEZNAAJKEPRIRODNOGKAMENA
Prema usvojenoj europskoj normi: Metode ispitivanja prirodnoga kamena Petrografsko ispitivanje (HRN EN 12407:2000) petrografske odlike prirodnog kamena opisujusemakroskopskiimikroskopski. MAKROSKOPSKIOPISprirodnogkamenaobuhvaa: bojuilirasponbojakamena(zaopisbojepreporuaseRockColorChart) sklop(fabric)kamena veliinuzrna(krupno,srednje,sitno) otvoreneilimineralnomtvariispunjenemakroskopskividljivepukotineiupljine alteracijupetrogenihmineralailiizmjenuitroenjesulfida sadrajksenolitaiobojenihuklopaka sadrajskeletaiskeletnogdetritusafosilnefauneiflore. MIKROSKOPSKIOPISprirodnogkamenaobuhvaa: sklopkamena(teksturaistruktura) sastojke,minerale/zrnasaspecifikacijama:nazivminerala/zrna(klasta),volumni postotakpojedinihminerala,dimenzijesastojaka(rasponveliinaisrednja vrijednost),stupanjsortiranjauklastima,habitusminerala,obliksastojaka,za detritarnazrnauklastitimaobaveznisupodaciosferinostiizaobljenosti, meuzrnikontaktiilidodiri,raspodjelasastojaka(homogena,heterogena,slojevita, leasta,krpasta),orijentacijasastojaka,evidencijaalteracijaitroenja osnovnumasu:ukamenuvulkanskogpostankastupanjkristalizacije,ukamenu sedimentnogpostankarazlikujusematriksicement(amorfnailikristalnatvarkoja djelominoiliucijelostiispunjavaporniprostor) fosilnufaunuifloru diskontinuitete:orijentacijuiraspodjeluprimarnihisekundarnih,zjapeihi zalijeenihdiskontinuiteta,opispora,mikroupljinaiupljina,teostaleznaajke uoenesingenetskeipostgenetskeprocese(dolomitizacija,silicifikacija,potiskivanje primarnihsastojakanovimmineralnimtvorevinama).
Na temelju makroskopske i mikroskopske analize prirodni se kamen determinira premameunarodnimznanstvenimklasifikacijama. 2.3.1 Sklopkamena Sklop kamena je pojam koji obuhvaa teksturne i strukturne znaajke kamena bez obziranagenezuilipostanakpripadajuestijene.Vaanjesdvagledita: rezultatjegeolokihuvjetaukojimajeodgovarajuastijenanastala onjemuovisinizodlikakamenateizgledlicaobraenihkamenihblokovaielemenata TEKSTURA. Pod teksturom podrazumijevamo meusobne odnose sastojaka u kame nu,tenjihovprostornirasporediorijentaciju.Glavneteksturekamenasu:
homogena,kadasusvisastojciravnomjernorasporeeniukamenu,bezbilokakve naglaeneprostorneorijentacije;takvomteksturomodlikujesenajveidiokamena eruptivnogpostanka(slike2.3.2.i2.3.3.) 2 ,zatimdijelomkamensedimentnog postankatenekevrstekamenametamorfnogpostanka fluidalna,kadasumineralnisastojciosnovnemaseparalelnodosubparalelno poredaniteukazujunatoklave,tojeodlikabazinihefuzivnihstijena slojevita,kaotemeljnaznaajkasedimentnihstijena,aslojevitostmoebitiizraena: nizanjemmeuslojnihplohakojemogupredstavljatiprirodnediskontinuitetekada
12
sedunjihkamenlakocijepa,finimlameliranjem,promjenamaveliinesastojakau pojedinimproslojcima,paralelnimisubparalelnimredanjemploastihilistiavih sastojaka,promjenomboje; kriljava,sizraenomfoliacijom,kaoznaajkommetamorfnihstijena,sparalelnodo subparalelnorasporeenimploastimilistiavimmineralima,kaoisnaglaenom lineacijomakostijenasadriprizmatskeistupiasteminerale.
Pri obradi i ugraivanju kamena anizotropne teksture, izgled i dezen lica kamenog elementa ovisite o njegovu poloaju prema slojevitosti ili kriljavosti. Mogua su tri sluaja: kameni se blok ili element pili okomito na slojevitost ili kriljavost (kontra), a plohe slojevitosti ili kriljavosti prirodnosupoloeneinalicu, ovisno o naglaenosti anizo tropije, jasno uoljive (slika 2.3.1.a); okomito na slojevitost ili kriljavost kamen se odlikuje maksimalnom tla nomvrstoom kameniseblokilielementpili Slika2.3.1.Poloajplohaslojevitostiuodnosunalice paralelno sa slojevitosti ili kriljavosti (po daski ili po versu), a plohe slojevitosti ili kriljavosti poloene su usporedno s licem elementa (slika 2.3.1.b); u tom sluaju, paralelno sa slojevitou i kriljavou tlana je vrstoa niska, lako dolazi do razlistavanja paralelno s licem kamenogblokailielementa kameni se blok ili element pili okomito na slojevitost ili kriljavosti, a te su plohe okomitenalicublokailielementa(slika2.3.1.c).
Kamen homogene teksture ne mora uvijek biti izotropan ve je u njemu mogua kriptoanizotropija. Tako se i u intruzivnim stijenama takoer nalaze tri meusobno okomite teko uoljive plohe. Du jedne od njih stijena se lako cijepa, a du jedne cijepanjejenemogue.Umramorimajetakoermoguakriptoanizotropija.
Prekristalizacijom u procesu metamorfoze, kalcit moe kristalizirati s priblino meusobno paralelnim kristalografskim osima, to se odraava na izgled povrine mra morauodnosunaproputanjeiodraavanjesvjetlosnihzraka. Opisane se razlike nalaze i u kamenim blokovima, to treba uzeti u obzir pri izradi finalnihproizvoda.
13
STRUKTURA. Pod strukturom podrazumijevamo oblik pojedinih sastojaka u kamenuinjihovuveliinu.
Glavnestrukturekamenaeruptivnogpostankasu: granularna ili zrnasta: karak teristina je za dubinske ili intruzivne stijene (slika2.3.2.); svi minerali u stijeni su iskristalizirali i jednakih su veliina; s obzirom na veliinu zrna kamen zrnaste strukture podijeljen je prema SIika 2.3.2. Homogena tekstura i granularna ili zrnasta struktura tablici2.3.3. karakteristinezaeruptivneintruzivnestijene intersertalna i ofitska: karakteri a granit:sadrialotriomorfnekristalekvarca(bijelo),Kfeldspata stina je za hipoabisalne stijene (mreasto),kiselihplagioklasa(sivo)itinjaca(isprutano) (slika 2.3.3.a); stijena sadri b gabro:sadrihipidiomorfneialotriomorfnekristaleCa plagioklasa(isprutano)ialotriomorfnazrnapiroksena(tokasto) isprepletene tapiaste plagio klase, a u intersticijama se nalazi vulkansko staklo (intersertalna) ili piroksen (ofitska). porfirska: karakteristina je za vulkanske stijene (slika 2.3.3.b); stijena sadri idiomorfne i hipidiomorfne Slika2.3.3.Homogenateksturateintersertalna(a)iporfirska(b) fenokristale ili utruske u struktura. Prva je karakteristina za eruptivne hipoabisalne osnovnoj masi koja moe biti (dijabaz),adrugazavulkanskestijene(riolit) staklastadomikrokristalna. Nazivstrukture Dimenzijemineralaumm porfiroidna: poseban je vari vrlositnozrnasta manjeod1 jetet zrnaste strukture; u sitnozrnasta 13 jednoliko zrnastoj osnovi srednjezrnasta 310 nalaze se minerali (ponajprije krupnozrnasta 1030 vieod30 Kfeldspati) izrazito krupnijih vrlokrupnozrnasta dimenzija. Tablica2.3.1.Podjelazrnastestrukturepremaveliiniminerala Glavnestrukturekamenasedimentnogpostankasu: klastina: kamen se sastoji od klasta ili partikula (estica) nastalih mehanikim troenjem stijena; klasti su razliitog stupnja uglatosti i zaobljenosti te sferinosti, ovisno o njihovu sastavuiduinitransportateo teksturnim znaajkama stijena od kojih su mehanikim Slika2.3.4Slaganjeklastaukamenuklastinestrukture a slaganjeklastasazrnskompotporom,klastisemeusobnododi troenjem nastali. U klastinoj ruju i podupiru; mogu biti cementirani kontaktnim ili dodirnim strukturi klasti mogu biti cementom,auintersticijamasemoekristaliziratipornicement rasporeeni tako da se b klastisemeusobnonedodiruju,veplivajuumatriksu meusobno dodiruju i podupiru (slika 2.3.4.a) ili su uronjeni u matriks (slika 2.3.4.b). Veliine sastojaka u kamenu klastine strukture, odnosno dimenzijeestica, dijele se u 4 grupe (manje od 0,004mm, do vie od 2mm). Ovisno o njihovim dimenzijama klastinestrukturedijelesenaglinene,prahne,pjeaneiljunane.
14
organodetritarna: kamen sa dri fosilni detritus; kalcitni skeleti organizama ili ljuture mogubititakorasporeenida se meusobno podupiru (slika 2.3.5.a) ili su uronjeni u matriks (slika 2.3.5.b); karakte ristinajezavapnence kristalasta: kamen se sastoji od kristaliziranih minerala; karakteristinajezavaporite.
Slika2.3.5Organodetritarnastruktura aljuturekoljkaaibodljikaameusobnosepodupiru,au intersticijamasenalazikalcitnicement b kalcitniskeletiorganizamauronjenisu(plivaju)umikritnommatriksu
Glavnestrukturekamenametamorfnogpostankasu: granoblastina: kamensesas toji od granoblastazrna priblino jednakih veliina nastalih prekristalizacijom pri metamorfozi; karakteristina je za mramore (slika 2.3.6.a) i kvarcite lepidoblastina: u kamenu prevladavaju listiavi mine SIika2.3.6.Tekstureistrukturemetamorfnihstijena rali, primjerice tinjci, koji su amramor,homogenetekstureigranoblastinestrukture b gnajs,kriljavateksturanaglaenaparalelnimrasporedom meusobno paralelno raspo listiatinjacaiokcastagranolepidoblastinastruktura reeni; karakteristina je za tinjastekriljavce. nematoblastina: kamen sadri tapiaste minerale, primjerice amfibole, koji svojim subparalelnim rasporedom naglaavaju lineaciju; karakteristina je za amfibolske kriljavce porfiroblastina: u sitnozrnastoj masi nalaze se krupniji kristali porfiroblasti; posebanobliktestrukturejeokcastastrukturakarakteristinazagnajsove,kadaseu sitnozrnastoj kvarcfeldspatskotinjastoj masi nalaze krupni granoblasti feldspata (slika2.3.6.b). kataklastina: minerali su jae zahvaeni drobljenjem (kataklaziranjem) negoli prekristalizacijom blastopsefitska i blastopsamitska: u novonastaloj metamorfnoj tvorbi zaostale su uoljiveklastinestrukturesedimentnestijenezahvaenemetamorfozom. Mnoga svojstva kamena ovise o njegovoj strukturi. O veliini sastojaka i njihovoj zbijenosti,primjerice,oviselomkamenaiizgledpovrineprijeloma. Gusti i sitnozrnasti kamen homogene teksture obino ima ravan do plitkokoljkast lom. to su sastojci sitnijeg zrna, to je povrina prijeloma izrazitije glatka. Gusti mikritni vapnenci nastali zbijanjem sitnoga kalcitnog mulja imaju povrinu prijeloma glatku,ponekadiporculanastogizgleda.Zarazlikuodnjih,organogenivapnencitipa biosparudita s krupnim skeletnim detritusom cementiranim krupnozrnastim sparitnim kalcitom imaju esto neravan i kukast lom, dok im je povrina prijeloma izrazitohrapava. Krupnozrnasti graniti se tee obrauju od granita sitnog zrna. To vrijedi i za mramoregranoblastinestrukture.Kodkrupnihkristalaukamenuposebnodolazido izraajanjihovakalavost(feldspatiugranitu,kalcitumramoru).
15
2.3.2 Mineralnisastav Minerali, sastojci stijena i kamena, homogena su prirodna tijela s pravilnim rasporedom atoma ili iona u prostornoj kristalnoj reetki. Stalnoga su kemijskog sastava i odreenih fizikalnih svojstava. U prirodi ih rijetko nalazimo kao samorodne elemente (ugljik kao grafit, ungit i dijamant). Redovito su to kemijski spojevi. Mineralikojisubitnisastojcistijenanazivajusepetrogeniilistjenotvorniminerali. Fizikalnasvojstvamineralavanasuzameusobnorazlikovanjeminerala,aliizbog njihovog utjecaja na svojstva mineralnog agregata kamena. Bitna svojstva minerala koji ine arhitektonskograevni kamen, iji se detaljan opis moe nai u priloenoj strunoj literaturi, su: boja i sjaj, habitus, oblik, tvrdoa, kalavost, gustoa i toplinsko irenje.
2.4. FIZIKAIMEHANIKASVOJSTVAKAMENA
Ovisno o primjeni i uvjetima u kojima e se nalaziti, pored vizualnih estetskih osobnosti, nuno je da kamen zadovolji propisane kriterije za bitna fizika i mehanika svojstva. Obzirom na uobiajene primjene prirodnog kamena kao oblikovnog i konstruktivnog elementa, najee se zahtijeva poznavanje tlane vrstoe, vrstoe na savijanje, otpornosti na habanje, postojanosti prema kemijski agresivnim tvarima, te poznavanje termikih svojstava kamena. U tablici 2.4.1 istaknutasuvanijasvojstvakojatrebaodreditiobziromnanamjenu:
Tablica2.4.1Svojstvakojajepotrebnoodreditiobziromnaprimjenukamena Postojanostprema agresivnimagensima vrstoanasavijanje Tlanavrstoa Postojanostprema mrazu Termikalinearna ekspanzija Petrografskaanaliza + + + + + + Otpornostnahabanje Otpornostnaudar + + +
Prostornamasa
Vanjskezidneobloge Unutranjezidneobloge Vanjskepodneobloge Unutranjepodneobloge Masivnikamenielementi Krovovi Povrineukupaonicama Spomenici
+ + + +
+ +
+ + + + + + + +
+ + + + + +
Upijanjevode + + + + + + + +
Poroznost
+ + +
+ + + +
+ + +
Uz navedena svojstva poznavanje kamena dopunjeno je petrografskom analizom. Samo na temelju poznavanja vrste kamena, te njegove teksture i strukture, u veini sluajeva nije mogue, a ni poeljno, donositi zakljuke o njegovoj primjeni, jer i unutar iste petrografske vrste mogu postojati varijeteti koji se odlikuju vrlo razliitim fizikimimehanikimsvojstvima. TLANA VRSTOA jednaka je aksijalnom optereenju probnog uzorka (kocke ili valjka) po jedinici povrine kod kojeg nastaje razorna deformacija i njegov lom. Ispituje se na suhim uzorcima kamena. Obzirom na vrijednosti tlane vrstoe, arhitektonskikamenmoeseklasificiratiupetskupinaprematablici2.4.2. Arhitektonski kamen uglavnom ima vrstou izmeu 80 i 250 MPa. ak i kamen manje vrstoe, ako su zadovoljeni ostali uvjeti moe biti prikladan za zidanje ili oblaganje fasada. Pritom je kod vanjskih oblaganja kamenom vrstoe do 30 Mpa potrebnovoditiraunaominimalnojdebljiniploa,kojanesmijebitimanjaod3cm.
16
Ispitne metode odreivanja tlane vrstoe dane su u usvojenoj europskoj normi: Metode ispitivanja prirodnoga kamena Odreivanje tlane vrstoe (HRN EN 1926:1999) Tablica2.4.2Kategorizacijaarhitektonskogkamenanatemeljutlanevrstoe Kategorijavrstoe Tlanavrstoa (Mpa) vrloniska <40 niska 4080 srednjevisoka 80180 visoka 180280 vrlovisoka >280 VRSTOA NA SAVIJANJE predstavlja razarajuu deformaciju do koje dolazi djelovanjemsilenormalnonaosprobnoguzorkakamenaoslonjenognadvaoslonca. vrstoa na savijanje razliitih vrsta arhitektonskog kamena uglavnom se kree u rasponu od 720% njihove tlane vrstoe, odnosno iznosi od 0,5 do 25 MPa. Ona je bitanpokazateljpriprimjenikamenakaokonzolnogelementa,stube,podneploebez potpunepodlogeilioblogeventilirajuihfasada. Kod provjetrivih obloga dimenzioniranje debljine ploa i poloaja sidara, zbog djelovanjavjetra,uvjetujusavojnavrstoaiotpornostkamenanalomokotrna. Ispitnemetodeodreivanjavrstoenasavijanjedanesuuusvojenimeuropskimnormama: Metode ispitivanja prirodnog kamena Odreivanje vrstoe pri savijanju od koncentriranogoptereenja(HRNEN12372:1999) Metode ispitivanja prirodnog kamena Odreivanje vrstoe pri savijanju od koncentriranogoptereenja(HRNEN12372:1999/AC:2002) Metode ispitivanja prirodnog kamena Odreivanjevrstoe pri savijanju od stalnog momenta(HRNEN13161:2001+AC:2002) OTPORNOST NA HABANJE je otpornost koju kamen prua prema abraziji struganjem. Izraava se kao prostorni gubitak mase, a moe se izraziti i kao gubitak mase u mm (za arhitektonski kamen). Prema otpornosti na habanje kamen se moe klasificiratiuestkategorijaprematablici2.4.3. Kamen koji ima otpornost na habanje od 20 cm3/50cm2 moe se upotrijebiti za podne povrine izloene pjeakom prometu, dok izrazito izloene povrine zahtijevaju vrlo tvrd kamen. Pri izvedbi podova kombinacijom razliitih vrsta kamena nuno je koritenjevrstakamenapriblinoistihvrijednostiotpornostinahabanje. Ispitne metode odreivanja otpornost na habanje dane su europskoj normi koja je u programu rada Tehnikog odbora za prirodni kamen pri Hrvatskom zavodu za norme HZN/TO196: Metode ispitivanja prirodnog kamena Odreivanje otpornosti nastruganje(EN14157:2004)
Tablica2.4.3.KategorizacijakamenapremaotpornostinahabanjepremaBohmeu Kategorijakamena Otpornostnahabanje (cm3/50cm2) izrazitotvrd <5 vrlotvrd 510 tvrd 1020 umjerenotvrd 2030 mekan 3040 izrazitomekan >40
17
GUSTOAKAMENApredstavljaodnosmasevrstfazepremanjezinomvolumenu. PROSTORNA MASA predstavlja odnos suhevrste faze (mase suhog uzorka) prema ukupnomobujmuuzorkakamena,ukljuujuiupljineipore. Prostorna masa kamena koji se preteno rabi u graditeljstvu iznosi od 2,5 do 3,0 t/m3. Niom prostornom masom, meu ostalima, odlikuju se vapnenaka sedra, neki travertini(2.32.5t/m3),visokoporoznivapnenci(1.72.2t/m3)itufovi(1.82.0t/m3). POROZNOST se kvantitativno izraava kao odnos volumena svih upljina i pora sadranih u kamenu, i volumena kamena u njegovom prirodnom stanju, izraen u postotcima.Zapotpunodefiniranjeporoznostiitumaenjapojavavezanihuznju,kao to su termika i akustina svojstva, odnos prema vodi i otpornost prema mrazu, nuno je poznavanje veliine pora i njihove meusobne povezanosti. Arhitektonski kamensepremaporoznostirazvrstavauestkategorija(tablica2.4.4). Ispitne metode odreivanja gustoe i prostorne mase, ukupne i otvorene poroznosti dane su u usvojenoj europskoj normi: Metode ispitivanja prirodnoga kamena Odreivanje gustoe i prostorne mase, ukupne i otvorene poroznosti (HRN EN 1936:1999) Tablica2.4.4.Kategorizacijakamenapremaporoznosti Kategorijakamena Poroznost (%vol.) kompaktan <1 slaboporozan 12.5 umjerenoporozan 2.55 dostaporozan 510 jakoporozan 1020 ekstremnoporozan >20 UPIJANJE VODE. Pod upijanjem vode podrazumijeva se sposobnost kamena da pod odreenim uvjetima, u izravnom dodiru s vodom, primi i u svojoj unutranjosti zadri odreenu koliinu vode. Kvantitativno se ovo svojstvo definira odnosom mase destiliranevodekojukamenupijepripropisanojtemperaturiiatmosferskompritisku, i mase suhog kamena, izraenim u postotcima. Prema upijanju vode kamen je razvrstanusedamkategorija(tablica2.4.5).
Tablica2.4.5.Kategorizacijakamenapremaupijanjuvode Kategorijakamena Upijenavoda (%mase) Vrlomalo <0.5 malo 0.51 umjereno 12.5 osjetno 2.55 veliko 515 Vrloveliko 1530 Iznimnoveliko >30
Svako upijanje vlage vee od 0.5% mase zahtjeva pozornu procjenu upotrebljivosti kamena, posebno kada se njime oblau podne povrine i kada se primjenjuje u eksterijeru. Mogunost uporabe odreene vrste kamena obzirom na upijanja vode, vezano za otpornost kamena na mraz, treba razmatrati zajedno sa njegovim drugim svojstvima,ponajprijeporoznostiiupljikavosti. Ispitivanjeovogsvojstvanormiranojeusvojenimeuropskimnormama:
18
Metode ispitivanja prirodnoga kamena Odreivanje koeficijenta upijanja vode kapilarnou(HRNEN1925:1999) Metode ispitivanja prirodnoga kamena Odreivanje upijanja vode pri atmosferskom tlaku(HRNEN13755:2001) OTPORNOST PREMA MRAZU. Promjenom agregatnog stanja vode iz tekueg u kruto dolazi do poveanja njenog volumena. To u pornom prostoru kamena koji je zasien vodom moe izazvati prekomjerna naprezanja koja dovode do razaranja. Na taj nain djelovanje niskih temperatura u uvjetima kontinentalne klime postaje jedan od najvanijih initelja razaranja kamena. Postojanost prema mrazu odreuje se eksperimentalno razliitim metodama, koje nisu u svim sluajevima siguran pokazatelj promjene tijekom vremena. Pri procjeni postojanosti i uope promjena kamena tijekom vremena mnogo znai poznavanje ponaanja i stanja kamena na ve izgraenim objektima. Nedovoljno postojan kamen moe u kratkom vremenu biti razorenuveemobujmu. Ispitivanje otpornosti prema mrazu normirano je usvojenom europskom normom: MetodeispitivanjaprirodnogakamenaOdreivanjeotpornostinasmrzavanje(HRN EN12371:2001) POSTOJANOST I STARENJE KAMENA. Glavni uzronici kemijskih promjena kamena kod njegove primjene u eksterijeru su atmosfera i kinica, a njihov je utjecaj viestruko izraeniji u urbanom i industrijskom okoliu. Sporedni sastojci kamena mogu biti minerali i supstancije koje su izloene djelovanju atmosferilija i oksidaciji, podloni brzoj razgradnji. To moe dovesti do pojave obojenja, kod kamena koji sadri primjerice eljezne sulfide, ili izbljeivanja prilikom oksidacije organskog pigmenta. Sve kemijske promjene u cijelosti mijenjaju izgled povrine kamena, ime gadegradirajusestetskoggledita.Zaveinuvrstakamenasenatemeljupetrografske analize mogu dati vrlo dobri zakljuci o moguim promjenama njihova izgleda kroz vrijeme. Najvanijiagresivni agensatmosfere predstavlja sumpor dioksid,koji fotosintetskimi drugim procesima prelazi u sumporni trioksid i ugljini dioksid. Kod primjene kamena u unutranjosti agresivno djelovanje mogu izazvati supstancije u sredstvima zaienjeideterdentima. Metode ispitivanja prirodnoga kamena Odreivanje otpornosti na starenje pri djelovanjurasprenesolneotopine(HRNEN14147:2003) Metode ispitivanja prirodnoga kamena Odreivanje otpornosti na SO2 u vlanim uvjetima(HRNEN13919:2002) TOPLINSKA DILATACIJA. Kao i sva vrsta tijela, i kamen se skuplja odnosno iri promjenom temperature. Toplinski koeficijent linearnog irenja pojedinih vrsta kamenaprikazanjeutablici2.4.6. O toplinskoj dilataciji potrebno je posebno voditi rauna kada se kamen ugrauje s drugim graevnim materijalima. Kamen ima znatno manje vrijednosti koeficijenta toplinskog irenja u odnosu na beton (=140107) ilielik (=120107) to treba uvaiti priprojektiranjuigradnji.
19
Ispitivanje ponaanja pojedinih vrsta kamena pri toplinskim promjenama normirano je usvojenom europskom normom: Metode ispitivanja prirodnoga kamena Odreivanjeotpornostinastarenjeodtoplinskihpromjena(HRNEN14066:2003) Ispitivanje koeficijenta linearnog irenja kamena biti e normirano europskom normom: Metode ispitivanja prirodnoga kamena Odreivanje linearnog koeficijenta toplinskogirenja(EN14581:2004) Tablica2.4.6.Toplinskikoeficijentlinearnogirenjakamena
Vrstakamena vapnenac mramor gabro,diorit granit pjeenjak (107/C) 1768 2751 2030 3760 3763
TOPLINSKI UDAR. Kamen na proeljima zgrada, posebno onima izloenim jaoj insolaciji, moe biti podvrgnut relativno brzim promjenama temperature (ljetni pljuskovi). Uzorci kamena se izlau slinim uvjetima, te se promatraju nastale promjene na kamenu, koje se mogu javiti u obliku prslina, bubrenja ili izboavanja, osipavanjailjutenja,ilirazliitihestetskihdegradacija. Ispitivanje otpornosti kamena na toplinski udar biti e normirano europskom normom: Metode ispitivanja prirodnog kamena Odreivanja otpornosti prema toplinskomudaru(EN14066:2003) LOM OKO BUOTINE SIDRENOG TRNA. Nosivi i pridravajui trnovi ploa provjetravane kamene obloge proelja graevina izloeni su optereenjima od djelovanja vjetra i tlaka usisavanja. Osnovu dokaza stabilnosti i sigurnosti kamenih ploa ini ispitivanje njihove savojne vrstoe i vrstoe na lom oko buotine trna. Rezultati ovih ispitivanja odreuju mogunost koritenja ploa odreene vrste kamena, ovisno o njihovoj debljini i dimenzijama, te izloenosti djelovanju vjetra (visiniugradnjenaobjektima). Kritino optereenje odreuje se izravnom tlanom silom okomito na trn smjeten u buotinuploe.Kritinaoptereenjazanekenaevapnencedanasuutablici2.10. Ispitne metode odreivanja loma oko buotine sidrenog trna dane su u usvojenoj europskoj normi: Metode ispitivanja prirodnog kamena Odreivanje sile loma uz buotinuzatrn(HRNEN13364:2001) BOJA. Boja i povrinska obrada kamena predstavljaju odluujue estetskeinitelje pri izboru kamena. Pritom se, meutim, nikako ne smiju zanemariti vana svojstva prirodnih pigmenata kamena. Boja kamena ovisi o boji dominantnih minerala, njihovom prostornom rasporedu i veliini zrna, te udjelu prirodnih pigmenata koji mogu biti razliitog stupnja stabilnosti. U kamenu eruptivnog i metamorfnog podrijetla prirodni pigmenti su redovito stabilni minerali (poput hematita), dok kamen sedimentnog podrijetla pored ovih moe sadravati i nestabilne sastojke, poputorganogene,bituminoznesupstancije.Takavkamensenesmijeupotrebljavatiu eksterijeru,jerrelativnobrzodolazidoizbljeivanja,tenaruavanjanjegovihestetskih vrijednosti.
20
OSTALA SVOJSTVA KAMENA. O drugim svojstvima kamena, poput otpornosti prema kristalizaciji soli, otpornosti prema vatri, radioaktivnim svojstvima, te dinamikom modulu elastinosti, vie moete pronai u knjizi Graenje prirodnim kamenom,autoraBrankaCrnkoviaiLjubearia. Ostaleusvojeneeuropskenormekojeseodnosenametodeispitivanjaprirodnogkamen: Odreivanjedinamikogmodulaelastinosti(HRNEN14146:2004) Odreivanjeotpornostinakristalizacijusoli(HRNEN12370:1999) OdreivanjetvrdoepremaKnoopu(HRNEN14205:2003) Odreivanjeenergijesloma(HRNEN14158:2004) Odreivanjeotpornostinaklizanjeklatnom(EN14231:2003) Odreivanjegeometrijskogoblikakamenihelemenata(HRNEN13373:2003) U programu rada hrvatskog tehnikog odbora za prirodni kamen su i sljedee europskenormekojeseodnosenametodeispitivanjaprirodnogkamena: Odreivanjestatikogmodulaelastinosti(EN14580:2005) Odreivanjebrzineirenjazvuka(EN14579:2004) Dodatne informacije o bitnim imbenicima pri izboru kamena, termofizikim svojstvima, utjecaju teksturnih znaajki na ugradnju, laboratorijskim ispitivanjima i pojedinim vrstama kamena mogu se pronai u radovima navedenim u popisu literature. 3
2.5. TRAJNOSTUGRAENOGKAMENA
Trajnost je mjerilo sposobnosti prirodnog kamena da traje i da zadri svoje osnovne i posebne znaajke izgleda,vrstoe i otpornosti prema raspadanju. Vrijeme kroz koje kamen moe zadrati svoje uroene znaajke ovisi o okoliu i mjestu ugradnje. Na postojanost kamena u prvom redu utjeu procesi kojima je stijenska masa u leitu kamena bila izloena, odnosno teksturnim i strukturnim znaajkama (kamen izrazito krupnog zrna bre se troi), te poroznost (to su pore sitnije to je mogunost irenja kapilarne vlage vea, a time i mogunost oteenja). Od posebnog je utjecaja na trajnost ugraenog kamena njegov mineralni sastav (i njegove mogue transformacije). Povrina kamena karbonatnog sastava oteuje se djelovanjem topljivih alkalija, a veliki utjecaj na trajnost imaju i temperaturno promjene i vlaga, te djelovanje razliitih agensa iz oborina ili zraka (npr. CO 2, SO2). Uz to, tetan utjecaj moguimati ibakterije, te liajevi,kao i korijenje viihbiljaka. O svim ovimutjecajima, kao i o pogrenim konstruktivnim rjeenjima koja dovode do oteenja ugraenog kamena,teodravanjuunjeziugraenogkamenamoeteviemoetepronaiu[2]. UPORABNI KRITERIJ. Ovisno o fizikomehanikim svojstvima, vremenskoj trajnosti izgleda, te trajnosti uope definira se mogunost i irina primjene nekog kamena, to ukljuuje i mogue naine piljenja i obrade povrina (glaana, polirana, klesarska obrada) pojedinih vrsta kamena. Ovaj kriterij podrazumijeva ne samo poznavanje fizikomehanikih svojstava kamena, ve i njegovih petrografskih znaajki. Najvie (trine) vrijednosti ima kamen koji tijekom vremena ne mijenja svoj izgledikojiimairokemogunostiprimjeneuarhitekturiiumjetnosti. Obziromnakriterijeuporabenajeajepojednostavljenapodjelanaetirikategorije: 1. Svestrana primjena u arhitekturi i umjetnosti, te nepromijenjen izgled u vanjskoj atmosferi.Odnosiseuglavnomnagraniteinekedrugesilikatnestijene.
21
2. Na vertikalnim povrinama primjena neograniena, a na horizontalnim ograniena. U vanjskoj se atmosferi izgled mijenja, ali ne ugroava temeljne arhitektonskevrijednosti.Odnosisenamramoresvjetlijihtonova,iliobojenemramore s umjerenom dekoloracijom tijekom vremena. Ovoj kategoriji pripadaju takoer travertiniinekivapnenci.Odnaihvapnenacatuspadajunpr.veseljeunitoivisoani 3. Primjena samo na vertikalnim povrinama (vanjskim i unutarnjim). Odnosi se uglavnom na mekane vapnence i tufove. U pravilu, kamen se odlikuje znatnom poroznou.Tipininapredstavnikovekategorijejevinkuran. 4. Primjena samo u interijerima. Odnosi se uglavnom na obojene vapnence koji u vanjskoj atmosferi veoma brzo dekoloriraju i degradiraju arhitektonsku vrijednost objekta (to naravno ovisi i o izabranoj povrinskoj obradi). Tipian predstavnik je nasmeirudistnivapnenacrasotica. Nepoznavanje uporabnih vrijednosti nekog kamena degradira njegovu vrijednost i dekorativnost,teuzrokujeoteenja,akiraspadanjekamenihelemenata. STALNOST BOJE VAPNENACA. Stalnost boje je est uzrok ogranienoj primjeni kamena. Posebnu je pozornost potrebno obratiti boji naih vapnenaca. Oni su obino bijelialiiobojaniusvimnijansamauteicrvene,teodsivedopotpunocrneboje.Dok su ute i crvene boje svih nijansi gotovo uvijek stabilne (vapnenci i vapnene bree iz okoline Drnia: crveni finor, ruiasti rozalit, karneol), dotle su sive, a naroito crne boje vapnenca manje ili vie nestabilne. Nai sivi i crni litiotiski vapnenci su obojani od ugljikovodika i bituminoznih supstanca organskog porijekla. Znaajno je da se ugljikovodici i bitumeni kemijski razgrauju pod djelovanjem atmosferilija, oni se oksidiraju, a vapnenci, u kojima se to dogaa, gube svjeinu svoje boje, pa zato nisu pogodni za ugradnju na otvorenim i atmosferilijama izloenim mjestima. Tako je npr. kamen rasotica (slika7.3.1), materijal izuzetne dekorativnosti i kao takav poznatirom svijeta, u cijelosti degradiran na ulazu u Koncertnu dvoranu Vatroslav Lisinski, jer je to kamen za oblaganje iskljuivo u interijerima. Rasotica ugraena u unutranjosti Koncertne dvorane sauvala je sve svoje dekorativne znaajke. Na dekorativnu komponentu kamena rasotica utjee, izmeu ostalog, i dio proslojaka koji se odlikuju vrpastim i duguljasto leastim obogaenjima pigmentom, posebice asfaltom. Ti prirodni pigmenti u kamenu (organogena bitumenska tvar i asfalt) su nepostojani u oksidacijskim uvjetima pod djelovanjem atmosferilija. Na vanjskim povrinama relativno brzo ve nakon nekoliko mjeseci dolazi do oksidacije pigmenata, te time do gubitka boje i sjaja, ime se naruava dekorativnost odnosno degradira njegova estetska vrijednost. Zbog podlonosti relativno brzim promjenama izgleda uslijed djelovanja atmosferilija koristi se iskljuivo u interijerima i samo iznimno u eksterijerimanaonimpovrinamakojenisuizloenesuncuiatmosferilijama. TEKSTURA.Zavanjskaoblaganjajenepogodankamensuklopcimatvrihili mekanijihminerala.Kodvapnenacasastavljenihodfosilnihostatakatetnojekadsu fosilinepotpunovezani(cementirani)ilisamodjelominoispunjenivapnenim vezivom.
22
2.6. VRSTEARHITEKTONSKOGRAEVNOGKAMENA
ERUPTIVNEINTRUZIVNESTIJENE
GRANIT
Sastav. Kvarc (2060%), feldspat (3540%), biotit ili mica (310%), turmalin i muskovit, te apatit, cirkon i drugi kao sekundarni sastojci. Razliiti feldspati tvore najvee, obino jasno vidljive kristale. Kvarc ispunja meuprostor. Meki, obino tamni biotit javlja se ili kao jednoliko raspodjeljen iliakumuliraniodgovoranjezakontrast. Izglediboja. Graniti su izrazito zrnaste strukture, koja moe biti i konzistentna i nekonzistentna. Razliiti feldspati determiniraju raznolik izgled i iznad svega boje granita koje se kreu od svjetlo crvene, crvenkaste, ukaste, bjelkaste, plavkastozelenkaste dosive,alinikadanisuizrazitotamne. Svojstva. Trajnost veine granita je dobra do vrlo dobra. Zadrava dekorativnost, sjaj i nepromjenjivost izgleda i u uvjetima oneiene atmosfere urbanog okolia. Graniti s veom apsorpcijom vode propadajubre. Primjena. U svijetu se danas masovno primjenjuje kao kamen za oblaganje svih povrina bez ograniavanja. Leita. U Hrvatskoj nije bitnije rasprostranjen, a varijeteti koji prevladavaju nisu posebno dekorativni;pretenosujednolikosiveboje isitnogzrna. Dostupni su varijeteti iz brojnih zemalja. panjolska, Italija, Njemaka, Finska, vedska,Austrija,Francuska,Brazil,Kina. Tehnikipodaci 4 Gustoa 2.62.8g/cm3 Tlanavrstoa 130270N/mm2 vrstoanasavijanje 518N/mm2 Otpornostnahabanje 58cm3/50cm2 Termalnaekspanzija 0.8mm/m100K Apsorpcijavode 0.10.9%teine Poroznost 0.41.5%vol. Toplinskaprovodljivost 1.63.4W/mK Otpornostnasmrzavanje Normalna
RosaPorrinogranit Vigo,panjolska Nacionalnaisveuilinaknjinica,Zagreb
Eitzinggranit Eitzing,Hauzenberg,Njemaka Aerodrom,Mnchen
BaltikBrowngranit Lappeenranta,Finska
23
SEDIMENTNESTIJENE
VAPNENAC
Sastav Primarno mineral kalcit; bioklasti, skeleti i ljuture; mikrit, sitan matriks vapnenca, litificiran vapnenaki mulj; sparit porni cement. Karbonatna zrna od kojih je sainjen razliitih su dimenzija, oblika i boja; Prema fosilnim ostatcima koje sadri imenujesekaokoraljni(posadrajuskeleta koralja), litotamnijski (alga), rudisni (po ostatcima i ditritusu rudista) ili foraminiferskivapnenac Izglediboja. Nain na koji nastaju vodi ka raznolikosti struktura,teksturaiboja.Spektarserastee od gustih, uniformnih i nestrukturiranih vapnenaca, do vapnenaca sa jasno vidljivim fosilnim ostatcima. Javljaju se u gotovo svim bojama, osim tonova zelene i plave. Svojstva. Trajnost ovisi o porozitetu i prisutnosti uklopljenih supstanca. Nepostojani su prema djelovanju atmosferilija, posebno u urbanomokoliu,gdjeizbljeuju,aglaane povrinegubesjaj Primjena. Ovisno o otpornosti na smrzavanje, mogu biti koriteni za izradu zia od lomljenog kamena, kao ploasti obloni elementi, te (uz oprez) za poploavanja. Mogue ih je koristiti za razliite unutarnje namjene. Osjetljivost na vino i urin mora se uzeti u obzir. Leita. iroko je rasprostranjen u Hrvatskoj. Premda postoje leita u cijelom svijetu, bijeli varijeteti, poput naeg kamena veselje iplanosuvrlorijetkiitraeni. Tehnikipodaci Gustoa 2.62.9 Tlanavrstoa 75240 vrstoanasavijanje 319 Otpornostnahabanje 1540 Termalnaekspanzija 0.75 Apsorpcijavode 0.13.0 Poroznost 0.66.7 Toplinskaprovodljivost 2.03.4 Otpornostnasmrzavanje Ovisnoovrsti
Kirchheimerkoljkastivapnenac Kirchheim,Njemaka
Botticionovapnenac Brescio,Lombardija,Italija
RojoAlicantevapnenac Monovar,Alicante,panjolska
24
METAMORFNESTIJENE
MRAMOR
Nastanak. Mramor je metamorfni produkt sedimentnih stijena koje sadre znaajan udio kalcijevog karbonata (karbonatne kalcitne i dolomitne stijene). U toku procesa metamorfoze amorfne kalcitne molekule tvore kristale i potpuno nove vrste stijena, pri emu fosilni ostatci, slojevitost i dekorativni elementi (vene) potpuno nestaju. Originalna boja se mijenja u bijelu s obojanimcrtama(icama)drugeboje. Sastav. Glavni konstitutivne element je kalcit (50 80%). Sekundarni elementi koji se ponekad javljajusugrafit(sivislojevi),pirit,ilmenit. Izglediboja. Mramori se istiu nelinearnom, sitno do krupnozrnatom teksturom. Karakteristina je njihova kristalina struktura, zbog koje dolazi do specifinog loma i refleksije svjetla. Pravi mramor je bijele boje, ali obino sadri neistoe i tragove drugih boja u vidu pruga, manjih povrina, slojeva, nepravilnog uzorka tokica i povrina,aliisjenasiveboje.Svijetleilijae zamjetnebojesenejavljaju. Svojstva. Nije dovoljno otporan na habanje. Polirane povrine u eksterijeru gube sjaj, povrine esto postaju fino hrapave, ali boju zadravaju dulje vrijeme jer sadre stabilne prirodnepigmente.Zaobradu,aposebnoza skulpturepovoljnijisusitnozrnastivarijeteti. Negativna iskustva pri vanjskim oblaga njimauslijedtoplinskogradaploa. Primjena. Poploavanja,unutranja oblaganja zidova, izradastepenicaiskulptura. Leita Italija, Njemaka, Makedonija, panjolska, Portugal,Austrija,Grkaidrugezemlje.
BiancoSivecmramor Sivec,Prilap,Makedonija Nacionalnimuzej,Prag
Carraramramor Carrara,Italija LaGrandeArche,Paris
Tehnikipodaci Gustoa Tlanavrstoa vrstoanasavijanje Otpornostnahabanje Termalnaekspanzija Apsorpcijavode Poroznost Toplinskaprovodljivost Otpornostnasmrzavanje
2.62.9 75240 319 1540 0,30.6 0.13.0 2.02.6 Normalna
Rauchkristallmramor Treffen,Austrija
25
2.6.1 Europskiprirodnikamen Norma Prirodni kamen Kriteriji za utvrivanje naziva (HRN EN 12440:2000) daje popis velikog broja vrsta europskog prirodnog kamena, kao prvi pokuaj cjelovitog obuhvaanja i petroloke klasifikacije kamenja koje se vadi u Europi. Za svaku vrstu kamenadanojeime(ilisvatradicionalnaimena),petrolokapripadnost,tipinabojai lokacijaleita.
Tablica2.6.1.Popisvrstaeuropskogprirodnogkamenadanunormi,obuhvaasljedeezemlje: Dio A.2.1 A.2.2 A.2.3 A.2.4 A.2.5 A.2.6 A.2.7 A.2.8 A.2.9 A.2.10 Zemlja Austria Belgija HRVATSKA eka Danska Finska Francuska Njemaka Grka Irska Stranica 7 9 11 13 16 17 21 30 36 41 Dio A.2.11 A.2.12 A.2.13 A.2.14 A.2.15 A.2.16 A.2.17 A.2.18 A.2.19 A.2.20 Zemlja Italija Luksemburg Nizozomska Norveka Portugal Slovenija panjolska vedska vicarska VelikaBritanija Stranica 43 54 55 56 58 64 65 79 82 84
LeitaarhitektonskograevnogkamenauEuropi(izbor)
Eruptivnestijene Granit 1 Balmoralgranite 2 BalticBrowngranite 3 BiancoCristalgranite 4 Bohusgranite 5 ClaireduTarngranite 6 Gebhardtsgranite 7 GrigioSardogranite 8 KuruGreygranite 9 Lanhelingranite 10 Neuhausergranite 11 RosaPorrinogranite 12 Silvestregranite SijenitFojaitAnortositRiolit 13 Basaltinavolcanicrock 14 BluePearlsyenite 15 CincentoGreyfoyaite 16 Spectroliteanorthosite 17 TrientinerPorphyryrhyolite 18 VolgaBlueanorthosite Sedimentnestijene VapnenacTravertin 19 Adneterlimestone 20 BelgianRedlimestone 21 BelgianGranitelimestone 22 Botticinolimestone 23 Comblanchienlimestone 24 NeroPortorolimestone 25 RojoAlicantelimestone 26 RossoVeronalimestone 27 Savonniereslimestone 28 Tranilimestone 29 Untersbergermarblelimestone 30 TravertinoRomanotravertine Pjeenjak 31 Bateigsandstone 32 Bollingersandstone 33 Nexosandstone 34 Rorschachersandstone 35 SirkwitzRachwitzersandstone 36 Warthauersandstone Metamorfnestijene Mramor 37 Ajaxmarble 38 Aristonmarble 39 Astirmarble 40 BiancoSivecmarble 41 BlancoMacaelmarble 42 Carraramarble 43 Dionysosmarble 44 Estremozmarble 45 Rauchkristallmarble 46 Rusitamarble 47 Solkmarble 48 Thassosmarble MicakvarcitGnajsMicaist SerpentinitKvarcitKalcitno silikatnestijene 49 Altamicaquartzite 50 Andeerorthogneiss 51 Calancaparagneiss 52 Castionecalcsilicaterock 53 Crescianoparagneiss 54 Iragnaparagneiss 55 Maggiaparagneiss 56 Onsernoneparagneiss 57 Ottamicaschist 58 Tauerngrunserpentinite 59 VerdeSplugaquartzite 60 VerdeTinosserpentinite
26
Slika2.6.1.Prikazlokacijaleitaeuropskogarhitektonskograevnogkamena(izbor)
27
2.6.2 Hrvatskiprirodnikamen
VRSTEKAMENA.Popishrvatskogarhitektonskograevnogkamena
Komercijalninaziv ADRIAGRIGIOMACHIATO ADRIAGRIGIOUNITO ADRIAGRIGIOVENATO ALKASIN* DOLIT DRAEVICA FANTAZIJA GRONJAN ISTRANKA JADRANZELENI* KANFANAR KIRMENJAK LUCIJA MARII MULTIKOLOR NEGRISFIORITO OKLAD PLANIK PLANO RASOTICAB* RASOTICAC ROMANOVAC ROZALIT SANANTONIO SANGIORGIOE SANGIORGIOW* SEGET SELINA Petrografski naziv dolomitini vapnenac dolomitini vapnenac dolomitini vapnenac vapnenac vapnenac dolomitini vapnenac vapnenaka brea vapnenac vapnenac Geoloka starost gornjakreda (senon) gornjakreda (senon) gornjakreda (senon) eocenoligocen donjakreda gornjakreda (senon) donjakreda donjakreda eocen Boja siv,mrljast Kamenolom
vapnenac eocen biokalkarenit onkolitni donjakreda vapnenac vapnenac gornjajura (portland) vapnenac gornjakreda vapnenaki konglomerat vapnenaki konglomerat vapnenac dolomitna brea vapnenac vapnenac vapnenac vapnenac vapnenaka brea vapnenaka brea vapnenac dolomitini vapnenac dolomitini vapnenac vapnenac vapnenac eocen eocenoligocen donjajura (lijas) gornjakreda (senon) gornjakreda gornjakreda (senon) gornjakreda (senon) gornjakreda (senon) donjakreda eocen gornjakreda gornjakreda (senon) gornjakreda (senon) gornjakreda (senon) donjakreda
Sivac, Puia,Bra siv Sivac, Puia,Bra siv,tamnosive Sivac, vene Puia,Bra ukast, Radoi, crvenkast Sinj ukastosiv Dolit, DonjiDolac ukast Draevica, Nereia,Bra siv Fantazija, DonjiDolac ukast Gronjan, Buje sme,smedast Istranka, Lupoglav zelenkastosiv Putiii, DonjiDolac ut Kanfanar, Kanfanar slonovaasiv Kirmenjak, Vrsar siv,tamnosiv Lucija, Buje ruiast,sivkast Marii, Obrovac arenosiv Radoi, Sinj crnsbijelim Trilj, koljkama Sinj siv Oklad, Selce,Bra ukastosiv Planik, Lupoglav ukast Plano, Trogir sme aganjDolac, Sumartin,Bra sme aganjDolac, Sumartin,Bra crven, Romanovac, sivkast Obrovac ruiast PakovoSelo, Drni ukast Humac, Lumbarda,Korula sivkast Glave, Selca,Bra sivkast Glave, Selca,Bra bijel Seget, Trogir ut Selina, Lovre,Istra
28
VALTURAFIORITO VALTURAUNITO VESELJEFIORITO VESELJEUNITO VESELJEUNITOA VINICIT VINKURANFIORITO VINKURANSTATUARIO VISOANI VRNIK VRSINE ZEEVO* vapnenac vapnenac vapnenac vapnenac vapnenac vapnenac vapnenac vapnenac vapnenac vapnenac vapnenac dolomitini vapnenac gornjakreda gornjakreda gornjakreda (senon) gornjakreda (senon) gornjakreda (senon) neogen gornjakreda (senon) gornjakreda (senon) gornjakreda (senon) gornjakreda (senon) gornjakreda (senon) gornjakreda ukast ukast bjeliast bjeliast bjeliast siv bijel bijel bjeliast, ukast bjeliast, ukast ukast sivkast Valtura, Pula Valtura, Pula Punta, Puia,Bra Punta, Puia Kupinova, Puia Vinica, Varadin Vinkuran, Pula Vinkuran, Pula Visoani, Dubrovnik Vrnik, otokuzKorulu Vrsine, Trogir Zeevo, Selca,Bra
Tablica2.6.2Napomena:Oznaenevrstekamenaprikazanesuuprilogu7.6
SVOJSTVA.Fizikaimehanikasvojstvahrvatskogarhitektonskograevnogkamena
Naziv alkasin adriagrigio machiato adriagrigiounito adriagrigiovenato draevica gronjan jadranzeleni kanfanar kirmenjak lucija multikolor oklad plano rasotica rozalit sangiorgioE sangiorgioW seget selina valturafiorito veseljefiorito veseljeunito veseljeunitoA vinkuranfiorito visoani vrsine zeevo tlana vrstoa MPa 138,0 100,5 140,0 116,0 147,5 165,0 155,0 151,0 166,0 192,0 212,0 176,0 154,0 176,5 168,0 55,3 125,3 116,0 121,6 53,7 82,6 175,5 vrstoana savijanje MPa 15,3 16,0 16,8 13,2 8,8 12,6 10,1 14,4 12,5 7,2 13,9 12,3 20,6 23,7 12,4 8,1 10,5 9,4 12,6 7,1 10,5 22,5 otpornost gustoa nahabanje cm3/50cm2 kg/m3 17,0 2731 21,0 33,2 26,0 22,9 18,5 13,6 20,9 12,6 22,2 15,8 22,9 30,7 15,5 16,0 16,7 15,8 27,3 19,3 39,9 22,8 32,2 27,1 71,0 32,6 28,6 15,6 prostorna masa kg/m3 2542 2551 2520 2553 2670 2704 2659 2689 2583 2691 2490 2640 2670 2572 2529 2664 2454 2506 2495 2469 2303 2550 2534 poro upijanje znost vode %vol %mase 1,1 0,15 7,7 7,9 3,9 6,5 0,8 5,6 1,3 12,7 5,0 0,9 0,6 6,7 5,7 5,7 3,91 7,7 8,2 6,5 3,0 5,9 2,02 2,40 2,42 1,42 0,29 0,34 0,53 0,22 1,51 0,16 4,09 1,34 0,20 0,12 2,20 1,72 1,42 0,57 3,08 2,06 2,02 2,22 4,87 1,72 0,52 1,74
2706 2727 2850 2718 2714
2708
2730 2708
Tablica.2.6.3Fizikaimehanikasvojstvahrvatskogarhitektonskograevnogkamena
29
VARIJETETI. Ovisno o ujednaenosti stijenske mase u najveem broju leita vapnenca izdvajaju se posebni tipovi i inaice pojedinih vrsta kamena, umjereno do znatnorazliitaizgleda(razliitetekstureistrukture),aliitrinevrijednosti. Bijeli braki kamen veselje komercijalno se pojavljuje pod nazivima veselje unito i veselje fiorito. Inaica unito determinirana kao organogeni vapnenac ili biomikrit, podrazumijeva da su u grai kamena skeletni fragmenti (ostatci rudista) relativno ujednaeni unutar veliinskih razreda do 4 mm, a petrografski odgovara bioklastinom vapnencu tipa wackestonepackstone. Kamen je skoro bijele boje sa slabom ukastom nijansom. U bijeloj osnovi nalaze se ujednaeni fragmenti fosila tamnije sivihi ukastih tonova. Inaicafiorito, determinirana takoer kao organogeni vapnenac ili biomikrit, je zapravao arhitektonski kamen u kojem, u manjevie bijeloj osnovi tipa unito plivaju krupni rudistni fragmenti odnosno cijeli rudisti, koji se istiu smeastom bojom. Petrografski je to floatstone s bioklastinim matriksom. Na primjeru kamena valtura prikazana je razlika izmeu unito i fiorito inaice tog kamena (slika2.6.2):
Valturaunito
Valturafiorito
Primjer izrazitih razlika u izgledu je kamen iz leita Romanovac. Unutar karbonatnog kompleksa kamenoloma Romanovac ve se makroskopski, temeljem boje, izdvajaju dva tipa kamena: breasti vapnenac komercijalno nazvan romanovac (breccia romana) karakteriziran crvenkastom bojom i breasti vapnenac komercijalno nazvan tulovac (kastania), ija je temeljna znaajka tamnosiva boja, smeasto nijansirana. U breastom vapnencu romanovac zapaaju se nepravilni otrobridni fragmenti vapnenca razliito nijansiranih sivih boja. Ti su otrobridni fragmenti meusobno povezani karbonatnim ilicama pigmentiranim limonitom, koji cijeloj stijeni daje lijepu crvenkasto sivu boju. Temeljna znaajka breastog vapnenca tulovac je siva do tamnosiva boja i ispresjecanost ilicama kristalastog kalcita veoma rijetko pigmentiranih limonitom, pa je manje dekorativan od tipa romanovac. Ova se dva tipa kamenadoneklerazlikujuipofizikomehanikimznaajkama(tulovacjeotpornijina habanje i smrzavanje) meutim zbog razlika u fizikomehanikim znaajkama ne bi bilo potrebno (bar ne u eksploataciji) izdvajanje ovih inaica. U ovom sluaju izdvajanje je potrebno prvenstveno zbog osjetljivih razlika u opem izgled. Dio stijenske mase u leitu je homogen, ujednaenog izgleda, ali postoje i dijelovi s
30
postepenim nepravilnim i nedefiniranim granicama temeljnih inaica kamena, zbog ega je za vrijeme eksploatacije potrebno izdvajanje razliitih inaica, i prijelaznih tipovakojisesvrstavajupremapreteitostiboje.
Slina izdvajanja zbog razlika u izgledu zahtijeva i dolomitizirani biomikrit tipa

mudstone wackestone iz kamenoloma Sivac. Komercijalno se pojavljuje pod nazivom sivac, a na svjetskom tritu kao adria grigio s inaicama unito, venato i macchiato (slika 2.6.3). U leitu se javljaju debeli paketi intenzivno bioturbiranih slojeva mikrita, a takoer i debeli slojevi masivne grae koji mogu biti ispresijecani semivertikalnim meusobno paralelnim pukotinama ispunjenim bitumenskom tvari. Bioturbirana stijena daje inaicu macchiato, ona s bitumenskim ilama inaicu venato,dokseizstijenemasivnegraebezbitumenskihtvariizdvajainaicaunito.
Slika2.6.3Inaicekamenasivac(adriagrigo)
Unito Venato
Macchiato
Razlog diferenciranju i oznaavanju inaica kamena ne mora biti samo opi izgled, ve to moe biti i kakvoa kamena. U pojedinim dijelovima leita moe se javiti kamen istog izgleda, ali razliite kakvoe, to se odraava na razliitu iskoristivost u preradi i na krajnju kakvou gotovih proizvoda. est sluaj je da se uz razlike u kakvoiveuirazlikeuizgledu.
Slika2.6.4.Nekeodinaicakamenakanfanar
Orasasti
Svijetli
Kontra
Takvo je izdvajanje potrebno u leitu Kanfanar u kojem se izdvajaju kvalitetno razliiti komercijalni tipovi kamena kanfanar, poznatog i kao istarski uti, odnosno giallo dIstria. Leite Kanfanar je izgraeno od debelo slojevitih vapnenaca i u njemu jeaktivanveibrojkamenoloma(Kanfanar,II,III,IV,V).Produktivni(eksploatacijski)
31
slojimadebljinu4,8do6,2ponekadido7,6m,asastojiseodvieslojevadebljineod1 do 1,6 m koji se meusobno razlikuju po izgledu i kakvoi. Sloj istarskog utog zapoinjeudonjemdijeluvapnencimasvijetloutebojesostacimakoljkaainjihovih ljusaka, pa se zato taj dio naziva kanfanar orasasti. Slijedei slojevi, iz kojih se vade varijetetisvijetli,tamni,orasasti,koljkastiilifiorito,kontraiplavi(slika2.6.4),zadravaju takoer svoju pastelno ukastu boju, ali se nijanse mijenjaju, a fosilni ostaci koljaka, te stilolitski avovi zapunjeni kalcitom i mjestimice limonitom utjeu na razliitost izgleda u pojedinom sloju. Osim po boji slojevi se meusobno jo vie razlikuju po grai odnosno kvaliteti, pa se ne mogu mijeati u proizvodnji. Zbog toga je potrebno primjenitinaineksploatacijekojizadovoljavatajzahtijev.
2.7. DEKORATIVNOSTKAMENA
Arhitektonskograevni kamen mora svojim mineralnim sastavom, svjeinom, vrstoom i ponaanjem prema atmosferilijama potpuno odgovarati mjestu na kojem e biti ugraen. S estetskog gledita on mora svojim izgledom harmonino dopuniti arhitektonsku kompoziciju graevine, a u kiparstvu kao materijal potpuno odgovoriti motivima kipara koji stvara umjetniko djelo. Kriterij dekorativnosti se stoga temelji na opem izgledu kamena i estetskim vrijednostima koje iz njega proizlaze. Rije je o subjektivnom pokazatelju, ali istovremeno veoma znaajnom za trinu vrijednost kamena, odnosno njegovu potranju koja proizlazi iz rijetkosti boje, ara i izgleda uope. BOJA. Dekorativna vrijednost kamena ovisi uvelike o njegovoj boji, a njen izbor znatno ovisi o mjestu primjene kamena. Tako se, primjerice, boja crvenih granita i sijenita lijepo slae s bojom bronce, od koje jeesto saliven spomenik. Svijetlozelena, uta crvenkasta i plavkasta boja mramornih oniksa, djeluje toplo u ukrasnim predmetima, kao to su vaze, kutije, urne i mozaici. Umjetniko djelo postavljeno na dobro odabranom kamenu poljepava boja kamena, stalnost te boje i njezina harmonija s okolinom. Boja kamena ovisi o boji dominantnih minerala, njihovom prostornom rasporedu i veliini zrna, kao i udjelu prirodnih pigmenata. Meutim, boja i povrinska obrada nikako ne bi smjeli biti iskljuivi elementi odabira kamena (vidipoglavlje2.4Fizikaimehanikasvojstvakamena) FOSILNI OSTATCI. Zbog osobitosti izgleda traen je, primjerice, na vapnenac rasotica, poznat po obilju krupnog bjeliastog krja rudista u smeoj osnovi, te sposobnou glaanja do spektakularnog sjaja. Rudistni vapnenac rasotica petrografski determiniran kao biosparmikrit, javlja se u nekoliko inaica preteito smee boje s razliitim nijansamaovisnooprirodnompigmentu,bitumenskojtvariiasfaltu(slika7.3.1). MOGUNOST GLAANJA. Na dekorativnost polirane povrine kamena utjee koliina i krupnoa fosilnih ostataka rudistnih ljutura, te njihov prostorni raspored, ali takoer i nain rezanja ploa. Veoma je dekorativna inaica kamena, koja sadri veliku koliinu rudista i rudistnog krja, te detritusa, koji se svojom svjetlijom bojom posebiceistiuutamnosmeemmatriksu. UTJECAJ NAINA REZANJA. Budui da su rudisti koljke duguljastih oblika odnosnorogova manjih ili veih dimenzija, ovisi o nainu rezanja ploa ili kamenih elemenata, hoe li na presjeku prerezi fosilnih ostataka biti ovalni ili duguljasti. Presjeci okomito i paralelno sa slojevitou se, zbog prostorne orijentacije fosila, osjetno razlikuju. Kod inaica kojima su proslojci siromaniji krupnim rudistima, ili pak,sadresamositnokrjekoljaka,tonijesluaj.
32
REFLEKSIJA SVJETLA. Mramori su openito poznati kao izrazito dekorativni kamen. Njihova ljepota i sposobnost obrade poznati su iz antike Grke. Njihovi majstori i umjetnici stvarali su iskljuivo u mramoru, kojim zemlja obiluje. U podruju arhitekture i kiparstva mramor je zadrao taj znaaj, jer ni u jednom drugom kamenu nisu ujedinjena sva ona svojstva koja ima mramor: raskoan izgled proiziao iz jednostavnosti i ljepote boje ili bogatstva i posebnosti ara, prozranost, umjerena tvrdoa, lakoa obrade, briljantan sjaj oplemenjen kad se izglaa reflektiranjem svjetlosti. BJELINA. Potpuno isti mramori, bilo da su kalcitnog ili dolomitnog sastava, su izrazito snjeno bijele boje jedinstvene u svijetu kamena. Takvu bjelinu meu stijenama posjeduju joiste sitnozrnaste inaice gipsanih stijena (alabaster). Mramori su esto obojani u nijansama sive, zelene, plave i crvene boje. Boju dobiva od mineralnih tvari, koje su zbog toga u malim koliinama korisne, dok u veim koliinama postaju veoma tetne. Tako je npr. poznati grki mramor s Pentelikona dilutne ukaste boje od limonitske tvari koje ima u njemu u malim koliinama. Limonitska tvar je ovdje korisna jer je dala mramoru prekrasnu ukastu boju poput bojeslonovekosti. STRUKTURA. Osim boje, vanost mramoru kaoarhitektonskograevnom kamenu, a posebice u kiparstvu, daje struktura mramora jer ona utjee na njegovu obradivost. Kamen za kiparstvo mora biti u svojoj cijeloj masi jednoliko podatan klesanju. Mramori, sitno ili krupnozrnati, koji imaju ujednaenu zubiastozrnastu strukturu najbolje se klesaju, jer im je struktura sastavljena od sraslakih lamela, koje se pod udarcima ili pritiskom lako odvajaju jedna od druge. Takav je npr. parski mramor (prema otoku Paros, u Grkoj) i neke vrste kararskog mramora (iz Carrare u Italiji). Parskimramorsesmatranajboljimkiparskimmramorom.Odnjegasumajstorikipari stare Grke izradili najljepa umjetnika djela antike uope. Kararski mramor je bijel i izrazito proziran. S obzirom na veliinu zrna, ljepotu boje i istou razvrstava se u nekoliko vrsta. Jedna od njih statutario poznat je kao kiparski mramor od antike do danas. Saharoidne strukture, snjeno bijele boje koja podsjea na porculan, statutario se,kaoiparskimramor,odlikujuizrazitomrefleksijomsvjetlosti. Po kriteriju dekorativnosti, odnosno izgledu i jedinstvenosti izgleda, kamen se uobi ajenorazvrstavauetirigrupe: a)kamenizuzetnogijedinstvenogizgleda, b)kamen specifinog, ali ne izuzetnog i jedinstvenog izgleda, jer se mogu nai komercijalnevrsteslinogizgleda, c) kamen dekorativan po boji i arama, ali karakteristian za dotinu vrstu, pa se u brojniminaicamaestonalazinatritu, d)kamenobianpoizgledu,kojiseneodlikujenekimposebnimestetskimvrijednostima. Dostupan jeitav spektar vrsta arhitektonskog kamena razliitih struktura, tekstura i boja. Karakteristike glavnih predstavnika pojedinih grupa kamena dane su u poglavlju 2.6 Vrste arhitektonskograevnog kamena, dok su opisi vrsta kamena koje se vade u Hrvatskoj dani u poglavlju 3.5 Leita arhitektonskograevnog kamena u Hrvatskoj.
33
3. EKSPLOATACIJAKAMENA
3.1. ISTRANIRADOVI
Pri utvrivanju podobnosti lokacije za eksploataciju kamena nuno je provesti geolokeistraneradovekojidajupodatkeonainupojavljivanjakamena,rezervama i grai stijenske mase. Istranim buenjima i zasjecima vade se uzorci stijenske mase na kojima se laboratorijskim ispitivanjima utvrde: petrografska svojstva stijene, veliina, oblik i nain vezivanja zrna u stijeni, porozitet, vrstoa na tlak, vlak i savijanje, higroskopnost, volumnu masa, otpornost na habanje i ostala bitna svojstva. Navedeniistraniradovibitnisuzautvrivanjepodobnostiuporabekamena,veliine rezervekamenatetrokovapridobivanjaiproizvodnjekamena. Strukturni sklop leita. Proizvod kamenoloma arhitektonskograevnog kamena je masivni blok, te se kakvoa kamena ne moe razdvojiti od strukturnog sklopa njegovog leita. Leita arhitektonskog kamena imaju svoju punu vrijednost samo ako se iz stijenske mase mogu vaditi ekonomski znaajne koliine zdravih kamenih blokova u obliku pogodnom za industrijsku i klesarsku preradu. Kvalitetna leita stoga karakterizira masivnost, bankovitost i kompaktnost stijenske mase. Pukotinski sustaviopenitoimajunegativniznaaj,jergustamreapukotinarazbijastijenu,pase i bez dodatnih oteenja izazvanih eksploatacijom mogu vaditi samo manji nepravilni blokovi i tomboloni kojima je komercijalna vrijednost niska, a otkopni gubici veliki. Meutim, ponekad pukotinski sustavi imaju i pozitivan znaaj, jer olakavaju dobivanje komercijalnih blokova optimalnih dimenzija, kao to je sluaj kod tektonski ouvanih leita, s rijetkom mreom pukotina kod koje su razmaci izmeu pukotina veliki,adiskontinuitetimeusobnoparalelniiokomiti. Istraivanje leita. Mogunost iskoritavanja nekog leita arhitektonskograe vnog kamena ovisi ponajprije o kakvoi i koliini mineralne sirovine, te geoloko tektonskim prilikama, zemljopisnom poloaju, tehnikoekonomskim uvjetima, kao i ope drutvenim i ekolokim prilikama. Utjecaj svih ovih elemenata treba sagledati priprocjeniekonomskeisplativostieksploatacijeleitaarhitektonskogkamena KAKVOA. Pored svih bitnih svojstava kamena, pri istraivanju leita bitno je utvrditiiujednaenostikakvoestijenskemase. KOLIINA. Pri istraivanju nekog leita potrebno je to egzaktnije utvrditi debljinu, poloaj, oblik i prostiranje eksploatibilne stijenske mase. Istraivanje se u tom pravcu mora smiljeno provoditi, da se sa to manjim izdacima postignu to realniji podaci. Nepouzdaniimanjkaviistranipodacimoguimatizaposljedicunepravilnootvaranje leitaikasnijiradpodtekimuvjetima,uzvelikedodatneizdatke. GEOLOKOTEKTONSKE PRILIKE. Paralelno s utvrivanjem kakvoe i koliine mineralne sirovine utvruju se i oblik i poloaj eksploatacijskih naslaga. Potrebno je temeljito poznavanje sastava i naravi krovnih plasti, eksploatacijskog dijela stijenske mase i podinskih plasti u onoj debljini u kojoj bi mogli utjecati na rad. Ove prilike mogu imati znatan utjecaj na rentabilnost kopa, te uz hidrografske prilike, tektonikui strukturni sklop leita predstavljaju osnovne podatke temeljem kojih se stvara principijelna odluka o mogunostima eksploatacije leita, potencijalnoj veliini i ivotnom vijeku kopa. Meutim, prije definitivne odluke o otvaranju i rentabilnosti leita,moraseuzetiuobzirjocijelinizimbenika,kaotosu
34
EKSPLOATACIJAARHITEKTONSKOGRAEVNOGKAMENA
ZEMLJOPISNI POLOAJ LEITA, odnosno klimatske prilike, napuenost i prometnapovezanostpodrujanakojemsenalazileiteuvelikeodreujumogunost otvaranjarentabilnogkopa. TEHNIKOEKONOMSKI UVJETI. Pri dananjem stupnju tehnikog razvitka gotovo svako leite se tehniki moe povrinski ili podzemno razraditi i eksploatirati. Meutim, pri otvaranu leita potrebno je ocijeniti isplativosti takve investicije, odnosno razinu utjecaja poetnih ulaganja (amortizacije) na trokove proizvodnje. Utjecaj investicijskih trokova znatno e ovisiti o planiranoj ivotnoj dobi leita i visiniproizvodnje. OPE DRUTVENE I EKOLOKE ZNAAJKE PODRUJA za koje je vezano leite takoer e utjecati na mogunost otvaranja i uspjean rad kopa. Regionalna politika razvoja dotinog kraja, prostornoplanske i ekoloke znaajke, odnosno zahtjevi za ouvanjem okolia, vlasnitvo i cijena zemljita, trgovaki obiaji, mogunost opskrbe vodom i energijom, postojea infrastruktura i poloaj moguih konzumenata su neki od faktora prema kojima se treba ravnati prilikom otvaranja kopa. Sve su to momenti koji se, uz istrane radnje u samom leitu, moraju upoznati i prouiti, te ukljuiti u analizu rentabilnosti ulaganja, prije nego se donese definitivna odluka o otvaranju i razradileita.
Slika3.1.1Povrinaizvaenogkamenogbloka
Pronalaenje i istraivanje leita arhitektonskograevnog kamena sastoji se od faza prognoziranja i pregleda terena, te obavljanja istraivakih radnji, koje mogu ukljuivatiiprobnueksploataciju. Probna eksploatacija. U sklopu detaljnih istraivanja poeljno je izvriti i probnu eksploataciju kojom se najbolje moe utvrditi koeficijent iskoritenja leita. Pored odreivanja postotka dobivanja blokova standardnih dimenzija, potrebno je odrediti i postotak blokova ije dimenzije odstupaju od standardnih, te postotak otpadnog materijala.Obujamprobneeksploatacijeovisiograileita. Osim odreivanja postotka dobivanja blokova iz cjelokupnog stijenskog masiva, probna eksploatacija omoguava i upoznavanje tehnolokih parametara prerade blokova, odnosno postotka iskoritenja bloka, te svojstava obradivosti kamena i stupnja iskoritenja pri obradi. Za te se potrebe jedan dio izvaenih blokova ispili u
35
sirove ploe razliitih standardnih debljina, pri emu se osim utvrivanja postotka dobivanja sirovih ploa, odreuje i postotak njihova iskoritenja, odnosno koliina gotovih proizvoda (ploa standardnih dimenzija). Obradom sirovih ploa dobije se i uvid u mogunosti zavrne obrade kamena, te gubici nastali zavrnim oblikovanjem, bruenjemipoliranjem. Vaanpokazateljprilikomodreivanjapostotkaiskoritenjabloka,jeodnosstvarnogi teorijskog postotka dobivenih ploa u m2 iz 1 m3 bloka, pri emu se uzima u obzir debljina ploa, ali i gubitak zbog irine reza. S obzirom na velike koliine kamenog otpada koji se javlja pri eksploataciji arhitektonskograevnog kamena, vano je ustanovitiimogunostikoritenjatogotpadakaotehnikogkamenailiudrugesvrhe. Vrednovanje leita. Leita arhitektonskograevnog kamena vrednuju se temeljem rudarskogeolokih, tehnikotehnolokih (preradbenih i uporabnih), te dekorativnih (estetskih) kriterija. Specifinost arhitektonskograevnog kamena u odnosu na veinu drugih mineralnih sirovina je ta da se izvaeni kamen mora odlikovati i dekorativnou. Umjetniki kriterij izbora kamena je esto odluujui i moe izbaciti u prvi plan ak i ona leita koja imaju oteane uvjete otkopavanja i niski koeficijent iskoritenja stijenske mase. Na trinu vrijednost finalnog kamenog proizvoda utjeu trokovi eksploatacije i prerade, ali uvelike i dekorativnost samog kamena. Izgled kamena koji se moe definirati kao ekskluzivan, moe njegovu trinu cijenu poveati znatno iznad one koju bi inae takav proizvod postigao na tritu. RUDARSKOGEOLOKI KRITERIJI vrednovanja leita daju podatke o veliini leita, cjelovitosti stijenske mase, ujednaenosti kamene mase u leitu (slike 2.6.2. i 2.6.3),teoiskoritenjustijenskemase. PRERADBENI KRITERIJI vrednovanja leita odnose se na preradbenu kakvou bloka, odnosno njegovu cjelovitost, ujednaenost boje, ravnomjernost karakteristinih ara, ujednaenost ili neujednaenost sklopa, prisustvo umetaka koji naruavaju izgled povrine ploa i slina svojstva. Dvije su znaajke primarne: postojanje prslina, koje mogu biti manje ili vie vidljive, njihova priroda i ponaanje, te stalnost ili homogenost izgleda karakteristinog za datu vrstu kamena. Dok prisustvo finih prslina sniava iskoristivost bloka zbog lomova ploa ili smanjuje uporabnu vrijednost, neujednaenost boje, sklopa i ara iziskuju selekciju ploa i smanjuju dekorativnost.
36
3.2. VAENJEKAMENIHBLOKOVA
TEHNOLOGIJA EKSPLOATACIJE KAMENA. Pri eksploatacije arhitektonskog kamena potrebno je primijeniti nain otkopavanja koji u najmanjoj moguoj mjeri izaziva naprezanja i deformacije u stijenskoj masi. Zato se na tim kamenolomima primjenjuju metode dobivanja blokova bez uporabe eksplozivnih sredstava. Uporaba inih pila iskljuuje nastanak naprezanja i deformacija pa je na kamenolomima arhitektonskog kamena najprihvatljiviji nain dobivanja blokova piljenjem. Opa tehnoloka shema eksploatacije na povrinskim brdskim kamenolomima sastoji se od sljedeih radnih operacija: otvaranje i razrada leita (uklanjanje otkrivke), dobivanje primarnihblokova(piljenjeiprevrtanjeprimarnihblokovanaetaniplato),dobivanje komercijalnihblokova(piljenjemilicijepanjemprimarnih),teutovariotpremakomer cijalnihblokova.Detaljnijeoovimoperacijamamoetenaiu[1],poglavlja717.
Otvaranje i razrada leita. Arhitektonskograevni kamen se eksploatira povrinski i podzemno. Pri donoenju odluke o nainu otvaranja leita temeljna misao vodilja mora biti izbor najekonominijeg i najsigurnijeg nain vaenja blokova. S gledita ekonomskog uspjeha, vei su povrinski kamenolomi imali prednost, pogotovojerjerazvojemmehanizacijeprikladnezauklanjanjeiodvozvelikihkoliina jalovine omoguena povrinska eksploatacija do veih dubina.Radom u povrinskom kamenolomu ostvarivala se vea dnevna proizvodnja uz vee iskoritenje mineralnih rezervi te bolje i sigurnije uvjete rada, pa se nastojalo, gdje god su to prilike leita doputale, otvarati kamenolome arhitektonskograevnog kamena povrinskim nainomeksploatacije. Faktori koji imaju kljunu ulogu pri izboru naina otvaranje leita (i mogu dati znatnu prednost podzemnim kopovima) su: narav naslaga koje prekrivaju eksploatacijski sloj, klimatske prilike, potekoe pri rjeavanju imovinsko pravnih odnosai,nadasve,svestroizahtjeviouvanjaprirode. Kamenolomi s povrinskim nainom eksploatacije, obzirom na poloaj eksploatabilne mase u prostoru mogu biti: brdski ili visinski, te nizinski. Povrinski nizinski kamenolomi dijele se na: plitke, najee jednoetane kamenolome i dubinske,vieetanekamenolome. ISKORISTIVOST STIJENSKE MASE. Koeficijent iskoritenja blokovske mase pri eksploataciji arhitektonskog kamena je mali. To je posljedica razlomljenosti stijenske mase i zahtjeva za zdravim blokovima iz kojih e se moi izrezati maksimalne povrine ploa koje se pri obradi i ugradnji nee lomiti. Kod leita arhitektonsko graevnog kamena silikatnog sastava kree se od 20 do 65 %, a kod leita kamena karbonatnog sastava od 5 do 40 %.1 Preostali dio su otkopni gubici nastali unutar stijenske mase. Meutim, ak i intenzivno razlomljeno leite, sa iskoritenjem od svega5%,zbogkakvoeidekorativnostikamenamoebitiekonomskiisplativo.
ISKORISTIVOST BLOKOVA. Blokovi se prema iskoristivosti za dobivanje ploa svrstavaju u tri grupe. Kod najkvalitetnijih blokova se uz iskoritenje od 85 do 100% dobiju ploe temeljnih dimenzija bloka,koje sve mogu biti upotrijebljene za bruenje i poliranje; podrazumijeva se da ispiljene ploe nemaju nikakve defekte u grai, te da imajuizgledtipianzadotinuvrstukamena. Maksimalno iskoritenje podrazumijeva dobivanje 40 m2 kamenih ploa irine 2 cm iz 1 m3 kamenog bloka. Pri tom se, dakle, pretpostavlja irina reza od 0.5 cm, to razvojem i primjenom tanjih pila, te preciznijom montaom i reimom piljenja moe iznositiakimanje.
37

Slika3.2.1Primarnistijenskiblok(kamenolomPlano)
38
3.3. UTJECAJNAOKOLI
Veliki rudarski radovi, u prvom redu povrinski kopovi, esto korjenito mijenjaju krajolik. S aspekta utjecaja na okoli eksploatacija kamena u veini sluajeva predstavljazadiranjeuprvotnostabilneekosustave,razornodjelovanjenatlokojimse mijenja reljef, utjee na biljni i ivotinjski svijet, te postupno mijenja cjelovita i prepoznatljiva slika prirodnog okolia. Aktivnost koja je omoguila vrhunska umjetnika i graditeljska ostvarenja podrazumijeva nastajanje strmih ogoljenih padina, terasa i odlagalita jalovine. Proces prirodne sukcesije (spontanog ozelenjivanja) osiromaenog tla u kamenolomima moe biti vrlo spor, te je dunost vritelja eksploatacije da tehnikim i biolokim zahvatima ubrza tijek rekultivacija kakobiseokrujekamenoloma,ugranicamamoguega,biolokiobnovilo. Vertikalno piljene plohe u kamenolomima arhitektonskog kamena ne omoguavaju tako jednostavno ozelenjivanje kao to je to sluaj kod kosih, raspucanih i razmrvljenih etanih ravnina tehnikog kamena. Meutim, kamenolomi arhitektonskogkamenasasvojimjasnoformiranimhorizontalnimiokomitimetanim ravninama pruaju mogunosti kvalitetne prenamjene prostora. Oblik i izgled arhitektonskih kamenoloma u kojima se istiu geometrijski pravilni oblici, stabilna podloga i openito prikladnije ire vizure (u odnosu na leita tehnikog kamena), pruaju arhitektima velike mogunosti kreiranja novih sadraja i uklapanja tih prostora u okolni ambijent. Nedostatak leita arhitektonskog kamena u pogledu zauzimanja prostora su velike koliine kamenog otpada jalovine. U podrujima naglaene pejzane i turistike vrijednosti, gdje se i nalazi najvei broj naih leita, jalovita predstavljaju prostore koji svojim izgledom znatno odudaraju od okolia i naruavaju izgled prostora. Znaajnije zadiranje u okoli moe predstavljati i gradnja pristupnihiradnihputovatedrugeprateeinfrastrukture. Rad u kamenolomu, ovisno o njegovoj tehnikotehnolokoj opremljenosti, izazvat e odreene utjecaje na okoli za koje je nuno unaprijed predvidjeti odgovarajue zatitne mjere 5 . To se ponajprije odnosi na razinu buke, oneienje prainom, potrebuzbrinjavanjaulja,mazivaiostalogtehnikogotpada,zatitupodzemnihvoda, potrebu sabiranja otpadnih voda, te ureivanje i zatravnjenje odlagalita jalovine radi opasnostiodispiranjaoborinskimvodama. Oplemenjivanje izmijenjenog izgleda okolia uvelike ovisi i o podruju u kojem se kamenolomanalazi,nainuotvaranjairazradekopa(povrinskibrdskiilidubinski,te podzemni kop), te nainu eksploatacije. Stoga svaki kamenolom zahtijeva zasebnu razradumetodasanacijeirekultivacije. Obzirom da rudarski gospodarski subjekti nisu pokazivali dovoljno odgovornosti i svijesti o potrebi provoenja projektiranog i uvjetovanog saniranja devastiranog zemljita i ouvanja prirode i okolia, na posebno inzistiranja tijela dravne uprave koja se bave zatitom okolia, izmjenama i dopunama Zakona o rudarstvu (NN 114/01) podrobnije je propisan postupak provoenja efikasnih radnji sanacije. Prema Zakonu koncesionar ima obavezu po zavretku istranih radova te tijekom i po zavretku eksploatacijskih radova obaviti radove sanacije, ureenja i prenamjene prostora u skladu s projektnim rjeenjem i lokacijskom dozvolom na temelju kojih je dodijeljenarudarskakoncesija.
39
3.4. RUDARSKADJELATNOSTUHRVATSKOJ
Znamenit izvor blagostanja u kulturnih naroda jest rudarstvo (Bergbauindustrie miniere). Velika industrija, koja dravamamiliunenosi,miliuneljudstvaprehranjuje,veinomrabiilipreraujesirovine,kojerudarnasvjetloiznosi. GjuroPilar,1878.godine
Rudarstvo je gospodarska djelatnost koja stvara nove vrijednosti te potie i podravaraditavognizadrugihproizvodnihgrana.Uporabnavrijednostmineralnih sirovina stalno se mijenja, ovisno o ljudskim potrebama, te je zadatak struke da permanentnovaloriziravrijednostresursa. Rudarski radovi su radovi koji se izvode u svrhu istraivanja i eksploatacije mineralnih sirovina. Eksploatacijom arhitektonskograevnog kamena smatra se vaenjekamenaizleitatenjegovooblikovanjeublokovenakamenolomu. Budui su rudarski radovi predodreeni mjestom pojavljivanja mineralnih sirovina, a ogranieni realnim mogunostima i htijenjima drutvene zajednice, i strunjaci iz ovog podruja (rudari i geolozi) se moraju aktivno ukljuiti u prostorno planiranje i ukazati na potencijalne lokacije aktiviranja, te utvrditimogunosti eksplo atacije,dabisetemeljemtogamogladonijetiodlukaoprioritetunamjeneprostora. 3.4.1 Gospodarenjemineralnimsirovinama Prema Zakonu o rudarstvu rudno blago je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, ima njezinu osobitu zatitu i iskoritava se pod uvjetima i na nain koji su propisani Zakonom. Rudno blago je u vlasnitvu Republike Hrvatske. Drava gospodari mineralnim sirovinama. Meutim, podatke o koliinama i kvaliteti mineralnih sirovina, resorno ministarstvo dobiva od koncesionara kroz njihove elaborate o rezervama, odnosno godinja izvjea o stanju rezervi. Ovako nelogino postavljenu situaciju trebalo bi rijeiti donoenjem Dravnog programa gospodarenja mineralnim sirovinama 6 , koji bi ukljuivao imenovanje ovlatene institucije za voenjepodatakaobilancirezervimineralnihsirovina. Najvei problemi glede eksploatacije mineralnih sirovina odnose na tekoe prilikom ishoenja lokacijske dozvole za namjeravani zahvat u prostoru, sloen i dug postupak rjeavanja imovinskopravnih odnosa, izraun naknade za protupravno iskopanumineralnusirovinuteizraunnaknadezaslunostnazemljituudravnom vlasnitvu. Dodatan problem je nedovoljno sankcioniranje nelegalne eksploatacije., koja bi se mogla uinkovito suzbiti iskljuivo dosljednom primjenom postojeih zakona. Ukupna vrijednost nelegalno eksploatiranih mineralnih sirovina u razdoblju od 2004 do 2006. iznosi 525,3 milijuna kuna (prema K. Kovaevi, glavni inspektor Dravnog inspektorata). Pritom tehnikograevni kamen te graevni pijesak i ljunak ine oko 95 posto ukupno utvrene nelegalne eksploatacije mineralnih sirovinaizraeneunovcu. Mineralni resursi Republike Hrvatske omoguavaju eksploataciju i preradu mineralnih sirovina u naftnoj, kemijskoj, staklarskoj, keramikoj, cementnoj, vatrostalnojiopekarskojindustriji,teuindustrijiarhitektonskograevnogkamena,a posebito u graditeljstvu. Priblino 80% proizvodnje je reprodukcijski materijal za druge industrijske grane (graditeljstvo, prehrambenu, kemijsku i metalopreraivaku industriju), a 20% je roba iroke potronje. Ovo je jedan od razloga zato se mineralne sirovine ne vrjednuju na odgovarajui nain, ve se prepoznaje samo onaj dio koji izravnoidenatrite.
40
Rudarska djelatnost ima dugu tradiciju na naim prostorima i odvijala se jo od rimskih vremena (arhitektonskograevni kamen), pa preko srednjeg vijeka (rudnici Zrinskih) do dananjih dana. Leita ruda metala (bakar, eljezo, cink) koja su ranije bila eksploatirana, danas su zatvorena, jer se radi o malim rezervama i niskoj koncentracijimetalauruditeeksploatacijanemagospodarskuopravdanost. Premavaeojzakonskojregulativimineralnesirovineunasdijelesena: 1. energetskemineralnesirovine 2. mineralnesirovineizkojihsemoguproizvoditimetaliinjihovispojevi 3. nemetalnemineralnesirovine 4. svevrstesoliisolnihvoda 5. mineralneigeotermalnevode 6. tehnikograevnikamen,graevnipijesakiljunak,teciglarskaglina 7. arhitektonskograevnikamen Od ukupno 651 odobrenog eksploatacijskog polja u Republici Hrvatskoj, na njih 254 vadi se tehnikograevni kamen, na 96 arhitektonskograevni kamen, na 85 graevnipijesakiljunak,ana50ciglarskaglina. 7 Odukupnogbrojaeksploatacijskih polja, oko 30 %ine polja tehnikograevnog kamena, te graevnog pijeska i ljunka odobrena u posljednjih 7 godina za zadovoljenje potreba intenzivne gradnje prometnica. Do travnja 2005. godine je za istraivanje (vrstih) mineralnih sirovina odobrenonovih287(183)istranaprostora. Povrina eksploatacijskih polja vrstih mineralnih sirovina zauzima 29% povrine ukupno odobrenih eksploatacijskih polja kopnenog dijela Hrvatske (ostalih 71% povrinezauzimajueksploatacijskapoljaugljikovodika). Ukupnapovrinaeksploatacijskihpoljavrstihmineralnihsirovinaiznosi572,5km2,a istranihprostora55,6km2,tozajednoini1,1%ukupnepovrineHrvatske. KOLIINA ARHITEKTONSKOGRAEVNOG KAMENA (BILANCA REZERVI). Temeljem hrvatskih zakonskih propisa, tvrtka koja je dobila odobrenje za istraivanje arhitektonskograevnog kamena, dostavlja po zavretku istraivanja Povjerenstvu Ministarstva gospodarstva Republike Hrvatske za utvrivanje rezervi i kakvoemineralnihsirovinakonanoizvjeeoutvrenimrezervama. Trgovaka drutva i obrtnici duni su poetkom svake godine dostaviti Ministarstvugospodarstvaizvijeaostanjurezerviarhitektonskograevnogkamena na svim istranim prostorima, odnosno eksploatacijskim poljima s kojima raspolau. Svake pete godine rudarski gospodarski subjekti duni su izraditi dodatan elaborat kako bi se ponovno utvrdile rezerve arhitektonskograevnog kamena na ranije istraenimprostorima,odnosnoeksploatacijskimpoljima. Odnos potvrenih eksploatacijskih rezervi i godinje proizvodnje za odabranevrste mineralnesirovinedanjeuTablici3.4.1.
Tehnikograevni kamen Graevinskipijesak iljunak Arhitektonsko graevnikamen
1997
1998
1999
2000
2001
2002
2003
2004
rezerve 150.202 213.771 235.920 212.128 287.289 283.279 350.580 n.p. proizv. 5.141 6.269 6.725 6.150 7.264 9.014 14.045 n.p. rezerve 65.366 83.990 80.398 77.954 84.802 118.164 118.067 n.p. proizv. 1.991 2.601 1.750 1.983 2.032 2.949 3.405 n.p. rezerve 3.437 5.818 15.176 6.568 8.804 11.753 14.683 19.176 proizv. 43 47 52 56 59 54 61 79
Iz danih podataka vidljivo je da za prikazane vrste mineralne sirovine potvrene eksploatacijske rezerve nisu manje od dvadesetogodinje proizvodnje, kao i da utvrenerezerveimajuznatnutendencijurasta.
41
Koliine eksploatiranog arhitektonskograevnog kamena po upanijama u kojima se vrieksploatacijadanesuutablici3.4.2.

UPANIJA 1998 26.648 1.750.432 19.302 1.763.897 0 89.851 569 2.176.941 1999 28.868 2.415.244 21.469 1.741.127 0 242.888 1.084 10.471.018 2000 27.981 2.276.029 21.046 1.736.160 0 401.324 6.300 1.849.680 2001 25.694 3.656.530 19.523 1.725.021 969 279.151 12.810 2.838.999 2002 28.049 4.378.752 21.868 1.849.832 1.419 391.778 2.240 4.777.867 2003 31.172 6.284.397 25.554 3.898.541 1.926 329.308 2.046 3.564.891 2004 31.617 9.702.809 29.496 6.544.863 11.969 536.453 5.580 1.750.788
p. Splitsko Dalmatinska r. p. Istarska r. Dubrovako p. Neretvanska r. p. Zadarska r.
Tablica3.4.2Eksploatacijskerezerveikoliineizvaenogarhitektonskogkamenapoupanijama(m3)
U ostalim upanijama u kojima postoje leita arhitektonskograevnog kamena proizvodnjajeneznatna: najveaproizvodnjau2004.godinibilaje uZagrebuaiznosila je svega 328 m3. Po koliini rezerva meu ostalim upanijama posebno se istie ibenskoKninskasa641.473m3potvreniheksplatacijskihrezerviu2004.godini. RECENTNARUDARSKAAKTIVNOST.DanasserudarskomdjelatnouuHrvatskoj bavi vie od 350 trgovakih drutava i obrtnika s oko 8.500 zaposlenika. Dodaju li se tome gospodarski subjekti koji se bave preradom mineralne sirovine dolazi se do podatkadaseeksploatacijomipreradommineralnihsirovinauHrvatskojbavivieod 500trgovakihdrutavaiobrtnikasvieod17.000zaposlenih. Analiza stanja rudarske djelatnosti u Hrvatskoj pokazuje da je u razdoblju od 2000.do2005.zamjetantrendrastaproizvodnjeprirodnogplina(29%),arhitektonsko graevinskog kamena (45%), karbonatne sirovine za industrijsku preradu (160%), sirovine za proizvodnju cementa (59%), gipsa (660%), kremenog pijeska (165%) te graevnogpijeskailjunka(73%). vrste mineralne sirovine s najveom godinjom proizvodnjom i znaajnim tren dom porasta eksploatacije su tehnikograevni kamen (s udjelom od 59% u ukupnoj proizvodnjivrstih mineralnih sirovina), te graevni pijesak i ljunak (17%). Znaajan udiouproizvodnjiimajuiciglarskaglina,tesirovinezaproizvodnjucementa(9%). GOSPODARSKI ZNAAJ. Arhitektonsko graevni kamen je mineralna sirovina iji udiouukupnojproizvodnjirastekrozposljednjihnekolikogodina,atrenutnoini1% ukupne proizvodnje. Iako po eksploatiranoj koliini nije toliko znaajan, cijena koju postie na tritu nadoknauje iskopanu koliinu glede gospodarske isplativosti. Tako u ukupnoj trinoj vrijednosti iskopanih vrstih mineralnih sirovina tehniko graevni kamen ima odio od 56%, graevni pijesak i ljunak 16%, ciglarska glina 3%, sirovinezaproizvodnjucementa1%,aarhitektonskograevnikamen22%. Obzirom na potencijal, rezerve, kapacitete i mogunosti plasiranja proizvoda na domae i strano trite, arhitektonskograevni kamen spada meu znaajnije privredne resurse te je jedan od glavnih izvoznih proizvoda to se tie industrije nemetala i graevinskog materijala. Usporedno s znatnim porastom izvoza kamena sedimentnogpostanka,aktualanjeiporastuvozaeruptivnogkamena(kojiseunasne eksploatira). Ukupan izvoz arhitektonskograevnog kamena u 2003. godini u vidu kamenihblokovaiznosioje12.484.000USD,dokjeuvezenavrijednosti5.435.000USD. tosetieuvozaiizvozaobraenihkamenihelemenataodnostjebitnodrugaiji,paje u 20003. godini ukupan izvoz bio 7.333.000 USD, a uvoz 18.320.000 USD. Kao i u mnogim drugim naim industrijskim granama razvidna je sklonost izvozu trino znantno manje vrijednih neobraenih kamenih blokova, kojeg prati uvoz skupih finalnihproizvoda.
42
3.4.2 Zakonskaregulativazaobavljanjerudarskedjelatnosti Zakonska regulativa za obavljanje rudarske djelatnosti (popis dan u prilogu 7.3.2) treba u osnovi definirati sve uvjete i rijeiti proceduru ishodovanja svih dozvola potrebnih za potpisivanje ugovora o koncesiji za istraivanje, odnosno eksploataciju. Uz to, ona propisuje normative prema kojima se mineralne sirovine istrauju, eksploatirajuiprerauju,teuvaokoliiprovodemjerezatite. ZAKON O RUDARSTVU 8 obuhvaa ope odredbe, definicije, uvjete za obavljanje istranih radova i eksploataciju (dobivanje koncesije), odredbu o visini naknade za eksploataciju, uvjete izgradnje rudarskih objekata i postrojenja, potrebnu dokumentaciju i sadraj rudarskih projekata, nain odreivanja rezervi mineralnih sirovina i voenja katastra odobrenih istranih prostora i eksploatacijskih polja, te druge uvjete bitne za eksploataciju mineralnih sirovina, i ostale obveze i prava vriteljaeksploatacije. EKSPLOATACIJA arhitektonskograevnog kamena odreena je odredbama Zakona o rudarstvu, te Pravilnikom o eksploataciji mineralnih sirovina 9 . Eksploatacij sko polje odobrava se temeljem javne rasprave na kojoj se postavljaju uvjeti i ogranienja, te odabire najpovoljniji izvoa rudarskih radova. Pri tome prednost ima onaj gospodarski subjekt koji je obavio istraivanje na predmetnom eksploatacijskom polju. Odobrenje za eksploataciju (koncesija) izdaje se na rok od najvie etrdeset godina.Za ishoenje odobrenja za izvoenje rudarskih radova na eksploatacijskom polju potrebna je dokumentacija navedena u Prilogu 7.3.2 Rudarski objekti direktno vezani za eksploataciju grade se prema glavnom rudarskom projektu, u skladu s postupkompropisanimZakonomogradnji. SANACIJA ZEMLJITA. Tijeku izvoenja i nakon zavretka eksploatacijskih radova, u skladu s lokacijskom dozvolom i projektnim rjeenjem na osnovi kojeg je dodijeljena rudarska koncesija za izvoenje rudarskih radova, potrebno je obaviti radove sanacije, te radove ureenja i prenamjene prostora zahvaenog izvoenjem rudarskihradova. NAKNADA ZA EKSPLOATACIJU. Za eksploataciju mineralnih sirovina plaa se naknada. Naknada za eksploataciju arhitektonsko graevnog kamena iznosi 2,6% ukupnog prihoda ostvarenog njegovom prodajom. Ova naknada je prihod Republike Hrvatske, a ustupa se opini ili gradu na podruju kojih se vri eksploatacija i koristi se za gospodarski razvoj te zatitu okolia i prirode, ako posebnim zakonom nije drukijeodreeno. IZDVAJANJE ZA ISTRAIVANJA. Prema Zakonu o rudarstvu radi obnavljanja i odravanja rezervi mineralnih sirovina trgovako drutvo i obrtnik moraju istodobno s eksploatacijom obavljati istraivanje mineralnih sirovina ukoliko ne raspolau s utvrenim rezervama mineralne sirovine A+B kategorije za eksploataciju u narednih 25 godina. Za ova istraivanje trgovako drutvo i obrtnik izdvajaju najmanje 3% ukupnogprihodaostvarenogprodajommineralnesirovine. Prema J.Mesec6 ovu zakonsku obvezu koncesionaru trebalo bi ukinuti a brigu o istraivanjima zaliha mineralnih sirovina prepustiti nositeljima Dravnog programa gospodarenja mineralnim sirovinama koji bi bili struno osposobljeni analizirati i davatiobjektivneocjenerezervimineralnihsirovina. Popis ostalih odobrenja i dozvola koje je prema Zakonu o rudarstvu potrebno ishoditizaeksploatacijumineralnihsirovinadanjeuPrilogu7.3.2.
43
KAZNENE ODREDBE. Izmjenama i dopunama Zakona o rudarstvu (NN 114/01) znatno su poveane kazne za uinjene prekraje, te su uvedene zatitne mjere oduzimanje predmeta (strojeva i opreme) koji su bili namjenjeni ili uporabljeni ili su nastali poinjenjem prekraja. Ostvarena imovinska korist prekrajem izjednauje se s trinomvrijednostinelegalnomeksploatacijomdobivenemineralnesirovine. 3.4.3 Imovinskopravniodnosi Pri obavljanju eksploatacije mineralnih sirovina, za rjeavanje imovinskopravnih poslova treba ostaviti dvije jednakopravne mogunosti: najam/slunost na parcelama koje e se prenamijeniti radi iskopavanja, ili mogunost kupnje, ako za to postoji interes. Ovakav pristup rjeavanju imovinskopravnih odnosa treba omoguiti i za sluaj kada se ne radi o privatnom ve o dravnom vlasnitvu. Nadoknada za parcele na kojima e se obavljati rudarska djelatnost mora biti pravino i prije svega trino utvrena,cijeneipritomsvemjerodavneelemente(vrstuikvalitetuzemljita,vrstui kvalitetu drvne mase, poloaj parcele i sl.), a nikako ne, kao to je to sadanja praksa, u to uraunavati iono to je ispod, odnosno vrijednost mineralne sirovine, jer je to pitanje ve rijeeno nadoknadom za eksploataciju. Aktualna nadoknada za osnovanu slunost (za dravno umsko ili poljoprivredno zemljite) sastavljena iz dva dijela iznimnojevisokaistogagospodarskineprihvatljiva. 3.4.4 Prostornoplanskadokumentacija Strategija prostornog ureenja10 obvezuje Republiku Hrvatsku, u djelu Osnove za planiranje i usklaivanje prostornog razvitka, na odreivanje prioritetnih djelatnosti , odnosnonamjeneinainaiskoritavanjaprostora,temeuostalimutvruje: Gospodarske djelatnosti koje se zbog tehnoloke vezanosti na resurs mogu obavljati samo na odreenom prostoru imaju na tom prostoru prioritet, a poblie se odreuju prema lokalnim uvjetima, utjecaju na razvoj naselja, zatiti okolia i ouvanjuprirodnihikulturnihvrijednosti. 10 Zakonom o prostornom ureenju 11 osigurava se gospodarenje i zatita prostora Republike Hrvatske kao osobito vrijedno i ogranieno nacionalno dobro. Podloga za svekolikeaktivnostiuprostorujeusvojeniProstorniplan.Svakizahvatuprostoru,pa tako i eksploatacija mineralnih sirovina, mora se provoditi u skladu s dokumentima prostornogureenja. Pod dokumentacijom prostora koju prema Zakonu o prostornom ureenju vodi upanijski zavod za prostorno ureenje podrazumijevaju se svi dokumenti prostornog ureenja koji se primjenjuju na podruju upanije, ali i kartografska, statistika i druga dokumentacija potrebna za izradu prostornih planova, studije o procjeniutjecajanaokolipojedinihzahvata,sektorskestudijeisl. Prostorni planovi su dokumenti prostornog ureenja kojima se sukladno Zakonu o prostornomureenjuodreujesvrhovitaorganizacija,koritenjeinamjenaprostorate mjerila i smjernice za ureenje prostora Drave, upanija, Grada Zagreba, opina i gradova. Prema stanju izrade i donoenja prostornih planova (podaci Uprave za inspekcijske poslove Ministarstva zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva na dan 15. oujka 2007.) 427 jedinica lokalne samouprave (odnosno 76.8% gradova i opina) donijelojeProstorneplanoveureenjagradova/opina,u93jedinice(16.7%)prostorni planovi su u fazi konanog prijedloga plana, u 17 jedinica (3%) je odrana javna rasprava, a u preostalih 19 jedinica lokalne samouprave prostorni planovi su u niim fazama donoenja. to se tie gradova i opina koji se nalaze na Zatienom obalnom
44
podruju prema Uredbi o ureenju i zatiti zatienog obalnog podruja mora (vidi Prilog 7.3.3) 93 jedinice lokalne samouprave (69.4% gradova i opina) donijelo je Prostorneplanoveureenjagradova/opina,u33jedinice(24.6%)prostorniplanovisu u fazi konanog prijedloga plana, u 4 jedinice (3%) je odrana javna rasprava, a u preostale 4 jedinice lokalne samouprave prostorni planovi su u niim fazama donoenja. Uz to to, dakle, jo uvijek za neka podruja upanija prostorni planovi nisu izraeni, estojeprisutaniproblemprovedbeusvojenihplanova. Zasvakikamenolom,bilonoviilipostojei,nunoje(natemeljuodredabaZakonao zatitiokolia 12 ipopisazahvatanavednihuPravilnikuoprocjeniutjecajanaokoli 13 ) izraditi Studiju utjecaja na okoli. Sastavni dio studije prema [13] su podaci iz dokumenata prostornog ureenja. Ako ne postoji Prostorni plan na lokaciji leita kamena, ili ako u usvojenom planu nije unesen ovaj sadraj, potrebno je istodobno s izradom Studije o utjecaju na okoli zatraiti dopunu Prostornog plana s prikupljanjem potrebnih podloga i novoizvrenom analizom stanja u prostoru. Meu temeljnim je zadacima izrade Prostornog plana osim definiranja uvjeta rada u kamenolomu i uvjeta ureenja prostora jo i utvrditi mjere zatite okolia i zatite prirodnih vrijednosti. Da bi se mogle utvrditi mjere zatite potrebno je analizirati utjecaje ovih djelatnosti na prirodne resurse, i to tijekom otvaranja kamenoloma, eksploatacije i nakon zatvaranja, te predvidjeti eventualnu ekoloku nesreu koja zahtijevadodatnezatitnemjere. Podloga izradi prostornih planova trebale bi biti detaljne geoloke karte, sa ispitanim leitima mineralnih sirovina, prema kojima bi se dugorono planirao razvojprostora,teostavljalamogunostnjihovaiskoritavanja 14 . Trina vrijednost pojedinih mineralnihsirovina, pa takoi razliitih vrstaarhitektonskogkamena, stalno se mijenja, ovisno o potrebama i razliitim trendovima (u gradnji). Mogunost budueg iskoritavanja pojedinih mineralnih sirovina, ukljuujui i one ije je bi vaenje trenutno bilo neisplativo, potrebno je uvaiti pri donoenju dugoronih planova upravljanja prostorom. U svakom pogledu, razvojne mogunosti podruja na kojima se nalaze kvalitetna leita arhitektonskograevnog kamena treba promatrati i kroz rudarske aktivnosti, uskladiti ih s potrebama trita, ali i omoguiti bri gospodarski razvitak i stvaranje uvjeta lokalnom stanovnitvu za ostanak na tom podruju. J.Mesec6predlaesadrajDravnogprogramagospodarenjamineralnimsirovinama koji bi obuhvaao ciljeve, usmjerenja i uvjete za plansko istraivanje/eksploataciju, te bio izvor podataka o mogunosti istraivanja i eksploatiranja novih leita. Donoenjem takvog Programa, koji bi bio i struna podloga za izradu prostornih planovaukinulabisepotrebaishoenjalokacijskedozvole,imebiprestalapostojatii potreba izrade do sada neopravdano skupe i potpuno prepisivaki nesvrhovite Studije utjecaja na okoli. Studijom ciljanog sadraja, usmjerenom na specifinu lokaciju,biseuzdosljednuinspekcijskukontroluprovoenjapropisanihnormativaza ouvanjeokoliapostigliznatnokvalitetnijirezultati. Stalno poznati i dopunjavani podaci o postojanju potencijalnih leita mineralnih sirovina i mogunostima istraivanja, koje bi izraivao nositelj Programa, znatno bi unaprijedili kvalitetu upravljanja rudnim bogatstvom i dali jasan uvid u mogunosti razvoja rudarske industrije. Pri tome bi se potencijalnim koncesionarima jamilo da je predmetniistraniprostorunesenuprostornoplanskudokumentaciju.
45
3.4.5 Mogunostiotvaranjanovihkamenoloma Otvaranje novih istranih prostora i eksploatacijskih polja u znatnoj je mjeri uvjetovano prostornoplanskom dokumentacijom upanija te gradova i opina. Lokacije za rudarsku djelatnost odredit e se na osnovu strune podloge: Rudarsko geoloke studije7, tee po njenom donoenju biti unijete u Prostorne planove ureenja opina/gradov (PPUO/G). Do donoenja Studije, i unoenja podataka u PPUO/G, postojee lokacije za eksploataciju mineralnih sirovina e se prikazati u prostornim planovima upanija. Osim postojeih, prostornim planovima upanija odreditie se i potencijalne nove lokacije za istraivanje i eksploataciju mineralnih sirovina, prema vaeimkriterijima(uvaavajuivaeazakonskaogranienja)7. URudarskogeolokojstudijiposebnoese: valorizirati potencijal postojeih eksploatacijskih polja mineralnih sirovina, kaoionihkojisuprestaliseksploatacijom, prostornoplanski valorizirati postojea eksploatacijska polja i mogue zone njihovih proirenja, te odrediti potencijalna podruja za eksploataciju u odnosu na drugenamjeneprostora, kartografski prikazati sva postojea i istraena eksploatacijska polja, te zone u kojimajemoguerazvijatieksploatacijumineralnihsirovina. 3.4.6 Strategijagospodarenjamineralnimsirovinama U cilju poboljanja postojeeg stanja rudarske djelatnosti Vlada Republike Hrvatske je na prijedlog Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetnitva odobrila kapitalni projekt:StrategijagospodarenjamineralnimsirovinamaRepublikeHrvatske 15 . Rudarskogeolokonaftni fakultet Sveuilita u Zagrebu preuzeo je obvezu izrade Strategije. Strategija gospodarenja mineralnim sirovinama konceptualno je osmiljena kao nacionalna strategija i sastavni je dio cjelokupne Strategije gospodarskog razvitka RepublikeHrvatske. Strategija ima za cilj prikazati analizu postojeeg stanja rudarske djelatnosti, odrediti trine potrebe za mineralnim sirovinama na nacionalnoj i lokalnoj razini, uskladiti eksploataciju mineralnih sirovina i zatitu okolia te uskladiti rudarsko zakonodavstvosodgovarajuimzakonodavstvomEU. Za ostvarivanje tih ciljeva predloene su mjere kojee pridonijeti potrebnom razvoju rudarskedjelatnosti,tepravilnijevrednovanjerudarskestrukeirudarskedjelatnostiu cjelokupnojgospodarskojdjelatnosti. Strategija gospodarenja energetskim i neenergetskim mineralnim sirovinama sadrajnoobuhvaasljedeecjeline: 1. polazneosnove 2. analizustanjapotencijala,rezervi,proizvodnjeipotronje, 3. strategijugospodarenjamineralnimsirovinamaRHunarednih30godina,te 4. zajednikezakljukesprijedlogomprovedbenihmjeraiaktivnosti. Nacrt Strategije upuen je krajem 2006. godine u zakonsku proceduru, a njegovo usvajanje stvorit e pretpostavke za izradu novog Zakona o rudarstvu kojim e se omoguitiefikasnijeprovoenjeplaniranihmjera.
46
3.5. LEITAARHITEKTONSKOGRAEVNOGKAMENAUHRVATSKOJ
Gapar ieprnja Tomai s Braa, roaci iz sela Straevnik, za se i za nasljednike dali su i prodali metru Andriji iz Splita,kojijeprisutaniprihvaa,uivanjenjihovajednogmjestananekomnjihovuzemljituuVeseli,zavjenostito takodananjemuistimetarAndrijamoeizraditikamenolomisvedrugoinitinatomemjestutomusebudeiniloi svidjelopoeviodcrkveiiduidomoraitouzcijenuoddesetlibaramalih(denura). UgovorozakupukamenolomaVeseljekojijeevidentiranunotarskimspisimaV.Liberinstrumentorum1445.godine
Pogodnost za eksploataciju bilo koje mineralne sirovine definirana je prvenstveno postojanjem leita, ali i mogunou rentabilne proizvodnje. Premda su zalihe vapnenca na podruju cijele june Hrvatske zaista velike, rentabilnost otvaranja kopa uvjetovana je brojnim, prije svega genetskim, odnosno rudarskogeolokim imbenicima, zemljopisnim poloajem leita, te opim drutvenim i ekolokim znaajkama podruja (vidi poglavlje 3.1). Kod arhitektonskog kamena to je pogotovo izraeno, jer je ekonomski isplativ proizvod kamenoloma arhitektonskograevnog kamena, pored svih ostalih zahtjeva, ponajprije velik i zdrav kameni blok, pa i leite moraimaticjelovitustijenskumasu.
Slika3.5.1.GeolokakartaHrvatske
Na pogrean zakljuak da arhitektonskograevnog kamena (kojeg je mogue rentabilno eksploatirati) u Hrvatskoj ima u izobilju navode brojne kamena graevine Dubrovnika, Korule, Splita, Trogira, Hvara, ibenika, Zadara, Raba, Porea, Pule i drugih hrvatskih gradova i manjih mjesta u kojima je najvei dio ugraenog kamena autohtonog podrijetla. Kamen je u naem irem jadranskom podruju predstavljao glavni graevni materijal, kako za gradnju tako i za ureenje interijera. Dimenzije ugraenih kamenih elemenata variraju u irokom rasponu od klesanaca koritenih za gradnju zida do obraenih i posebno profiliranih kamenih elemenata. Meutim, od svegaugraenogkamenakrozstoljea,tekjemanjidiougraenihkamenihelemenata znatnih i izrazito velikih dimenzija. Najvei dio u prolosti ugraenog kamena predstavljaju klesanci, to znai, da se tada kamen mogao eksploatirati i u onim dijelovima stijenske mase koji se nisu odlikovali jasno izraenom blokovitou.
47
Meutim, dananja se ekonomski opravdana industrija arhitektonskog kamena temeljinapreradiblokovavelikihdimenzija.
U Hrvatskoj se glavna leita arhitektonskog kamena, s posebice produktivnim naslagama gornje krede, nalaze na irem jadranskom podruju. Poseban je problem u tim naslagama pronai stijensku masu koja je ouvana od tektonskih poremeaja iz kojeesemoivaditipravilnooblikovanipravokutniparalelopipednimonolitisaest ravnih povrina (zdravi blokovi). Zato leite arhitektonskog kamena mora imati strukturni sklop kod kojeg su razmaci izmeu tektonskih diskontinuiteta u stijenskoj masivelikiimeusobnopriblinoparalelniiokomiti.Tekkadsuzadovoljenitiuvjeti, iz stijenske se mase mogu vaditi blokovi kamena komercijalnih, i za industrijsku preradu povoljnih, dimenzija. Ukoliko ti uvjeti nisu zadovoljeni, iz stijenske se mase vade blokovi manjih dimenzija, blokovi nepravilnih oblika i tomboloni, kojima je komercijalnavrijednostniska,apripreradizahtijevajuposebnuiskupljutehnologiju. Stijenske su mase heterogene i ispucane, odnosno diskontinuirane. Poloaj diskontinuiteta u prostoru i njihovi meusobni razmaci najee su takvi da onemoguavaju dobivanje blokova veih dimenzija. Budui da je u prirodi mali broj tektonski ouvanihstijenskih masa (posebice geolokistarijihstijena) ogranienesu mogunosti pronalaenja ekonomski isplativih leita arhitektonskog kamena. Svi izvaeni blokovi bez obzira na dimenzije trebaju udovoljiti jo cijeli niz uvjeta, od kojih se istiu njihovazdravoa koja omoguava dobivanje maksimalne kvadrature rezanih ploa koje se pri finalizaciji ne raspadaju, te ujednaeni izgled povrina ploa. Nadalje, kakvoa arhitektonskog kamena odnosno njegove fizikomehanike znaajke (tlana vrstoa, vrstoa na savijanje, otpornost na habanje, upijanje vode, postojanost na mrazu, gustoa, poroznost itd.) moraju biti takve da omoguavaju njegovu to iru primjenu (oblaganje horizontalnih i vertikalnih vanjskih i unutarnjih povrina). Kamen suene primjene (oblaganje samo vertikalnih povrina ili samo interijera) bitno smanjuje ekonomsku vrijednost leita. Arhitektonski kamen osim navedenih kriterija mora zadovoljiti i dekorativni (estetski) kriterij. Taj je kriterij, za razliku od drugih mineralnih sirovina kod kojih estetski izgled nema nikakve uloge, estoodluujuiimoebitnopoveativrijednostnekogleita. Uzmu li se u obzir svi izloeni temeljni uvjeti koje trebaju zadovoljiti potencijalna leita arhitektonskog kamena (uz zanemarenje niza elemenata, kao to su podatnost razliitim nainima mehanike i abrazivne obrade, sposobnost poliranja do visokog sjaja, trajnost, i slino), uvia se, da nalaenje novih leita arhitektonskog kamena predstavlja sloenu i osjetljivu problematiku, te da se ne treba zanositi milju o postojanjuvelikogbrojaregionalnolociranihleita. ZNAAJNIJALEITAIVRSTEKAMENA Trine kategorije arhitektonskograevnog kamena u Hrvatskoj su razliiti vapnenci i karbonatni klastiti (u komercijalnom irem smislu mramor), prvenstveno kredne starosti, a manje jurske i paleogenske. U Hrvatskoj nema leita kamena silikatnog sastava (u komercijalnom irem smislu granit), koja bi bila eksploatibilna kao leita arhitektonskograevnog kamena, a takoer nema ni leita mramora u petrolokom smislu (mramora metamorfne stijene izraene granoblastine strukture iposebnihdekorativnihznaajki). Na pojednostavljenoj geolokoj karti Hrvatske (slika 3.5.1) mogu se jasno uoiti razliitost grae pojedinih podruja. Tako se s obzirom na petrografski sastav i geoloku grau, a s gledita postojanja leita arhitektonskograevnog kamena, Hrvatskasemoepodijelitiu5regija(slika3.5.2)szasebnimgeolokimznaajkama.
48

Slika3.5.2.RegionalnapodjelaHrvatskeobziromnapostojanjeleita arhitektonskograevnogkamena,tenjihovpetrografskisastavigrau
LEGENDA: OpigeotehnikipojasiDinaridasaoznaenimregijamaleita arhitektonskograevnogkamena: 1. SpojnopodrujeDinaridaiAlpa 2. Predalpskistrukturnikompleks.Panonskastruktura 3. StrukturalnikompleksUnutarnjihDinarida 4. Strukturalnikompleksdinarskogkarbonatnogplatoa 5. Strukturalnikompleksjadranskogkarbonatnogplatoa
Kratki opis leita i prepoznatljivih, dugo vremensko razdoblje na tritu prisutnih vrstakamena,poregijama: 1.SjeverozapadnaHrvatska Regija pripada strukturnom kompleksu Unutarnjih Dinarida ili Supradinaridiku. Raznovrsne je geoloke grae, a starije su stijene jako poremeene. Zbog toga su kamenolomi arhitektonskograevnog kamena bili smjeteni u mlaim tercijarnim sedimentima. U njima su eksploatirani porozni i mekani vapnenac vinicit leite VinicakrajVaradinailitotamnijskivapnenciubliziniZagreba(Bizek,Vrapepotok). 2.SjeveroistonaHrvatska(Slavonija) Slavonska regija pripada Panonskim strukturama PredAlpskog strukturnog kompleksa. Odlikuje se velikom zastupljenou eruptivnih, metamorfnih i sedimentnih stijena, ali u njoj nema kamenoloma arhitektonskograevnog kamena zbogjaketektonskeporemeenostinaslaga. 3.Karlovakogoranskolikaregija U toj su regiji razvijene karbonatne stijene mezozoika, ali ima i eruptiva. Sjeverni dio regije pripada Supradinaridiku, a s obzirom na geoloku grau i intenzivne
49
deformacije stijena u tom dijelu regije nema mogunosti nalaenja leita arhitektonskograevnogkamena. Juni dio regije pripada strukturnom kompleksu Dinarske karbonatne platforme, Dinarikumu. Intenzivna tektonika i navlane strukture su ograniavajui imbenici nalaenja veih leita arhitektonskograevnog kamena. Klastini sedimenti karbona kod Bruana eksploatirani su kao klesanci i koriteni lokalno u gradnji stambenih objekata. U prolosti su eksploatirani i karbonatni konglomerati kod Sv. Roka. U juri je znaajan kao arhitektonskograevni kamen litiotis vapnenac, eksploatiran u Cvitui krajLovincaiGradinikrajRiica.Gustivapnenacsmeosivebojeproaranbjeliastim i crvenkastim ilicama, komercijalno nazvan velebit portoro, eksploatirao se nedaleko Gospia, a nedaleko Donjeg Lapca eksploatirao se crvenkasti vapnenac komercijalno nazvan unarot. Sjeverno od Obrovca u kamenolomu Romanovac eksploatiraju se crvenkasti i smeastosivi breasti vapnenci i vapnenake bree romanovac i tulovac. Postoje realne mogunosti reaktiviranja starih i pronalaenja novih leita u ovom, likom,dijeluregije. 4.Istra Podruje Istre pripada Jadranskoj karbonatnoj platformi ili Adrijatiku koji ima mnogo zajednikih elemenata s Dinarikumom. Sa stanovita eksploatacije arhitektonsko graevnog kamena sve su stratigrafske jedinice, osim flia, potencijalno produktivne. Zbog toga je Istra okarakterizirana brojnim leitima arhitektonskograevnog kamenaibrojnimaktivnimkamenolomima. UvapnencimagornjejureeksploatiraseukamenolomuKirmenjakkamenpoznatpod tim nazivom ali i kao orsera, te valkarin u kamenolomu Valkarin (jugoistono od Porea). U vapnencima donje krede eksploatira se u kamenolomima eksploatacijskog polja Kanfanar kamen kanfanar ili istarski uti, poznat pod nazivom giallo dIstria, te istovrsna inaica kamena u kamenolomu Selina. U naslagama gornje krede eksploatirajuse rudistni vapnenci u Bujskoj antiklinali: Sveta Lucija i gronjankornarija u kamenolomu Kornarija u blizini mjesta Maruii. Gornjokredni rudistni vapnenci eksploatirajuseiukamenolomuValturasjeveroistonoodPuleiVinkuranjugoistono od Pule. Tamnosmei i posebice dekorativni numulitni vapnenci poznati na tritu kaoIstrankaeksploatiralisuseubliojprolostikodLupoglava. 5.Dalmacija U ovoj regiji koja takoer pripada Adrijatiku danas su u naslagama gornje krede eksploatacijom obuhvaeni rudistni vapnenci, u kojima se nalaze brojni aktivni kamenolomiukontinentalnomdijeluinaotocima. TROGIRSKO PODRUJE. U kontinentalnom dijelu u okolici Trogira nalaze se kamenolomiSeget,PlanoiVrsinesistoimenimnazivimakamena. DALMATINSKA ZAGORA. U unutranjosti regije, u naslagama gornje krede na podruju Zagorskih Poljica, sjeverno od planinskog grebena Mosora, nalazi se u podruju mjesta Dolac Donji niz leita arhitektonskograevnog kamena razliitih boja i izgleda. Najrasprostranjeniji je dolit kamen velike otpornosti na habanje, a prisutne su i vrste, mosor i fantazija. Kraj mjesta Dolac Donji, uz opisana leita gornje krede, eksploatira se u naslagama paleogena u kamenolomu Putiii kamen komercijalnognazivajadranzeleni.UbliziniRadoia,zapadnoodSinja,eksploatirase povremeno i izvanredno dekorativni vapnenac alkasin, koji se javlja u vie inaica, a povremeno i konglomerat multikolor. U paleogenskim naslagama sjeverozapadno od Benkovca nalazi se leite tankoslojevitog ploastog vapnenca poznatog kao benkovaki kamen. U Pakovu selu kraj Drnia, u sedimentima paleogena, eksploatira se konglomerat rozalit slian konglomerat marii u kamenolomu Marii istono od Obrovca.
50
BRA. Na otoku Brau brojna su poznata leita u krednim naslagama skoncentrirana najvie u sredinjem dijelu, u okolici Puia, zatim na istonom dijelu otokaokoSelca,tenazapadnomdijeluubliziniNereia. U neposrednoj blizini Puia nalaze se veliki kamenolomi PuntaBarbakan, Sivac Sivac jug i KupinovoKupinovo istok. U kamenolomu PuntaBarbakan (nastao spajanjemranijihkamenolomaPuntaiBarbakaneksploatirasebijelibrakimramor, graditeljima poznat jo iz antikih vremena. Taj bijeli braki kamenmramor, komercijalno se pojavljuje pod nazivom veselje unito i veselje fiorito. U nazivu kamena rije Veselje odnosi se na istoimenu uvalu iznad koje se nalazio stari kamenolom Veselje a kasnije su se razvili dananji kamenolomi (Sivac, Barbakan i Punta). Drugi dio naziva unito odnosno fiorito obiljeja su grae kamena (vidi poglavlje 2.6.2). Inaica unito podrazumijeva da su u grai kamena skeletni ulomci relativno ujednaeni, dok kod inaice fiorito u istoj, manje vie bijeloj, osnovi plivaju krupni rudistni ulomci ili cijeli rudisti, koji se istiu smekastom bojom. U kamenolomu KupinovoKupinovo istok eksploatiraju se isti bijeli braki mramori koji na trite takoer dolaze u dvije inaice pod nazivom kupinovo (veselje) unito i kupinovo fiorito. U kamenolomu SivacSivac jug eksploatira se sivkastobijeli dolomitizirani gornjokredni vapnenac muljne osnove u kojoj su rasute skeletneestice. Komercijalno se pojavljuje podnazivomsivac,anainozemnomtritukaoadriagrigiosinaicamaunito,macchiato i venato. Juni dio leita SivacSivac jug razvijen je kao povrinski visinski brdski, a sjeverni dio kao povrinski dubinski kop. Dubinski kamenolom pripada takoer skupini obalnih kopova, jer mu radne povrine granie neposredno s morem, a eksploatacijom su zahvaeni dijelovi leita tridesetak metara ispod razine mora. Zbog dubine kopa, neposredne blizine mora i kaveroznosti naslaga eksploatacija je karakterizirana neprekidnom zatitom (injekcijske zavjese) dubinskog dijela kamenolomaodprodoramora. Na istonom dijelu otoka Braa na podruju opine Selca nalaze se kamenolomi Glave, Zeevo i aganj Dolac. Kamenolomi Glavei Zeevo nalazese u slijedu naslaga Sivac kao i puiki kamenolom SivacSivac jug, pa se u njima eksploatira kamen slian puikom Sivcu. Kamen dolazi na trite pod nazivom san giorgio. Razlike takoer postoje u izgledu kamena iz kamenoloma Zeevo i iz kamenoloma Glave kao iunutarpojedinogkamenoloma.Zbogtogasekamenizobakamenolomajavljauvie inaica, a posebice su cijenjene inaice san giorgio venato i san giorgio (zeevo) venato proarane bitumenskim ilama. U kamenolomu aganj Dolac eksploatira se rudistni vapnenac na tritu poznat kao rasotica. Veoma je dekorativan, te sadri veliku koliinu rudista i rudistnog krja koje se svojom svjetlijom bojom posebice istie u tamnosmeem matriksu. Svrstava se u grupu kamena izuzetnog i jedinstvenog izgleda, a ta njegova dekorativna znaajka znatno poveava vrijednost tektonski poremeenog leita, te se zbog nje prodaju i mali blokovi koji inae u drugim kamenolomimazbogsvojihdimenzijapredstavljajukameniotpad. IstavrstakamenakaoiukamenolomuSivaceksploatirasenazapadnojstraniotoka Braa u kamenolomu Milovica, a kamen toga tipa eksploatira se i u 3 km udaljenom kamenolomu Dragonjik, u formaciji gornje krede, ali sa znatno drugaijim izgledom, panatritedolazipodnazivomdraevica. KORULA.Rudistnivapnencigornjekredeproteuseinanajjunijemdijeluregije. Na otoku Koruli aktivan je kamenolom Humac, a po brojnim neaktivnim kamenolomimapoznatjeotoiVrnik. DUBROVNIK. U kontinentalnom podruju najjunijeg dijela regije, kod Slanog, sjeverozapadno od Dubrovnika nalazi se kamenolom Visoani u kojemu se eksploatirafosiliferiziranirudistnivapnenacpoizgleduslianbrakommramoru.
51
LOKACIJEEKSPLOATACIJSKIHPOLJA Pregled lokacija eksploatacijskih polja Hrvatske i popis gospodarskih subjekata koji imaju rudarsku koncesiju za pojedina eksploatacijska polja u Splitskodalmatinskoj upaniji(premapopisudanomuAtlasurudarstvaRepublikeHrvatske2006):
Slika2.6.1.LokacijekamenolomaarhitektonskograevnogkamenauHrvatskoj
DalmatinskaZagora 1 17.40Alkasin 2 17.29Multikolor 3 17.58Tango 4 17.31DolitSlave 5 17.30DolitMarkam 6 17.05Dolit 7 17.62ZeleniJadran 8 17.57Srijane Trogirskopodruje 9 17.63Ivana 10 17.72Starakava 11 17.69SvetiNikola 12 17.46Redi 13 17.73SvetiAnte 14 17.76PlateSplitska 15 17.55Plano 16 17.61Vrsine Radoi Radoi Biteli DonjiDolac DonjiDolac DonjiDolac Putiii Srijane Plano Plano Plano Plano Plano Plano Plano Vrsine KonstruktorInenjeringd.d,Split KonstruktorInenjeringd.d,Split Arhitektonskikamend.o.o,Split ObrtSlave,DonjiDolac ObrtMarkamG,DonjiDolac Jadrankamend.d.,Puia Jadrankamend.d.,Puia Jadrankamend.d.,Puia Arh.graevnikamend.o.o,Katela ObrtGotovac,KatelSuurac DeltaDragund.o.o,DoliaDraga AdriakamenITDd.o.o,Split ObrtKopTodorovi,Zmijavci Jadrankamend.d.,Puia Jadrankamend.d.,Puia Jadrankamend.d.,Puia
52
17 17.39SegetGornjiDragun 18 17.56Segetjug 19 17.07Okrug* Bra 20 17.51Gianesinicava 21 17.54Petrovica 22 17.65Pjer 23 17.41Banja 24 17.43Brkate 25 17.77SvetiIlija 26 17.66Smokvica 27 17.47krape 28 17.06Dragonjik 29 17.17Milovica 30 17.32KruevDolac 31 17.14Bratia 32 17.20Dolac 33 17.24Brauta 34 17.08Puie 35 17.16Lozna 36 17.21KalinaI 37 17.22KalinaII 38 17.79PetrardaHum 39 17.25Bunjika* I 40 17.09Selca 41 17.12aganjDolac Hvar 42 17.23MalaBurina SegetGornji SegetGornji OkrugDonji DonjiHumac DonjiHumac DonjiHumac DonjiHumac DonjiHumac DonjiHumac DonjiHumac DonjiHumac DonjiHumac DonjiHumac Pranica Pranica Pranica Puia Puia Puia GornjiHumac GornjiHumac Selca Selca Selca Sumartin Bogomolje DeltaDragund.o.o,Doliadraga Jadrankamend.d.,Puia KamenSplitd.d,Split GianesiniMarmod.o.o,Split ObrtPetrovica,DonjiHumac ObrtnikaniJerkovi,Nereia Kavadur,Split ObrtnikMarkitoJaki,DonjiHumac Kusanovid.o.o,Pranica Paarind.o.o,Nereia Paarind.o.o,Nereia Jadrankamend.d.,Puia Jadrankamend.d.,Puia ObrtGagokamen,Pranica ObrtnikM.Iveli,Pranica UFObiancod.o.o,Selca ObrtPetrus,Puia Jadrankamend.d.,Puia Jadrankamend.d.,Puia ObrtnikS.esni,GornjiHumac ObrtnikV.esni,GornjiHumac ObrtFrani,Selca Dalmarmord.o.o Jadrankamend.d.,Puia Jadrankamend.d.,Puia Plamed.o.o,Bogomolje
U Atlasu rudarstva Republike Hrvatske 2006 16 navedeni su podaci o proizvodnji i rezervama mineralnih sirovina koje se eksploatiraju u pojedinim upanijama (za period 19982004). Dan je i popis svih gospodarskih subjekata koji imaju rudarsku koncesiju, te precizniji kartografski prikaz (M 1:200.000) koordinata eksploatacijskih polja. Kartografski prikaz je slikovitpokazateljdinamikealiipotrebeveeili manje rudarske aktivnosti na odreenim lokalitetima, meutim sam prikaz lokacija bez ostalih bitnih podataka ipak je nedovoljno informativan i praktian. Informacije koje bi svakako trebalo ukljuiti su vrsta kamena koju pojedini gospodarski subjekti eksploatiraju, nazivi tone lokacije kamenoloma (ime najblieg mjesta), ali i ostali bitni podaci koje, prema normi Prirodni kamen Kriteriji za utvrivanje naziva (HRN EN 12440:2000), opis prirodnog kamena mora sadravati. Uz dodavanje tih informacija novim izdanjima Atlasa rudarstva, u cilju unapreenja rudarske djelatnosti u Hrvatskoj, trebalo bi, vie od svega, osigurati znatno veu i jednostavnijudostupnostaktualnihpodataka.

* ** *** **** ***** neaktivnaeksploatacijskapolja DonjiHumac:sivac,draevica Puia:veselje,kupinovo,sivac(adriagrigio) Selca:zeevo,sangiorgio,oklad aganjDolac:rasotica
53
4. OBRADAKAMENA
Pod obradom arhitektonskograevnog kamena podrazumijeva se sveukupni radni proces obrade kamenih blokova iji je rezultat kameni proizvod odreenog oblika, dimenzija i kvalitete vanjske povrine. Nain obrade i potrebna oprema odabiru se ovisno o svojstvima kamena te eljenoj vrsti i kvaliteti gotovog proizvoda. Kamen se obrauje mehanikim i nemehanikimprocesima. Kod mehanike obrade razlikuju se dva osnovna tipa: abrazivna i udarna obrada (obrada odsijecanjem). U procese nemehanike obrade spadaju termoobrada, plamenomlazna obrada, obrada ultrazvukom,laserskaobradaiobradastrujamavisokefrekvencije. Zavrnom obradom kamenih elemenata s vanjske povrine skida se vrlo tanak sloj kamena ime se ne mijenjaju njegov oblik i dimenzije ali mu se daje potrebna dekorativnost i poveava vijek trajanja. Povrinska obrada moe prema zahtijevanom izgleduvanjskepovrinebitigruba,srednjaifina. U tablici 4.1 dan je prikaz osnovnih tehnolokih procesa obrade arhitektonsko graevnogkamena.
TEHNOLOKIPROCESIOBRADEKAMENA
MEHANIKAOBRADA
ABRAZIVNA UDARNA
NEMEHANIKAOBRADA TERMIKA
Primarnaobrada:formiranjeoblikaidimenzijakamenihelemenata PRIBLINOOBLIKOVANJEBLOKOVA PILJENJEBLOKOVA CIJEPANJE(KALANJE) gaterima,ianimapilama, BLOKOVA diskovimaidrugistrojevima buaimekiima,klinovima, zapiljenje ekiimaidlijetima REZANJEIOBRUBLJIVANJE LOMLJENJEPLOA, PLOA,PROFILIRANJE IZRAVNANJEPOVRINE strojevimazarezanjei PLOE(KLESANJE) dlijetom,picom,pneumatski obrubljivanje;frezama ekiemilihidraulinom sjekaicom Zavrnaobrada OBRADAPOVRINE BRUENJEIPOLIRANJE POVRINA strojevimazabruenjei poliranje KLESANJEPOVRINA OBRADAPOVRINE pneumatskimekiima, termikimekiemidrugim dlijetima,picama,zubaama, nainimanemehanikeobrade brazdaama kamenihpovrina REZANJEBLOKOVA termikimrezaima
FORMIRANJEKONANOGOBLIKAIDIMENZIJA REZANJEPLOAI OBRADARUBOVA termikimrezaimai termikimekiima (termoudaraima)
Tablica4.1Prikazosnovnihtehnolokihprocesaobradearhitektonskograevnogkamena
54
OBRADAARHITEKTONSKOGRAEVNOGKAMENA
4.1. UDARNAOBRADA
Udarna obrada (obrada odsijecanjem) zasniva se na udarnim efektima. Obino se svi procesi i operacije udarne obrade nazivaju klesarskom obradom, a radnici na toj obradi kamenoklesarima. Obrada kamena vri se postepenim otkidanjem (klesanjem) pojedinanih slojeva povrine kamena uzastopnim nanoenjem udaraca razliitima alatima.Izuzetakjecijepanje(kalanje)blokovanaploepoluproizvod. Kameni blokovi se prilikom udarne obrade najprije cijepaju na ploe razliitih dimenzija, koje se potom izravnavaju i oblikuju. Konaan oblik i dimenzije kamena ploemogudobitiobradomrazliitimrunimalatimailistrojno. Za strojno oblikovanje kamenih elemenata ili povrina lomljenjem upotrebljavaju se razliite hidrauline sjekaice. Pojedini modeli sjekaica razlikuju se po duljinama odloma (broju i duini dlijetala), nainu podeavanja dlijeta prema povrini ploe, maksimalnoj visini lomljenog elementa, te po sili kojom djeluje na proizvod (uglavnomod300do6000kN) 17 .
Slika4.1.1Alatizarunuobradukamena
Dvoilj ekii(macole)
Klinovi
Drvenbat
Ravnasjekira
Ravnainazubljenadlijetarazliitihirina
Nazubljenasjekira ekizabosiranje
Krunara
Zubaa
ekiizatokovanje(ozrnjavanje) pice
Zavrniizgled povrine ovisi oupotrebljavanom alatu i nainu obrade. Ona moe biti prirodnolomljena,obraenailjkom(rustina),zubaom,krunastimekiem,dlijetom ili drugim alatima. Alati koji se koriste za runo oblikovanje kamena prikazani su na slici 4.1.1. Ovim alatima izvodi se i zavrna obrada kada se eli dobiti prirodno lomljen izgled povrine. Mogue je postii razne efekte kombinacijama pojedinih nainaobrade,alataistupnjevaobrade(grubo,srednjeifinoobraenapovrina). Zavrnaudarnaobradaizvodisepostupnimozrnjavanjemiliizravnavanjempovrine razliitim alatima. Razliit stupanj obrade postie se primjenom zubaa i ekia za tokovanje razliitog broja i veliine zubaca, varijacijama razmaka, kutova, smjerova
55
ili jaine udaraca picama i dlijetima. eline pice mogu biti okruglog ili uglastog presjeka. Kraj im je zaotrene pod kutom od 70 za obradu tvrdog kamena i 20 za obradu kamena srednje tvrdoe. Povrinu je potrebno u potpunosti obraditi, bez obzira klesa li se grubo, nejednolikim kutovima i dubinama zasijecanja ili fino. Kod finog picanja povrina se obrauje pravilnim udarcima, tako da na zavrnoj povrini neostanupravilnebrazdeilidubljizasjeci.Mogujeitavspektarpovrinskihobrada koritenjem dlijeta razliitih irina (80150 mm). Dlijeta mogu biti ravna i nazubljena. Dlijeta i pice obino se dre pod kutom od 45 u odnosu na povrinu. Ovisno o razmaku udaraca postie se gruba do fine obrada povrine. Zupan izgled povrine postiesedlijetimakojaimajuravankrajirine2050mm,obinos35zubaca.Mogu je irok raspon zavrnih obrada mijenjanjem smjerova klesanja dlijetom (pravilan, zaobljen, ukri). Pravocrtnim klesanjem nazupanim dlijetom postie se brazdan izgled povrine. Dodatni efekti mogu se postii viestrukom obradom brazda. ekiem za tokovanje dobije se grubozrnasta, plosnata povrina. Razmak piramidalnih zubacaekia glave dimenzija 50x50 mm varira od 4 do 15 mm. Glava uglavnom ima 4x4 zupca za grube obrade i 7x7 zubaca za finije obrade. Fino tokovanje izvodi se ekiima na ijim je glavama 12x12 zubaca razmaka 45 mm. Ovimalatomdobijesezrnata,plosnataipravilnapovrina. Danas se udarna obrada kamenih elemenata za graditeljstvo uglavnom obavlja strojno, pneumatskim runim ekiima i stacionarnim ili prenosivim strojem zubaom. Radni organi runog pneumatskog ekia takoer su pice, dlijeta, zubae ili brazdae razliitih radnih povrina. Zubae se razlikuju po broju i rasporedu zubaca, odnosno razmaku izmeu osi zubaca. Gruba obraena povrina s neravninama 3 do 5 mm postie se zubaama sa do devet zubaca. Zubaama sa 16 do 36 zubaca dobije se srednje fina zavrna obrada s neravninama od 2 do 3 mm. Fina obrada, pri kojoj maksimalne neravnine iznose 2 mm postie se zubaama sa 64 zupca.Poslijetakveobradepovrinasemoejofinijeobraditiplastinimzubaama. Osim runih pneumatskih ekia za zavrnu obradu kamena upotrebljavaju se razliititipovistrojevanakojejemontiranpneumatskiudarnieki.Izvodesekaostaci onarni(konzolniilimosni)iliprijenosni(zaobraduveugraenihkamenihelemenata). Za reljefnu obradu povrine kamena upotrebljavaju se mali runipneumatskiekii salatimarazliitihoblikaipovrina.
4.2. TERMIKAOBRADA
Postupak termike obrade kamena zasniva se na osjetljivosti sastojaka kamena minerala, na toplotne udare (termike okove). Djelovanjem mlaza plamena vrlo visoke temperature i vremenski ogranienog trajanja dolazi do irenja i odvajanja povrinskih mineralnih zrna od mase kamena, odnosno do odljuskavanja tankog povrinskog sloja i stvaranja manje ili vie hrapave povrine. Osjetljivost na termika naprezanja pokazuju naroito krupna zrna kremena i feldspata, pa je njih najlake plieilidubljerazoriti. Termikom obradom povrina eruptivnih stijena poprima izgled prirodno cijepane povrine sa zamjetnom kristalnom strukturom, pri emu njena hrapavost ovisi o strukturikamenaitrajanjudjelovanjaplamena. Termoreza je plamenik koji radi sa smjesom kisika i kerozina i slui primarno za rezanje blokova i obrezivanje ploa. Visokotemperaturna plinska struja (20002300C) izlazi iz mlaznice termorezaa 22.5 puta veom brzinom od zvuka (22002500m/s) uzrokujuirazaranjekamena. Termiki eki je takoer plamenik koji radi sa smjesom benzina i komprimiranog zraka, a osnovna mu je namjena zavrna obrada kamena. Princip razaranja kamena
56
pomou termoekia, kao i kod termorezaa, zasniva se na djelovanju visokotemperaturne plinske struje izbaene iz mlaznice nadzvunom brzinom na obraivanu kamenu povrinu. Uinak obrade ovisi o podlonosti kamena tehnikoj obradi i dubini eljene obrade, a iznosi 1015m2/h.17 Kod obraivanja i obrade manjih povrina termoeki se koristi runo, a kod industrijske obrade kamenih ploa montirasenanekipoluautomatskiiliautomatskiureaj. Termiki postupak obrade ima iroku primjenu kod obrade granita. Osim rezanja blokova kamena i povrinske obrade kamenih ploa (Prilog 7.4.2), primjenjuje se i za oblikovanje elemenata i regeneraciju povrina u upotrebi. Koriste ga naroito kipari koji runim plamenikom mogu lagano izvesti razna zaobljenja, uz uinak od oko 5 dm3/h skinutog kamena. Povrine koje su poslije duge uporabe postale uglaane i klizave, poput plonika od granitnih ploa, trotoara, ivinjaka i stepenica, mogu se primjenomovogpostupkaobradeponovoohrapaviti.
4.3. ABRAZIVNAOBRADA
Abrazivni postupci predstavljaju najraireniji nain obrade arhitektonskograevnog kamena. Ovim metodama vri se piljenje blokova na ploe, rezanje ploa na potreban oblik i dimenzije, obrubljivanje i profiliranje, te bruenje i poliranje kamenih elemenata. Redoslijed pojedinih radnih procesa ovisi prije svega o tvrdoi kamena, odnosno o sadraju kremena u njemu, pa se obzirom na karakteristine predstavnike razlikuju tehnoloke sheme obrade mramora i obrade granita. Kod obrade mramora (i slinih vrstakamena)sebruenjeipoliranjeizvodiposlijerezanjaiobrubljivanja,nakontoje proizvod dobio svoj konaan oblik i dimenzije. Time se na otpadni materijal nastao rezanjem ploa ne troi rad i sredstvo za obradu. Kod bruenja i poliranja tvrdog kamena potreban je daleko vei pritisak radnog organa na povrinu obraivanog proizvoda to dovodi da lomljenja i oteenja rubova proizvoda. Pri obradi ploa manjih dimenzija to bi dovelo do velikih gubitaka, te se stoga u tehnologiji granita rezanjeiobrubljivanjevrinakonbruenjaipoliranjaploadobivenihizblokova. Za abrazivnu obradu upotrebljavaju se razliiti strojevi s razliitim radnim organima, uz visoki stupanj automatiziranosti procesa obrade. Ovisno o vrsti radnog organa odreene su tehnoloke mogunosti, stupanj univerzalnosti i naziv stroja. Abrazivni materijali koji se upotrebljavaju kod ovih strojeva su tvrdi zrnasti minerali (kremen, korund, dijamant) i odgovarajui umjetni (industrijski) materijali (elektrokorund, sintetiki dijamant i sl.). Zrnca abraziva povezana su pomou veziva (osnove) u razliite elemente (segmente) tvorei tako radne organe razliitih vrsta i oblika, poput diskovaibrusova. Abrazivnaobradapoklasinojtehnolokojshemiobuhvaasljedeeradneprocese: 1.PILJENJEBLOKOVANAPLOE gateri strojevisjednomplosnatompilom strojeviskrunompilom(dijamantnidiskovi) strojeviselastinimradnimorganom 2.REZANJEPLOANAPOTREBANOBLIKIDIMENZIJE dijamantnidiskovi 3.OBRUBLJIVANJEIPROFILIRANJE obavljasepostavljanjemposebnihradnihorgana,dijamantnih glodalica(freza)nastrojevekojimasevriirezanje 4.BRUENJEIPOLIRANJE
57
Detaljniji podaci o karakteristikama i nainu rada strojeva koji se koriste za obradu kamena, te linijskim postupcima obrade, dani su u knjizi prof. Sinie Dunde: Obrada arhitektonskograevnogkamena.17
4.4. KLESARSTVO
Klesarstvo je zanimanje koje je u svim povijesnim i stilskim razdobljima imalo isti cilj: snagom duha, volje i vjetine, amorfnom kamenu udahnuti ivot. Poevi od samoukih kamenara i klesara stekli su se postupno uvjeti za organizirano i svestrano uenje ovog plemenitog zanata. U raznim krajevima i kulturama, ovisno o tvrdoi, vrstoi i njegovoj boji, kamen se obraivao razliitim nainima koji su prerasli u tradicijeponainuobrade. Nain klesanja koji se ui u puikoj klesarskoj koli bazira se na najboljim tradi cijama vrsnih brakih klesara koji su svoju vjetinu gradili na rimskoj tehnici obrade i gotovo u potpunosti zadrali alate potrebne za klasinu obradu bijelih sedimenata tipaveselje.Tradicionalnomobradomiiskustvomkojepodrazumijevapoznateputove upoznavanjaiodreivanjeslojevitosti,nastajuraznolikiifascinantniklesarskidetalji. Klesarska kola u Puiima i dalje tuje tradicionalni nain obrade. Nakon obuke i stjecanjavjetinaklasinimalatom,kaoiprimjenamjerila,ablonaidrugihpomagala, potrebnojedaklesarkoristiimodernealatekojivjetimklesarskimrukamamogubiti od velike koristi, te se stoga budue klesare ui radu i s elektrinim i pneumatskim runimstrojevima. kolovanje klesara u sklopu jedine nae klesarske kole razdvojeno je na dva usmjerenja:klesarskitehniariklesar.
PredmetikojisesluajupoprogramuKLESARSKITEHNIAR: Hrvatskijezik* Graevnimaterijali* Engleskijezik* Tehnikocrtanjespoznavanjemnacrta* Povijest* Nacrtnageometrija Etika/Vjeronauk* Prostorunocrtanje Zemljopis Klesarskekonstrukcije* Politikaigospodarstvo* Modeliranje Tjelesnaizdravstvenakultura* Petrografija* Matematika* Strojevizaobradukamena* Fizika Stiloviuarhitekturi Biologija Graevnamehanika Graevnekonstrukcije* Organizacijaradova Raunalstvo* Praktinevjebe * PredmetikojisesluajupoprogramuKLESAR
Klesarski tehniari pohaaju nastavu etiri godine, te nakon zavrnog ispita mogu nastaviti kolovanje na fakultetima. kolovanje klesara traje tri godine, a postoji mogunost polaganja majstorskog ispita nakon tri godine prakse. U tijeku izrade Zakona o obrtu, a u suradnji s Obrtnikom komorom Republike Hrvatske, uspjelo se izboriti da klesarstvo bude vezani obrt, odnosno da je potrebna diploma majstora za otvaranjeklesarskogobrta. Kamenoklesarska kola danas upisuje do 150 uenika godinje, polovicu od tog broja u klesarske tehniare, a drugu polovicu u klesare. Prosjeno je oko 25% uenika iz Puia i jo 25% iz drugih brakih mjesta, dok ostali uenici dolaze iz brojnih drugih krajeva Hrvatske: od Dubrovnika do Rovinja, od Korule do Zagreba, Varadina, Slavonskog Broda i Bjelovara. Zadnjih godina se, ovom tradicionalno mukomzanimanju,poinjukolovatiiuenice.
58
U izvedbenim programima praktine nastave prevladava runa obrada zasnovana nastarojrimskojkoliklesanjaklasinimrunimalatima.Nastavaseizvodiuvlastitoj, dobro opremljenoj radionici. Zapoinje se ravnanjem plohe piketom, nastavlja zubatkom, a zavrava martelinom. Kasnije se prelazi na profile i ornamentiku. Nastava je potpuno individualizirana. Nastavnici klesarstva su i sami VKV klesari, a uz njih rade i ue mlade narataje njihovi bivi uenici. Metar Zdravko (tako uenici kole nazivaju svoje uitelje iz radionice) danas je mentorsavjetnik, autor idejnih rjeenja i shema po kojima se ostvaruje program praktine nastave. Njegovo je miljenje da za ovaj zanat najprije treba mnogo ljubavi pa s tim u vezi kae:Da bi se izuio klesarski obrt, potrebno je prijei neke karakteristine faze. One ponekad stavljajumladuosobunakunju.Kamenjevrst,tvrd,zapoetnikanepoudan,prua otpor, prska i ponekad prisiljava na povlaenje. Zato se kod nekih poetnika javlja dvojbanastavitiiline.Kadasestrpljenjemivoljomprijeetafaza,samojekorakdo trenutkaukojemklesarpostajezaljubljenikukamen. Vjetine i znanja koja se usvajaju za obradu kamena zapoinju izradom ravno vizi rane plohe, u svim tehnikama (bez primjene specijalnih alata), na grubom lomljenom kamenu. Nakon toga slijedi prijelaz na lice, obrada jednostavnih do sloenih klesanaca,profiliranjeiradpoablonuinakrajuizradaornamentike,graviranjeslova i punktiranje skulptura. Za ovoliki broj sloenih faza potrebno je mnogo prakse, a svaka sljedea faza zahtjeva sve veu rutinu. Nastavnici obino prate grupu do 10 uenika.Prateiraduenikanastavnikuoavanjegovemogunostiteoneuenikekoji bresavladavajuprogramiveegsupotencijalaoptereujuteimelementima. Klesarska kola dobrosuraujes tvrtkom Jadrankamen d.d. od koje dobiva kamene blokove za izvoenje praktine nastave u vlastitoj radionici. Isto tako, u moderno opremljenim pogonima tvrtke Jadrankamen uenici tijekom ljetne prakse imaju mogunost upoznati najmoderniju tehnologiju za strojnu obradu kamena. kola surauje i s nekoliko dobro opremljenih obrtnikih radionica u kojimaueniciupisani uobrtnikousmjerenjeuspjenoodraujustrunupraksu. Paralelno s odravanjem skupa na kojem redovno prisustvuju brojni djelatnici iz kamenarske industrije i koji je postao tradicionalan te se zbog razine i sadraja predavanja naziva Simpozij o branju, obradi, ugradnji i restauraciji kamena, Klesarska kola je inicirala izdavanje asopisa Klesarstvo i graditeljstvo. To je asopis za sueljavanje miljenja i razmjenu znanja koja zalaze u podruja arheologije, povijesti umjetnosti i graditeljstva, povijesti tehnikih znanosti te ouvanja i zatite kulturne batine i kulturnog identiteta sredine, arhitekture i urbanizma, tehnologije branja, obrade, i ugradnje kamena, petrologije, geologije, rudarstva, klesarstva, kiparstva i dizajna u kamenu. Namijenjen je svima onima koji se bave proizvodnjom i preradom kamena u poduzeima i obrtnikim radionicama, svima onima koji ga koriste i ugrauju na irokom polju graditeljstva koje ve desetljeima trai vie kamena nego ga je industrija u stanju namiriti, i svima onima koji se brinu o odravanju i obnovi nae graditeljske batine gdje radovi postaju sve obimniji i zahtjevniji. Prvi broj asopisatiskanjeurujnu1990.godineiodtadaizlazidvaputagodinje. OsimsuradnjesfirmomJadrankamentesvieobrtnikihradionica,Klesarska kola ima dogovorenu suradnju s Akademijom likovnih umjetnosti u Zagrebu. U godinji program Akademije uvrten je kao redoviti ljetni praktikum kiparstva trotjedni boravak i rad po natjeaju odabranih studenata kiparskog odijela. Na taj nainsepoeovraatizaboravljenikamenkaomaterijallikovnogizraza Klesarska kola je danas, za hrvatske prilike, moderna ustanova s dobro opremljenim informatikim kabinetom te uionicama dostatno opremljenim tehnikimpomagalimaididaktikomopremom,bogatomknjinicomiposebnodobro opremljenomradionicomzarunuobradukamena.
59
4.5. SUVREMENATEHNOLOGIJAOBRADEKAMENA
Osnovni alati za strojnu obradu kamena imaju razliite, uglavnom promjenjive, radne organe koji se u osnovi ne razlikuju mnogo od svih onih alata koji su kroz povijest upotrebljavani u klesarstvu. Pored tih alata, postoji velik broj strojeva koji obrauju plohe kamena na naine koji prije nisu bili mogui, te omoguavaju postizanjespecifinihvizualnihefekata. Dijamantne pile stvaraju precizno i relativno fino rezane povrine (pile ostavljaju prepoznatljive tragove na povrini) zahvaljujui horizontalnim pokretima pila u pogonskomokviru,ilicirkularnimpokretimadijamantnihdiskova.. Grubi i vidljivi do mikroskopski fini kruni tragovi nastaju na povrinama pri bruenju kamena. Finoa obrade ovisi o veliini zrna abraziva. Brusovi se proizvode od vrlo vrstog silicijskog karbida ili dijamanta. Kao i kod svih naina obrade povrina kamena, procesi se sukcesivno provode od grubog do finog bruenja: grubo bruenje (C60), polufino (C120), fino (C220). Rije je uglavnom o mokrim metodama; suhaobradasekoristisamozamanjepovrine. Pjeskarenje povrina, odnosno trljanje (poliranje) povrine selinim zrncima moe se klasificirati kao poseban oblik bruenja. Pjeskarenje se provodi prskanjem grubo rezane povrine elinim zrncima ili abrazivom od aluminijevog oksida. Postie se gruba, zrnasta, ali jednoliko obraena povrina. Tragovi pilanja ili drugi dublje povrinske pojavnosti ostaju vidljivi i nakon ovog tretmana. Rezultat ove obrade je mekan,matipravilanizgledpovrine. Poliranje je zavrni proces obrade prethodno izbruenih povrina. Dobiva se apsolutno glatka i gusta, a ovisno o vrsti kamena sjajna i reflektirajua povrina. Manjerupeiliveeporesezapunjujuepoksismolamailimineralnimsupstancama. Laserskom obradom povrine stvaraju se ultrafina udubljenja na poliranoj ili vrlo fino bruenoj povrini. Briljantnost boje kamena ostaje gotovo nedirnuta ovom obradom. Osim brojnih mogunosti povrinske obrade kamena, suvremene tehnologije nude znatne oblikovne mogunosti. Dostignuta tehnoloka razina i alati za oblikovanje kamenadalekosunadmailiprosjenovienjemogunostikamenihoblika: Robotizirane ine pile mogu itav kameni blok proarati ravnom ili krivudavom pravastom plohom raspilavanja, odnosno, mogu izravno iz bloka izraivati ploe i druga tijela sa zakrivljenim, pa ak i lomljenim povrinama, te oponaati masive s manjimutrokomkamena. Sondane pile koje ostvaruju rez valjkaste forme, omoguuju vaenje serije valjaka razliitih promjera iz istog bloka i vaenje jednog komada iz drugog, umnoavajui tako za nekoliko puta korisni volumen, ostvarujui uplja tijela i cijevi razliite geometrije, koja predstavljaju novi olakani masivni oblik, prikladan za mnogobrojne primjeneuarhitekturi. Danas postojiitav niz drugih potpuno automatiziranih strojeva koji se pridruuju procesuobradenudeidaljnjemogunostidizajnaukamenu. Vie o novim nainima obrade kamenih povrina, optimalizaciji obrade kamenih blokova, ureajima i postrojenjima za ojaavanje mramornih ploa, klesarstvu, klesarskim strojevima i alatima, te kolovanju kadra za industriju kamena moete pronaiuradovimanavedenimupopisuliterature. 18
60
Slika4.3.1.Gateriranikameniblok
61
4.6. ZAVRNAOBRADAKAMENA
piljenodijamantnimdiskovima
Obradapovrine
sastruganoelinimzrncima
obraenodlijetom
rasjeeno/cijepano
obraenoekiem
glodano(frezano)
grubotokovano
grubobrazdano
finotokovano
grubobrueno
finobrazdano
polupolirano
piljenoicom
finobrueno
finopicano
pjeskareno
zupano
polirano
grebano
brueno
picano
Vrstakamena
Granit Sijenit Diorit Gabro Riolit Trahit Bazalt Dijabaz Vulkanskituf Konglomerat Brea Pjeenjak(kvarcni) Pjeenjak Vapnenac koljkastivanenac Travertin Vapnenakasedra Dolomite Oniks Kvarcit Mikaist Kloritskikriljavci Mramor kriljavac Granulit
Metamorfne
Sedimentne
Eruptivne
Uobiajenazavrnaobradaovevrstekamena(nijeiskljuenaupotrebaidrugihnainaobrade)
ZAVRNA OBRADA. Iako se danas povrine kamenih blokova obrauju na automatskim linijama za obradu kamena ili uz pomo runih pneumatskih ekia i prenosivih strojeva, poznavanje runog naina obrade je i dalje vrlo vano zbog poveane koliine radova na postojeim objektima, pri rekonstrukcijama i restauracijamapovijesnihgraevina. Uobiajenialatikojisedanaskoristeidaljesuvrloslinionimakojisusekoristilijou srednjem vijeku. Kao i prije, njihov razvoj i upotreba su bazirani na vrsti materijala, njegovojvrstoi i efektima koji se mogu postii, imajui na umu prirodu materijala. Izbor naina obrade, stoga podjednako ovisi o karakteru samog arhitektonskog elementa i odabranoj vrsti kamena. Pravilan izbor povrinske obrade moe pojaati ekspresijuiefektkamenekomponente. Nasljedeimstranicamadanjeprikazpojedinihzavrnihobradakamena(slika4.2).
62
paljeno
kalano
Grubopicano Povrina se otkida koristeieki i picu. Obrada u ovom je namjerno nejednolika, kutidubinazasijecanjasupromjenjivi. picano
Kod ovog naina picanja dlijeto se dri gotovookomitonapovrinu.
picano Kod ovog naina picanja ekiem i dlijetom se klesaju iroke pruge, prema uzorkunacrtanomnakamenu. picano(uzorakribljekosti) Povrinaisklesanauuzorkuribljekosti
Zupano Dlijeto koje se koristi za ovaj nain obrade ima ravan kraj koji moe biti irine 2050 mmiobino35zubaca. picanoibrueno
Bruenjem picane povrine umanjuje se otrina i gustoa povrinske teksture postignutepicanjem.
63
Brazdano Mogu je itav spektar brazdanih povrinskih obrada koritenjem dlijeta razliitihirina(80150mm).
Brazdano(nepravilno) Ovaj izgled lica kamena postignut je varijacijom smjera i dubine klesanja dlijetom.
Brazdano(uzorakribljekosti) Ovaj izgled lica kamena postignut ja 30 mmirokimdlijetom tokovano ekiem za tokovanje s veim razma kom meu zupcima dobije se grubo zrnasta,plosnatapovrina.
Finotokovano Ovako plosnat, pravilan, ali neuglaen izgled lica povrine postie seekiem sa 12x12zubacarazmaka45mm.
tokovanoibrueno Glaanjem tokovane povrine postie se priguenje i profinjavanje efekata inicijalneobrade.
64
Grubopicanoibrazdano picana povrina je obraena s nabrazda nim ekiem (vrlo iva teksturainae pra vilnebrazdenanesenesunagrubupodlogu). Zupano,bruenoipoluzaglaeno
Prirodno gruba povrina kamena je uglaena i zaravnana trima mehanikim operacijama
Zupano,bruenoinamazanovoskom Boja povrine obraene dvama postup cimajeintenziviranaobradomvoskom. Rezanodijamantnimpilama
Dijamantne pile daju precizno i relativno fino rezane povrine, s prepoznatljivim tragovimapilanjanapovrinikamena.
Brueno(grubo/fino) Grubi i vidljivi do mikroskopski fini kruni tragovi nastaju na povrinama. Finoaovisioveliinizrnaabraziva Polirano
Poliranje je zavrni proces obrade prethodno izbruenih povrina. Dobiva se apsolutno glatka i gusta (sjajna) povrina.
65
5. GRAENJEPRIRODNIMKAMENOM
5.1. UVOD
Kamen je prirodan materijal, iznimno bogate pojavnosti i razliitih svojstava koja se ponekad zamjetno razlikuju i unutar istog leita, materijal kod kojeg su mogunosti primjene, naini zavrne obrade, estetske i trajnosne karakteristike usko vezane s karakteristikama leita, nainom eksploatacije i obrade primarnih blokova. Zbog velikog broja bitnih faktora koji povezuju procese dobivanja, obrade i gradnje, za kvalitetnoprojektiranjeukamenupotrebnasuiroka(ispecijalizirana)strunaznanja. Niz objekata na kojima je kamen nepravilno koriten, to je dovelo do znatnih, ponajprije, estetskih i funkcionalnih oteenja, ali i naruavanja sigurnosti pojedinih objekta i velikih sredstva koja su potrebna za naknadnu sanaciju, ukazuje na potrebu normizacije kamenih prozvoda i izrade tehnikih propisa koji bi se odnosili na graenje prirodnim kamenom, na potrebu sustavnijeg pristupa upotrebi kamena, potrebu izrade i revizije izvedbenih projekata, te na nunost strunog i ovlatenog nadzoranadtimradovima. SUSTAVNI PRISTUP ODABIRU ARHITEKTONSKOG KAMENA 19 . Pri odabiru arhitektonskogkamenaprojektantiseuglavnomvodeestetskimkriterijima,dokostale vane imbenike esto zanemaruju. Vanost svakog faktora u ukupnoj procjeni pogodnosti nekog materijala zavisi o specifinim projektnim zahtjevima, ali niti jedan imbeniknebismiobitizanemaren,jertomoedovestidoozbiljnihproblemakakou faziizvoenjaprojekta,takoikasnije,prikoritenjuobjekta.
Kamenodabranna temeljuestetskihobiljeja
Potrebnekoliine
imbenicitroenjau okoliupostavljanja
Analizamogunosti dobaveivremena isporuke
Analiza mineralnopetrolokih, fizikih,mehanikihi kemijskihsvojstava
Analizavremenske postojanostikamena
Analizaposebnih uporabnihzahtjeva
Preliminarniizbor kamena
Tehnikaobrade Nainugradnje
Cijena
Konaniizborkamena
Slika5.1.1.Shematskiprikazpostupakaianalizakojesemorajuprovestiprije donoenjaodlukekojikamenebitiupotrijebljennaodreenojkonstrukciji
Funkcionalni, estetski, trajnosni i ekonomski parametri projektiranja kamenih konstrukcija zahtijevaju poznavanje podruja geologije i petrologije, rudarstva, tehnologijaobradekamena,dizajna,umjetnosti,arhitekture,graevinarstvaikemijske tehnologije. Za uspjeno rjeenje ovog zadatka neophodan je multidisciplinaran pristup,kakobisenapravilannainprocjenioiuvaioutjecajpojedinihimbenika.
66
GRAENJEPRIRODNIMKAMENOM
Nakoniregizboranatemeljuestetskihkriterijapotrebnoje,naroitousluajuveih projekata, zaodreenu vrstu kamen provjeriti mogunost dobavepotrebnih koliina i vrijeme isporuke u odnosu na predvienu dinamiku izvoenja radova. Vrijeme i mogunost dobave ovise o produktivnosti pojedinog kamenoloma, kapacitetu postrojenjazaobradukamenaiuvjetimatransporta,odnosnousklaenostiovihfazau procesudopremefinalnihproizvodadogradilita.Pritomjepotrebnovoditiraunao kontinuitetukvaliteteiestetskihobiljejaodabranogkamenogmaterijala. Kako bi se predvidilo ponaanje kamena pri optereenju i osiguralo zadovoljavanje tehnikih uvjeta za pojedinu primjenu, potrebno je izvriti petrografske analize, te ispitati fizikomehanika i kemijska svojstva kamena. Pritom mjesto i nain ugradnje uvjetuju obim ispitivanja kamena i znaaj pojedinih svojstava. Bitna fiziko mehanikasvojstvakamenauovisnostioprimjeniprikazanasuutablici2.4.1. Trajnost kamena ovisi o uvjetima okolia u kojemue biti postavljen. Podaci koji se moraju uzeti u obzir su: dnevne temperaturne promjene tijekom ljeta i zime, uestalost i koliina padalina, uestalost mraza i snijega, uestalost i brzina vjetra, vrste i koliine zagaenja u zraku i padalinama. Ovi podaci posebno se paljivo moraju analizirati u urbanim sredinama za koje je karakteristina znatno poveana prisutnostagresivnihtvariuatmosferi. Pravilnim projektiranjem i ugradnjom kamena mogu se izbjei oteenja kamena, te osigurati njegova trajnost i ispunjavanje estetskih i funkcionalnih zahtjeva koji su esto narueni loim konstruktivnim rjeenjima. Klasian primjer je naruavanje izgleda povrine, ali i njeno razaranje usljed povrinske (eflorescenicija) i podpovrinske (subflorescencija) kristalizacije lako topivih soli koje mogu potjecati iz pijeskapodlogeiliizvezivaspoveanimudjelomslobodnihalkalija. Pri ispunjenju zahtjeva, ovisnih o odreenom vidu namjene, i nainu izvedbe same nosive konstrukcije, vanu ulogu mogu imati i brojni drugiimbenici, poput oblika i debljine kamenih elemenata, te naina povrinske obrade. Za svaki preliminarno odabrani kameni materijal mora se provjeriti mogunost oblikovanja kamenih elemenatainjihovogpostavljanjakakojetopredivienoprojektom.Odmaterijalakoji zadovoljavaju sve postavljene zahtjeve, ili ih ispunjavaju uz upotrebu odreenih zatitnih sredstava, konanom se selekcijom, po odabranim kriterijima, odabire najoptimalnijerjeenje. Sustavan pristup, i sveobuhvatna analiza pri izboru kamena, moe osigurati i potaknuti kvalitetniju i veu primjenu autohtonih, karbonatnih materijala. Poznavanjemnjihovihsvojstavaipravilnimrjeenjimapriodabiruiugradnjiefikasno mogubitinadoknaenenekeprednostistijenasilikatnogsastava.
67
5.2. KAMENEFASADE
Novinainiobradeimontae,odnosnomogunostrezanjaiznimnotankihkamenih ploa i razvoj sustava sidrenja, bili su u posljednjih nekoliko desetljea glavni faktori koji su pridonijeli razvoju kamenih fasada i radikalnim promjenama u njihovu izgledu. Masivno zie od lomljenog, sjeenog (kalanog) ili pravilno obraenog kamena (klesanaca) je najprije zamijenjeno zidnim konstrukcijama u kojima je arhitektonski kamen postao dominantan arhitektonski element u obliku vrlo precizno izvedenih kamenih obloga. Meutim, u cilju ouvanja materijala, poboljanja termalne izolacije ili prilagodbe unutranjoj povrini, kamen je biovrsto vezan za nosivu konstrukciju. Iakojeoploenjepodupiralosamosebe,kamenvienijebionosivielement. U sljedeoj fazi razvoja ka potpuno nezavisnoj komponenti, kamena fasada je postala odvojena od vanjske povrine zida. Slobodnostojei tanki zid je sad bio pridravan sponama samo malo udaljen od nosive konstrukcije i prikladno osiguran da podnese optereenje vjetrom. trebalo osigurati ventilaciju i procjeivanja mogue kondenzirane vode na dnu zranog prostora koji je nastao ovom promjenom. Ova promjena je znaila prekretnicu u tradicionalnim zidnim konstrukcijama. Kamena fasada vie nije bila dio pravog vanjskog zida. Odvojena od nosive konstrukcije, kamena obloga postaje samo anvelopa koja nudi zatitu od vremenskih utjecaja i vjetra,ipredstavljanajvaniji(najprofinjeniji)arhitektonskielementuvizuriobjekta. Smanjenje debljinu kamenih ploa na samo nekoliko centimetara omoguilo je koritenjepanelavelikihformatavienesamopridravajuihsasistemomsidrenja kojim bi se paneli vjeali na odreenoj udaljenosti od nosivog vanjskog zida. Izgled kamenih oploenja je odreen dispozicijom elemenata koja se postavlja u skladu s otvorima oko prozora. Uzorak spona u zidarskom vezu malog formata je zamijenjen otvorenim rekama izmeu oblonih ploa velikog formata i dekorativnim efektom njihoveplonosti. Boja, struktura i tekstura kamena moe ojaati efekt obloge i istaknuti u formi ravne,esto polirane, bljetave povrine otmjen izgled fasade. Sidra, koja uglavnom ostaju skrivena, omoguuju ventilirajui prostor u pozadini obloge koji nudi prednost u pogledu rjeavanja konstrukcijskih detalja, sprjeavanja negativnih posljedica termalnih dilatacija i kontrole vlanosti. Mogunost postavljanja toplinske izolacije na vanjskustranunosivogzidaznatnopoboljavaitoplinskoizolacijskasvojstvaobjekta. Svako oblaganje proelja kamenim ploama trebalo bi izvoditi prema projektu koji sadrisljedeetemeljneelemente: opisodabranetehnologijeoblaganjaproelja - odabir kamena i vrstu obrade njegove povrine, uzevi u obzir njegovu dekorativ nostisvaodgovarajuafizikaimehanikasvojstva - vertikalne i horizontalne nacrte i profile povrine oblaganja u mjerilu 1:100 s rasporedom dilatacija u konstrukciji objekta i dilatacijskih reki meu ploama, te poloajemsidrenjakamenihploaielemenata - nacrte kamenih elemenata obloge: ploa, vijenaca, prozorskih klupica, kamenih elemenataokootvoraprozoraivrata,umjerilima1:10,1:5i1:2 - nacrtesloenihdetaljaiposebnoprofiliranihkamenihelemenataumjerilu1:2i1:1 - specifikacijusvihkamenihploaielemenatapotrebnihzaoblaganjeproelja. Prije oblaganja korisno je obaviti detaljan pregled konstrukcije objekta i utvrditi kvalitetu podloge na koju se privruju kamene ploe, vertikalnost zidova
68
konstrukcije i eventualno postojanje neravnina duzidova, korektnost izvedbeotvora za prozore i vrata te ispravnost buotina u zidu i podloga za sidrenje kamenih ploa (akosutepodlogeugraeneuzidkonstrukcije). Uz arhitektonske, ekonomske i trajnosne uvjete, te sagledavanje svih bitnih faktora kojiutjeunaizborvrstekamena(poglavlje5.1),potrebnojeposebnupanjuposvetiti konstrukcijskim i sigurnosnim karakteristikama gradnje. Uvjeti optereenja, izloenost ploa pojedinim vanjskim utjecajima, vremenski uvjeti za vrijeme gradnje (primjerice, sidra koja se koriste pri mokrom sidrenju su i tri puta jeftinija od onih za suhu montau, ali ih, zbog ogranienja primjene morta kojim se zapunjuju rupe pri ugradnji, nije mogue ugraivati pri niskim temperaturama, to znatno poskupljuje izvedbu fasada zimi), i drugi faktori, bitno e odrediti mogunost koritenja i isplativost pojedinog naina montae. Pri projektiranju kamenih fasada potrebno je posebnu panju posvetiti i maksimalno doputenim razmacima sidara (veliina razmaka ovisi o termikoj dilataciji kamena). Nepotivanje elementarnih zakonitosti i dokazanih svojstava kamena u projektu oblaganja konstrukcije kamenom dovodi ne samodonagrivanjapovrinaiestetskedegradacijegraevinetijekomvremena,vei doveihoteenjakamenihelemenata. Kamenefasadedanasseizvodegotovoiskljuivokaoprovjetravanekameneobloge sairokimrasponomrazliitihsustavasidrenjaiizboromodgovarajuihtipovasidara. Ovdje e biti navedena samo neka pravila projektiranja i gradnje. Detaljnije informacijemoetepronaiunavedenojliteraturi,ponajprije[2]i[4],uinformativnim materijalima proizvoaa sidrenih sustava i nosivih okvirnih potkonststrukcija (Halfen, Lutz, Keil), te u normama: HRN EN 1468:2004 Prirodni kamen Sirove ploe Zahtjevi,HRNEN1469:2005ProizvodiodprirodnogkamenaPloezaoblaganjeZahtjevi, HRN EN 12057:2005 Proizvodi od prirodnog kamena Modularne ploe Zahtjevi (EN 12057:2004), DIN 18516 dio 3 Ventilirajue obloge za vanjske zidove Prirodni kamen; zahtjevi,projektiranje. Norma HRN U.F7.010/68 Tehniki uvjeti za oblaganje kamenim ploama je povuena i zamijenjena normom HRN EN1469:2005. Meutim nova norma obuhvaa samo dio koji se odnosi na specifikacije materijala, ali ne daje zahtjeve u vezi sadraja projekta kamene fasade, potrebe izrade studije izvedenog stanja kao inputa za projektiranje obloge,nedefinirapravilaizvoenjaradovamontaeiuvrivanjaploa,nitipravila struke za oblaganja po raznim sistemima, naine rjeavanja razliitih karakteristinih detalja, niti opseg prateih radova i nain mjerenja i obrauna izvedenih radova, kao ninormativeutrokaradnogvremenaimaterijala.
69
KAMENEFASADE
FASADNIPANELI
Kameneobloge Odluka o gradnji fasade od kamenih oblonih ploa zapoinje razmatranjem uvjeta okoline u kojuseizglednovegraevinemorauklopitiu pogledu boje, strukture, teksture, veliine, profila, itd. Specijalni zahtjevi karakteristini ovom plemenitom materijalu moraju takoer biti uzeti u obzir. Kamen mora biti prikladan za odreeni nain montae, a veliina i debljina ploa odreena ovisno o vrsti odabranog kamena. Planiranje detalja i svih spojevajetakoernuanaliikoristan zadatak. Pravilaoblaganja Prema navedenom njemakom standardu uvrenja kamenih obloga na vanjske zidove ventilirajuim oblonim sustavima mora biti verificirana od graevinskog inenjera ili druge kompetentne osobe. Potrebni su ispitni certifikati izdani od slubenih laboratorija za ispitivanje materijala, koji specificiraju savojnu vrstou, doputena naprezanja oko buotine trna i vremensku postojanost materijala. Debljina ploe i dimenzije trna, te njihov nain montae utvruju se na temelju podataka specifinih za odreeni materijal i oekivanih optereenja vjetrom (vjetrovna zona, visina objekta, veaoptereenja na uglovima zgrade i slino) Debljinaploa Minimalna propisana debljina ploa iznosi 30mm (DIN); za ploe koje od vertikale odstupaju za vie od 60 zahtjeva se minimalno 40mm. Mora se uzeti u obzir mogunost stalnog i dinamikog optereenja zaploekojeodhorizontaleodstupajudo15. Uvrivanjeploa Kamene se ploe uvrivaju s najmanje tri, obino etiri sidra, od kojih su obino dva nosivaadvapridravajua.Mogubitisidreneu vertikalnim ili horizontalnim rekama. Pri sidrenju u vertikalnoj reki, donja, nosiva sidra preuzimaju masu kamene ploe, optereenje vjetromitrenjezbogklizanjaubuotinamatrna. Gornja sidra su pridravajua, te su osim opte reenja vjetrom, naprezana i vertikalnim pomi canjimaizazvanimtoplinskimpromjenama.
70
Ploe se sidre u horizontalnim rekama posebice du uskih zidnih pojasa i stupova. Dvadonjasidranosemasukameneploe,doksudvagornjapridravajua.Nosivasu sidra zbog termikih promjena naprezana i u horizontalnom smjeru. Toke u kojima se ploe privruje i naini sidrenja moraju biti izabrani na taj nain da omogue toplinski rad ploa bez pojave dodatnih naprezanja. Zbog naprezanja izazvanih djelovanjemvjetraitoplinskimpromjenamaogranienesuvisinekamenihploa. Trnovi nosivih i pridravajuih sidara moraju biti uvueni otprilike 25 mm u rupu koja se bui u rubovima ploa iiji je profil za 1.53 mm vei od promjera trna. Veza kamene ploe i trnova izvodi se kao klizni i fiksni leaj. Fiksni se leaj izvodi zapunjavanjem prostora oko trna ljepilom, dok se klizni leaj izvodi postavljanjem plastinog tuljca na trn. Tuljac pridrava trn u buotini i omoguuje klizanje uzrokovanotemperaturnimradomkamenogoploenja. Razmak od ruba buotine do povrine panela ne bi smio biti manji od 10 mm. Preporuenaudaljenostodsredinetrnadorubaploeiznosi2.5irinaploe.Svasidra bitrebalabitiizvedeneodnehrajuegelikazahtijevanekakvoe. Tokasto uvrenje, koje podrazumijeva oslanjanje ploa na 2 nosiva i 2 pridrava jua sidra, je gotovo izostatino, s obzirom da su u pravilu samo 3 toke oslanjanja djelotvorne. Kod tokastog naina oslanjanja javljaju se znatno manja naprezanja u kamenom elementu nego kod kontinuiranog. Kontinuirano oslanjanje izvodi se primjenommetalnihokvirakojisepostavljajunarubovimakamenihelemenata.Nataj nain je kamen vie vezan za potporu te mora slijediti sve deformacije konstrukcije uslijed temperaturnih promjena. Uz ova dva naina postavljanja, pri oblaganju elemenata kod kojih je temperaturna dilatacija neznatna, kamena ploe se mogu uvrivati lijepljenjem izravno na podlogu ili na posebne panele s ugraenim podupiraima. 20 Reke Reke trebaju osigurati nesmetan smjetaj sidara te biti dovoljno velike da preuzmu doputena odstupanja dimenzija ploa i mogue pomake, kako bi se sprijeio kontakt ploa, odnosno prijenos optereenja sa viih ploa na nie. Potrebna irina reki je stogaobino8(10)mm. U sluaju otvorenih reki, treba osigurati zatitu od procijeene kie posebnim konstruktivnim detaljima (koritenjem laminiranog izolacijskog materijala). Treba osiguratiotjecanjaprocijeenevodenanajniojtokifasade. Materijali koji se u nekim sluajevima koriste za brtvljenje reki moraju imati i zadrati dostatnu elastinost, i u praksi prihvaati pomake od 2025% (u odnosu na irinureki). Ventilirajuaupljina Osiguravanje zranog sloja izmeu fasadne obloge i vanjske povrine zida, odnosno termalneizolacije,jepotrebnoprimarnoizrazlogakontrolevlanosti;trebaomoguiti procjeivanje oborina koje prodiru izvana ali i kondenzirane vlage na stranjoj povrini ploa. Uz to, odmicanjem obloga i zida sprjeava se kapilarnoupijanja vlage. Prema nekim studijama, ovaj nain oblaganja uz to smanjuje gubitak topline jer se zrani prostor ponaa kao tampon zona s temperaturom obino 3C veom od temperaturevanjskogzraka. Ventilirajui sloj smanjuje i dodatna naprezanja u ploi koja bi se inae javljala uslijed znatnih razlika u temperaturi izmeu vanjske (izloene), i unutarnje (zatiene) strane.
71
Ovi zahtjevi su obino ispunjeni zranim slojem ne uim od 20 mm (istake razliitih vrsta sidara, od povrine nosive konstrukcije, iznose obino 20200 mm). Pri dimenzioniranju zrane upljine, treba uzeti u obzir doputene dimenzionalne i ravninske tolerancije za zidove i ploe, izolacijske i oblone panele, kao i potencijalno irenjevlaknastihizolacijskihmaterijala. Ventilacijski otvori za ulaz i izlaz zraka, postavljeni na najnioj i najvioj toki bi prema DINu trebali imati povrinu od 50 cm2 po 1 m duine zida (DIN 18516) uz odreena u propisu navedena ogranienja i potrebe osiguranja veih povrina. Prozranost ovog prostora, s druge strane, ne bi se trebalo nepotrebno niti pojaavati, jerbitodovelodoneeljenihtoplinskihgubitaka. Prije postavljanja obloge, sve priklopljene komponente poput okvira prozora i vrata moraju ve biti postavljene s nunom zvunom i toplinskom izolacijom, i zabrtvljene kakobisesprijeioprolazakzrakailikie. Sidra Vrsta i veliina sidara ovisi o formatu i teini oblonih ploa, njihovoj udaljenosti od nosive konstrukcije, te materijalu u kojem je ova konstrukcija izvedena. Da bi zid koristilikaooslonacprisidrenjuonmorazadovoljavatiodreeneminimalnezahtjeve, prema materijalu od kojeg je izgraen. Tako su u [4] dani osnovni zahtjevi za zidove odbetonairazliitihzidarskihelemenata. Uobiajeni tipovi sidara kod sidrenja mokrim postupkom su do sada bili uglavnom plosnata oblika, a bili su postavljani u vertikalnim rekama, tako da su trnovi stajali horizontalno, ili bi se postavljali vertikalno, u horizontalnim rekama, na nain da bi se sidra uvrtala. Ova plosnata sidra su i dalje dostupna, ali se ipak manje koriste. Razlog tomu je to su se cjevasta sidra vrsto etablirala na tritu. Njihovi okrugli popreni presjeci omoguuju im da budu zakrenuti tako da zadovolje svaki sluaj optereenja, za sidrenje im je obino potrebna manja rupa u nosivoj konstrukciji (otprilike 35 mm u promjeru), a uz to ne postoji niti opasnost od njihovog iskrivljavanja ili uvrtanja pri montai. Na taj nain ostvaruju znatno pouzdanija svojstva nosivosti odelinih plosnatih sidara kojamoraju bitiapsolutno verikalna da bijamilaoptimalnunosivost.
Slika5.2.1Izgledstandardnihvrstasidarakarakteristinihzarazliitesustaveuvrivanjaploa
Svi sistemi preko podesivosti sidara moraju moi preuzeti doputena dimenzijska odstupanja u sva tri smjera. Uobiajeni sistemi ukljuuju trnove koji se bukaju, navojna sidra i varena sidra. Uz trnove koje se koriste u ovim sistemima, sidrenje se izvodiirazupornimvijcimanastranjojstraniploe,aponekadivijcimakojiprolaze
72
kroz plou. Vrlo detaljan prikaz razliitih sustava sidrenja, vrsta sidara i naina izvoenjafasadnihoblogadanjeu[2]. Popravci Oteenja kamenih fasada mogu biti uzrokovana razliitim utjecajima, i shodno tome se javljati u mnogim oblicima. Oteenja mogu biti na samim ploama, uzrokovana mehanikim utjecajima, i manifestirana u vidu troenja, pukotina, odlomljavanja djelova, lomljenja ploa i slino, ili uzrokovana fizikalnokemijskim i vremenskim utjecajima, poput mraza, kemijskih agenasa i biolokih imbenika, te oneienja; ali isto tako moe doi do oteenja potporne konstrukcije, sidara ili trnova. U knjizi Detali practice: Dressed stone dano je nekoliko primjera moguih postupaka zamjene oteeneobloneploekojajebilauvrenasamortomfiksiranimtrnovima. Oneienje Poput svih materijala, i kamene fasade su podlone prirodnim, sloenim vremenskim utjecajima. Nakupine praine i neistoa sastoje se od estica kvarca, kalcita, gipsa, gline iae koje su djelovanjem vjetra naneene na kamen. Oveestice koje se nalaza u atmosferi inicijalno izazivaju prljanje povrina, ali ovisno o karakteristikama samog kamena mogu izazvati u povrinske promjene. Ovim utjecajima znaajnije su podlonivapnenciipjeenjaci. Patinavanje Oteen izgled moe biti posljedica estica koje se veu trajno za povrinu, ali i promjena svojstava same povrine urokovane, primjerice, djelovanjem vlage ili razliitim kemijskim reakcijama. Pored toga, promjena boje povrine moe biti uzrokovana djelovanjem sunevog svjetla, kie i vjetra, koji obino dovode do izbljeivanja (rijetko potamnjenje) karakteriziranog postupnim prijelazima. Proces patinavanja kamena, obino se manifestira kao pozitivan proces starenja, jer pojaava karakterkamenakaoprirodnogmaterijalainjegovogtrodimenzionalnogizgleda. Troenje Ako je dio materijala ispran ili se pomu pojavljivati inkluzije usljed raspadanje cementnog matriksa kao posljedice efekata kiselih kia, ispunih plinova ili drugih kemikalija povrina doivljava zamjetne promjene. Proces starenja ovisi o okolini (klima, orjentacija objekta), visini graevine, vrsti kamena, temeraturi zraka i radijaciji, kvaliteti zraka i tranim strujama,vlanosti zraka,esticama i organizmima u zraku i vodi, i izloenosti i kutu postavljanja oblonih ploa. Stoga ovo rezultira razliitimprocesimatroenja,akiusklopuistefasade,kojisemoguodvijatiduginiz godina. Ove posljedice mogue je umanjiti odreenim konstruktivnim rjeenjima u vidu vijenaca, raznih profila i zatitnih forma, i paljive odvodnje oborinskih voda, te tako sprijeitiznatnijeteteusljedtroenjakamena. Vrlo je bitan i nain obrade povrina: grubo, sjeeno ili kalano, te runo obraene povrine su podlonije nego bruene i polirane. Tvrde stijene su (poput granita) su zamjetnootpornijenaprocesestarenjaitroenja. Rjeavanjedetalja U knjizi Detali practice: Dressed stone dan je vrlo pregledan prikaz naina rjeavanja razliitih detalja pri razradi kamene obloge. Uz detaljnja objanjenja za pojedine sluajeve,danisudetaljioblaganjauglova,stupova,nadvojaiparapeta.
73
5.3. KAMENIZIDOVI 21

74
FASADNEOBLOGEODMASIVNIHKAMENIHELEMENATA Izvoenje kamenih obloga ploama veih debljina daje objektu izgled identian klasinom nainu graenja kamenim klesancima uz zamjetnu utedu materijala. Ovakav nain gradnje omoguava skladno uklapanje novih objekata u jasno formirane stare urbanistike cjeline graene u kamenu, te bi u cilju ouvanja jasnoe vizura tih lokacija politikom prostornog ureenja trebalo osigurati takve lokacijske zahtjeve koji bi usmjeravali na oblaganje masivnijim kamenim elementima, pa ak i predvialiodreenasredstvakojimabiseovakvagradnjapoticala. Primjer takve izgradnje specifian je za Englesku, gdje je klasina izgradnja zidova zgrada klesancima od kamena tradicija, te se ne dozvoljavaju interpolacije graevina obloenih tankim kamenim ploama. Oblaganje novih objekata izvodi se masivnim kamenim ploama, koji se veu za nosivu armiranobetonsku konstrukciju, dok se zidoviizvode od elementima od peene gline. Ovakva kamena obloga izvodise,kao i kod tankih kamenih obloga, sa sidrenjem sidrima od nehrajueg elika u nosivu konstrukciju, priemu se sidri svaki element uz osiguranje prozraivanja iza obloge i potrebnomtoplinskomzatitomnosivogzida. Kameni materijal koji se primjenjuje je tradicionalni lokalni pjeenjak rabljen i u prolostiprigradnji.Suprotnomnogimproizvodimamanufaktureprirodnipjeenjak nije ogranien normiranim opsegom proizvoda i veliine (postoje jedino mala ogranienja u oblikovanju). Zbog toga je mogue ostvariti i detaljirati bilo koji zahtijevani oblik, profilirani presjek, te finalnu obradu povrine. Pored tradicijske uvjetovanosti ovakvog naina gradnje, bitan razlog koritenja masivnijih kamenih ploaprioblaganjujeinemogunostprimjenepjeenjakakaotankekameneobloge. Najmanjedebljinepjeenjaka,kakoihkoristeuEngleskoj,oviseopoloajukamenau graevini,tezavanjskaoblaganjakamenomnavisinimanjojod3.7modtlaiznose30 mm (najmanja debljina kamena iza trna pritom mora biti 25 mm), a za vee visine iznose75mm 22 . VELIINA KLESANACA. U nekim kamenolomima mogu se vaditi blokovi visoki do 150 cm iz kojih bi bilo mogue proizvoditi masivne ploaste elemente (u daljnjem tekstu: klesance) debljine 10 cm, a duine i do 300 cm. Uporaba klesanaca te veliine na fasadnoj je oblozi nepraktina i nepreporuljiva, ali isto tako treba uzeti u obzir da primjena suvie malih kamenih elemenata poveava cijenu zbog veih trokova poliranjaiugraivanja. Praksa u primjeni uvjetuje da klesanci (deblje kamene ploe) u zidu moraju leati u svom prirodnom poloaju, s horizontalno poloenim slojnim plohama. Prihvaajui ovo naelo za laku konstrukciju kamene obloge uobiajeni se klesanci proizvode u rasponu od 20 do priblino 40 cm. Duina klesanaca redovito se prilagoava ranije izvedenimgraevinama. SIDRENJE KLESANACA. Kamene klesance kao obloge sirove graevine treba osigurativrstom vezom s nosivim zidom. Kamena obloga ima vlastitu teinu.Ona je odvojena od nosive konstrukcije ventilirajuim slojem zraka. Kamenu obloenu konstrukciju, njezinu stabilnost i sigurnost, osiguravamo s pridravajuim sidrima od nehrajueg elika koji se mokrim postupkom s cementnim mortom ugrauju u nosivu konstrukciju graevine, a u klesancima ugrauje trnovima u buotinu u kamenu. Za dimenzioniranje sidrenja koje treba osigurati stabilnost i sigurnost kamene konstrukcije klesanaca potrebno je izraditi statiki raun. Raun pored teine same
75
kamene obloge treba uzeti u obzir i utjecaj pritiska i isisavanja vjetra kao i toplinski utjecajobloge. IZGLED REKI. Tip reke i izgled ovisi o veliini, debljini i povrini finalno obraenogkamena,kaoinjegovommjestuugraevini,aovisnoookolinimuvjetima i eljenim estetskim efektima. Reke u zidu od pjeenjaka izvode se s produnim mortom. Povrinski mort reke koji se zavrno obrauje nakon izvedbe kamene obloge mora biti otporan na mraz, a imat vrstou kao i mort u reki. Konzistencija morta mora osigurati ouvanje lica kamene obloge od prljanja mortom. Produni je mort sastava 1:1:56 dijelova (dio cementa, dio vapna i 56 dijelova agregata). irina reke u oblaganju klesancima je 5.0 mm. Za zidove od kamena kojima su lica grubo obraena je do 10 mm. Maksimalna debljina morta u reki je 13 mm. Prema debljini rekeodreujesemaksimalnaveliinazrnaagregata. DILATACIJE. Ugraena kamena obloga i graevina podloni su promjenama dimenzija. Deformacije i promjene oblika kamena provjetravane obloge proelja pri hlaenju, suenju, zagrijavanju i vlaenju moraju se kompenzirati u rekama i sidrima. Promjene koje nastaju po visini graevine prilagoene su izvedbom zbijenih reki. Promjene po duini graevine uslijed djelovanja toplinskog utjecaja neutralizirajuseizvedbomdilatacijskihreski. Zbijenereke Zbijena reka je horizontalna reka ispunjena produnim mortom. Zadatak joj je da prenosi vertikalno optereenje i da prima vertikalno skraivanje kamene obloge, te da sprijeiprijenossilakojedjelujunaoblogunanosivukonstrukcijugraevine. Na nivou svakog kata posebno osigurava se u kamenoj oblozi preuzimanje optereenja visine kata izvoenjem zbijenih reki. irina reke mora se izraunati za maksimalnuvisinukata,izaskraivanjekameneoblogeuslijedsvihutjecaja. Uobzirtrebauzetistiljivostrekiiispuneunjojpodcijelimoptereenjem.Preporuka je da se zbijena reka izvodi minimalne irine 15 mm, iako raun moe pokazati da se moeizvestiimanjeiroka.Rekaseostavljatakodugo,kolikojetomogue.Materijal za zbijenu reku mora biti odgovarajue stiljivosti i sastojati se samo od veziva i agregata. Rekezaosiguranjetoplinskedilatacije. U projekt oblaganja obvezno je ukljuiti i dilatacijske reke kako bi se osigurao toplinskiradkameneobloge.Dilatacijskaserekaizvodivertikalno,meuklesancima od pjeenjaka, i projektira se na udaljenostima 1.5 i 3.0 m od uglova ponavljanjem reki nakon ne ispod 6.0 m. Ispuna reki mora biti odabrana da osigura odgovarajui toplinski dilatacijski rad.Preporua seminimalna irinareke od10 mmza svakih6,0 mduinekameneobloge. Na nain slian ovdje opisanom bi se u naim krajevima mogao koristiti slojeviti vapnenac. Umjesto ovakvog naina gradnje, kod nas se proelja stambenih objekata esto oblau bunjom (ploama kamena dobivenim cijepanjem vapnenaca okomito na slojne ploha). U ponudi naih kamenarski poduzea nalaze se masivni kameni elementi razliitih dimenzija namijenjeni ovakvim sustavima oblaganja, a njihovi oblici,dimenzijeinainipovrinskeobradedanisuuprilogu7.5. Detaljan prikaz mogunosti i pravila gradnje kamenih zidova dan je u [21] i [2], a popistehnikeregulativekojaseodnosinazidanekonstrukcijedanjeupoglavlju5.8.
76
5.4. KAMENIKROVOVI

77
KAMENIKROVOVI Tanke su kamene ploe od davnih vremena, ponajprije u mediteranskom podruju, koritene za pokrivanje krovova rustikalnih objekata (kauna, bunja), ali i veih graevina,hramova,kuaizgrada. Krovovipokrivenitankimvapnenakimkamenimploamacijepanimduprirodnih diskontinuiteta (slojnih ploha), predstavljaju autohtonu oblikovnu znaajku dalmatinske arhitekture. Njihova primjena izvire iz tradicije starohrvatskog graditeljstva,apotisnutisuizveeuporabetekuprolomstoljeu. Pokrov od kamenih ploa dao je vizualni peat starohrvatskoj arhitekturi, meutim do naih dana ostale su sauvane samo sakralne graevine predromanike dobi koje nisu bile graene suhozidno kao stambena arhitektura toga vremena. Krovovi ovih crkvica odlikuju se preciznom izvedbom kod koje su se kamene ploe slagale s dvostrukim preklopom. Takav nain prekrivanja stvarao je teksturu krova s naglaenom pravilnou sloenih redova kamenih ploa, ali se zbog toga to iziskuje dvostruko vie ploa i puno vie rada nije koristio u stambenoj gradnji. Jednostruko prekrivanjekamenimploamakoritenojeitadananainkakojetradicijomdodanas sauvano u pukoj arhitekturi Dalmacije. Obino bi se vapnenake ploe na krovu bijelile vapnom to je imalo dvojaku ulogu: tanki sloj vapna na povrini ploa bi se djelovanjem ugljinog dioksida iz zraka pretvarao u kalcit, ime se sprjeavalo korozivno djelovanje atmosferilija na vapnenac, a bjelilo premaza bi, uz to, u arkim ljetnimdanimasmanjivalozagrijavanjekamenekrovnekonstrukcije. Ovako izvedeni krovovi koji su ostali ouvani, i danas krase i upotpunjuju vizure brojnihmalihprimorskihmjesta.PosebnoimpresivnoizgledajukrovoviuLoiimai kripu na otoku Brau, dok poneki ovako izgraen krov koji je ostao ouvan u veim mjestima svojom bjelinom daje zanimljiv kontrast crvenilu krovnih kanalica. Kameni krovovi pustinjakih samostana otoka Braa, koji su neobian spoj puke arhitekture i srednjoeuropske graditeljske tradicije, a svoj dananji oblik stekli su krajem 19. stoljea,dajuosobituarvizuramatogaotoka. Pored redovite djelatnosti Zavoda za zatitu spomenika kulture, iji su zahvati donijeli na desetke novih (obnovljenih) kamenih krovova, postoje i nastojanja za ouvanjem tradicije gradnje izvedbom ovih konstrukcija i na novim objektima. Danas se kameni krovovi izvode od prirodno formiranih ili strojno piljenih i oblikovanih ploa, koje se ovisno o mogunostima hidroizolacije podlonih slojeva slau s jednostrukim ili dvostrukim preklopom, na betonskoj krovnoj podlozi ili drvenoj nosivoj konstrukciji. Primjena kosih betonskih krovnih konstrukcija koje se danas rade u velikom broju, uz upotrebu adekvatnih hidroizolacijskih slojeva, u potpunosti otklanja sve nedostatke kamenog pokrova (teina, eventualna vodopropusnost), te nudi suvremenom oblikovanju ponovnu mogunost primjene bijelih krovova u mediteranskom(krkom)pejzau. U nekim zemljama dugu tradiciju pokrivanja krovova ima primjena ploa od argiloista (krovovca) koji se zbog svoje izraene kriljave tekstura lako cijepa u ploe debljine 410 mm, dimenzija 2040 x 3060 cm. Vodonepropusnost, otpornost na smrzavanje,slabaprovodljivosttoplineivremenskatrajnost,argiloistudajuprednost pred nekim industrijskim proizvodima. O dodatnoj literaturi, nainima upotrebe i svojstvimaargiloistamoetenaivieuknjiziGraenjeprirodnimkamenom[2]. U programu rada tehnikog odbora Proizvodi za oblaganje krovova i zidova (HZN/TO 525) je usvajanje europskih norma koje se odnose na specifikacije (EN 123261:2004)imetodetestiranja(EN123262:2000)proizvodaodkirljavacaikamena zadiskontinuiranopokrivanjekrovovaioblaganje.
78
5.5. OSTALEMOGUNOSTIPRIMJENEPRIRODNOGKAMENA

79
RUSTIKALNO GRADITELJSTVO . Izlaganje o graenju prirodnim kamenom treba poeti rustikalnim graditeljstvom, stvaralatvom radinih i ponosnih ljudskih ruku koje su se stopile sa prirodnim okoliem i formirale vizure krajolika naeg krkog podruja.Znaajketihprostorasuusuhoodkamenanaslaganeogradekojekaomrea pokrivaju danas preteno zaputene obronke. Te su ograde, graene i na danas iznimno nedostupnim predjelima, graene ondje gdje je nekada bilo obraivano zemljite. Kod velikih zemljinih estica izvaeno kamenje se stavljalo na kupove, gromile, a u ogradama, a ee u nevisokim gromilama suhozidom izraivale male prostorije koje su prekrivane sitnim kamenjem. Te uglavnom skromne graevine ruralnogokolia,sukodnaspoznatekaokauni,bunje,emeriilipoljarice;graevine slinepooblicimaarazliitolokalnonazivane. KAMENI VIJENCI. Na graevinama sa zidovima od kamena, zidovima obloenim kamenimploamaizidovimaodpeenegline(fasadneopeke)vijencisuvieilimanje izraene horizontalne ploaste istake. Imaju dekorativnu namjenu, a ujedno slue i za zatituniihvertikalnihplohaproeljaodoborina. KAMENI OKVIRI. Okviri za prozore i vrata su se od davnina ugraivali u objekte svih namjena u naem krkom podruju. Bili su obraeni jednostavno, ali nerijetko i umjetniki profilirani. U ostalim naim krajevima okviri od kamena neko su se primjenjivali iskljuivo na proeljima monumentalnih zgrada i objekata javne namjene,dokimjedanasprimjenaznatnoira. POLAGANJE STUBA NA VANJSKIM POVRINAMA. Visinske se razlike na javnim povrinama, trgovima, parkovima, etalitima i vrtovima savladavaju stubama. Znaajka su mediteranskog dijela hrvatske u estim vrlo strmim usponima kamena stubita s odmaralitima. Kamen za stube mora biti otporan na habanje, smrzavanje i na agresivno djelovanje kiselih atmosferilija, te soli (kada se njome vri posipavanje u zimskom periodu; za to je onda od gustih vapnenaca ipak povoljniji kamen silikatnog sastava). Da bi se sprijeilo klizanje, preporue se ozrnjavanje povrina stuba od vapnenca, dok povrine stuba od kamena silikatnog sastava mogu biti paljene. Uz detaljnije podatke o gore navedenim nainima primjene kamena u knjizi Graenje prirodnim kamenom moete pronai vie informacija i o izradi kamenih lukova, o kamenimsadrajimanavanjskimprostorima(fontane,kipovi,kameneklupeistolovi, stupovi uline rasvjete i slini elementi izraeni od kamena), o primjeni kamena za poploenja krovnih terasa i balkona, za izradu kamenih ljebova i vodoriga, o kamenim stupovima i pilastrima, kamenim balustradama (vodoravnim ili kosim ogradama koje se sastoje od balustara, kratkih stupia izmeu podnone i pokrovne ploe),mostovimaiakveduktima. U knjizi su detaljnije obraena i teme koje se odnose na: poploavanje vanjskih i unutranjih horizontalnih povrina, oblaganje unutranjih vertikalnih povrina, izradu kamenih stubita,oblikovanje kamenihkamina i ostalih sadraja uinterijerima tearhitekturugroblja. DODATNALITERATURA:
L.Lago:KaunikamenazdanjaikrajolicisredinjeijuneIstre,Pula,1996. F.rajer,A.Sui:Mediteranskakamenakuatehnikegradnjeiobnove,Zagreb,2006. C.McRaven:Buildingwithston,StoreyPublishing,LLC;Reprintedition,1989.
80
5.6. ZATITAGRADITELJSKEBATINE

81
KONZERVATORSKORESTAURATORSKADJELATNOST Prema Zakonu o zatiti i ouvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03 i 157/03) poslove istraivanja, prouavanja, uvanja, restauriranja, konzerviranja, odravanja, obnove,koritenjaiprometakulturnimdobrimamoguobavljatispecijaliziranepravne i fizike osobe. Rjeenje kojim se doputa obavljanje ovih poslova donosi Ministarstvo kulture. Struno osposobljenom za obavljanje poslova na zatiti i ouvanju kulturnih dobara smatra se fizika osoba koja ima doputenje prema Pravilniku o uvjetima za fizike i pravne osobe radi dobivanja doputenja za obavljanje poslova na zatiti i ouvanju kulturnih dobara, priemu se za dobivanje doputenja trae: dokazi o steenoj strunoj spremi i dosadanjem iskustvu u obavljanju poslova na zatiti i ouvanju kulturnih dobara, popis kulturnih dobara na kojima je osoba izvodila poslove, sa specifikacijom i dokumentacijom o izvrenju, opis tehnike opremljenosti za obavljanje poslova (poslovni prostor, popis strojeva, alata i opreme), te dokaz o upisu u odgovarajui registar, odnosno upisnik ili imenik (obrtnika, samostalnih umjetnika, ovlatenih inenjeraidr.),ukolikojepodnositeljzahtjevaupisan. Restauratorskokonzervatorske poslove na zatiti i ouvanju kulturnih dobara mogu obavljati fizike osobe koje imaju odgovarajua struna zvanja u kontervatorsko restauratorskoj djelatnosti prema Pravilniku o o strunim zvanjima u konzervatorsko restauratorskojdjelatnostiteuvjetimainainunjihovastjecanja. UVJETI ZA STJECANJE STRUNOG ZVANJA konzervator su odgovarajua visoka struna sprema, dvije godine radnog iskustva u struci i poloen struni ispit za konzervatora. Uz pripadajue struno zvanje konzervator u pravilu se dodaje temeljni naziv struke (konzervator graevinar, konzervator arhitekt, konzervator povjesniar umjetnosti,konzervatorarheologislino) UVJETI ZA STJECANJE VIEG STRUNOG ZVANJA vii konzervator ili vii konzervatorrestaurator su najmanje pet godina obavljanja poslova konzervatora ili konzervatorarestauratora nakon poloenog strunog ispita za ovo struno zvanje, uz uvjet da je u tom razdoblju dan vrijedan struni doprinos, te objavljen zapaen broj strunihradovaizpodrujakonzervatorskorestauratorskedjelatnosti Sredstva za odravanje i ouvanje kulturnog dobra osigurava vlasnik kulturnoga dobra, odnosno imatelj dobra ako dobro ne koristi vlasnik. Sredstva za zatitu i ouvanje kulturnih dobara osiguravaju se i iz dravnog prorauna, prorauna upanija, odnosno jedinica lokalne uprave za kulturna dobra dobra koja se nalaze na njihovom produju, a u cijelosti za kulturna dobra stavljena pod zatitu na temelju Zakona o zatiti i ouvanju kulturnog dobra, te iz donacija, naknada za koncesije i drugihizvorautvrenihzakonskimpropisima. Potrebno je istaknuti da fizike i pravne osobe, odnosno njihove poslovne jedinice, koje obavljaju gospodarsku djelatnost u nepokretnim kulturnim dobrima ili na podrujukulturnopovijesnecjeline,obraunavajuiplaajuspomenikurentuuvisini 2% od ostvarenog dohotka, odnosno dobiti, kao rezultat iznimnih pogodnosti izravnog iskoritavanja kulturnoga dobra, a rentu u istom iznosu plaaju i fizike i pravne osobe koje obavljaju djelatnost ugostiteljstva i prijevoza putnika, te djelatnost luka nautikog turizma. Sve to upuuje na znatna ukupna sredstva koje se izdvajaju zaspomenikubatinutenavelikemogunostialiipotrebekonzervacijeirestauracije zatienih(kamenih)objekata.
82
AMBIJENTALNAVRIJEDNOSTKAMENA
Kamenjedefiniraomjeru.Biomjera.Modularhitekturekojajeoblikovalaidentitet.Stvoriojejedinstvene ambijente. Jedinstvene urbanistike i arhitektonske cjeline. Skladnost, jednostavnost i ljepota gradnje ostvarene u kamenu, tako izraena u ouvanim cjelinama naih brojnih malih mjesta i gradova, ostvarena je jer kamenljudskojnaravinijedavaosuvie slobode. Koritenkaozidnielementsprjeavaoje vrlosubjektivna(osobna)tumaenjaizanemarivanjaskladaiestetike.Biojemjeraljudsketatine.
Arhitekturakojajeoblikovalaidentitet.Mjera.Zapisanovrijeme
83
5.7. EKONOMSKIASPEKTIKORITENJAKAMENAUGRADITELJSTVU
Trina cijena pojedinih vrsta kamena uvelike ovisi o dekorativnosti kamena, arhitektonskim trendovima, raspoloivosti i standardnosti naruenih elemenata, i drugim elementima o kojima ovisi i udio trokova oblikovanja i obrade kamena u konanojcijeni.Trokoviobradeoviseuztootvrdoikamenaitraenimdimenzijama kamenihelemenata.Cijenagradnjekamenefasadetakoerovisiodimenzijamaploa, uvjetima optereenja i moguim nainima uvrivanja (ogranienja zahtjevima izvedbeiokoliaukojemsegradi). Sustavnije analize cijena kamena (usporedba cijena granita i vapnenaca, u ovisnosti o mogunostima primjene), mogunosti dobave, trinih trendova, trokova obrade kamena, trokova ugradnje kamena primjenom razliitih sustava sidrenja kod oblaganja tankim kamenim ploama u usporedbi s trokovima oblaganja graevina masivnim kamenim elementima, i druge tehnikoekonomske analize, zbog irokog raspona razliitih vrsta materijala i finalnih proizvoda, prelaze vremenske i tematske okvireizradeovograda,teovomprilikomneebitidetaljnijerazraene. Vezano za mogunost gradnje kamenih obloga od masivnih kamenih elemenata treba istaknuti da su u prosjeku za veinu naih vrsta kamena cijene kamenih elemenata irokih 12 cm u odnosu na ploe irine 2 cm otprilike 4 puta vee (a shodno tome i daljnjepoveanjeirinenepratijednakomstopomipoveanjecijene). Cijene gateriranih kamenih ploa debljine 3 cm kreu se ovisno o vrsti kamena (za kamenkojisevadiuIstri)od20do56eura. Za razne mogunosti dodatnih obrada povrina kamena formirane su uglavnom standardne cijene potrebnih nadoplata, a kako ti iznosi mogu imati znaajnu ulogu i usmjeritiprocesdonoenjaodlukapriizborukamenanavedenisuutablici5.9.1
Tablica5.9.1Cijenepotrebnihnadoplatazadodatnuobradugateriranihkamenihploa DODATNAOBRADA Debljina ploe(cm) 27 >8 27 >8 27 >8 27 >8 Tipobrade bruenjegr.60320 bruenjegr.60320 kitovanjeipoliranje kitovanjeipoliranje reziniranjeipoliranje reziniranjeipoliranje reziniranje antikogr.60320 antikogr.60320 paljeno Nadoplata Debljina (EUR/m2) ploe(cm) 3,0 6.0 4.5 8.5 6.0 10.0 4.5 5.0 9.0 7.0 27 >8 27 >8 27 >8 Tipobrade paljenoantico paljenoantico pjeskarenje(ploom) pjes.ploom+antiko pjes.ploom+antiko tokovano tokovano+antiko tokovano+antiko picanjestrojno picanjeruno Nadoplata (EUR/m2) 12.0 16.0 7.0 12.0 16.0 6.0 11.0 15.0 21.0 42.0
84
5.8. TEHNIKAREGULATIVA
Potreba kontrole kvalitete u industriji kamena. Kontrola kvalitete finalnog proizvoda, kakva je u najveem dijelu drugih industrija ozakonjena i dobro ustaljena, tek je posljednjih godina, donoenjem normi na europskoj razini, zapoela u kamenarstvu. Dok se primjena kamena ponajprije odnosila na lokalne materijale i tradicionalna rjeenja kontrola kvalitete nije bila neophodna: graditelj se, u svom izboru, mogao jednostavno ravnati prema opaanjima i iskustvenom ponaanju kamenanaizvedenimobjektima. Danas vie nije tako. Trgovina arhitektonskog kamena poprima svjetske dimenzije. Stalno novi materijali pristiu iz dalekih zemalja, prerauju se u Europi, i vie nije mogue sluiti se izravnim iskustvom da bi se predvidjelo njihovo ponaanje nakon ugradnje. S drugestrane,da bise bar djelomino nadoknadilaizgubljena utakmica na tritusumjetnimmaterijalima,upravojeutijekunastojanjedasezamnogeprimjene kamena iznau sasvim nova konstruktivna rjeenja. Spomenimo tako polirane i kalibrirane marmete, elemente za podignute podove, zatim vieslojne panele sastavljene od tankih kamenih ploa (debljine 510 mm i povrine do 3 m2), na armaturu razliitih tipova (aluminijske sae, pletivo od staklenih niti ili nehrajueg elika).Takvisuproizvodipodlonistrogimzahtjevimaprojektanataikonstruktora,a tenja im je da se dade prednost kamenu kao alternativi za umjetne materijale. Oni trebaju podnijeti stroe uvjete ispitivanja materijala u tijeku obrade i ugradnje u odnosunatradicionalnarjeenja,gdjesenpr.primjenjujuploeminimalnedebljine20 (30) mm. U ovakvoj izmijenjenoj situaciji postaje neophodna kontrola finalnog proizvoda. Europski tehniki normativi 23 . Stvaranjem jedinstvenog europskog trita pristupilo se usklaivanju razliitih tehnikih normativa u zemljama EU kako bi se sruile ekonomske barijere. Pri tom je zakonodavno usklaivanje ogranieno samo na temeljne zahtjeve (bitna svojstva): nosivost i stabilnost, sigurnost od poara, zatitu zdravlja, zatitu potroaa i zatitu okolia. Temeljnim se zahtjevima odreuju rezultati koje treba postii ili rizici i opasnosti s kojima se treba baviti, ali ovi zahtjevi ne specificiraju tehnika rjeenja za tu svrhu. Stoga proizvoai moraju te iroke temeljno odredbe pretovirit u tehnika rjeenja,. Jedan od najboljih naina da to uine je koritenje usklaenih europskih normi, kojima se daju mogua tehnika rjeenja, a zaijujeizraduPovjerenstvoovlastiloCEN:Europskiodborzanormizaciju. Norme imaju za cilj ostvarenje najvee mogue prednosti jedinstvenog unutarnjeg trita i omoguavanje pristupa to veem broju proizvoaa tom tritu, te stvaraju uvjete za usklaen sustav opih pravila u graevnoj industriji. Smatra se da je proizvod uporabljiv ako je sukladan s usklaenim normama ili europskim tehnikim doputenjem i doputa se njihovo slobodno kretanje na tritu EU. Proizvodi koji se smatrajuupotrebljivimalakosuprepoznatljivijernoseznakEuropskezajednice(CE). POTVRIVANJESUKLADNOSTI.Zapotvrivanjesukladnostinekogproizvodasa zahtjevima tehnikih specifikacija odgovoran je proizvoa. Sukladnost se utvruje ispitivanjemilidrugimdokazimanaosnovitehnikihspecifikacija. Potvrivanje sukladnosti nekog proizvoda predvia da proizvoa ima sustav kontrole tvornike proizvodnje koji osigurava da je proizvodnja usklaena s odgovarajuim tehnikim specifikacijama (u ovom sluaju izjavu o sukladnosti izdaje proizvoa), ili da je dodatno, uz sustav kontrole tvornike proizvodnje (za posebne proizvodenavedeneuodgovarajuimtehnikimspecifikacijama),priocjeniinadzoru
85
kontrole proizvodnje ili samog proizvoda ukljueno i priznato certifikacijsko tijelo (kojeizdajecertifikatosukladnosti). Izbor mjerodavnog postupka utvruje Komisija ovisno o vanosti proizvoda s obziromnabitnezahtjeve(naroitotosetiezdravljaisigurnosti),prirodiproizvoda, utjecaju promjenjivosti znaajka proizvoda na njegovu upotrebljivost, te podlonosti nedostatcima pri izradi proizvoda. Tako utvren postupak navodi se u ovlastima i tehnikimspecifikacijama(normamailitehnikimdoputenima). Izjava o sukladnosti ili certifikat o sukladnosti ovlauje proizvoaa da proizvod oznaiznakomCE.Dravavodibriguopravilnoj(idoputenoj)upotrebiovogznaka. PRIZNATATIJELA.SvakadravalanicaprijavljujeKomisijipopissvojihimenova nih certifikacijskih i nadzornih tijela i ispitnih laboratorija sa zadacima koje ona provode i proizvodima za koje su mjerodavni radi izdavanja tehnikih doputenja i potvrdaosukladnosti,odnosnonadzoraiispitivanjauskladusovomSmjernicom. Tehniki propisi. Proces usklaivanja hrvatskih tehnikih propisa, norma i postupaka ocjene sukladnosti s meunarodnim pravilima predstavlja kljuno tehnikopitanjebregukljuivanjaHrvatskeumeunarodnegospodarskeintegracije. Donoenje tehnikih propisa kojima se razrauju bitni zahtjevi za graevinu, a koji su predvieni Zakonom o gradnji 24 omoguiti e zaokruivanje (i funkcioniranje) sustava. Tehniki propisi upuuju na norme, poglavito one koje se odnose na graevneproizvode. Tehnikim propisima koji se odnose na graevne proizvode utvruju se tehniki zahtjeviipostupciocjenesukladnostipristavljanjuproizvodanatrite,zaproizvode zakojepravnailifizikaosobakojastavljaproizvodnatriteiliuuporabumoraprije njihovastavljanjanatriteiliuuporabu: - osiguratiprovedbupostupakaocjenesukladnostispropisanimtehnikimzahtjevima, - izdati, odnosno osigurati izjavu o sukladnosti, izvjee o ispitivanju, potvrdu (certifikat)ilidrugidokumentosukladnosti, - izraditiiuvatitehnikudokumentacijuupropisanuopsegu,oblikuirokovima, - osiguratioznaivanjespropisanimoznakamasukladnosti. Ako se dokae sukladnost hrvatskog proizvoda sa zahtjevima propisa, ovlatena organizacija izdaje potvrdu (certifikat) o sukladnosti. Proizvod se onda oznauje hrvatskim znakom sukladnosti C i stavlja u promet. Uz znak sukladnosti stavlja se broj ovlatene organizacije koja je provela postupak ocjene sukladnosti proizvoda premahrvatskimpropisima. ProizvodikojiseuvozeuHrvatskuinoseCEoznakunepriznajuseautomatskikao sukladni hrvatskim propisima. Prema Zakonu o normizaciji, graevni proizvodi moraju proi postupak obaveznog ispitivanja i potvrivanja (certifikacije) u organizacijama koje je ovlastio HZN. Ako uvoznik raspolae izvjetajem o ispitivanju iz inozemnog laboratorija koji udovoljava propisanim zahtjevima, taj mu se izvjetaj priznaje,aproizvodudodjeljujepotvrda(certifikat)osukladnosti. Proizvod se, prema Zakonu o opoj sigurnosti proizvoda, smatra sigurnim kad ispunjavasvezahtjevesadraneutehnikimpropisimakojisenanjegaodnose. Norme za prirodni kamen. Norme su dokumentirani, dobrovoljni sporazumi koji odreuju kriterije za proizvode, usluge i procese. Stoga norme jame prikladnost proizvoda i usluga za svrhu kojoj su namijenjeni, njihovu usporedivost i kompatibilnost. Norme nisu obvezujui dokumenti, no prihvaanje i primjena normi Europske unije u zemljama kandidatkinjama jedan je od uvjeta za puno sudjelovanje
86
na jedinstvenom tritu. Stoga je posebno vano za industrije zemalja kandidatkinja daimajusvijestopostojanjueuropskihnormiidaihprimjenjuju. 25 Europskenorme(EN)dijeleseutriskupine: norme za projektiranje/proraun (eurokodovi) koje za nosive konstrukcije i za glavne graevne materijale odreuju djelovanja i postupke prorauna, oblikovanja pojedinostiiizvedbe. norme specifikacije (norme proizvoda) koje daju brojane vrijednosti svojstava kojasezahtijevajuodgraevinskihproizvoda. norme za metode ispitivanja koje definiraju pojedine postupke, naine mjerenja i ispitnuopremu. Hrvatski tehniki odbor za prirodni kamen HZN/TO196 26 djeluje pri Hrvatskom zavodu za norme. Odbor se bavi prihvaanjem konanih nacrta europskih normi u izvorniku. Temeljem prihvaanja europske povlai se postojea hrvatska norma. Radom odbora usvojen je niz normi koje se odnose na prirodni kamen, odnosno na specifikacije i zahtjeve za kamene proizvode te metode ispitivanja prirodnog kamena. Meutim, jo uvijek ne postoje tehniki propisi koji bi upuivali na primjenu ovih normi, te definirali tehnike uvjete za projektiranje i izvedbu kamenih oblaganja (koji subiliobuhvaeninormamakojesupovuene). Popis i pregled svi norma koje se odnose na prirodni kamen kao i detaljnije informacije o radu Tehnikih odbora i procesu normizacije dostupni su na internetskimstranicamaiuNormoteciHrvatskogzavodazanorme(www.hzn.hr). Tehnikipropisiinormekojeseodnosenaprimjenukamenakaozidnogelementa. TEHNIKI PROPIS ZA ZIDANE KONSTRUKCIJE. Ovim se Tehnikim propisom u okviru ispunjavanja bitnih zahtjeva za graevinu, propisuju tehnika svojstva za zidanekonstrukcijeugraevinama,tehnikasvojstvagraevnihproizvodazazidanje (elemenata za zidanje), zahtjevi za projektiranje (sadraj graevinskog projekta), zahtjevi za izvoenje radova, zahtjevi uporabljivosti, zahtjevi za odravanje, i drugi zahtjevi za zidane konstrukcije, te tehnika svojstva i drugi zahtjevi za graevne proizvode namijenjene ugradnji u zidanu konstrukciju (preko upuivanja na mjerodavnenorme) NORME. Normiranje zidanih konstrukcija, ukljuuje: pravila za projektiranje i izvedbu nearmiranih i armiranih zidanih konstrukcija; specifikacije i metode ispitivanja za zidne elemente (openi, vapnenosilikatni, betonski, od porastog betona, umjetnog i prirodnog kamena); specifikacija i metode ispitivanja morta za zie; specifikacijeimetodeispitivanjazapomonedijelovezia. HRNEN77162006Specifikacijezazidneelementeodprirodnogkamena EUROKOD6:projektiranjezidanihkonstrukcija 11.dio:OpapravilazazgradePravilazaarmiranoinearmiranozie 12.dio:OpapravilaProjektiranjekonstrukcijanapoarnodjelovanje 13.dio:OpapravilazazgradePosebnapravilazabonaoptereenja 2.dio:Proraun,izbormaterijalaiizvedbazia 3.dio:Pojednostavnjenemetodeproraunaijednostavnapravilazazidanekonstrukcije
87
6. ZAKLJUAK
Kamen je definirao mjeru. Bio mjera. Koriten kao zidni element kamen je bio modul arhitekture koja je oblikovala identitet brojnih gradova i urbanih naselja ireg jadranskog podruja. Stvorio je jedinstvene ambijente, skladne urbanistike i arhitektonske cjeline. Pojavom suvremenih graevinskih materijala, arhitektonsko graevni kamen gubi ulogu nosivog konstruktivnog elementa i preuzima ponajprije dekorativnu i zatitnu ulogu. Meutim, dostignuta tehnoloka razina i alati za oblikovanje kamena daleko su nadmaili prosjeno vienje mogunosti kamenih oblika. Robotizirane ine pile mogu itav kameni blok proarati ravnom ili krivudavom pravastom plohom raspilavanja, te izravno iz bloka izraivati ploe i druga tijela sa zakrivljenim, pa ak i lomljenim povrinama, te oponaati masive s manjim utrokom kamena. Sondane pile koje ostvaruju rez valjkaste forme, omoguuju vaenje serije valjaka razliitih promjera iz istog bloka i vaenje jednog komada iz drugog, umnoavajui tako za nekoliko puta korisni volumen, ostvarujui uplja tijela i cijevi razliite geometrije, koja predstavljaju novi olakani masivni oblik, prikladan za mnogobrojne primjene u arhitekturi. Danas postoji itav niz potpuno automatiziranih strojeva koji se pridruuju procesu obrade nudei nove mogunosti primjenekamenaugraditeljstvu. Proizvod kamenoloma arhitektonskograevnog kamena je masivni blok, te se kakvoakamenanemoerazdvojitiodstrukturnogsklopanjegovogleita.Kamenje prirodan materijal, iznimno bogate pojavnosti i dekorativnosti, irokog podruja primjene. U Hrvatskoj se vadi velik broj varijeteta razliitih vapnenaca i karbonatnih klastita, a gotovo svi aktivni kamenolom nalaze se u Dalmaciji i Istri. Posebno su cijenjeni, na svjetskom tritu rijetki, bijeli varijeteti jednolikog izgleda. Pored njih postoji itav niz vrsta vrlo dekorativnog izgleda koje uz pravilno projektiranje nude iroke mogunosti primjene, te uz danas dostupne naine zatite mogu dobrim dijelomkonkuriratuvoznim(silikatnim)vrstamaarhitektonskograevnogkamena. Dok se primjena kamena ponajprije odnosila na lokalne materijale i tradicionalna rjeenja kontrola kvalitete nije bila neophodna: graditelj se, u svom izboru, mogao jednostavno ravnati prema opaanjima i iskustvenom ponaanju kamena na izvedenim objektima. Danas vie nije tako. Kontrola kvalitete finalnog proizvoda, kakva je u najveem dijelu drugih industrija ozakonjena i dobro ustaljena, tek je posljednjihgodina,donoenjemnorminaeuropskojrazini,zapoelaukamenarstvu. Obzirom na potencijal, rezerve, kapacitete i mogunosti plasiranja proizvoda na domae i strano trite, arhitektonskograevni kamen spada meu znaajnije privredne resurse. Prema eksploatiranim koliinama u ukupnoj proizvodnji vrstih mineralnih sirovina sudjeluje samo 1%, ali toiniak 22% ukupne trine vrijednosti eksploatiranihsirovina. Otvaranje novih eksploatacijskih polja u znatnoj je mjeri uvjetovano prostorno planskom dokumentacijom pri donoenju koje ova djelatnost nikako ne bi smjela biti zanemarena. Podloga izradi prostornih planova trebale bi biti detaljne geoloke karte, sa ispitanim leitima mineralnih sirovina, prema kojima bi se dugorono planirao razvoj prostora, te ostavljala mogunost njihova iskoritavanja. Strategija gospodarenja mineralnimsirovinama,ije je donoenje u zakonskoj proceduri, trebala bi dati jasne smjernice i omoguiti razvoj kamenarske industrije, a time i kvalitetnije primjenekamenaugraditeljstvu. Zbog velikog broja bitnih faktora koji povezuju procese dobivanja, obrade i gradnje, za kvalitetno projektiranje u kamenu potrebna su iroka (i specijalizirana) struna znanja. Sve navedene specifinosti kamena navode na potrebnu sustavnog i
88
multidisciplinarnog pristupa primjeni kamena u graditeljstvu kako bi se izbjegle degradacije kamenih povrina, odnosno estetska i funkcionalna oteenja izvedenih objekata. S tim u vezi postavlja se pitanje kvalitete projekata kamenih oblaganja (i potrebe strune revizije), te strunog nadzora nad izvedbom radova oblaganja, ali i nunosti dodatnog kolovanja i specijalizacije strunog kadra za radove s prirodnim kamenom2. To sve ukazuje na potrebu donoenja tehnikog propisa kojim bi se obuhvatilo:zahtjeveuvezisadrajaprojektakamenefasade,pravilaizvoenjaradova montae i uvrivanja ploa (pravila struke za oblaganja po raznim sistemima), te naine rjeavanja razliitih karakteristinih detalja. Upravo stoga, u knjizi Graenje prirodnim kamenom autor daje Smjernice za postavljanje i polaganje prirodnog kamena koje slue za praktino izvoenje i osiguranje sigurnosti rada i stabilnosti izvedenih radova, daju saete spoznaje i dugogodinja iskustva lanova Odbora za prirodni kamen pri HZN, te su bitna pretpostavka za normiranje postojeih postupaka oblaganja. U proteklih nekoliko mjeseci saznao sam mnotvo detalja o svojstvima, vaenju, obradiiugradnjikamena,ajoljepeodtog,otkriomnoganovapitanja.Biojeuitaki izazov preko jedne naizgled uske teme, samo jednog materijala, (pokuati) povezati tako iroko podruje. Geologija i petrologija, rudarstvo, tehnologija obrade, zatita batine,klesarstvo,dizajn,arhitekturaigraditeljstvo.
89
7. PRILOZI
7.1. KLASIFIKACIJAARHITEKTONSKOGRAEVNOGKAMENA
U praktinoj primjeni uglavnom se ne koristi genetska klasifikacija stijena (klasifikacijapopostanku),veraznepojednostavljene,komercijalneklasifikacije.One sedijelomtemeljenapetrolokimznaajkamastijena,aznatnovieukljuujuznaajke kamenasgleditafizikomehanikihsvojstava,obradivosti,namjeneitrajnostinakon ugraivanja. U svim tim podjelama osnovu ine grupe graniti i mramori, koje obuhvaaju i one stijene koje esto s geolokog i petrolokog gledita ne pripadaju ovimprirodnimtvorevinama. 7.1.1 Proirenaipraktinapodjela Proirena i praktina podjela stijena (prema Bilbiji)2 koje se upotrebljavaju kao arhitektonski kamen temelji se djelomice na petrolokim znaajkama stijena, ali ukljuuje i znaajke kamena s gledita fiziko mehanikih svojstava, obradivosti, primjene i trajnosti nakon ugraivanja. Stijene su podijeljene u sedam skupina, a skupinamramorsadrietiripodskupine. GRANITI. Ova skupina ujedinjuje sve izrazito tvrde silikatne stijene za obradu kojih se koristi tehnologija obrade granita. Zajedniko im je svojstvo trajnost i nepromjenjivost izgleda, to vrijedi ak i za obojene varijetete koji sadre stabilne prirodne pigmente. Najveim dijelom glaaju se i poliraju do visokog sjaja, ali mogu biti obraenii na druge naine.S obzirom nafizikomehanika svojstva imaju iroku primjenu, te se svestrano koriste za oblaganje horizontalnih i vertikalnih povrina eksterijeraiinterijera,zaspomenobiljejaiarhitekturugroblja. Kvarcit. Iz grupe granita se zbog svoje izrazite tvrdoe, odnosno visokog sadraja kvarca, u novije vrijeme izdvaja i u posebnu samostalnu grupu svrstava kvarcit, metamorfna stijena nastala kontaktnom ili dinamotermalnom metamorfozom pjeenjaka i ronjaca. isti kvarciti se sastoje gotovo samo od kremena, dok su prijelazni oblici sastavljeni od zrnastog kvarca (kremena) s mjestimino manje ili vie liskuna ili tinjca, te ostalih primjesa. Temeljna im je znaajka velika statikavrstoa, kako zbog vrstoe samog kremena, tako i zbog zrnaste strukture, koja je zubiasta, upravo kao i u mramora. To su kemijski i na visokim temperaturama veoma otporne stijene. Porozne vrste kvarcita su laganije i veoma otporne na atmosferilije. Mogu biti sivobijele,ukasteismeeboje. MRAMORI. Ova skupina ujedinjuje kategorije tvrdih i srednje tvrdih karbonatnih, kalcitnihidolomitnihstijenasedimentnogimetamorfnogpostanka.Tosustijenekoje se vrlo dobro i relativno lako obrauju tehnologijom obrade mramora. Prema svojim fizikomehanikim svojstvima prikladnije su za ureenje interijera, premda se vei broj vrsta obilno koristi i za oblaganje vanjskih povrina. Nepostojane su prema djelovanju atmosferilija, posebno u urbanom okoliu, gdje glaane povrine gube sjaj, a stalnost boje ovisi o stabilnosti prirodnog pigmenta. S obzirom na petroloke znaajke,fizikomehanikasvojstvailakouobrade,izdvajajuseetiripodskupine: Mramoriu petrolokomsmislu,daklemetamorfnekarbonatne, kalcitne i dolomitne stijene. U pravilu su to kompaktne stijene, bilo homogene, bilo slabije ili jae naglaene kriljave teksture i trakastog izgleda s time to plohe kriljavosti ne
90
PRILOZI
predstavljaju povrine diskontinuiteta du kojih bi dolo do ploastog raspadanja. Izrazite su granoblastine strukture, sitnije ili krupnije veliine zrna. Za obradu, a posebnozaskulpture,povoljnijisusrednjozrnastiisitnozrnastivarijeteti.Tojekamen za upotrebu u eksterijerima i interijerima, posebice za oblaganje vertikalnih povrina, jer nije dovoljno otporan na habanje. Polirane povrine u eksterijeru brzo gube sjaj, povrine esto postaju fino hrapave, ali boju zadravaju dulje vrijeme jer sadre stabilnije prirodne pigmente. Mramori razliito nijansirano sivih boja polagano izbljeuju jer kao prirodni pigment sadre grafitinu tvar koja je stabilnija od organskebituminoznesupstancije. Tvrdi vapnenci obuhvaaju karbonatne sedimentne stijene koje su kompaktne, vrsteiizrazitootpornenahabanje,ponajprijemikritskeibiomikritskegrae.Teesu obradive od mramora (u petrolokom smislu). Mogu se glaati do visokog sjaja. Obziromnaspomenutasvojstva,primjenjujusezaoblaganjepodova.Bjeliastevrste gustih vapnenaca imaju primjenu u interijerima i eksterijerima. Obojeni vapnenci, posebno kad kao pigment sadre organogenu bituminoznu supstanciju, strogo su ogranienizaprimjenuuinterijerima,zbognestabilnostipigmenta. Reprezentantima ove skupine moemo, smatrati gusti mikritski vapnenac kirmenjak boje slonovae te rudistni vapnenac rasotica razliito nijansirane smee boje. Kirmenjak sepolira do visokog sjaja, povrina poprima porculanasti izgled,a kako ne sadri nestabilan pigment, primjenjuje se u eksterijeru. Rasotica se polira praktiki do briljantnog sjaja, ali je, s obzirom na to da sadri nestabilan pigment, njezina primjena strogo ograniena na oblaganje interijera jer se u eksterijeru degradira njezina dekorativnost,odnosnogubiiznimnostijedinstvenostizgleda. Srednjetvrdivapnenciobuhvaajukarbonatnesedimentnestijenekojesuumjereno porozne, srednjih vrstoa i manje otporne na habanje od prethodne podskupine. Lakoseobradujuiglaaju,aliseglaanjemnepostietolikovisokisjajkaokodtvrdih vapnenaca.Primjenjuju seza oblaganjevertikalnih povrina interijerai eksterijera.Na proeljima mogu pod djelovanjem atmosferilija biti zahvaene destrukcijom. I za ovu podskupinuvrijedidasezaoblaganjeeksterijeranemoguupotrebljavativrstekojesu obojene nepostojanim pigmentima. S obzirom na opisana svojstva, primjena za horizontalnaoblaganjajeograniena. Tipini predstavnici ove podskupine jesu rudistni vapnenci, biomikriti i biospariti gornjokrednestarosti,kao:veseljeunito,veseljefioritoivisoaniunito. Konglomeratiibreeobuhvaajukompaktneivrsteklastinesedimentnestijeneiz skupine psefita, ponajprije karbonatnog sastava. O klastinim sastojcima,esticama i valuticamateovezivuovisenjihovaobradivostisjajpostignutglaanjemteprimjena. Otimelementimaovisiinjihovadekorativnost. Po dekorativnosti se, s obzirom na boju valutica i veziva, izdvajaju konglomerati multikolorirozalit.Kamenovepodskupinekoristiseprijesvegazaoblaganjeinterijera, toposebnovrijedizadolomitnubreuoklad. MEKANE STIJENE. U ovoj podskupini nalaze se u prvom redu mekane stijene karbonatnog sastava, koje se odlikuju znatnom do visokom poroznou, malim vrstoama i slabom otpornou na habanje. Izvanredno lako se obraduju, ali se ne glaaju jer ne primaju sjaj. Primjenjuju se gotovo iskljuivo za oblaganje vertikalnih povrina u prvom redu interijera, ali i eksterijera, gdje su podlone jaem prljanju, posebno u oneienoj atmosferi urbanog okolia. S obzirom na visoku poroznost i postojanost na mraz, treba ih pozorno upoznati, kako laboratorijski, tako i na starim objektima.
91
PRILOZI
Tipini su predstavnici ove skupine intrabiosparit bihacit i biosparit vinkuran, oba dokazanootpornanamraz.SpomeniciizraeniodbihacitaizdobaJapodazadralisu svoju reljefnost do danas, a vinkuran je svoju postojanost dokazao na nizu graevina uurbanimokoliima. TRAVERTINI. Travertini predstavljaju skupinu kemijskih karbonatnih sedimentnih stijena koje se s obzirom na genezu odlikuju otro naglaenom trakastom graom i znatnom upljikavou. Lako se obraduju i dobro glaaju. Primjenjuju se prije svega za oblaganje vertikalnih povrina interijera i eksterijera. U oblogama eksterijera ponaaju se kao ostale karbonatne stijene, a ugraeni na starim graevinama u urbanimokoliimapokazalisusvojupostojanostitrajnost. ONIKSI. Oniks mramori predstavljaju skupinu kemijskih karbonatnih sedimenata. Gusti su i kompaktni te izrazite trakaste grade. Mogu biti razliito obojeni, preteno su zelenkasto i smeasto nijansirani. Poliraju se do visokog sjaja i prozrani su. Upotrebljavaju se ponajprije za kamenu galanteriju i luksuznije oblaganje vertikalnih povrinainterijera. KRILJAVCI. kriljavci pripadaju niskometamorfnim stijenama, izrazite su kriljave teksture i lepidoblastine strukture. Paralelno sa kriljavosti mogu se lako cijepati u ploe debljine do nekoliko milimetara. U ovoj skupini nalazi se argiloist koji se u oblikutankihploaupotrebljavauprvomreduzapokrivanjekrovova. PJEENJACI. Pjeenjaci obuhvaaju klastine sedimentne stijene skupine psamita. Silikatnog su ili rjee karbonatnog sastava. Rijetko se obraduju kao prirodni kamen, prije svega zbog velike tvrdoe i to se ne mogu glaati, osim ako su karbonatnog sastava. 7.1.2 Komercijalnapodjelapremanainimaobrade Najzatupljenija komercijalna podjela u praksi razvrstava arhitektonskograevni kamen uetiri grupe (tablica 7.1.) temeljene u najveoj mjeri na njihovim mehanikim svojstvima, prvenstveno rezivosti (piljivosti). Unato nedostacima sa strunog i znanstvenog gledita, te nedefiniranog i dvoznanog nazivlja (npr. grupa kamen) ova je podjela gotovo opeprihvaena, poglavito u opisima tehnolokih procesa dobivanja iobradekamena.
Tablica7.1.Saetiprikazkomercijalnepodjelearhitektonskograevnogkamena GRANIT
Homogeni Orijentirani Venozni
KVARCIT
M M S S
MRAMOR
Mramoris.s* Oniksi Vapnenci Travertini
S S S M M E E E E
KAMEN
Pjeenjaci Vapnenciivapnenitufovi Konglomeratiibree kriljci Gnajsi Porfiri Bazalti Trahiti Vulkanskestijene
* **
mramoriupetrografskomsmislu Mmetamorfne,Ssedimentne,Eeruptivnestijene
92
PRILOZI
7.1.3 Komercijalnapodjelanagraniteimramore Arhitektonskograevni kamen se prema komercijalnom nazivlju dijeli se u dvije skupine: granite i mramore, premda proizvodi svrstani u ove dvije grupe esto s geolokog i petrolokog gledita ne pripadaju ovim prirodnim tvorevinama. Prema ovojpodjeli: GRANITI obuhvaaju sve silikatne stijene bez obzira na njihovu genezu; prije svega eruptivneimetamorfne. MRAMORI obuhvaaju sve karbonatne stijene, bez obzira na genezu; kako sedimentne stijene (vapnence i dolomite), tako i metamorfne stijene (mramore u petrolokomsmislu)
7.2. ISPITIVANJESVOJSTAVAKAMENA
Pravilnik o prikupljanju podataka, nainu evidentiranja i utvrivanja rezervi mineralnihsirovina te oizradi bilance tih rezervi 27 propisuju se jedinstveni kriterijiza utvrivanje, evidentiranje i prikupljanje podataka o rezervama mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj. Rudarska poduzea i samostalni poduzetnici, nositelji prava istraivanja i eksploatacije mineralnih sirovina, duni su podatke o rezervama mineralnih sirovina utvrivati i evidentirati na nain odreen ovim pravilnikom za leita kod kojih je istraivanje prekinuto, za leita ije je istraivanje zavreno, za leitaueksploatacijiizaleitaizvaneksploatacijekojanisuiscrpljena. Kakvoa arhitektonskograevnog kamena se u leitu odreuje analiziranjem uzoraka. Za svako leite ili njegov dio odreuje se putem optimalnih metoda (eksperimentalno,iskustvenoilinaosnovipropisa)nainuzimanjauzoraka. Kakvoa mineralne sirovine odreuje se kemijskim sastavom te odreivanjem fizikokemijskih, fizikomehanikih i drugih svojstava u skladu s propisanim standardima. Fiziko mehanika svojstva ispituju se na svim uzorcima prema propisanim standardima i na temelju njih se daje ocjena o kakvoi i upotrebljivosti arhitektonskograevnogkamena Tehnoloka ispitivanja arhitektonskoga graevnog kamena izvode se po reimu redovne proizvodnje, odnosno svi uzeti uzorci reu se u ploe, glaaju i oblikuju. Analizira se ponaanje arhitektonskoga graevnog kamena pri obradi i proraunava postotakiskoritenjasirovihblokovapripreradi. Ako je za pojedini dio stijene koja se eksploatira izvreno tehnoloko ispitivanje mineralnesirovineuindustrijskomilipoluindustrijskomopseguiupraksipotvreno da izmeu nje i ostalih rudnih tijela u istom leitu nema bitnih razlika, za ostala rudna tijela u istom leitu dovoljno je obaviti tehnoloka ispitivanja u laboratorijskomopsegu. Preuzimanjem europskog sustava ocjene sukladnosti, odgovornost za dokaz kvalitete kamenih proizvoda postaje obveza proizvoaa. Proces potvrivanja sukladnosti detaljnijejeobjanjenupoglavlju5.7Tehnikaregulativa. Jedini ispitni laboratorij u Hrvatskoj akreditiran od strane Hrvatske akreditacijske agencijezapodrujeispitivanjaprirodnogkamenapremazahtjevimanormeHRNEN ISO/IEC 17025:2004 Hrvatskoj koji vri ispitivanja svojstava arhitektonskograevnog kamena je Laboratorij za kamen u sklopu Cestograevnog laboratorija Instituta graevinarstva Hrvatske u Zagrebu. Ovlasnica se izdaje na period od 4 godine, a laboratorij je akreditiran za podruje ispitivanja odabranih fizikomehanikih
93
PRILOZI
svojstava asfalta, bitumena, bitumenskih hidroizolacijskih traka, prirodnog kamena i kamenog agregata. Ocjene sukladnosti tehnikih zahtjeva izdana od akreditiranog laboratorijaosiguravaprepoznatljivost,prihvaanjeipriznavanjehrvatskihproizvoda izvangranicaRepublikeHrvatske. U Hrvatskoj ne postoje tehniki propisi kojima bi se detaljnije regulirao sustav ocjenjivanja sukladnosti kamenih proizvoda te obveza dobivanja i izrade uvjerenja o kvaliteti. U praksi to znai da je jedina zahtijevana kontrola kvalitete kamena koji se ugrauje na nekom objektu obveza posjedovanja dokaza o uporabljivosti materijala (bilo u obliku izvjetaja o kvaliteti, izvjetaja o pogodnosti materijala ili pak uvjerenja o kvaliteti kako je to bilo regulirano po DINu i provoeno kod nas u praksi) pri izvoenjuradova(kojaseprilaeiuvakaodiogradilinedokumentacije). Trina inspekcija bi svojim radom trebala osigurati da se na tritu ne nalaze proizvodi koji nemaju valjane dokaze u uporabljivosti. Uvjerenje o kvaliteti se (prema prihvaenim uzusima iz DINa) izdavalo se na rok od pet godina za arhitektonsko graevni kamen, a na jednu godinu za eksploataciju tehnikograevnog kamena. Kako je zbog iznimne raznolikosti i varijabilnosti svojstava razliitih vrsta kamena i njihove primjene nemogue utvrditi openit kriterije uporabljivosti (ocjene kvalitete), onimorajubitiodreeniiispitanizasvakiprojektposebno.Zbogsvihprijenavedenih karakteristika kamena kao prirodnog materijala valjan dokaz o uporabivosti kamena stoga nikakone bismio biti nalaz oispitivanju samo jedne ploe kamenaizvren prije desetakgodina,kaotojeto,ikodvrlovelikihprojekata,sluajkodnasupraksi. ak i u sluaju uvoza arhitektonskograevnog kamena, izvjetaj o svojstvima kamena kojeg dobavlja prilae uz isporueni materijal treba biti provjeren ispitivanjem odreenog broja uzoraka od strane ovlatenog laboratorija, da bi se potvrdilasukladnostdostavljenogmaterijalaipriloenihsvojstava. Odgovornost je projektanta da ovisno o projektnim zahtjevima, kriterijima i uvjetima kojima e kamen biti izloen (mikroklima, lokacija, predvieno optereenje kod oblaganja gaznih povrina, i slino) ispita pogodnost odreenog materijala za namjeravanuupotrebu,odnosnozatraivaljanouvjerenjeokvaliteti. OCJENA KVALITETE kamena sadri podatke o komercijalnom nazivu kamena, vremenu izrade analize (a prije i o roku trajanja uvjerenja), ope podatke o kamenu (naziv kamenoloma, tona lokacija), podatke o naruitelju (i osobi koja je odgovorna za izbor uzoraka), te ostale ope podatke. U uvjerenju se daje prikaz ispitanih vrijednosti fizikomehanikih svojstava kamena (maksimalne, minimalne, te prihvaene srednje vrijednosti), uz podatke o normama po kojima su ispitivanja vrena, a potom i mineralokopetrografska analiza (sa determinacijom uzorka kamena), uz miljenje, odnosno ocjenu podobnosti obzirom na predvienu namjenu, (imoguaogranienja).
94
PRILOZI
7.3. PROPISIIZPODRUJARUDARSTVA
Popisvaeihpropisiizpodrujarudarstva Zakonorudarstvuproienitekst,NN190/03 Pravilnikoistraivanjumineralnihsirovina,NN125/98 Pravilnikoeksploatacijimineralnihsirovina,NN125/98 Odlukaosadrajudugoronogprogramaigodinjegprograma,tesadrajurudarskih projekata,NN196/03 Pravilnikoprikupljanjupodataka,nainuevidentiranjaiutvrivanjarezervi mineralnihsirovinateoizradibilancetihrezervi,NN48/92 Pravilnik o katastru istranih prostora i eksploatacijskih polja, te o nainu voenja evidencije,zbirkeispravaipopisarudarskihpoduzea,NN44/91 Odobrenjaidozvolepotrebnezaeksploatacijuarhitektonskograevnogkamena PremaZakonuorudarstvuzaeksploatacijumineralnihsirovinapotrebnojeishoditi: 1.odobrenjezaeksploatacijskopolje, 2.rudarskukoncesijuzaizvoenjerudarskihradova, 3.graevinskudozvoluzagraenjerudarskihobjekataipostrojenja, 4.dozvolu za upotrebu rudarskih objekata i postrojenja s propisanom elektronskomkolnomvagom. Odobrenjezaeksploatacijskopolje Zahtjevzaizdavanjeodobrenjazaeksploatacijskopoljesadri: vrstumineralnesirovinekojusenamjeravaeksploatirati; podatkeoutvrenimkoliinamaikakvoimineralnesirovine; kratakopisnainaeksploatacije; poloaj,oblik,veliinuigranicezatraenogeksploatacijskogpolja; prijedlogureenjaioblikovanjaprostoratijekomipozavretkueksploatacije; planiranugodinjuproizvodnjumineralnesirovine. Zahtjevuzaizdavanjeodobrenjapotrebnojepriloitii: izvod iz sudskog registra, odnosno izvod iz obrtnog registra iz kojeg je vidljivodajepodnositeljzahtjevaregistriranzaeksploatacijumineralnihsirovina; potvrduKomisijeoutvrenimzalihamamineralnesirovine; zemljovid eksploatacijskog polja u mjerilu 1:5000 (ili veem) s ucrtanim granicama, povrinskim objektima, poznatim rudarskim radovima, te nazivom eksploatacijskogpolja. UKLAPANJE U PROSTORNE PLANOVE. Uz zahtjev za odobrenje eksploatacijskog polja za eksploataciju arhitektonskograevni kamen potrebno je priloiti miljenja upanijskih upravnih tijela o uklapanju te gospodarske djelatnosti u gospodarske i prostorneplanoveupanije. JAVNARASPRAVA.Prijeizdavanjaodobrenjazaeksploatacijskopolje,tijelodravne uprave nadleno za poslove rudarstva kojemu je podnesen zahtjev za izdavanje odobrenja odrat e javnu raspravu. Predstavnici tijela dravne uprave ili pravnih osoba koja gospodare ili imaju na zatraenom eksploatacijskom polju svoje objekte, sudjeluju u odreivanju uvjeta, odnosno ogranienja, uz koja se moe obavljati eksploatacija mineralnih sirovina. Ti uvjeti, odnosno ogranienja, moraju se uvaavati pri izradi projektne dokumentacije, i sastavni su dio rjeenja kojim se odobrava eksploatacija.
95
PRILOZI
Rudarskakoncesija Pravo na istraivanje ili eksploataciju mineralnih sirovina na odreenom podruju trgovako drutvo i obrtnik ostvaruju na osnovi odobrenja ili rudarske koncesije tijela dravne uprave nadlenog za poslove rudarstva. Zahtjevu za dodjelu rudarske koncesijezaizvoenjerudarskihradovapotrebnojepriloiti: 1.ODOBRENJEZAEKSPLOATACIJSKOPOLJE, 2.GLAVNI RUDARSKI PROJEKT s izjavom o obavljenoj provjeri i prihvaanju projektnih rjeenja (rudarski projekt s revizijskom klauzulom nadlenog tijela dravneuprave), 3.LOKACIJSKU DOZVOLU koju izdaje upanijski ured za prostorno ureenje uz pribavljenu suglasnost Ministarstva zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva. Postupak izdavanja lokacijske dozvole te moebitna potreba izrade procjene utjecaja na okoli propisan je odredbama Zakona o prostornom ureenju i Zakonaozatitiokolia,tePravilnikomoprocjeniutjecajanaokoli. 4.SUGLASNOSTI i miljenja tijela i trgovakih drutava koja su na provedenoj javnoj raspravi sudjelovala u odreivanju uvjeta, odnosno ogranienja uz koja se moe obavljatieksploatacija, 5.DOKAZ O PRAVU VLASNITVA ili pravu slunosti na nekretnini, odnosno dokaz o pravu koritenja zemljinihestica unutar odobrenoga eksploatacijskog polja i to zarazdobljeodnajmanjepetgodina. Prilikom dodjeljivanja rudarske koncesije za izvoenje rudarskih radova tijela dravneupravekojajudodjeljujutrebajuprosuditi: poslovniugledpodnositeljazahtjeva, sposobnostpodnositeljazahtjevazaostvarivanjekoncesije, financijskupovoljnostostvarivanjakoncesije, utjecajostvarivanjakoncesijenaouvanjeizatituprirodnogokolia. Razdoblje za koje se dodjeljuje rudarska koncesija odreuje se na temelju koliine i rasprostiranja utvrenih bilannih rezervi mineralne sirovine na odobrenom eksploatacijskom polju, a koje omoguuju trgovakom drutvu, odnosno obrtniku trajanje eksploatacije najvie 40 godina, uz planiranu godinju proizvodnju navedenu uzahtjevu. Odobrenjezaizvoenjerudarskihradovaigraenjerudarskihobjekataipostrojenja Dokumentacija potrebna za dobivanje odobrenja za izvoenje rudarskih radova i graenje rudarskih objekata i postrojenja obuhvaa dokumentaciju potrebnu za dobivanje rudarske koncesije (toke 25) te suglasnosti i miljenja ostalih tijela i trgovakihdrutavazakojenadlenotijeloocijenidasupotrebna. Istrani prostor dodjeljuje se po ispunjenju uvjeta onom pravnom subjektu koji je ispunio sve propisane uvjete. Koncesionaru koji je ishodio istrani prostor osigurava sepravoprednostidaudaljnjempostupkuishodiieksploatacijskopolje.
96
PRILOZI
7.4. PROPISIIZPODRUJAPROSTORNOGUREENJA
Popistemeljnihpropisaizpodrujaprostornogureenja:
Zakonoprostornomureenju,NN30/94,68/98,61/00,32/02i100/04 UredbaoodreivanjugraevinaodvanostizaRepublikuHrvatsku,NN6/00i68/03 Pravilnikoodreivanjuzahvatauprostoruzakojeseneizdajelokacijskadozvola,NN86/04,138/04 Uredbaoureenjuizatitizatienogobalnogpodrujamora,NN128/04
Zakonoprostornomureenju
DOKUMENTIPROSTORNOGUREENJA
Dokumentima prostornog ureenja odreuje se svrhovita organizacija, koritenje i namjena prostora te mjerila i smjernice za ureenje i zatitu prostora Drave, upanija, GradaZagreba,opinaigradova.Imajusnaguipravnuprirodupodzakonskogpropisa. Dokumentiprostornogureenjasu: 1.StrategijaiProgramprostornogureenjaDrave 2.prostorniplanovi ProstorniplanupanijeiGradaZagreba Prostorniplanpodrujaposebnihobiljeja Prostorniplanureenjaopineigrada Generalniurbanistikiplan Urbanistikiplanureenja Detaljniplanureenja. Uredbaoureenjuizatitizatienogobalnogpodrujamora Izborodredbikojeseodnosenaobavljanjegospodarske/rudarskedjelatnosti:
I.OPEODREDBE
Zatieno obalno podruje (ZOP) obuhvaa sve otoke, pojas kopna u irini od 1000 m od obalne crte i pojas mora u irini od 300 m od obalne crte i ucrtava se na Hrvatskoj osnovnoj karti (zemljovidu) dopunjenoj ortofoto (aerofotogrametrijskim)prikazom. Osnovneplanskesmjernicenakojimasetemeljiplaniranjeiureenjeprostora Zatienogobalnogpodruja,aodnosesenagospodarskudjelatnostsu: ograniavanje gradnje proizvodnih i energetskih graevina radi zatite i ouvanjaprostornihvrijednosti, saniranje postojea naputena eksploatacijska polja mineralnih sirovina i industrijskih podruja prvenstveno pejzanom rekultivacijom ili planiranjem ugostiteljskoturistikeisportskorekreacijskenamjene.
II.UVJETIIMJEREZAIZRADUIPROVEDBUPROSTORNIHPLANOVA
U ZOPu se ne moe planirati gradnja, niti se moe graditi pojedinana ili vie graevina namijenjenih za: istraivanje i iskoritavanje mineralnih sirovina,osimmorskesoli. Ova odreba ne odnose se na podruje otoka koje je udaljeno od obalne crte vie od 1000 m i rekonstrukciju graevina izgraenih na temelju graevinske dozvoleilidrugogodgovarajuegaktanadlenogtijeladravnevlasti. Istraivanje i iskoritavanje mineralnih sirovina na podruju otoka koje je udaljeno od obalne crte vie od 1000 m dozvoljeno je samo u svrhu graenja naotoku.
97
PRILOZI
7.5. MASIVNIKAMENIELEMENTI
Oblici,dimenzijeinainiobrademasivnihkamenihelemenata ZIDNIELEMENTI

duina irina debljina
l h t
3060 6,8,10,15,20,22,28 8,10,15,20
2povrinekalane,4rubarezana,4bridarunoklesana
98
PRILOZI
BUNJA

duina irina debljina

l h t
1550 6,8,10,15,20,25,30 36
1povrinabunjana*,4rubarezana
*strojnopilanopacijepano
99
PRILOZI
KOCKEZAOBLAGANJEPODOVA III

TIP axa 6 FORMATI 8 10 15 20 POVRINA VISINA h 4,6,8 4,6,8 4,6,8,10 4,6,8,10,15 4,6,8,10,15
Rezana,paljena,tokovana,pjeskarena,antiko
III
PrikazanimasivnikamenielementidiosuproizvodnogprogramapoduzeaKAMENPazin
100
PRILOZI
7.6. HRVATSKIARHITEKTONSKOGRAEVNIKAMEN(IZBOR)
Slika7.3.1Rasotica(kamenolomaganjDolac,Sumartin,Bra)
Slika7.3.2SanGiorgioVenato(SanGiorgioE,kamenolomGlave,Selca,Bra)
101
PRILOZI
Slika7.3.3SanGiorgio(Zeevo)Venato(kamenolomZeevo,Selca,Bra)
Slika7.3.4Jadranzeleni(Adriaverde;kamenolomPutiii,DonjiDolac,Mosor)
102
PRILOZI
Slika7.3.5Alkasinsvijetli(Radoi,Sinj)
Slika7.3.6Alkasincrveni(Radoi,Sinj)
103
8. LITERATURA
LITERATURA 1 S.Dunda:Digitalniudbenik:Eksploatacijaarhitektonskograevnogkamena,RGNfakul tet,Zagreb2003 2 B.Crnkovi,Lj.ari:Graenjeprirodnimkamenom,Zagreb,2003. 3 B.Udov:Granitnamopomodnosti,Klesarstvoigraditeljsvo,(1998)3133 M.Dragoviet.al:Termofizikasvojstvakamenakodsuvremenihpostupakaprimjene, Klesarstvoigraditeljsvo,(1993)3438 I.Tomai,M.Fistri:Utjecajteksturnihznaajkinaugradnjukamena,Klesarstvoi graditeljstvo,(1998)6166 T.Kujundietal:Laboratorijskaispitivanjafizikomehanikihsvojstavakamenaiz kamenolomaZeevo,Klesarstvoigraditeljstvo,(2002)4953 I.Tomai,S.Gali:PrirodnikamenRossoDalmatia,Klesarstvoigraditeljstvo,(2003 )3542 4 T.Huguesetal:DETAILPractice:Dressedstone,2005 5 B.Tuar:Kamenolomiiokoli,Graevinar54(2002)6,355363 6 J.Mesec:Okvirniprijedlozizapraktinijipristupurjeavanjuproblematikegospodarenja mineralnimsirovinama,asopisMineral6/2003 7 D.Krasietal:RudarskadjelatnostuRepubliciHrvatskoj,Klesarstvoigraditeljstvo (2005)615 8 Zakonorudarstvuproienitekst,NN190/03 9 Pravilnikoeksploatacijimineralnihsirovina,NN125/98 10 Strategija prostornog ureenja Republike Hrvatske, Ministarstvo prostornog ureenja, graditeljstvaistanovanja,Zavodzaprostornoplaniranje,Zagreb,1997.,36. 11 Zakonoprostornomureenju,NN30/94,68/98,61/00,32/02i100/04 12Zakonozatitiokolia,NN82/94. Zakonoizmjenamaidopunamazakonaozatitiokolia,NN128/99 13 Pravilnikoprocjeniutjecajanaokoli,NN59/00. 14 I.Cotman,marketingdirektorpoduzeaKAMENPazin 15 D.Krasi;S.ivkovi;J.Veli;D.Rajkovi;I.Gali:Strategijagospodarenjamineralnim sirovinamaRepublikeHrvatske,KapitalniprojektMinistarstvagospodarstva,radai poduzetnitva,Rudarskogeolokonaftnifakultet,Zagreb,2006. 16 N.unec,D.Krasi:AtlasrudarstvaRepublikeHrvatske2006,Zagreb,2006. 17 S.Dunda:Obradaarhitektonskograevnogkamena,Zagreb,1989. 18 F.Marinovi:Kakokomercijaliziratineoblikovaneblokovetombolone,Klesarstvoi graditeljstvo,(2000)6272 F.Marnovi:Novinainobradekamenihpovrina,Klesarstvoigraditeljstvo,(1992) 3637 F.Marnovi:Ureajiipostrojenjazauvrenjemramornihploa,Klesarstvoi graditeljstvo,(2001)4549 B.Crnkovi:kolovanjekadrovazaindustrijukamenaiklesarskeradove,Klesarstvoi graditeljstvo,(1990)2526 T.Buani:Klesarskiprogramzakuu,Klesarstvoigraditeljstvo,(1992)2225 Z.Matijai:Klesarstvojeljubav,(2004)89 Z.Matijai:Unutarnjizaokretklesarskeprofilacije,(1992),3441 F.Marinovi:Klesarskistrojeviialati,Klesarstvoigraditeljstvo,(1993)5763 19M.Fistri:Sustavnipristupodabiruarhitektonskogkamena,Klesarstvoigraditeljstvo, (2001)1114 F.Bradley:Naturalstone:AGuidetoSelection,Firenza,1998.
104
20 A.Monaco: Kamen u suvremenim graevinama: tri istaknuta primjera, Klesarstvo i graditeljstvo,(1994)920 21K.Tonkovi:Graenjekamenom,rukopis,1980. 22 LJ.ari: Primjena klesanaca u suvremenoj gradnji kamenih obloga, Klesarstvo i graditeljstvo,(1995)2226 23 A.Frisa Morandini: Tehnika svojstva arhitektonskog kamena: Normativi i tehnika ispitivanja,prijevod:T.Buani,Klesarstvoigraditeljstvo,(1997)2841 I.mentanec:Prilagodbahrvatskogtehnikogzakonodavstvaizpodrujagraevnogproizvoda zakonodavstvuEuropskeunije,diplomskirad,Graevinskifakultet,Zagreb,2005. 24Zakonogradnji,NN175/03,100/04 25 Gospodarstvo i proirenje EU: to mogu oekivati tvrtke u Hrvatskoj i novim zemljama lanicama,publikacijeHrvatskegospodarskekomore 26 I.Tomai: Rad hrvatskog tehnikog odbora dznm/to 196, prirodni kamen, Klesarstvo i graditeljstvo,(2003)6670 27 Pravilnik o prikupljanju podataka, nainu evidentiranja i utvrivanja rezervi mineralnih sirovinateoizradibilancetihrezervi,NN48/92
105

Primjena Kamena U Graditeljstvu Lado Pletikosi

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Primjena Kamena U Graditeljstvu Lado Pletikosi

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

17.5 19.1 14.1 10.4 5.5 8.0 12.8

STRUKTURA. Pod strukturom podrazumijevamo oblik pojedinih sastojaka u kamenuinjihovuveliinu.

Slika2.3.5Organodetritarnastruktura aljuturekoljkaaibodljikaameusobnosepodupiru,au intersticijamasenalazikalcitnicement b kalcitniskeletiorganizamauronjenisu(plivaju)umikritnommatriksu

Vanjskezidneobloge Unutranjezidneobloge Vanjskepodneobloge Unutranjepodneobloge Masivnikamenielementi Krovovi Povrineukupaonicama Spomenici

RosaPorrinogranit Vigo,panjolska Nacionalnaisveuilinaknjinica,Zagreb

Eitzinggranit Eitzing,Hauzenberg,Njemaka Aerodrom,Mnchen

BiancoSivecmramor Sivec,Prilap,Makedonija Nacionalnimuzej,Prag

Carraramramor Carrara,Italija LaGrandeArche,Paris

2.62.9 75240 319 1540 0,30.6 0.13.0 2.02.6 Normalna

2706 2727 2850 2718 2714

Slina izdvajanja zbog razlika u izgledu zahtijeva i dolomitizirani biomikrit tipa

Koliine eksploatiranog arhitektonskograevnog kamena po upanijama u kojima se vrieksploatacijadanesuutablici3.4.2.

p. Splitsko Dalmatinska r. p. Istarska r. Dubrovako p. Neretvanska r. p. Zadarska r.

Meutim, dananja se ekonomski opravdana industrija arhitektonskog kamena temeljinapreradiblokovavelikihdimenzija.

* ** *** **** ***** neaktivnaeksploatacijskapolja DonjiHumac:sivac,draevica Puia:veselje,kupinovo,sivac(adriagrigio) Selca:zeevo,sangiorgio,oklad aganjDolac:rasotica

FORMIRANJEKONANOGOBLIKAIDIMENZIJA REZANJEPLOAI OBRADARUBOVA termikimrezaimai termikimekiima (termoudaraima)

Kod ovog naina picanja dlijeto se dri gotovookomitonapovrinu.

Bruenjem picane povrine umanjuje se otrina i gustoa povrinske teksture postignutepicanjem.

tokovanoibrueno Glaanjem tokovane povrine postie se priguenje i profinjavanje efekata inicijalneobrade.

Prirodno gruba povrina kamena je uglaena i zaravnana trima mehanikim operacijama

Zupano,bruenoinamazanovoskom Boja povrine obraene dvama postup cimajeintenziviranaobradomvoskom. Rezanodijamantnimpilama

Analizamogunosti dobaveivremena isporuke

Analiza mineralnopetrolokih, fizikih,mehanikihi kemijskihsvojstava

3060 6,8,10,15,20,22,28 8,10,15,20

You might also like

* * * neaktivnaeksploatacijskapolja DonjiHumac:sivac,draevica Puia:veselje,kupinovo,sivac(adriagrigio) Selca:zeevo,sangiorgio,oklad aganjDolac:rasotica